Povećava se broj usvojenih zahtjeva za zaštitu zakonitosti u korist okrivljenih koje Vrhovno državno tužilaštvo podnosi protiv presuda Apelacionog suda. Prema važećim propisima, to nije dovoljan razlog da se preispitaju imenovanja sudija i eventualno razriješi neko od njih, kazao je Radiju Crne Gore član Sudskog savjeta Rade Ćetković.
Iz Akcije za ljudska prava ocjenjuju da su ovi podaci zabrinjavajući i da ukazuju ili na nestručnost pojedinih sudija ili na korupciju.
Iz godine u godinu povećava se broj zahtjeva za zaštitu zakonitosti u korist okrivljenih koje Vrhovno državno tužilaštvo podnosi protiv presuda Apelacionog suda.
Podaci VDT-a pokazuju da je prošle godine usvojeno 12 takvih zahtjeva, a ove već dva. Prema važećim propisima, ovi podaci nisu dovoljan razlog da se preispitaju imenovanja sudija i eventualno razriješi neko od njih, smatra član sudskog savjeta Rade Ćetković.
„Usvajanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti ne predstavlja kriterijum po kojem se vrši ocjena rada sudije. Usvajanje ovih zahtjeva ne predstavlja nestručno i nesavjesno vršenje sudijske funkcije, i iz tog razloga se protiv sudije ne može voditi disciplinski postupak prema trenutnom rješenju koje važi u Zakonu o sudskom savjetu i sudijama“, navodi Ćetković.
Za Amoru Bajrović iz Akcije za ljudska prava, ovo je ipak zabrinjavajući trend koji, kako ocjenjuje, ukazuje ili na nestručnost pojedinih sudija ili na korupciju.
„Mislim da je bitno naglasiti da svi ovi usvojeni vanredni pravni lijekovi pokazuju da je zakon prekršen u korist okrivljenih, dakle okrivljeni su profitirali. A u posljednjem slučaju, tako što će krivac za krivično djelo silovanje maloljetne osobe u zatvoru provesti čak sedam godina manje nego što je prvobitno presuđena. Specijalno državno tužilaštvo bi trebalo da istraži radi li se u tom, ali i drugim slučajevima o zloupotrebi službenog položaja“,kaže Bajrović.
Bajrović ističe da nam je veting u pravosuđu prijeko potreban.
„Akcija za ljudska prava smatra da bi provjera stručnosti i integriteta putem vetinga, kako sudija, tako i državnih tužilaca, bila neophodna“, navodi Bajrović.
Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović ranije je izjavila da će usvajanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u konačnom uticati na ocjenjivanje sudija tog suda.
„Dakle, sada se takva vrsta odluke Vrhovnog suda računa u kvalitet odluke sudije, negativan, i u krajnjem uticaće na ishod ocjenjivanja kvaliteta rada tog sudije“, kaže Popović.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su saopštili da je 2023. godine usvojeno osam zahtjeva za zaštitu zakonitosti, a 22. i 21. po jedan.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović ocijenila je da je odluka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u slučaju sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića još jedna potvrda ispravnosti odluka Ustavnog odbora i Skupštine Crne Gore.
„Nedvosmisleno je utvrđeno da je sudija Šćepanović učestvovao u radu sjednice na kojoj se odlučivalo o ispunjenosti njegovih sopstvenih uslova za prestanak funkcije, shodno Zakonu o PIO-u. Tom prilikom, on je odlučivao i da se njemu lično produži starosna granica za odlazak u penziju sa 65 na 66 godina života“, istakla je Nedović.
Ona je naglasila da je ovom odlukom „prva institucija naglas izgovorila ono što je zdrav razum odavno nalagao“ – da su sudije tumačile zakon kako im odgovara, „sa ili bez partijske knjižice“.
„Ohrabrujemo institucije da konačno donose pravdu i da se suština ne krije iza besmislenih tumačenja koja su u suprotnosti sa zdravim razumom. Ustavni sud je potrebno jačati, a ne slabiti u pokušaju da se sačuvaju i vrate ljudi bez profesionalnog integriteta, koji preduzimaju radnje za koje postoji rizik od sukoba interesa“, poručila je Nedović.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je sudija Šćepanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja o tome da li ispunjava uslove za prestanak sudijske funkcije. ASK je konstatovala da je time prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, jer nije izbjegao odlučivanje o pitanju u kojem ima lični interes, što predstavlja sukob interesa.
Predmet pljačke Pošte u Nikšiću i ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka još uvijek je u toku i vjerovatno smo daleko od konačne i pravosnažne presude, kazao je ministar pravde Bojan Božović.
Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević su u Višem sudu u Podgorici, usljed nedostatka dokaza, oslobođeni optužbi za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja.
U Nikšiću je, usled nezadovoljstva povodm oduke suda, najavljen protest za danas u 17 časova.
Zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka danas protest…
Božović je rekao da razumije empatiju i zabrinutost građana, te istakao da je još rano prejudicirati konačnu odluku.
– Kao što znamo, riječ je o prvostepenoj presudi, po mojim saznanjima i nakon konsultacija koje sam obavio i sa Vrhovnim državnim tužiocem, i sa predsjednicom Vrhovnog suda, postupak će vjerovatno biti nastavljen – dodao je.
Ministar pravde navodi da će po dobijanju otpravka presude, vjerovatno, državno tužilaštvo uložiti žalbu, a onda će, kako kaže, drugostepeni sud, shodno zakonu, donijeti odluku.
– Ono što je ključno i što želim da istaknem je da ne želim da se miješam u „živi“ postupak, a isto tako želim da javnosti pošaljem poruku da je predmet još uvijek u toku i da smo vjerovatno daleko od konačne i pravosnažne presude – poručio je Božović.
Čuveni glumac Džin Hekman (95), inače dvostruki oskarovac, pronađen je mrtav zajedno sa svojom suprugom Betsi Arakavom u Santa Feu.
Šerif okruga Santa Fe Adan Mendoza potvrdio je da su Džin Hekman i njegova supruga pronađeni mrtvi u svom domu, zajedno sa svojim psom, prenosi Danas.
Mendoza je izjavio da nema razloga da se posumnja na nešto nezakonito, ali nije rekao šta je uzrok smrti niti koje je procenjeno vrijeme smrti.
Iz kancelarije šerifa u Santa Fea u izjavi za Skaj njuz su naveli da trenutno nema dokaza da je u pitanju zla namera, ali da tačan uzrok smrti za sada nije utvrđen.
Lokalni mediji navode da je par preminuo zajedno sa svojim psom.
Hekman (95) je osvojio Oskara za glavnu ulogu u filmu Francuska veza, Vilijema Fridkina iz 1971. godine, a zatim i za najbolju sporednu mušku ulogu u vesternu Klinta Istvuda, Neoprostivo (1992).
Takođe je bio poznat po ulozi Leksa Lutora u filmovima o Supermenu kasnih sedamdesetih i osamdesetih, kao i po zapaženim ulogama u filmovima Prisluškivanje i Misisipi u plamenu.
Njegova supruga Betsi Arakava (63) bila je pijanistkinja.
Judžin Alen „Džin” Hekman tek u 30. godini je odlučio da postane glumac. Upisao se na školu glume u Pasadeni u Kaliforniji gdje je upoznao Dastina Hofmana sa kojim je ostao dobar prijatelj. Kasnije se seli u Njujork gdje su mu cimeri bili Robert Duval i Dastin Hofman.
Na početku je igrao nekoliko predstava van Brodveja, da bi 1964. godine dobio ponudu da igra i na Brodveju. Posle pozorišnih predstava, počinje da igra i na filmu. Njegov prvi film je bio Lilit u kome je igrao sa Vorenom Bejtijem. Posle toga igra Baka Baroua u filmu Boni i Klajd, i za tu ulogu dobija Oskara kao najbolji sporedni glumac.
Tri godine kasnije je nominovan za istu nagradu u filmu I Never Sang for My Father, gdje je sarađivao sa Melvinom Daglasom i Estel Parsons. Sledeće godine igra Popaja Dojla u filmu Francuska veza, za koga je nagrađen Oskarom kao najbolji glavni glumac. Slijede filmovi kao što su Supermen, Supermen 2, Misisipi u plamenu, Uski prolaz, Neoprostivo, Firma, Brzi i mrtvi i mnogim drugi.
Svjedočenje bivšeg funkcionera u korist tajkuna je poseban vid korupcije, rekao je šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
„Nažalost, prethodna vlast je nerijetko stupala u neodržive ugovorne odnose sa režimskim tajkunima da bi im kreirala pravni osnov za potraživanje naknade štete kroz sudski postupak. Investicije nikada nisu bile cilj, već je cilj bio da se ulaganje opstrurira kako bi investitor tužio državu, a nakon toga bi neko iz sistema, u ovom slučaju bivša ministarka, svjedočio da je država kriva i time pomogao investitoru da se naplati od države. Drugim riječima, DPS-ovci i u opoziciji imaju mehanizme da pljačkaju državu, jer se 30 godina korozije ne može tako lako prevazići“, kazao je Čarapić.
Kako je naglasio, ovo je bio modus operandi kod Limenke i KAP-a.
„Ovo je zamalo prošlo kod Svetog Stefana zahvaljujući Draganu Mikoviću, imamo i situaciju da je ministar Damjanović na sjednicama Vlade priznavao krivicu države pred početak arbitraže za projekat Monterose, a najčešći oblik ovakve korupcije se upravo javlja kod mini-hidroelektrana. Država u ovim sporovima treba da prati strategiju koja se upotrebila u slučaju mHE Crnje (Bare Kraljske) i u slučaju rudnika Brskovo, odnosno da insistira na dubinskoj analizi održivosti projekta i dokaže da se projekat nije realizovao krivicom investitora, a ne krivicom države. U svakom slučaju, naši sudovi, takvi kakvi su, ne treba da nasijedaju na ove seljačke fore već treba da uspostave praksu koja će obesmisliti dalje pokušaje pljačke države i građana“, saopštio je Čarapić.
Nova afera u sektoru šumarstva, pod lupom više ugovora za koncesije
I drugog čelnog čovjeka vezano za sektor šumarstva pratile su kontroverze. Naime, Miloš Rajković, kome drugi šestomjesečni v. d. mandat na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima ističe 11. aprila, a kako tvrde izvori Pobjede, nije se mnogo konsultovao ni s Vladom, ni sa pravnom službom kada je u proteklih deset mjeseci donosio najznačajnije odluke vezane za dodjelu koncesija za šume
Dva ključna čovjeka u šumarstvu Miloš Rajković i Aleksa Đekić, oba kadar Socijalističke narodne partije (SNP), vode ovaj veoma važan sektor crnogorske privrede putem bez povratka. I to bez iskustva iz oblasti u kojoj pokrivaju ključne pozicije, lako su postali funkcioneri u mandatu aktuelne 44. vlade Milojka Spajića. No, moguće je da će uskoro morati da odustanu od fotelja koje zauzimaju.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, izvršna vlast traži od Đekića da podnese ostavku na mjesto vršioca dužnosti direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju. Time Vlada pokušava da ispravi vlastitu grešku, nakon prošlonedjeljnog imenovanja ovog osuđivanog lica na čelo sektora u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim inače rukovodi lider SNP-a Vladimir Joković.
USPON ĐEKIĆA
Imenovanje Đekića 20. februara proteklo je bez ikakvog obrazloženja, ali i bez javnog protivljenja u vladajućoj koaliciji. Prema informacijama Pobjede, prijedlog za postavljenje dao je Joković na nagovor Rajkovića, koji je vršilac dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
Novoimenovani kadar SNP-a je u žiži javnosti još od kraja 2022. godine, kada je došao na čelo Doma zdravlja u Herceg Novom, dok je ministar zdravlja bio njegov stranački kolega Dragoslav Šćekić. U njegovoj radnoj biografiji tada je stajalo da je komunalni policajac, sa završenom Policijskom akademijom – obrazovnom institucijom koja ima samo dvogodišnje studije. Nakon što je Šćekića zamijenio kadar Pokreta Evropa sad dr Vojislav Šimun, Đekić je prije godinu razriješen, ali se saga o njegovom radu na čelu hercegnovske zdravstvene institucije nastavila. Dan nakon imenovanja na novu funkciju u Vladi, grupa zaposlenih njegovog nekadašnjeg kolektiva iz bokeljskog grada obratila se javnosti iznoseći brojne optužbe. Kako su naveli, od decembra 2022. do februara 2024. godine bio je prepoznat po „progonu (po njemu) nepodobnih zaposlenih, pronevjerama, mobingu, nepotizmu i partijskom zapošljavanju“.
– Sve navedeno potvrđeno je i pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Herceg Novom od 3. jula 2024. godine kojom je Đekić osuđen na uslovnu kaznu zatvora od tri mjeseca ukoliko ponovi krivično djelo u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude, zbog povrede prava na podnošenje pravnog sredstva. Želimo da vjerujemo da Vladi Crne Gore nijesu date na uvid navedene činjenice, te da je iz tog razloga i sama dovedena u situaciju da donese odluku suprotnu pozitivnim zakonskim propisima, imenujući Đekića na ovu poziciju – precizirali su radnici DZ Herceg Novi.
Oni očekuju da će stručne službe „provjeriti navedeno, postupiti u skladu sa zakonom, te izaći u javnost sa stavom da li Đekić zadovoljava uslove za zasnivanje radnog odnosa“. Za to se pozivaju upravo na aktuelni Zakon o državnim službenicima i namještenicima, odnosno njegov član 34 u kojem se precizira da „u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje… nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu“. Prema istom članu, neophodno je dokumentom potkrijepiti ovakvu podobnost, a ovakvo uvjerenje pribavlja se po službenoj dužnosti.
Za sve što navode pozivaju se na javno dostupnu presudu Osnovnog suda u Herceg Novom broj K84/23 od 3. jula 2024. godine, koja je postala pravosnažna nakon potvrde Višeg suda u Podgorici.
Zaposleni iz hercegnovskog DZ takođe potcrtavaju kako je i dalje u toku više sudskih postupaka koji se odnose na rješenja o prestanku radnog odnosa, mobing, naknadu štete, pokrenuti još za vrijeme mandata Đekića. Zbog toga smatraju više nego spornim napredovanje nekadašnjeg komunalnog policajca koji je, prema vlastitoj izjavi, obrazovanje sticao i u segmentu diplomatije.
– Ja sam na magistarskim studijama bezbjednosti diplomatije, za sebe uvijek imam posla. Nijesam došao tek tako, iz šešira. Bio sam najbolji student na Policijskoj akademiji – izjavio je Đekić za Novski portal nakon prošlogodišnje smjene.
ODVAŽNOST RAJKOVIĆA
I drugog čelnog čovjeka vezano za sektor šumarstva pratile su kontroverze. Naime, Miloš Rajković, kome drugi šestomjesečni v. d. mandat na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima ističe 11. aprila, a kako tvrde izvori Pobjede, nije se mnogo konsultovao ni s Vladom, ni sa pravnom službom kada je u proteklih deset mjeseci donosio najznačajnije odluke vezane za dodjelu koncesija za šume.
Prema informacijama do kojih je Pobjeda došla, u tužilaštvima je trenutno više prijava protiv Rajkovića zbog navodnih zloupotreba službenog položaja i to, kako se tvrdi, ,,nezakonitom prodajom državne imovine u 2023, kao i produžavanjem koncesionih ugovora iz 2022. godine bez saglasnosti Vlade, Ministarstva finansija i Ministarstva za državnu imovinu, nanijevši time državi višemilionsku štetu“. Takođe, podnesena je i krivična prijava zbog, kako se tvrdi, ,,nezakonite raspodjele tehničkog drveta stanovništvu u ruralnim područjima, preciznije – glasačima SNP-a, te nezakonitog zapošljavanja pred izbore, bez dobijene saglasnosti od nadležnog Ministarstva finansija“.
Ne manje važno je i to da je svojim odlukama, kako tvrde izvori Pobjede, produžio nadležnosti Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i u 2025. godini, iako novi Zakon o šumama, koji je izglasan prošlog avgusta, a stupio je na snagu 1. januara, to eksplicitno zabranjuje.
Prema tvrdnjama izvora Pobjede, Rajković je samo u drugoj polovini prošle godine ,,sklopio na desetine ugovora kojim institucija na čijem je čelu dozvoljava dodatne mjesece koncesione eksploatacije drvne građe“.
Riječ je o tenderima raspisanim početkom avgusta prošle godine, koji su izazvali brojna negodovanja i proteste malih drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore. Na osnovu njih, rok za završetak svih radova je 15. avgust ove godine, dok je 25. septembar rok do kada drvne sortimente treba predati Upravi za gazdovanje šumama i lovištima.
– Rok završetka radova može se produžiti u slučaju opravdanih razloga, na zahtjev izvođača, uz obavezu izvođača da produži rok važenja bankarske garancije – navodi se u potpisanim ugovorima o korišćenju šuma u državnoj svojini prodajom drveta u dubećem stanju u 2024. godini.
To koncesionarima otvara nove mogućnosti da svoj posao mogu produžavati i preko navedenih rokova, koji su već – sami po sebi – sporni.
Uz to, sredinom prošle godine Rajković je potpisao i mnoge anekse jednogodišnjih ugovora, zaključenih još 2022. godine. U njima se prvobitni rok iz pomenute godine produžava čak do kraja 2024, ali iznos koji koncesionar treba da plati za cijeli period ostaje isti. Tek ostaje da se vidi da li će Rajkoviću biti produžen mandat.
U slučaju da prvo Đekić, a zatim i Rajković ostanu na pozicijama koje su im date, biće to jasan signal da dio vlasti do daljnjeg ne odustaje od „šema“ za sticanje bogatstva sebi ili svojim poslovno-partijskim partnerima.
I Dom zdravlja Herceg Novi tuži Đekića
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, i Dom zdravlja Herceg Novi podnio je krivičnu prijavu protiv novoimenovanog Vladinog funkcionera.
U tužbi se, navodno, precizira da je Đekić tu zdravstvenu ustanovu tokom 2023. godine oštetio za 200.000 eura zbog nezakonitog raspolaganja finansijskim sredstvima i zaključivanja velikog broja ugovora, te potrošio više od 120.000 eura suprotno finansijskom planu. Od tog iznosa, čak 87.000 eura odnosi se na zapošljavanje preko agencije za ustupanje radnika, dok je sebi za dopunski rad, navodno, isplatio 4.750 eura.
U pomenutim krivičnim prijavama se ističe i kako je raspisivao oglase i zasnivao radne odnose suprotno uslovima iz Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, a da je čak pokušao sam sebi da obezbijedi mjesto sekretara DZ na koje bi došao nakon isteka direktorskog mandata.
Saobraćaj se danas u Crnoj Gori odvija se po mokrim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Temperaturne razlike uslovljavaju učestaliju pojavu odrona na putevima koje vode duž klisura i usjeka. Savjetujemo maksimalno opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila obavezna je upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na snazi su zimski uslovi za vožnju pa u skladu s tim dolazi do zabrane saobraćaja kamionima sa prikolicom i šleperima na dionicama gdje je postavljen znak o zabrani saobraćaja za vrijeme sniježnih padavina.
Dodatna opreznost je neophodna i na dionicama gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane do 28. februara dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00 do 17.00 časova.
Na putu Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje obustava je u terminu od 10.00 do 12.00 i od 13.00 do 15.00 sati, svakog dana,osim nedjeljom.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krute planirana je u periodu od 20. januara do 20. februara totalna obustava saobraćaja će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.
Do 28. februara promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac-Ribarevine. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, dionica Nikšić-Kuside, rekonstrukcija mosta Autobaza.
Do 28. februara promijeniće se režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a odobravaju se povremene obustave saobraćaja ne duže od 15 minuta zbog izvođenja radova u zonama pješačkih prelaza i popravci svjetlosne saobraćajne signalizacije na magistralnom putu M-11 Lepetani -Tivat -Krtolska raskrsnica.
Zbog izvođenja radova na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge ( I faza u duzini od 300 m-od južnog ka sjevernom portalu tunela Sozina ) doći će do izmjene režima saobraćaja u tunelu Sozina. Biće izmjenjen režim saobraćaja u tunelu Sozina na naizmjenični uz mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim intervalima do 28. maja od 22.00 do 06.00 časova.
Na dionici puta izmedju tunela Raš i Komandnog centra, tokom radova na ugradnji zaštitne čelične mreže, dolaziće do izmjene režima saobraćaja na naizmjenično, kratkotrajno propuštanje vozila do 04. juna.
Intenzitet saobraćaja je umjeren.
U protekla 24 sata dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Bojkot trgovačkih lanaca predstavlja važnu poruku građana i realnu reakciju na rast troškova života, ali je izostala reakcija izvršne vlasti u smislu preduzimanja konkretnih mjera i razgovora sa predstavnicima trgovaca, saopštio je potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
– Zaista je bitno da građani kroz taj vid neposlušnosti pokažu šta misle. Međutim, ti bojkoti treba da imaju neku posljedicu. Prije svega, tu se očekivalo od izvršne vlasti da preduzme konkretne mjere i održi sastanke sa predstavnicima trgovačkih lanaca, ali je, nažalost, ta reakcija izostala – rekao je Mugoša u intervjuu za agenciju Mina biznis.
Smatra da je važno da Vlada, kao najodgovornija, preduzme konkretne mjere, ali i da je jako bitno da se ustanovi zbog čega su cijene u Crnoj Gori tolike. Važno je, prema njegovim riječima, i da se čuje stav domaćih poljoprivrednih proizvođača, koji će biti znatno pogođeni.
– Bojkot će više uticati na domaće poljoprivredne proizvođače koji najveći dio proizvoda plasiraju putem trgovačkih lanaca – naveo je Mugoša.
Istakao je da su građani kroz jednodnevni i dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca pokazali da su razočarani ogromnim rastom cijena u prethodnom periodu.
– Značajan rast cijena dešava se nekoliko godina u kontinuitetu, o čemu svjedoče i zvanični podaci Eurostata, koji su pokazali da su cijene porasle 40 odsto u periodu od 2021. do prošle godine – rekao je Mugoša i dodao da ti podaci ukazuju na znatno veći rast cijena nego u mnogim državama eurozone.
Naveo je da je, kao predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, inicirao održavanje tematske sjednice na kojoj će se razmatrati problematika visokih cijena.
Uvozimo hranu za 770, a ukupan izvoz nam 600 miliona
Mugoša smatra da je neophodno jačati domaću proizvodnju i diversifikovati ekonomiju, koja ne smije da se svodi na turizam i trgovinu.
– Mi godišnje uvozimo 770 miliona eura hrane, gotovo dva miliona dnevno, dok je istovremeno cjelokupan izvoz iz Crne Gore svih proizvoda i usluga oko 600 miliona. To znači da uvozimo mnogo više hrane nego što ukupno izvozimo robe i usluga. To znači i da imamo ozbiljne sistemske probleme, za koje, nažalost, ne pravimo ozbiljan iskorak u tom smislu – kazao je Mugoša.
Mugoša je saopštio da već duže vrijeme postoji interes da se razmotri potencijalni oligopol na tržištu, odnosno dogovorna ekonomija, kako bi se uvrdilo zbog čega su cijene u Crnoj Gori toliko visoke.
– Ima tu više segmenata – od uvoznika i distributera do ogromnih državnih nameta. Neke analize pokazuju da su državni nameti kod nas mnogo veći nego u nekim zemljama EU, a država se ne odriče svog dijela nameta – kazao je Mugoša.
Podsjetio je i da su u posljednjem periodu povećane akcize na određene proizvode, ali i uvedene nove.
– Zbog toga je važno da sagledamo problematiku i ponudimo sistemski odgovor. Duže vrijeme sam predlagao konkretne mjere, vodeći računa da ne uđem u zonu populizma ili površnosti, nego sam bukvalno predlagao konkretne – saopštio je Mugoša.
– Gotovo mjesec imamo neku vrstu bojkota, a nemamo rezultate u smislu preduzimanja sistemskih mjera, naveo je Mugoša i dodao da je očekivao i da će Vlada organizovati sastanak sa predstavnicima poslodavaca.
U odnosu na sva istraživanja javnog mnjenja, u koja uvid imaju i naši konkurenti iz parlamentarne većine, sve govori da će Demokratska partija socijalista ostvariti ubjedljivu pobjedu na izborima u Nikšiću, kazao je u večerašnjoj emisiji „Kontakt“ na RTNK šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
On je podsjetio da je ta partija, tokom serije lokalnih izbora u prethodnoj godini, u Podgorici i u Kotoru, ostvarila podršku od 30 odsto, a u Andrijevici 35 odsto.
„Da vam budem dodatno otvoren, a držite me za riječ, u Nikšiću ćemo ostvariti najbolji izborni rezultat, u cijeloj ovoj seriji lokalnih utakmica. I da znate i ovo, ova istraživanja u koja uvid imaju i naši politički konkurenti, potvrđuju da na današnji dan tri noseća konstituenta vlasti, govorim o Pokretu Evropi sad, Demokratama i o koaliciji Za budućnost Crne Gore, u Nikšiću nemaju 50 odsto podrške. Nemaju 50 odsto podrške ni u Crnoj Gori, na nivou države. Dakle, trendovi su jasni i nemam dilemu da će oni biti apsolutno pozitivni u odnosu na Demokratsku partiju socijalista, mislim da ćemo izaći sa najubjedljivijom političkom ponudom, ostavite nam par dana i o imenima koja će činiti i predvoditi tu listu i činiti tu listu da vas naknadno obavijestimo“, kazao je on.
Govoreći o sastanku koji je imala parlamentarna opozicija sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, Nikolić je napomenuo da je prisustvovao i predsjednik Vlade Milojko Spajić sa svoja dva ministra.
„Mi mislimo da je sporazum potreban Crnoj Gori, sporazum između parlamentarne opozicije i Vlade, da bi se zaustavila stalna proizvodnja kriza i provokativnih i opasnih situacija čiji je autor predsjednik parlamenta sa svojim saveznicima. Kad kažemo da je potreban sporazum, onda prije svega imamo u vidu evropski integracioni put naše zemlje koja, kao što znate, kao što zna ukupna javnost, ima jedinstvenu priliku da ubrza svoj integracioni proces. Neke najave su da se to može dogoditi, čak do kraja 2026. godine ili početka 2027. godine. Zato je veoma važno da se u drugi plan stave teme koje obično kandiduje predsjednik parlamenta Mandić, dakle teme koje dijele javnost i koje teško mogu da obezbijede politički konsenzus za svoje rješavanje, a veoma često odvraćaju pažnju od Evropske integracijone agende“, smatra Nikolić.
Ako DPS pitate, navodi Nikolić, da li postoji iskrena želja kod Mandića i Nove srpske demokratije da Crna Gora postane članica Evropske unije, odgovor je ne.
„Zato što je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji zaokruživanje pune vizije međunarodno-pravnog subjektiviteta Crne Gore, njene nezavisnosti i njene uloge na međunarodnoj sceni“, dodao je on.
Krize i provokacije su, smatra Nikolić, nešto što, prije svega, obilježava aktuelni mandat ovog saziva parlamenta.
„Mi smo izbjegli da u odnosu na provokaciju izmještanja zastava, uvođenja novog loga Skupštine, imamo neki radikalni odgovor, ali kad na onaj način dođe do rušenja Ustava i preuzimanja nadležnosti Ustavnog suda, onda ste gurnuti uz zid i nema drugog načina da reagujete nego kako je parlamentarna opozicija reagovala“, ističe Nikolić.
Stoga je, navodi on, veoma važno da predsjednik Vlade Milojko Spajić pravilno razumije ono što su dobre namjere i odgovornost državotvorne opozicije i da, kako je kazao, napokon izađe iz statusa taoca u kojem ga drže Andrija Mandić i Nova srpska demokratija.
Pojavljivanje Spajića sa ministrima na sastanak, smatra Nikolić, dobar je pokazatelj spremnosti i odgovornosti da se prevaziđe institucionalna i politička kriza u Crnoj Gori.
„Zato vjerujem da nema suštinskih prepreka za premijera Spajića da potpiše nešto što je prethodno i sam predlagao. Ukoliko je premijeru stalo do EU integracija, možemo se dogovoriti jednako kao što smo se dogovorili i oko Popisa“, vjeruje Nikolić.
Ukoliko bi, kazao je Nikolić, pristali da recimo 265.000 građana Srbije, koji imaju državljanstvo Srbije i koji su svojevremeno, kako je istakao, bili u spiskovima koje je Vojislav Koštunica nosio u Brisel uoči referenduma, da za te iste ljude traži ostvarenje prava glasa na referendumu, „onda bi pristali da Crna Gora sklizne u jedan model koji najviše liči na Dodikov model seobe birača, gdje vam prijeti nestanak“.
Rješenje za Ustavni sud je, kaže on, rješenje da se sačeka odgovor Venecijanske komisije o tome da li je prekršena ustavna procedura prilikom penzionisanja sutkinje Ustavnog suda.
„Pa ako nije, kao što znamo da jeste, u zavisnosti od odgovora Venecijanske komisije, ući ćemo u Odbor za ustavna pitanja Skuštine Crne Gore i revidirati tu odluku i omogućiti sutkinji da nastavi da radi tamo gde je stala, pa da ide u penziju za godinu dana kako je to predviđeno Odlukom koju je i donio Ustavni sud kada je odlučivao da li sudije Ustavnog suda idu po ovom ili onom zakonu“, kaže on.
Govoreći o odgovoru bezbjednosnog sektora na tragediju na Cetinju, Nikolić smatra da su čelni ljudi tog sektora trebali da podnesu ostavku i da to obrazlože svojim moralnim činom.
„U odnosu na zahtjeve koje imaju studenti, mislim da su ti zahtjevi legitimni. Rekao sam vam moje mišljenje koliko mislim da su osnovani. Te ostavke su izostale. Čuli ste obrazloženje kolega iz Demokratske Crne Gore. Oni imaju svoj način da komuniciraju u odnosu na tu temu i to znači da je sad na potezu premijer Milojko Spajić. Odnosno da je on taj koji treba da ponudi odgovore na zahtjeve koji se ispostavljaju. Da li će on povući određeni potez? Rekao bih da zavisi prije svega od njegove spremnosti da počne autonomno da donosi političke odluke u okviru parlamentarne većine“, mišljenja je Nikolić, te dodaje da je ovdje na probi premijerov integritet i politički kredibilitet.
Osvrnuo se i na sitiaciju u Šavniku, istakavši da bi za početak bilo dobro da čujemo od kad je parlamentarna većina odgovorna za stanje u državi.
„Pošto je prošlo pet godina od smjene vlasti, od kada Demokratska partija socijalista nije dio vlasti, a i dalje predstavlja jednu vrstu izgovora za određenu disfunkcionalnost u državnom sistemu. Šta je recept za Šavnik? Recept za Šavnika je da se omogući da se izborni proces završi, najjednostavnije rečeno. Tamo je izborni proces nekoliko puta prekinut tako što su aktivisti, konstituenata parlamentarne većine upadali na biračka mjesta, lomili kutije ili ih odnosili sa biračkog mjesta. Izostala je reakcija policije, izostala je reakcija tužilaštva. Zašto? To je pitanje na koje treba da odgovore predstavnici ovih institucija“, poručuje šef poslaničkog kluba DPS-a.
Na sjeveru Crne Gore oblačno s kišom. U dolinama Lima, Ibra i Ćehotine uglavnom suvo. Vjetar slab i promjenljiv. Temperatura do 13 stepeni. Na jugu oblačno, tokom prvog dijela dana jaka kiša, pljuskovi, a uz obalu moguća i grmljavina.
Ponegdje može biti i obilnih padavina, a do noći će uglavnom prestati u svim predjelima. Vjetar još ujutru umjeren, jugoistočni i istočni. Temperatura do 15 stepeni.
More jače talasasto, krajem dana talasasto. Jugo ujutru umjeren. Temperatura mora 13 stepeni.
Na sjeveru u petak pretežno oblačno, povremeno može biti slabe kiše. U subotu oblačno uz slabe padavine, uglavnom u drugom dijelu dana. Oba dana u noćnim i ranim jutarnjim satima na planinama može biti susnježice ili snijega. Vjetar slab i promjenljiv, a temperatura u blagom padu.
Na jugu u petak pretežno oblačno s kraćim sunčanim periodima, i veći dio dana suvo. Uveče ili tokom noći ponovo kiša. U subotu oblačno, povremeno s kišom. Vjetar narednih dana slab, dominantno jugo. Temperatura bez značajnijih promjena, do 17 stepeni u petak.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
