Home Blog Page 797

Šćepanović o slučaju ubistva Mrdaka: Policija prikupila sve dokaze, siguran sam da su optuženi izvršili krivično djelo

0

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović tvrdi da je policija u slučaju ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka, prilikom pljačke pošte u Nikšiću, prikupila sve dokaze neophodne da se sedmorica optuženih osude.

Ipak, oni su prije dva dana oslobođeni optužbi, jer optužnica, po tvrdnji sudije, nije bila čvrsta zbog propusta u istrazi.

Šćepanović, pak, kaže da su oni uradili svoj posao kako treba, pa je siguran da će Apelacioni sud preinačiti ovakvu odluku Višeg.

“Nije bilo mjesta potvrđivanju ovakve optužnice. Sud je vodio istragu na glavnom pretresu, pokušao da nadomjesti ono što su bili propusti u istrazi”, rekao je prekjuče Marko Radović, advokat Stojana Albijanića, jednog od optuženih za pljačku pošte i ubistvo Mrdaka.

I sudija Veljko Radovanović je u utorak bio istog stava, pa je oslobodio sedmoricu optuženih za ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka prilikom pljačke pošte u Nikšiću, prije tri i po godine.

Šćepanović tvrdi da je policija svoj posao uradila kako treba.

“U fazi izviđaja, prikupljeni materijalni, personalni, posredni, neposredni, izvedeni, međusobno povezani i logični dokazi da je ova grupa, odnosno ova lica sa ulogom saizvršilaca, izvršila navedeno krivično djelo. Ja ne mogu da komentarišem presudu, jer nije pravosnažna, ni optužnicu jer nisam imao uvid u nju, ali mogu da kažem da postoje materijalni dokazi na osnovu kojih su određena lica danas na slobodi, a koje su direktno vezana za izvršenje ovog krivičnog djela”, kazao je Šćepanović.

Istragu je vodila viša tužiteljka Maja Jovanović, upravo sa Šćepanovićem, koji je tada bio šef za krvne delikte.

On je siguran da su prikupljeni svi neophodni dokazi da se Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević osude, pa očekuje da se to i dogodi u drugostepenom postupku.

“Ja sam siguran da će drugostepeni organ – Apelacioni sud utvrditi propuste, ko je propustio da uzme dokaze i, znate i sami, slobodno sudijsko uvjerenje je jedan od uslova u odnosu na materijalne, izvedene dokaze koje se cijene na sudu, da će se steći utisak i svede proizvod da li su ova lica izvršila to krivično djelo. Ja sam siguran na osnovu osnovane sumnje, dokaza, da su ova lica izvršila to krivično djelo”, rekao je Šćepanović.

Porodica i prijatelji pokojnog Mrdaka ne kriju razočaranje oslobađajućom presudom.

Stoga, Šćepanović očekuje da se sve okolnosti do kraja ispitaju, pa i ko je od nadležnih eventualno traljavo radio.

“Ja ne prepoznajem odgovornost ničiju, niti je moja uloga, ali treba da odgovaraju svi oni koji su doveli da ovakav ishod presude bude”, kazao je Šćepanović.

Kišovito, na planinama snijeg

0

U Crnoj Gori uglavnom oblačno i kišovito. Na planinama moguć snijeg. Najviša dnevna temperatura 17 stepeni.

Na sjeveru Crne Gore uglavnom oblačno, povremeno slaba kiša, češća u drugom dijelu dana. Uveče na planinama susnježica i snijeg. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 13 stepeni.

Na jugu promjenljiva oblačnost, prijepodne biće i sunčanih perioda, a popodne i uveče više uslova za kišu. Vjetar slab i promjenljiv, a temperatura do 17 stepeni.

More umjereno talasasto, u drugom dijelu dana u slabljenju. Vjetar slab, uglavnom jugo. Temperatura mora 13 stepeni.

Na sjeveru za vikend oblačno, povremeno sa slabom kišom. U nedjelju prijepodne jače padavine. U noći petak na subotu snijeg samo na planinama, a u nedjelju uz pad temperature snijega će biti i u većini viših predjela. U nedjelju umjeren do jak sjeverni vjetar. U nedjelju značajniji pad temperature.

Na jugu u subotu pretežno oblačno, povremeno s uslovima za slabu kišu. U nedjelju, naročito ujutru i u prvom dijelu dana jača kiša, pljuskovi, povremeno i grmljavina. Vjetar od sredine dana u naglom jačanju, pa će do kraja dana biti jak, sjeveroistočni. Predveče prestanak padavina i djelimično razvedravanje. U nedjelju hladnije.

Nikolić: Spajić da potpisom stane iza svojih riječi oko izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu

0

Portparol DPS-a Miloš Nikolić saopštio je da su uslovi za povratak opozicije u Parlament jasni – sve što treba da uradi premijer Milojko Spajić je da, kako je naveo, potpisom stane iza svojih riječi oko izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu.

Nikolić je nazvao je Spajića „korisnim idiotom Andrije Mandića“ kazavši da „po PES-ovskom običaju – laže“.

“Uslovi za povratak opozicije u Parlament su jasni – sve što treba da uradi Spajić je da potpisom stane iza svojih riječi oko izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu. Je li toliko teško”, pita Nikolić na mreži X.

Legendarni šahista: Preminuo Boris Spaski

0

Legendarni sovjetski i ruski šahovski velemajstor Boris Spaski, preminuo je u 88. godini, javio je Šahovski savez Rusije.

„Ogroman gubitak za svijet šaha i za državu“, preneo je Savez reči novinara TASS Andreja Kartašoa, koji je intervjuisao Spaskog 2017.

Spaski je od 1982. do 2013. predstavljao Francusku.

Rođen 1937. u Lenjingradu, Spaski je 1955. postao velemajstor.

U tri navrata je igrao za svetsku titulu – poražen je Tigrana Petrosjana 1966., ali mu se revanširao tri godine kasnije.

Njegov meč sa Bobijem Fišerom 1972. godine je proglašen za „meč vijeka“.

Spaski je pobijedio u prvoj partiji, a pošto se Fišer nije pojavio na drugoj, Spaski je imao pravo da poslije 2:0 napusti Rejkjavik kao svjetski šampion. Ipak, odlučio je da nastavio meč u kome je Fišer kasnije stigao do titule.

Protest u Nikšiću: Ponoviti suđenje, da ga vode oni koji znaju svoj posao

0

Grupa građana okupila se na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću zbog oslobađajuće presude osumnjičenima za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte u tom gradu. Porodica je tražila da se suđenje ponovi i da ga vode oni koji znaju svoj posao, inače će ih kako su naveli, srušiti napaćeni narod. Najavili su osnivanje udruženja za borbu protiv organizovanog kriminala koje će nositi ime Ljubiše Mrdaka, koji je, kako kažu, poginuo za pravdu, a ostavljen od strane države i pravosuđa. Najavili su novi protest u petak 7. marta, u podne ispred tužilaštva.

Setra Ljubiše Mrdaka Sanja Gobović kazala je da je država dotakla dno iz kojeg ne može izaći.

“To ne možemo zvati institucijom. Institucija je moj brat, snaga je moj brat koji je svojim srcem, dostojanstvom i ponosom pokazao kako se bori protiv zla i kako neko treba da radi svoj posao”, kazala je ona.

Poručuje da zahtijevaju odgovor države i institucija.

Protest zbog oslobađajuće presude zbog ubistva Ljubiše MrdakaProtest zbog oslobađajuće presude zbog ubistva Ljubiše Mrdaka (Foto: RTCG/Darko Bulatović)

“Je li ovo nagrada brate, za tvoj izgubljeni život, zar se ovako nagrađuju junaci? Onog dana kada je moj brat ubijen, čitava porodica je ubijena, a nakon ove sramne presude i uništena. Moj brat je dao život boreći se za pravdu, a gdje je ta država da se izbori za pravdu moga brata. Gdje je država kojoj treba da vjerujemo da nas može zaštititi”, kazala je ona.

Tražila je da se suđenje ponovi na valjan i pravedan način i da ga obavljaju oni koji to umiju.

foto: najnovije.me

“U protivnom srušiće vas ogorčeni i napaćeni narod koji ima najveću snagu i moć”, potučila je Gobović.

Kum porodice Mrdak Petar Vuković kazao je da prvi put nije zapalio svijeću na grob Ljubiše Mrdaka.

 “Danas neću da palim svijeću onome ko je življi nego što je ikad bio. Ubijajući istinu i pravdu njega oživljavaju oni koji su sebi zapalili svijeću  i sami sebe sahranili kao stručnjake svog posla, majstore onog zanata, za koji ih ovaj narod plaća i kao osobe koje su sve što je sveto bacili pod noge”, kazao je Vuković.

Predsjednik Sindikata zaštitara Blažo Petrović zatražio je od Vlade da ugasi sve firme koje se bave obezbjeđenjem, a koje su napravile velike prekršaje u tom poslu, koje, kako je rekao, nijesu dostojne da se bave tim poslom. 

„l ljudi koji su povezani sa tim firmama, koji su isto to radili, da im se zabrani ta djelatnost. To tražimo sad i odmah. Na taj način otvorićemo mogućnost ljudima koji žele pošteno da rade, da plaćaju porez i doprinose, da se bave tim poslom. Ova lica koja sam pomenuo su odgovorni za Ljubišinu smrt. Mnogo je tu propusta bilo. Ja ih znam sve. Ponoviću ih tamo gdje bude trebalo. Ja se nadam da će doći vrijeme da ti ljudi odgovaraju. Svi se pozivaju na neku odgovornost, mi tražimo odgovornost onih koji se tim bave“, kazao je Petrović. 

Kazao je da će tražiti od Skupštine da radi na izradi novog zakona o zaštiti lica i imovine koji će praviti ljudi od struke da bi se smanjio svaki rizik. 

“Neka oni raščivijaju između sebe je li zakazalo tužilaštvo ili sud. Posebno što mi je u svemu tome bitno, i u čemu ću istrajati, da onaj čovjek koji, da je sreće da ima države i tužilaštva, bio bi u pritvoru, samo zbog onoga što je advokat Lješković rekao – Zna se ko je upotrijebio pištolj. Pa neka dođe da kaže ko je upotrijebio pištolj, a doći će dan i nekome će morati da kaže, ako ne ovim organima onda nekim drugim”, naveo je Vuković.

Istakao je da će uskoro biti formirano udruženje za borbu protiv kriminala Ljubiša Mrdak.

Brat Mrdaka Vojo Delić kazao je da je njegov brat ubijen drugi put 25. februara.

“Ne mogu da ne pomenem politiku, a ako je pomenem ukaljaću svog brata. Zato ću da pozdravim svog brata slavni riječima našeg pjesnika Njegoša: “Blago tebi moj brate Ljubiša što si poginuo, divna li te usta ožališe, divne li te oči oplakaše. Teško nama što smo ostanuli”. Kako ćemo sa ovim narodnim predstavnicima, sa ovim zlom da se borimo, a da pravdu istjeramo na vidjelo. Nije ovaj narod birao ovo rukovodstvo da nas opet po ulicama ubijaju. Mora rukovodstvo da bude svjesno toga”, kazao je on. 

On je kazao da je formiran inicijativni odbor za formiranje udruženja za borbu protiv kriminala.

„A kako da se borimo kad je u organizovanom kriminalu sudija koji je donio ovako sramnu odluku. Kako da se borimo kada mu je tužilac davao instrukcije šta da uradi“, kazao je on. 

Okupljeni su nakon toga uzvikivali „sudije ubice“. 

Supruga pokojnog Mrdaka Slavica Mrdak kazala je da nijesu dobili utjehu ni pravdu i da “smo svi danas Ljubiša Mrdak”.

Podsjetimo, pred podgoričkim Višim sudom u utorak je izrečena oslobađajuća presuda u postupku povodom oružane pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka u Nikšiću.

Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović. Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.

Zbog toga se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću.

Vladina kadrovska rješenja, povučena odluka o imenovanju Đekića

0

Na današnjoj sjednici Vlada je povukla odluku o imenovanju Alekse Đekića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je povučena. Savi Laketiću je produžen v.d. mandat direktora Poreske uprave.

Vlada je razmotrila više kadrovskih pitanja:

1. donijela Rješenje o imenovanju rukovodioca, zamjenika rukovodioca i članova Koordinacionog tima za zaštitu i spašavanje u sastavu: mr Milojko Spajić, rukovodilac, Danilo Šaranović, zamjenik rukovodioca i članovi: mr Ervin Ibrahimović, Dragan Krapović, dr Vojislav Šimun, Naida Nišić, Damir Gutić, Damjan Ćulafić, mr Simonida Kordić, Vladimir Joković, Maja Vukićević, Filip Radulović i Irena Vućić Popović,

2. donijela Rješenje o određivanju Save Laketića za vršioca dužnosti direktora Poreske uprave,

3. donijela Rješenje o određivanju Nizahete Kurpejović Cikotić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova,

4. donijela Rješenje o određivanju Milene Tošić za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva turizma,

5. donijela Rješenje o razrješenju članice Savjeta za prava djeteta Magdalene Joksimović,

6. donijela Rješenje o razrješenju članova Upravnog odbora Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu u sasatavu: Miloš Medenica, Ilir Harasani i Tamara Gačević,

7. donijela Rješenje o imenovanju članova Upravnog odbora Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu u sastavu: Lidija Jošović, Jelena Dajević i Marko Bajagić,

8. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave Nine Blažić,

9. donijela Rješenje o određivanju Nine Blažić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave,

10. donijela Rješenje o razrješenju predsjednika i članova Upravnog odbora Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja u sastavu: Amer Šukurica, predsjednik i članovi dr Milan Radulović, dr Darko Božović, Martin Đaković i Nebojša Koprivica,

11. donijela Rješenje o imenovanju Upravnog odbora Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja u sastavu: Ervin Duraković, predsjednik i članovi Nebojša Koprivica, Milutin Strahinjić, Božica Jovanović i dr Darko Božović i

12. donijela Rješenje o prestanku mandata savjetnice potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku mr Milice Kaluđerović.

“U postupku usvajanja Zapisnika sa 69. sjednice, tačka pod rednim brojem 4.16 – Predlog rješenja o određivanju vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je povučena”, saopšteno je iz Vlade.

Koprivica: Ugovor o koncesiji za MHE Bistrica sa firmom Đukanovićevog sina ništavan

0

Ovih dana imamo priliku da vidimo kulminaciju štete po državu i njene građane usled spornih koncesionih ugovora o izgradnji MHE u Crnoj Gori, sklopljenih za vrijeme bivše vlasti. Oni su svojevremeno kreirani u korist privilegovanih pojedinaca, a na štetu države, poručio je Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. Kako je kazao, do sada su analizirani iz ugla energetike, ekologije, prostornog planiranja i slično, ali ne i iz ugla antikorupcijskih propisa.

„Na osnovu antikorupcijske analize, u javnosti i od NVO osporavanog ugovora o koncesiji za MHE Bistrica, sa firmom BB Hidro, u vlasništvu sina bivšeg predsjednika Vlade, dolazi se do zaključka da je dati ugovor nezakonit i apsolutno ništav. Hronološki gledano, ministarstvo ekonomije je 26.7.2016. godine izdalo rešenje o energetskoj dozvoli firmi „BB Hidro“ za izgradnju proizvodnog energetskog objekta, male hidroelektrane „Bistrica“ čija bi ukupna planirana godišnja proizvodnja iznosila 3,154 GWh i koja bi se gradila na KO Lipovska Bistrica u Opštini Kolašin. Odluka o dodjeli koncesije za MHE Bistrica donijeta je na sjednici Vlade 6.10. 2016. godine. Konačno, Vlada Crne Gore na čelu sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem, zaključila je ugovor o koncesiji sa privrednim društvom „BB Hidro“ iz Podgorice, čiji je suosnivač, suvlasnik i izvršni direktor njegov sin, Blažo Đukanović, Ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane „Bistrica“, broj: 08-2619 od 28.11.2016. godine”, navodi Koprivica.

On ističe i da Zakon o sprečavanju korupcije, koji je stupio na snagu 1. januara 2016. godine u članu 14 stav 3 eksplicitno propisuje: „Organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i sa njim povezano lice ima privatni interes.“

“U ovom slučaju organ vlasti je Vlada Crne Gore, kao koncedent, a javni funkcioner koji u njoj vrši javnu funkciju je njen predsjednik, koji je predstavlja i rukovodi njenim radom, a to je bio Milo Đukanović. Po Zakonu o državnoj imovini i Zakonu o koncesijama, isključivo je Vlada ugovorna strana i koncedent, a ne ministarstvo i tako je i u ugovoru navedeno. Prema ovom zakonu povezano lice sa javnim funkcionerom je, pored ostalih, srodnik javnog funkcionera u pravoj liniji, a to je u ovom slučaju sin predsjednika Vlade”, navodi Koprivica.

Kako dalje nastavlja, prema zakonu, privatni interes javnog funkcionera podrazumijeva vlasnički i drugi materijalni ili nematerijalni interes javnog funkcionera ili sa njim povezanog lica.

“U ovom slučaju to je udio u vlasništvu (50%) privrednog društva BB Hidro, sina tadašnjeg predsjednika Vlade, dakle privrednog društva koje zaključuje ugovor o koncesiji, ugovorna je strana tj. koncesionar. Prema tome, činjenični opis u potpunosti odgovara imperativnoj normi Zakona o sprečavanju korupcije i govori da su akteri u nezajažljivoj trci za profitom upali u zakonsku zamku, te eklatantno pogazili ovu imperativnu normu, koja postoji i u uporednom pravu i koja je predviđena i Konvencijom UN protiv korupcije”, navodi Koprivica.

Dalje, ističe Koprivica, Zakon u članu 14 stav 4 propisuje: „Ukoliko javni funkcioner, odnosno organ vlasti postupe suprotno st. 1, 2 i 3 ovog člana, na zaključeni ugovor shodno se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima koje se odnose na ništavost ugovora.“

“Prema tome, usled kršenja zabrane, propisane imperativnom, odnosno prinudnom normom, da ukoliko organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju zaključi ugovor sa privrednim društvom u kojem on ili sa njim povezano lice ima privatni interes, ugovor se smatra ništavim. Dakle, ugovor o koncesiji za MHE Bistrica, sa firmom Đukanovićevog sina je ništav. Ništav je u cjelosti, i kao takav ne bi smio proizvoditi bilo kakve dalje pravne posledice. Ništavi ugovori su, prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovori koji su suprotni prinudnim propisima ili moralu društva. Ništavi ugovori ne smiju da važe, ne smiju biti na pravnoj snazi, niti proizvoditi bilo kakvo pravno dejstvo. Ništavost je teži oblik sankcije zbog teške povrede zakonitosti, kao bitnog svojstva pravne države i povlači mjere za isključenje pravnog akta iz pravnog poretka i eliminisanje pravnih posledica koje je proizveo. Ovdje dakle nije sporna samo norma o učešću u raspravi i odlučivanju zbog konflikta interesa, na šta se samo osvrtalo ranije zarobljeno rukovodstva ASK-a, u cilju relativizacije odgovornosti, već je apsolutno povrijeđen član 14 Zakona koji dovodi do ništavosti ugovora. I to je potpuno novi segment ove priče skopčane sa kršenjem normi o sprečavanju sukoba interesa i koruptivnim obrascima”, navodi Koprivica.

On ističe i da su na osnovu tako ništavog ugovora izvlačene brojne pogodnosti, a najznačajnija je garantovani otkup svakog megavata koji proizvede, a u ugovoru stoji i da ukoliko je za datu firmu bolje da prodaje na tržištu, može da izađe iz ugovora na tržište, pa da se opet vrati da prodaje državi.

“Danas sam upoznao Vladu na sjednici sa pravnim aspektima ništavosti ovog ugovora, a sjutra će, pored ostalih tema, biti i na dnevnom redu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na tematskoj sjednici o borbi protiv korupcije u oblasti eksploatacije prirodnog bogatstva i životne sredine. Takođe, biće obaviješteni nadležni pravosudni organi, jer sud po službenoj dužnosti pazi na ništavost, kao i državno tužilaštvo koje po Zakonu o obligacionim odnosima ima pravo da zahtijeva utvrđenje ništavosti, a takođe i Zaštitnik imovinskih interesa i drugi nadležni organi. Time će se procesuiranjem pokrenuti postupak utvrđivanja ništavosti ovog ugovora. Ništavi ugovori moraju biti eliminisani iz pravnog poretka i otklonjene njihove posledice. To je mjera borbe protiv korupcije i sukoba interesa, u cilju zaštite javnog interesa, ali i budžeta svih građana i javnih dobara”, zaključio je Koprivica.

Osnovni sud u Podgorici oglasio se apsolutno nenadležnim u predmetu Dragane Đuranović, odbacio tužbu

0

Osnovni sud u Podgorici se prvostepenim rješenjem oglasio apsolutno nenadležnim za postupanje u predmetu tužilje Dragane Đuranović, bivše sudije Ustavnog suda Crne Gore, protiv tužene Skupštine Crne Gore, radi poništaja zaključka Ustavnog odbora o ispunjenosti uslova za njenu penziju.

“Ukinute su sve sprovedene radnje, a tužba sa predlogom za određivanje privremene mjere je odbačena”, navodi Osnovni sud.

Predmet tužbenog zahtjeva se odnosi na utvrđivanje ništavosti zaključka Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore o ispunjenosti uslova za penziju tužilje od 17. decembra 2024. godine i konstatacije
Predsjednika Skupštine Crne Gore Jakova Milatovića o prestanku funkcije sudije Ustavnog suda tužilje Dragane Đuranovi, te da je tužena diskriminatorski postupala prema tužilji po osnovu starosne dobi.

U obrazloženju navedenog rješenja, navedeno je da sud prethodno ispitao tužbu sa predlogom za određivanje privremene mjere, te da je prevashodno cijenio okolnosti od kojih zavisi stvarna nadležnost suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari ustanovljena Zakonom o sudovima.

“U tom smislu prvostepeni sud je našao da su predmet tužbe akti najvišeg zakonodavnog tijela koji su donijeti na osnovu ustavnih ovlašćenja Skupštine, pa isti, eventualno, podliježu ispitivanju
ustavnosti, što ne može biti nadležnost redovnih sudova, već je to izvorna ustavna nadležnost Ustavnog suda, zbog čega bi bilo ustavno-pravno neprihvatljivo da redovni sudovi poništavaju odluke Skupštine”, navodi Osnovni sud.

Ističu da Ustavni sud ima isključivo pravo ukidanja neustavnih pojedinačnih akata po sili samog Ustava, kroz postupak po ustavnoj žalbi i to u situaciji kada su iscrpljena sva pravna sredstva, ali i u situaciji kad nacionalno zakonodavstvo ne predviđa redovno sredstvo zaštite.

“U vezi sa istim se i pitanje, da li je predmetnim aktima tužilja pretrpjela diskriminaciju, te da li je s tim u vezi povrijeđeno neko od konvencijskih prava u proceduri prestanka funkcije, jedino može postaviti pred Ustavnim sudom Crne Gore, kaže se u obrazloženju. Izuzetak od ovog pravila, postojao bi jedino u slučaju, da je ispitivanje zakonitosti prestanka javne funcije, bilo izričio
predviđeno zakonom, što bi dalo ovlašćenje sudu da raspravlja u takvoj pravnoj stvari, a što u konkretnom nije slučaj”, navodi Osnovni sud.

Na prethodno opisani način, sud je, ističu, ostao dosljedan poštovanju odredbe člana 11 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da je vlast ograničena Ustavom i Zakonom, te da se odnos pojedinih grana vlasti mora zasnivati na principu ravnoteže i međusobne kontrole, a da se istovremeno omogući ispitivanje zakonitosti pojedinačnih pravnih akata koje Skupština donosi, u odgovarajućem postupku.

“Ukazano je da isključenje sudske zaštite pred redovnim sudom u konkretnom ne ukazuje na povredu čl.6 i 13 Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a koji stav je iznijet u odluci Evropskog suda za ljudska prava Olujuć protiv Hrvatske (predstavka broj 22330/05). Naime, pomenuti sud je stava da aplikantu nije povrijeđeno pravo na pristup sudu “budući da je podnosilac bio ovlašćen podnijeti ustavnu tužbu protiv odluke državnog sudbenog vijeća i Županijskog doma”, ističe se.

Takođe, u obrazloženju se navodi da se drugačiji zaključak ne može izvesti ni iz odredbe čl.14 Zakona o sudovima, jer je tom odredbom propisana nadležnost osnovnog suda, međutim, u situaciji kada je isključena nadležnost suda koji bi po opštim propisima bio nadležan, onda se iz navedene odredbe Zakona o sudovima ne može izvoditi zaključak da je nadležan neki drugi redovni sud, saglasno načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda Crne Gore od 27.juna 2019. godine.

“Imajući u vidu izloženi pravni pristup, na osnovu kojeg je sud cijenio da odlučivanje o postavljenim tužbenim zahtjevima ne spada u nadležnost redovnog suda, to je isti našao da nema mjesta ni odlučivanju o stavljenom predlogu za određivanje privremene mjere, zbog čega se sud oglasio apsolutno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, ukinuo sprovedene radnje i odbacio tužbu”, zaključuje Osnovni sud.

Zadržan zbog nanošenja teških tjelesnih povreda

0

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.P. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje.

Kako navode, sumnja se da je prije dva dana u kafe baru u sklopu benzinske pumpe „Č.“,pred više gostiju napao oštećenog A.R., zadajući mu više udaraca u predjelu glave i tijela, „usljed čega je oštećeni zadobio tešku tjelesnu povredu“.

Božović: Vladajuća većina ne smije da pristane na uslovljavanje opozicije

0

Poslanica i potpredsjednica NSD Jelena Božović saopštila je da u Crnoj Gori ne postoji parlamentarna kriza.
„Skupštinska većina radi, donosi zakone i redovno sprovodi svoje aktivnosti. Problem postoji samo u redovima DPS od najave osnivanja Anketnog odbora do danas.

Dižu buku i bacaju javnosti prašinu u oči ne bi li skrenuli pažnju sa razotkrivanja kriminalnog lavirinta koji će na kraju da dovede do glavnog nalogodavca svih zločina i kriminala u Crnoj Gori, a to je počasni i stvarni predsjednik DPS Milo Đukanović“ – saopštila je Božović.
Dodala je da DPS ima priliku da se vrati u parlament nakon isteka 15 dana udaljenja sa sjednica i da vladajuća većina ne smije pristati na ucjene koja dolaze iz opozicije.
„Konstantna uslovljavanja očigledno imaju za cilj da destabilizuju i obesmisle rad Skupštine i Vlade.

Postoje pitanja koja mogu biti stvar dogovora, ali ne sve i po svaku cijenu jer u tom slučaju uloga većine gubi smisao. Jedno od takvih pitanja je i pitanje sudija Ustavnog suda.

Izbor za sudije Ustavnog suda koje sprovodi Ustavni odbor je u toku. Sve odluke koje je Ustavni odbor donio su bile zakonite, a Ustav su prekršile pojedine sudije Ustavnog suda koje su zloupotrebljavajući svoju funkciju neustavno i nezakonito odbili da obavijeste Ustavni odbor da su stekli uslov za odlazak u penziju“ – rekla je poslanica Božović.
Zaključila je da parlamentarna većina nastavlja dalje i da pitanje izbora sudija Ustavnog suda neće biti stvar nikakvih pregovora niti ćemo pristati na bilo kakva uslovljavanja.