Sud Bosne i Hercegovine (BiH) osudio je danas predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika na godinu zatvora i izrekao mu mjeru zabrane obavljanja političke dužnosti predsjednika tog entiteta u trajanju od šest godina.
Riječ je o prvostepenoj presudi, koja u ovom trenutku nije pravosnažna, a to će postati nakon što i odbrana i tužilaštvo podnesu žalbe i konačnu odluku donese drugostepeno vijeće Suda BiH.
Drugostepena presuda trebalo bi da bude izrečena do kraja godine, prenosi Klix.ba.
Ukoliko i pravosnažna presuda bude kao prvostepena, to znači da Dodik u narednih šest godina neće moći da obavlja funkciju predsjednika RS.
Kada je riječ o zatvorskoj kazni, s obzirom na to da je osuđen na godinu zatvora, to će prema važećem zakonu moći da otkupi za oko 36 hiljada KM.
Direktor Službenog lista RS Miloš Lukić oslobođen je optužbe.
Narodna skupština RS je 2023. godine usvojila zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika u BiH neće objavljivati u Službenom listu RS, niti će se sprovoditi u tom entitetu.
Visoki predstavnik je, ubrzo nakon toga, poništio taj zakon, ali se Dodik oglušio i potpisao ukaz o proglašenju tog zakona.
U međuvremenu je visoki predstavnik izmijenio i Krivični zakon BiH, prema čemu nesprovođenje odluka visokog predstavnika predstavlja krivično djelo.
Zakonom o budžetu Crne Gore za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini opredijeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 7.558.167,42 eura, od toga je na mjesečnom nivou utvrđen u iznosu od 629.847,29 eura. To se navodi u Odluci o visini budžetskih sredstava za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini za 2025. godinu, koju je potpisao ministar finansija Novica Vuković.
Prema toj odluci najviše novca mjesečno dobijaće Pokret Evropa sad PES 159.287 eura i Demokratska partija socijalista DPS 112.813 eura. Slijede koalicija Za budućnost Crne Gore 96.556 eura, Demokarte 53.136, Bošnjačka stranka BS 52.944 eura…
“U skladu sa članom 13 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, budžetska sredstva za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini iznose 0,5 odsto planiranih ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za sredstva kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova (tekući budžet), za godinu za koju se budžet donosi”, navodi se u odluci.
Napominju da izuzetno od utvrđenog mjesečnog obračuna za 2025. godinu članom 2 ove Odluke, mjesečni iznos sredstava za januar i februar utvrđen je u drugim iznosima.
“Sredstva za januar su obračunata u nižem iznosu shodno Rješenju o privremenom finansiranju za januar i utvrđena Odlukom o visini budžetskih sredstava za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini u iznosu od 577.916,65 eura. Kako bi se nadomjestila razlika između mjesečnog iznosa utvrđenog članom 2 i iznosa koji je već realizovan za januar 2025. godine, kroz raspodjelu sredstava za februar utvrđen je veći iznos za isplatu političkim subjektima u vrijednosti od 681.777,89 eura. Ova odluka usklađuje ukupnu godišnju raspodjelu sredstava i reguliše način isplate razlike kroz februar mjesec u odnosu na već izvršenu isplatu za januar 2025. “, zaključuje se u Odluci.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin kaže da je pred anketnim odborom koji će se baviti ubistvima i napadima na policajce, novinare, političare, mnogo posla i da je cilj da se dođe do novih saznanja koji će biti impuls pravosudnim organima koji rade na tim slučajevima da ih riješe, kao i da se otkrije ko je formirao „crne trojke“. Ne očekuje da im opozicija u tome pomogne, jer, kako kaže, većina puteva, nažalost, vodi do DPS-a.
Kako je u emisiji „Link“ naglasio Dobričanin, koji je predložen za predsjednika tog odbora, to tijelo nije ni tužilaštvo ni sudstvo, već dio Parlamenta koji treba da da impuls državnim organima da rade na predmetima, od kojih su neki stari 20 i više godina, a nemaju epilog.
„Skupština će dati određena saznanja, a koliko, to ne zavisi samo od nas, već i od drugih organa koji treba da se uključe u obezbjeđenje tih ljudi koji će doći na odbor, jer ogroman broj ljudi se ni danas ne osjeća sigurno ispred tog prljavog novca i krminala koji je i dalje prisutan u Crnoj Gori, istina u manjoj mjeri. Nadam se da su vremena paljenja vozila i prebijanja prošla, a ako nijesu onda džaba i anketni odbor i Skupština“, naglasio je Dobričanin.
Dodaje da je slučajeve koji nijesu riješeni decenijama, sad teže rasvijetliti, jer su neki koji su bili u tim radnjama umrli, neki otišli iz Crne Gore i ne žele da učestvuju u tome, a ogroman broj dokaza je uništen.
„Samo prokopavanje onog tunela je farsa i mislim da je veliki dio dokaza iznijet na vrata, a ne kroz taj tunel. Znamo da je nekoliko crnotravaca kopalo tunel, ali ne znamo zašto. To je ono gdje na terenu padaju i naše pravosuđe i tužilaštvo“, ističe Dobričanin.
Slučaj ubistva Duška Jovanovića je, navodi, rasvijetljen do nivoa pucanja, ali nemamo motiv, ni ko je to naredio.
„Nema dileme da je u tom predmetu zakazao cijeli pravosudni sistem i nije zakazao iz neznjanja, već samo zato što su se štitili nalogodavci. U Crnoj Gori je u jednom trenutku nestalo čojstvo i hrabrost. Namjerno su ih od 1945. ubijali i gotovo ubili u narodu. Ono je vaskrslo 30. avgusta 2020, ali treba da pokažemo da pamtimo žrtve onih sistema koji su autokratski od komunizma na ovamo. Kod nas je to trajalo 30 godina više nego u Evropi. Sigurno je da su sva ova ubista naručena, pa da vidimo ko je naručio. Zašto su ljudi ubijeni, motiv ubistava Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Sćekića, kao najskorijih, a da ne pričamo o napadima na novinare, na Predraga Šukovića koji je sada šef SPO. Za to je neopravdano držan u zatvoru neko iz Srbije pet godina i na kraju pušten“, objašnjava Dobričanin.
Državni udar, kaže Dobričanin, neće biti u fokusu ovog odbora, jer je pred ovim mnogo posla i nije siguran da će sve i stići za tri mjeseca. Zbog toga je i predlog da se poseban odbor bavi i ovim i slučajevima „Orlov let“ i „Lim“.
„Koliko je bila bogata kriminalna prošlost ove države Skupština ne bi trebala ništa drugo da radi osim da organizuje anketne odbore da razotkriva nepočinstva koje je bivša vlast činila“, naglašava Dobričanin.
Komentarišući nerasvijetljeni napad na novinarku Oliveru Lakić već sedam godina, naglašava da je teško sada reći nekome da dođe da svjedoči na odboru, i da mu garantujetu da država stoji iza njega.
„Iste sekunde kada bilo kome zafali dlaka sa glave Vlada kompletna treba da podnese ostavku, a do tada moraju da upregnu sve resurse da garantuju sigurnost svakom građaninu Crne Gore. Tu treba da se uključi i ANB, pa i vojska“, smatra Dobričanin.
Ističe da mu kao građaninu nije bitno ko su ljudi koji su bili u „crnim trojkama“.
„Ja bih svakom od njih garantovao bezbjednost, a poenta je da se sazna ko ih je napravio i sa kojim ciljem. Ko su ti koji su prebijali to me ne interesuje, oni nijesu bitni, već oni koji su to osmislii i slali na određene ljude. Pripadnici „crnih trojki“ su tada imali 30 godina, a sada imaju 60 i sada su nebitni i što se mene tiče, oni treba da traže oprost od onih koje su tukli, i od boga, a odbor treba da interesuje ko ih je slao“, poručuje Dobričanin.
Poslanik Ujednjene naglašava da je i do sada bilo odbora, ali nijesu imali zaključak, jer nikada završni izvještaj nije htio da potpiše DPS, sa svim pratijama koje su učestvovale u vlasti.
„Ne očekujem veliki doprinos opozicije ni u ovom odboru, posebno DPS-a, a i neke partije većine ne podržavaju formiranje odbora i pitanje je zašto. Šta je razlog da se ne priča o ubistvu Jovanovića, Bulatovića… Ne očekujem, napročito ne od DPS-a, jer svi putevi, nažalost, vode do njih“, zaključio je Dobričanin.
Alternativa Crna Gora saopštila je da se u Crnoj Gori sprema novo poskupljenje ljekova, dok na drugoj strani iz Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja u izjavama za Gradsku televiziju negiraju te navode i obećavaju da se cijene neće mijenjati.
Cijene svakodnevnih i terapijskih ljekova, prema tvrdnjama organizacije Alternativa Crna Gora bi ovih dana mogle biti ponovo uvećane, iako već plaćamo najskuplje medikamente u regionu.
Posebno izdvajaju Kardiopirin, Koriol, Lorista, Mediten.
– Posljednje poskupljenje terapijskih ljekova ide od 50 centi do četiri eura, ljekovi za svakodnevnu upotrebu su poskupili od pet do 18 posto. Obaveza države je da zaštiti građane i njihove zdravlje i živote koji su nekontolisanim poskupljenjima na tržištu ljekova ostali itekako ugroženi. Dolazimo u situaciju da će mnogim građanima čak i osnovni ljekovi postati nepristupačni – kazala je Sandra Gačević iz Alternative.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić poziva da se ne unosi panika među građane, te da je lista ljekova široka i da Crna Gora u snabdjevenosti ne zaostaje za evropskim državama.
– Odgovorno tvrdim da na listi ljekova postoje svi neophodni ljekovi za terapiju. Ukoliko je ljekar prepisao neki lijek koji se ne nalazi i mora da se plati u punom iznosu, osiguranik treba treba da pita svog ljekara zašto je to uradio i da li postoji lijek istih karakteristika, a nalazi se na listi koji je potpuno besplatan – kazao je Kadić.
Kadić u izjavi za Gradsku poručuje da poskupljenja ljekova neće biti, te da jedino mogu biti korigovane cijene suplemenata, koji ne pripadaju listi medikamenata.
– Vitamini, probiotici, dodaci ishrane za bebe, sve je to nešto što ne spada u ljekove, nego nešto kao dodatak ishrani. Oni povećavaju imunitet, utiču na zdravlje, ali nisu za liječenje konkretnih bolesti, nego dodatak terapiji. Takve stvari nisu na listi ljekova, ne idu preko recepata, ne idu na teren Fonda i te cijene kreira, nažalost, tržište – istakao je Kadić.
Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju da je u toku izrada i usklađivanje nove liste ljekova, čije se usvajanje očekuje krajem aprila ove godine.
– Ministarstvo zdravlja preduzima sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi se poskupljenja cijena ljekova svela na minimum. S tim u vezi, trenutno je u fazi izrada nacrta zakona o ljekovima, što osim usaglašavanja, podrazumijeva i određene olakšice kod registracije ljekova u cilju veće dostupnosti terapije na tržištu. Ovim zakonom će se ograničiti i cijene ljekova koji se ne nalaze na listi, sa režimom propisivanja na recept, što će spriječiti nekontrolisani rast cijena ljekova na tržištu – kazali su Gradskoj iz Ministarstva zdravlja.
Poskupljenje najviše pogađa najranjivije kategorije stanovništva.
– Mislim da su dosta poskupili i da je to katastrofa – kazao je anketirani sugrađanin.
Jedan od komentra bio je da se od penzije ljekovi ne mogu kupiti.
– Ja ne mogu od penzije da kupim, a svaka tableta mi je 30-40 eura i šta da radim? Da umrem, da ne kupujem pa da umrem, a to je opet skuplje sad, znaš koliko košta sahrana i grobnica – kazala je sugrađanka.
Alternativa Crna Gora zaključuje da, ukoliko se nastavi rast cijena ljekova, razmatra mogućnosti bojkota i u ovoj oblasti.
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju prikupilo je dokaze o navodnom psihičkom i fizičkom maltretiranju koje jedan pritvorenik u toj jedinici vrši nad drugima, a razmatrilo je i krivičnu prijavu koje je Odjeljenje bezbjednosti Bijelo Polje 27. novembra prošle godine podnijelo zbog sumnje da je taj pritvorenik učinio krivično djelo silovanje.
“Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, povodom naznačenog događaja u zatvoru Bijelo Polje, prikupilo je dokaze i nakon razmatranja istih biće donijeta odluka”, kazali su CdM-u iz Tužilaštva iz Bijelog Polja.
Da u bjeloljskom zatvoru jedan pritvorenik vrši nasilje nad drugim zatvorenicima objelodanio je jedan građanin, koji se požalio instituciji Zaštitnika/ce ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
On je posljednih nekoliko mjeseci bio u privorskoj jedinici UIKS-a u Zatvoru u Bijelom Polju, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
Tvrdi da ga je za vrijeme trajanja pritvora, odmah nakon pritvaranja 26. avgusta 2024. godine, jedan pritvorenik maltretirao, odnosno tukao šakama po glavi, a zatim boksovima u predjelu rebara. Tvrdi da se ovakvo ponašnje ponavljalo svakodnevno, te da se nakon 20 dana maltretiranje nastavilo i kao psihičko maltretiranje u vidu zabrane spavanja.
“On je u tom vremenskom periodu u sobi bio sa šest do osam osoba, a pritvorenik ga je prinuđivao da čisti prostorije udarajući ga rukama i nogama po bubrezima, tjerao ga da sjedi na wc šolji i tom prilikom mu stavljao svoj polni organ u usta. Tu je radnju ponavljao četiri – pet puta u toku trajanja pritvora”, navodi se u pritužbi ovog pritvorenika dostavljenoj Zaštitniku.
Sve ovo je ovaj građanin prijavio starješinama u ustanovi, a maltretiranje je prijavilo još par zatvorenika.
“Uvidom u medicinski karton na ime podnosioca pritužbe, Zaštitnik zapaža da je podnosilac pritužbe, istog dana, pregledan od strane zatvorskog ljekara, o čemu je sačinjen akt u kojem je konstatovano da “spoljašnjim pregledom nijesu uočeni spoljašnji znaci povrijeđivanja“ te da je “prisutna palpatorna osjetljivost desnog hemitoraksa””, navodi se, između ostalog, u mišljenju Zaštitnika.
Nasilni pritvorenik je, dodaje se, priznao da je udario podnosioca pritužbe, te da se na ponižavajući način ponašao prema njemu.
Protiv njega je pokretnut disciplinski postupak od strane Uprave za izvršenje krivičnih sankcija – Zatvora Bijelo Polje, a UIKS je uzeo izjave od pet pritvorenika koji su boravili u sobi sa nasilnim zatvorenikom.
Takođe, OB Bijelo Polje je 27. novembra 2024. godine, podnijelo krivičnu prijavu protiv pritvorenika zbog sumnje da je učinio krivično djelo silovanje na štetu drugog pritvorenika.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore nakon sprovedenog postupka i na bazi raspoloživih činjenica, nije mogao utvrditi povredu prava od strane UIKS-a kako je to pritužbom predstavljeno jer iz spisa predmeta nije bilo moguće utvrditi uzročno posledičnu vezu između eventualnih propusta u skriningu zatvorenika odmah po prijemu, kako u smislu onih koji su naročito ugroženi tako i u smislu zatvorenika koji mogu predstavljati rizik po druge.
“UIKS je odmah po saznanju za navode podnosioca pritužbe bez odlaganja podnosioca pritužbe zaštitio od eventualnog budućeg nezakonitog djelovanja drugog pritvorenog lica, a zatim su UIKS i OB Bijelo Polje blagovremeno preduzeli mjere i radnje u cilju prikupljanja dokaza u pravcu ispitivanja predmetnih navoda”, ističe se u izvještaju.
Postupak se još vodi pred Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) naveli su za CdM da 191.519 punoljetnih crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori ne posjeduje elektronsku ličnu kartu i pozivaju građane da najkasnije do 30. marta zamijene stare lične karte.
S obzirom na to da ima onih koji jasno kažu da to ne žele da urade, iz MUP-a poručuju da im fokus nije na kažnjavanju, već na podsticanju građana da pravovremeno zamjene lične karte, kako bi nesmetano ostvarivali svoja prava i obaveze.
U MUP-u napominju da je punoljetni crnogorski državljanin sa prebivalištem u Crnoj Gori obavezan da ima važeću ličnu kartu izdatu u skladu sa Zakonom o ličnoj karti, dok crnogorski državljanin mlađi od 18 godina, sa prebivalištem u Crnoj Gori, ima pravo na ličnu kartu.
Svaka eventualna izmjena roka podrazumijeva izmjenu zakona
Upitani da li će 30. mart biti krajnji rok za zamjenu starih lilčnih karata ili će biti produžen, podsjećaju da je 30. marta 2020. godine MUP počeo sa izdavanjem III generacije dokumenata, odnosno ličnih karata kao elektronskih javnih isprava.
“Shodno navedenim izmjenama i dopunama pomenutog zakona, lične karte izdate prije ovog datuma važe do isteka roka njihovog važenja, a najkasnije do 30. marta 2025. godine. Rok za zamjenu ličnih karata propisan je Zakonom o ličnoj karti. Svaka eventualna izmjena ovog roka podrazumjeva izmjenu navedenog zakona, a koja zahtjeva sprovođenje odgovarajuće procedure i odluku nadležnih organa, odnosno institucija”, navodi se u odgovorima MUP-a dostavljenim CdM-u.
Prema njihovim riječima, ukoliko dođe do inicijativa za izmjenu zakona, odnosno ukoliko se eventualno sprovedu procedure koje se odnose na izmjenu ovog zakona u dijelu produžavanja roka za zamjenu ličnih karata, javnost i građani će biti blagovremeno informisani.
Benefiti
Pojasnili su i koji su benefiti novih ličnih karata.
“Za razliku od još uvijek važeće lične karte, koja sadrži lične podatke (koji su laserski ugravirani i vidljivi na ličnoj karti), biometrijske i druge podatke, nova-elektronska lična karta sadrži i certifkate, i to: certifikat za elektronsku identifikaciju i certifikat za kvalifikovani elektronski potpis”, kazali su iz MUP-a.
Pojašnjavaju da namjena certifikata za elektronsku identifikaciju jeste korišćenje ličnih identifikacionih podataka u elektronskom obliku koji jednoznačno određuju pravno lice, fizičko lice ili fizičko lice u svojstvu registrovanog subjekta, odnosno njegova primarna namjena je dokazivanje identiteta pri korišćenju dostupnih elektronskih usluga.
“U tom smislu, ista ima istu svrhu kao i vizuelna identifikacija. Cetifikat za kvalifikovani elektronski potpis služi potpisivanju digitalnim putem i u tom smislu ima istu pravnu snagu kao svojeručni potpis, iz čega proizilazi da se mnoge administrativne i druge obaveze mogu obaviti digitalno, odnosno elektronski uz napomenu da kvalifikovani elektronski potpis važi isključivo u digitalnom format”, kazali su iz MUP-a.
Navode da je Ministarstvo unutrašnjih poslova u prethodnom periodu, odnosno od početka izdavanja elektronske lične karte, radilo na razvoju servisa koji omogućavaju građanima korišćenje elektronske lične karte u različite svrhe.
“Kontinuiranim unapređenjem ovih rješenja, nastojimo da građanima obezbjedimo još efikasniju i sigurniju digitalnu uslugu. Ovo Ministarstvo će se i u narednom periodu posvetiti poboljšanju i proširenju postojećih elektronskih usluga, te eventualno uvođenju novih, u cilju pojednostavljenja administrativnih procedura i svakodnevnog funkcionisanja građana”, saopštili su iz MUP-a.
Ističu da i drugi državi organi, a sa aspekta svojih nadležnosti, razvijaju e-usluge, koje će građanima biti dostupne upotrebom gore navedenih certifikata.
“Na ovaj način stvoriće jače veze između građana, vlade, civilnog sektora i institucija, odnosno e-usluge će poboljšati angažovanje građana i pomoći da se prevaziđu tradicionalne barijere u komunikaciji, kao što su daljina, gubljenje vremena i novca”, kazali su iz MUP-a.
Prema njihovim riječima, korišćenjem elektronske lične karte i elektronskih servisa, u skladu sa namjenom, prije svega smanjuje se mogućnost falsifikovanja i zloupotrebe samog dokumenta.
“Tako, korišćenjem elektronske lične karte za prelazak državne granice stvara se preduslov za lakšu kontrolu dokumenata. Takođe, u korišćenju elektronskih servisa povećava se zaštita podataka i smanjuje mogućnost falsifikovanja. Uvođenjem prethodno navedenog smanjuje se potencijalna mogućnost da prava građana budu ugrožena i povećava mogućnost da podaci budu bezbjedniji”, objasnili su iz MUP-a.
Zakonom propisane i novčane kazne
Upitani kako će se odrediti prema stavovima građana koji ne žele da zamijene staru ličnu kartu, u MUP-u odgovaraju da je Zakonom o ličnoj karti propisana obaveza zamjene lične karte u predviđenim rokovima. Zakonom su propisane i kazne.
“Propisano je i da će se novčanom kaznom u iznosu od 120 eura do 300 eura kazniti za prekršaj građanin, ako između ostalog, ne podnese zahtjev za zamjenu lične karte u roku od osam dana od dana prestanka važenja lične karte, oglašavanja nevažećom ili utvrđivanja razloga za zamjenu lične karte. Međutim, neophodno je istaći, da fokus nije na sprovođenju kaznenih odredbi, već prije svega, na informisanju i podsticanju građana da pravovremeno izvrše zamjenu ličnih karata, kako bi izbjegli eventualne probleme u svakodnevnom funkcionisanju i nesmetano ostvarivali svoja prava i obaveze”, kažu u MUP-u.
Koja dokumenta je potrebno priložiti
Za izdavanje lične karte, shodno Zakonu o ličnoj karti, potrebno je priložiti:
– zahtjev (obrazac se dobija u područnim jedinicama ili filijalama za građanska stanja i lične isprave)
– dokaz o uplati naknade za obrazac u visini od 5,00 eura (informacije o načinu uplate dostupne su na oglasnim tablama i šalterima područnih jedinica i filijala)
– identifikaciona isprava (lična karta, pasoš, vozačka dozvola ili druga javna isprava sa fotografijom iz koje se može utvrditi njihov identitet)
Pojašnjavaju da prilikom podnošenja zahtjeva građanin sa Ministarstvom unutrašnjih poslova zaključuje ugovor o izdavanju i korišćenju certifikata.
Zahtjev za izdavanje lične karte podnosi se područnoj jedinici ili filijali za građanska stanja i lične isprave u opštini u kojoj građanin ima prijavljeno prebivalište.
Najviše doseljenika, odnosno imigranata, došlo je u Crnu Goru iz Srbije i to 44.303, zatim Bosne i Hercegovine 16.082 i Ruske federacije 14.853.
To se navodi u informaciji o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, 2023. Godine koje je objavio Monstat, a koje se odnose na migracije stanovništva.
Kako navodi Monstat, na osnovu izjava popisanih imigranata, najčešći razlog za doseljenje u Crnu Goru je porodične prirode, pa je oko 48,8% osoba u Crnu Goru došlo radi porodičnih razloga, 16,8% imigranata je došlo zbog razloga ekonomske prirode, 14,6% zbog ratnih sukoba na području prethodnog mjesta boravka lica i 4,4% radi školovanja.
Podaci Monstata
Kako navodi Monstat popisom je identifikovan dio stanovnika koji su se doselili u Crnu Goru – imigranti, kao i lica koja su, iz razloga školovanja, rada ili drugih razloga, otišla iz Crne Gore na duže od godinu dana – emigranti.
Kako se navodi odgovore je Monstat prikupljao tokom popisa na bazi izjave.
U Crnoj Gori, od ukupnog broja stanovnika, 500.889 ili 80,3% lica nije nikad boravilo u inostranstvu godinu i duže, dok je 122.744 ili 19,7% imigranata, odnosno lica koja su nekada živjela ili boravila u inostranstvu najmanje jednu godinu.
Podaci Monstata
“Od ukupnog broja imigranata, njih 63.779 ili 52,0% je žena, a 58.965 ili 48,0% muškaraca”, navodi se u podacima sa Popisa.
Posmatrajući prema državljanstvu, 59,6% imigranata ili doseljenika ima državljanstvo Crne Gore, dok je 35,3% stranih državljana.
Na sjeveru Crne Gore pretežno oblačno s kišom. Najmanje kiše po kotlinama na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku. Vjetar umjeren do jak južni, naročito na planinama. Temperatura do 12 stepeni. Na jugu oblačno i kišovito. Tokom noći intenezivne padavine, a uz obalu može biti i grmljavine. Vjetar umjeren do jak, jugoistočni.
MORE jače talasasto. Jugo umjeren i jak. Temperatura mora 13 stepeni.
CRNA GORA- tri dana – Sjever
Na sjeveru u četvrtak i petak oblačno, povremeno s kišom. U noći u četvrtak na petak, i petak na subotu na planinama će biti i snijega. Vjetar slab do umjeren južni, od četvrtka veče u smirivanju. Od preksjutra temperatura u postepenom padu.
CRNA GORA -tri dana – Jug
Na jugu u četvrtak oblačno, često kiša i pljuskovi, a na primorju i grmljavina. Vjetar umjeren jugoistočni. U petak promjenljivo oblačno s dužim sunčanim intervalima, ali i dalje sa uslovima za povremenu kišu, naročito krajem dana. Vjetar slab i promjenljiv. U petak malo toplije.
Slobodna Crna Gora danas nije prisustvovala sjednici Skupštine Glavnog grada isključivo zbog nekorektnog odnosa Pokreta Evropa sad prema našoj političkoj stranci. Imajući u vidu da je PES bio izričito protiv ulaska SCG u beransku vlast, postavili smo im pitanje: kako to da smo poželjni partneri u Podgorici, a nepoželjni u Beranama?
Odgovor nismo dobili, ali se jasno nazire: naš mandat u Glavnom gradu je itekako važan faktor za funkcionisanje nove gradske uprave, imajući u vidu da novu vlast čini krhka većina od 31 odbornika. S druge strane, nameće se zaključak da je Slobodna Crna Gora dobar partner do auto-puta na Smokovcu, a već malo sjevernije postaje neprihvatljiv partner, za razliku od Bošnjaka koje je PES uporno pozivao u beransku vlast.
Lekcija iz mandata bivše gradske uprave pokazala je da nije pametno bagatelisati, pa i omalovažavati partnerske mandate, posebno imajući u vidu da se, ne tako davno, “komotna” većina od 34 odbornika srušila kao kula od karata i dovela do vanrednih izbora u Glavnom gradu, pa i – zašto ne reći – zamalo povratka DPS-a na vlast.
Naglašavamo: Slobodna Crna Gora nema nikakve zahtjeve, niti uslove, niti tražimo funkcije, niti ucjenjujemo – kako u Beranama, tako i u Podgorici, već isključivo očekujemo pravedan i kolegijalan odnos u kojem nas partneri neće trpavati u isti koš sa DPS-om u jednom gradu, a istovremeno očekivati naš glas u drugom.
Mandat odbornika Slobodne Crne Gore Bobana Radevića trenutno nije odlučujući za opstanak vlasti, ali to ne znači da se već sjutra neće pojaviti neki drugi “Radević” koji će kroz formu ucjene poželjeti ono što mu pripada ili, još gore – ono što mu ne pripada.
Imajući u vidu koliko nas je „jada ubilo” u vremenu borbe protiv režima DPS-a, već sada dajemo riječ da nećemo načiniti apsolutno nijedan potez koji će ići na ruku partiji iza koje i dalje stoji Milo Đukanović, niti bilo šta čemu bi se radovali oni koji su htjeli da nas na traktorima protjeruju iz Crne Gore.
Ipak, nećemo dozvoliti ni poniženja. S tim u vezi, imajući u vidu da smo tek na početku četvorogodišnjeg mandata, pozivamo PES da nas ne gura u iste klupe sa Demokratskom partijom socijalista u Beranama, već da pokaže poštovanje prema koalicionim partnerima, inače će izgubiti podršku u Glavnom gradu – i ne bi im bilo prvi put.
Policija u Nikšiću uhapsila je vozače V.M. (42) i J.J. (19) i L.J. (42) zbog obijanja da se podvrgnu policijskom testitanju na prisustvo narkotika.
“Nikšićka policija uhapsila je vozače V.M. (42) i J.J. (19) iz Nikšića, koji su odbili da se podvrgnu ispitivanju na prisustvo droga, i vozača L.J. (42) iz Nikšića koji je odbio testiranje na prisustvo droga i alkohola u organizmu”, saopštila je Uprave policije u objavi na mreži X.
👮♂️ Nikšićka @PolicijaCG lišila je slobode vozače V.M. (42) i J.J. (19) iz #NK, koji su odbili da se podvrgnu ispitivanju na prisustvo droga, i vozača L.J. (42) iz #NK koji je odbio testiranje na prisustvo droga i alkohola u organizmu. 🚔
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
Podaci Monstata
Podaci Monstata
