Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ su sinoć na teritoriji Podgorice, Danilovgrada i Cetinja, sproveli akciju kontrole učesnika u saobraćaju i ugostiteljskih objekata, operativno interesantnih osoba i članova OKG, sa posebnim fokusom na lociranje i hapšenje međunarodno traženih osoba.
Navedene atkivnosti su realizovane sinoć, u vremenskom periodu od 20.00 do 00.00 časova.
„Službenici kriminalističke policije, u cilju pronalaska članova jedne organizovane kriminalne grupe, kao i lociranja i lišenja slobode međunarodno traženih lica za kojima je Crna Gora raspisala potjernice zbog teških krivičnih djela, izvršili su preglede i pretrese objekata na više lokacija koje koriste lica LJ.M., N.B., P.M., M.Đ., V.V., V.V., I.M. i L.G. i sa njima povezana lica“, saopštili su iz Uprave policije.
Sprovedene su pojačane kontrole saobraćaja te očuvanja stabilnog javnog reda i mira, mini-blokade i racije u ugostiteljskim objektima, kao i pregled vozila, vozača i stranih državljana.
„Sprovedenim kontrolama u saobraćaju izvršen je pregled 147 vozila i vozača, a lišeno je slobode sedam lica zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Podnijeto je 11 prekršajnih prijava i izdata 42 prekršajna naloga. Izvršene su racije u 10 ugostiteljskih objekata i 5 objekata za igre na sreću, u kojima je izvršena kontrola i pregled 231 lica“, navode iz UP.
U ovim aktivnostima kontrolisano je i 26 operativno interesantnih lica.
Uhapšen je i jedan državljanin Republike Turske, za kojeg je utvrđeno da nema prijavljen boravak u Crnoj Gori, shodno Zakonu o strancima, te je predat na dalju nadležnost inspektoru za strance.
„Prilikom racije u jednom ugostiteljskom objektu u Podgorici, kod lica N.G. (30) i A.K. (30) pronađeno je više pakovanja sa sadržajem kokaina“, navodi se.
A.K. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kao i krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga, dok je protiv N.G. podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
„Službenici Uprave policije nastavljaju sa svakodnevnim, snažnim i koordinisanim djelovanjem prema kriminalnim strukturama, pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, kao i pojedincima čiji je cilj destabilizacija i narušavanje bezbjednosnog ambijenta“, poručuje se u saopštenju.
U susret 21. maju, kada Crna Gora obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, Antena M objavljuje serijal tekstova u kojima smo naše sagovornike pitali kako vide Crnu Goru danas, živi li se bolje nego prije dvije decenije, jesmo li stabilna država u kojoj se građani osjećaju sigurno…
Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice i funkcioner Pokreta Evropa sad, kaže da je dobit koja nadvladava sve – to što je Crna Gora nezavisna. Akcentuje da neće proći pokušaji da se ugrozi njen građanski karakter.
Smatra da je i dalje izražena politička nestabilnost i da postoje institucije koje se ne mogu pohvaliti stepenom povjerenja građana u njihov rad. Uvjeren je da energetski sektor ima kapacitet da bude lokomotiva ekonomskog razvoja.
Antena M: 21. maja se navršava 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore. Kada pogledate njen put od tada, čime ste zadovoljni, a čime razočarani?
Mujović: Mi smo kao narod uvijek negdje između euforije i kolektivne depresije, između okivanja nekoga ili nečega u zvijezde i satanizovanja. Crna Gora je nezavisna i to je najveća dobit koja nadvladava sve dobro i loše nastalo u prethodnih 20 godina.
Tih 20 godina su godine tranzicije ili, bolje reći, traganja za boljim životom, uređenim sistemom i Evropskom unijom. To je put sazrijevanja i ne mislim da smo drugačiji od drugih koji su prošli istom ili sličnom putanjom.
Zato bih se držao umjerenog stava pri ocjenjivanju. Ako nešto treba izdvajati, onda da navedem da je očuvan mir, iako je sam referendumski proces bio veoma izazovan. Postali smo članica NATO saveza, na pragu smo ulaska u EU 2028. godine.
Imamo bolji životni standard, bolje razvijenu demokratiju, veći stepen ljudskih prava i sloboda. Dobili smo naše reprezentacije, osvojili prve medalje, nismo više region ili izborna jedinica.
Nažalost, još uvijek nismo iskoristili raspoložive prirodne potencijale, turizam i poljoprivreda kao strateške grane nisu na nivou na kojem treba da budu, tek pravimo snažnu putnu infrastrukturu.
I dalje politički volimo gledati u tuđa dvorišta i osluškivati šta drugi kažu i kako bi drugi voljeli da Crna Gora izgleda. I dalje su teme podjela ispred životnih tema. I dalje želimo da bijemo tuđe bitke. I dalje je izražena politička nestabilnost.
Antena M: Da li se u Crnoj Gori danas živi bolje nego 2006. godine? Šta smatrate ključnom promjenom koju je potrebno sprovesti i na koji način?
Mujović: Živi se bolje i tu nemam nikakve dileme. Ekonomski programi ES1 i ES2 su dali veliki doprinos tome. Da bismo nastavili putem progresa moramo razvijati infrastrukturu.
Ključna je putna mreža, rekonstrukcija i proširenje aerodromskih kapaciteta, kvalitetna avio dostupnost, gradnja infrastrukture za potrebe razvoja sportskog turizma, izgradnja kongresnih centara naročito u Podgorici, intenziviranje ulaganja u proizvodnju organske hrane, bolja povezanost sektora poljoprivrede i turizma, razvoj elektroenergetike i realizacija barem jedne reverzibilne hidroelektrane.
Uz ove projekte, ako bude političke stabilnosti, Crna Gora može puno u budućnosti.
Antena M: Smatrate li da je Crna Gora politički i ekonomski stabilna država u kojoj se građani osjećaju sigurno i imaju povjerenja u institucije?
Mujović: Nismo dosegli političku stabilnost. Ekonomska stabilnost iz mog ugla je „kratkoročan“ termin i ne postoji država na svijetu koja može reći da je uredila apsolutno otporan ekonomski sistem na bilo kakve poremećaje.
Ratovi, krize sa energentima, klimatske promjene čine svoje i pozivaju na oprez kada se iznose tvrdnje vezane za ekonomiju. Diversifikacija ekonomije je ključna i na tome se mora predano raditi. Po mom skromnom sudu energetski sektor ima kapacitet da bude lokomotiva ekonomskog razvoja.
Sigurnost života u Crnoj Gori u smislu bezbjednosti je na evropskom nivou, a nažalost i dalje postoje institucije koje se ne mogu pohvaliti stepenom povjerenja građana u njihov rad.
Antena M: Da li je građanski koncept države, definisan Ustavom, danas ugrožen?
Mujović: Crna Gora može isključivo biti građanska država. Mogu postojati pokušaji da se njen građanski karakter i ono što propisuje Ustav ugrozi, ali neće proći.
To je obaveza koju imamo prema državi svi mi koji joj dobro želimo, nezavisno od partijske opredijeljenosti.
Antena M: Kako vidite odnose Crne Gore sa susjednim državama i koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi za njen razvoj u narednih pet godina?
Mujović: Crna Gora treba da se oslobodi i najmanjih ostataka osjećaja inferiornosti, ako postoje.
Moramo prevashodno voditi računa o sebi i svom interesu. Sa susjedima želim najbolje moguće odnose i duboko sam uvjeren da će našim ulaskom u EU biti tako i da će određena nerazumijevanja koja se sporadično pojavljuju postati dio prošlosti.
Pred nama je puno izazova, a najveći je da budemo fokusirani na realni život i svakodnevne izazove, a da istoriji prepustimo istorijske probleme i podjele koje nas konstantno i nemilosrdno vraćaju unazad.
Iz Uprave policije saopšteno je da je policija juče na crnogorskim putevima uhapsila pet osoba.
Na auto-putu uhapšeni su A.I. (26), koji je vozio brzinom od 189 km/h, H.A. (19) koji se kretao se brzinom od 186 km/h, i G.M. (27) koja je vozila 183 km/h, na dionici puta gdje je ograničenje 100 km/h.
Osim toga, zbog počinjenih težih prekršaja, uhapšena su dva vozača iz Nikšića na putnom pravcu Podgorica-Danilovgrad.
“Na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad sankcionisana su dva vozača iz Nikšića zbog počinjenih težih prekršaja: H.C. (35) koji je upravljao vozilom brzinom od 169 km/h na dijelu puta gdje je maksimalna dozvoljena brzina ograničena na 80 km/h, a testiranjem je utvrđeno i da je vozio pod dejstvom alkohola u organizmu, kao i M.J. (19) koji je upravljao vozilom brzinom od 181 km/h na istoj dionici puta”, navode iz UP.
Foto: UP
Foto: UP
Uprava policije poručuje da će mobilne jedinice saobraćajne policije će tokom vikenda biti pojačano prisutnd na svim putnim pravcima u cilju kontrole saobraćaja, sprečavanja najtežih prekršaja i podizanja ukupnog nivoa bezbjednosti na putevima.
Policija je u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću identifikovala i privela više osoba koje su napravile video zapis o kretanju vozila eskorta štićene ličnosti, direktora Uprave policije, Lazara Šćepanovića, te ga objavile na društvenim mrežama, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su naveli da su izvršeni pretresi na više lokaciju u Nikšiću i privedeno je više osoba, među kojima je i zaposlena saradnica u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću Zorica Radulović, kojoj je, kako se sumnja, Saša Đilas proslijedio snimak. Nakon toga, snimak je podijeljen i na društvenim mrežama.
“Od ovih lica su oduzeti digitalni uređaji koji će biti predmet daljih informaciono-tehnoloških vještačenja, te će, nakon sprovedenih svih policijsko-tužilačkih aktivnosti i odgovarajućih vještačenja, i pribavljanja dokazne građe, Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću izvršiti pravnu kvalifikaciju događaja”, piše u saopštenju.
Direktor policije Lazar Scepanovic u skupocjenom MAJBACHU, pratnja – zaplijenjeno vozilo s fals tablicama. Zakon? Spakovan u gepek, pod rotacijom. pic.twitter.com/F5o5cxMoZt
Uprava policije poručuje da preduzima intenzivne aktivnosti na identifikaciji svih bezbjednosnih prijetnji, praćenju kretanja teškog i organizovanog kriminala, suzbijanju hibridnog djelovanja i propagandi koju sprovode interesne grupe uz podršku organizovanog kriminala.
Naglašavaju da će se oduprijeti svim pritiscima.
“Identifikovaćemo lica, kako u sopstvenoj, tako i u drugim institucijama, koja vrše opstrukcije, ometaju sprovođenje pravde i pružaju logističku podršku organizovanom kriminalu, s ciljem destabilizacije cjelokupnog društvenog ambijenta”, poručuju iz UP.
U savremenom političkom i duhovnom diskursu na prostoru Crne Gore sve je prisutnija pojava koju možemo nazvati ideologijom „lokalnog mesijanizma“. Ona se manifestuje kroz pokušaj izdvajanja jednog dijela organske cjeline iz njenog prirodnog, hiljadugodišnjeg ležišta zarad kratkoročnih političkih ciljeva ili zadovoljenja emocionalnih naboja trenutka. Ovakva pojava nije samo administrativno pitanje; ona je duboki zahvat u suštinu identiteta koji prijeti da zajednicu pretvori u skup izolovanih ostrva, odvojenih od svoje matice i duhovnog centra.
Patrijarh Irinej i snaga kanonskog poretka
Nasuprot današnjim pokušajima revizije istorije, lik i djelo blaženopočivšeg Patrijarha Irineja stoje kao neporeciv primjer beskompromisne borbe za nacionalnu sabornost. Upravo je on bio taj koji je, kada je mnogima bilo lakše da ćute, podigao glas protiv progona Srba u Crnoj Gori. Njegova istorijska ocjena da je položaj našeg naroda „kao u vrijeme NDH“ nije bila plod političke kalkulacije, već bolni krik istine koji je probudio cijeli srpski svijet. U toj borbi za očuvanje crkvenog i nacionalnog jedinstva, ključnu ulogu imaju jerarsi poput Arhiepiskopa i Mitropolita bačkog Irineja (Bulovića). Kao jedan od najobrazovanijih teologa i stubova kanonskog poretka, vladika Irinej je decenijama branio SPC od nartaja raskolnika i ideologa „državnih crkava“, podsjećajući nas da bez poštovanja hijerarhije i Beograda kao centra, srpski brod lako može zalutati u mutnim vodama politike.
Danas, tu liniju nepokolebljive vjernosti kanonskom jedinstvu na najljepši način u saglasju vodi i Mitropolit budimljansko nikšićki Metodije, koji svojom blagošću ali i čvrstinom stoji kao živi dokaz da je Mitropolija bila i ostala neraskidivi dio Srpske Patrijaršije.
Nasleđe Mitropolita Amfilohija i licemjerje „novih vjernika“
Mitropolit Amfilohije bio je i ostao gigant srpske istorije, čija je žrtva obnovila duhovni život Crne Gore. Međutim, danas svjedočimo mučnoj pojavi, mnogi politički i društveni akteri, kako iz bivšeg režima, tako i iz nekih sadašnjih „građanskih“ struktura, najglasnije se pozivaju na njegovo ime.
To su isti oni koji su ga za života brutalno napadali, nazivali pogrdnim imenima, optuživali za „velikosrpski hegemonizam“ i crtali mu mete na čelu. Njihovo današnje pozivanje na Mitropolita nije izraz poštovanja, već perfidan pokušaj da njegovo nasleđe istrgnu iz srpskog konteksta i iskoriste ga kao oruđe za svoje „autonomaške“ ambicije. Oni bi htjeli Amfilohija bez Srpstva i Crkvu bez Patrijarha, što je najveća uvreda za čovjeka koji je čitav život posvetio upravo jedinstvu srpskog roda.
Iako su se političke elite formalno promijenile, prema Patrijarhu srpskom Porfiriju prepoznaje se identična matrica djelovanja koju je nekada koristio DPS. Pokušaj da se Patrijarh predstavi kao „strani faktor“ zapravo je nastavak politike koja je Srbe u Crnoj Gori htjela da pretvori u nacionalnu manjinu. Posebno licemjerje ogleda se u narativu po kojem je za sve „kriv Beograd“. Ovo dolazi iz usta onih čija je državna politika direktno udarila na suverenitet Srbije priznanjem tzv. Kosova. Kako je moguće da oni koji su zabili nož u leđa Srbiji, sa kojom su skoro bez prekida 88 godina proveli u državnim zajednicama, sada optužuju tu istu Srbiju za „miješanje“, dok istovremeno pokušavaju da razvodne svetosavsko nasleđe u Crnoj Gori!
Povratak sabornosti
Kritički osvrt na ove pojave nas uči da je svaka pobjeda koja ne vodi ka jedinstvu — samo privremen. Snaga naše Crkve i naroda leži u jednoj glavi — Patrijarhu srpskom, i jednom tijelu — Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Istinski srpski integralizam ne poznaje granice, on poznaje samo jednu istinu koju su svjedočili Patrijarh Pavle, Patrijarh Irinej, Amfilohije, a koju danas čuvaju Patrijarh Porfirije Arhiepiskop Irinej Bulović i Mitropolit Metodije. Sve izvan toga su prolazne magle lokalnih vlastodržaca
Građani Crne Gore trenutno litar dizela plaćaju 1,68 eura, dok su i cijene benzina u porastu. Eurosuper 98 poskupio je pet centi i sada košta 1,61 euro po litru, a eurosuper 95 četiri centa, na 1,57 eura. Iako poskupljenja pogađaju sve vozače, njihov efekat je izraženiji kod vlasnika automobila sa snažnim motorima i velikom potrošnjom.
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je do 15. aprila registrovano ukupno 828 putničkih vozila sa zapreminom motora većom od 3.000 cm³, dok je broj onih iznad 4.000 cm³ 478.
(Foto: RTCG)
Slična slika vidi se i kod snage motora: u Crnoj Gori je registrovano 2.893 vozila sa više od 200 kilovata, dok njih 699 prelazi granicu od 300 kilovata.
Podaci o brendovima dodatno oslikavaju strukturu voznog parka. Na crnogorskim putevima registrovano je 618 Porschea, 31 Maserati, 22 Bentleya, sedam Ferrarija i tri Lamborghinija. Istovremeno, premium segment u širem smislu predvode Mercedes-Benz sa 13.374 vozila i Audi sa 20.618 registrovanih automobila.
Bolničku infekciju u Crnoj Gori dobije do 15 odsto pacijenata, a ona se prenosi direktnim kontaktom, najčešće rukama osoblja koje su kontaminirane, indirektno, putem instrumenata, površina i opreme, vazduhom, potom medicinskim procedurama (kateter, igla, transfuzija i operacija), te usled neadekvatne ventilacije, gužve u sobama i loših sanitarnih uslova.
Najčešće vrste bolničkih infekcija su urinarne, povezane sa kateterima i infekcije hirurških rana.
– Ruke su najčešći prenosilac infekcije u bolničkoj sredini – konstatovano je u informaciji Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), objavljenoj na njihovom sajtu.
Bolnička infekcija definiše se kao svaka infekcija koja se razvije kod pacijenta nakon što je proveo najmanje 48 sati u bolničkoj ustanovi, a koja nije bila prisutna ni u fazi inkubacije u trenutku prijema radi dijagnostike ili liječenja.
–Ove infekcije mogu nastati i nakon otpusta iz bolnice ukoliko su u neposrednoj vezi sa prethodnim hospitalnim liječenjem ili medicinskom intervencijom, pojašnjavaju iz IJZ.
Njihovo praćenje je regulisano Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu i postupku sprovođenja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija.
– U Crnoj Gori je učestalost bolničkih infekcija u okviru globalnog prosjeka, odnosno kreće se od 5 do 15 odsto, u zavisnosti od tipa ustanove, odjeljenja i uslova rada – ističu iz IJZ.
Naglašavaju da su bolničke infekcije ozbiljan problem, jer u prvom redu komplikuju osnovnu bolest i povećavaju rizik od smrtnog ishoda.
– Najčešće bolničke infekcije su urinarne, najčešće povezane sa kateterima – oko 40 odsto, infekcije hirurških rana – oko 25 odsto, infekcije respiratornog sistema, uključujući pneumonije, posebno kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji – oko 10%, infekcije krvi, uključujući sepsu – oko 10 odsto, gastrointestinalne infekcije, kao i infekcije kože, kostiju i centralnog nervnog sistema – oko 15 odsto – pokazuju podaci IJZ.
Redovno i pravilno pranje ruku, dezinfekcija i sterilizacija
Kako ističu iz IJZ, iako nije moguće potpuno eliminisati bolničkičke infekcije, dobra organizacija i sistematsko praćenje mogu smanjiti njihov broj i do 30 odsto. Mjere prevencije uključuju redovno i pravilno pranje ruku od strane osoblja, pacijenata i posjetilaca, dezinfekciju instrumenata i površina, korišćenje sterilne opreme, kontrolu i racionalnu upotrebu antibiotika, edukaciju osoblja i praćenje infekcija, kao i ograničavanje posjeta u rizičnim uslovima.
Bolničke infekcije mogu biti izazvane bakterijama, kao što su Staphylococcus aureus (uključujući MRSA), Escherichia coli, Klebsiella spp., Clostridium difficile (C. diff), Pseudomonas aeruginosa, Enterococcus spp, kao i virusima (hepatitis B i C, citomegalovirus – CMV, influenca, SARS-CoV-2, RSV i rotavirus). Infekcije u bolničkim uslovima izazivaju i gljivice, najčešće Candida spp. i Aspergillus spp. Rjeđe, infekcije mogu izazvati i paraziti, naročito kod imunokompromitovanih osoba.
– Posebno zabrinjava širenje mikroorganizama otpornih na antibiotike, kao što je MRSA (meticilin – rezistentni Staphylococcus aureus), što dodatno otežava liječenje – upozoravaju iz IJZ.
Iako su svi pacijenti u jednakom riziku, kako ističu, najrizičnije grupe uključuju novorođenčad i nedonoščad, osobe starije od 60 godina, pacijente u jedinicama intenzivne njege, imunokompromitovane osobe, uključujući osobe sa HIV-om, malignim bolestima i transplantirane pacijente, pacijente koji su izloženi invazivnim procedurama, kao što su intubacija, kateterizacija i hemodijaliza.
Učesnike u saobraćaju očekuju povoljni uslovi za voznju. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Vozačima savjetujemo da poštuju sva ograničenja i zabrane definisane postavljenom signalizacijom, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukcijí mosta Đurdevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet Đurdevića Tara, odobrava se promjena režima saobraćaja na sljedeći način:
1.totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom, itd.) nosívosti preko 3,5 tone do završetka radova.
2. do 31. maja saobraćaj se obustavlja u terminima od 05.00 do 08.00, od 10.00 do 13.00 i od 14.00 do 20.00 časova.
2. i 3. maja zbog održavanja Medjunarodne brdske trke na regionalnom putu R-1 dionica Kotor (Novo Naselje) Trojica-Krstac(Pržice) odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.30 – 18.00 časova.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Zbog praznika neće se obustavljati saobraćaj dana 1, 2. i 3. maja na ovom putnom pravcu.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Do završetka radova, odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na neizmjenično odvijanje saobraćaja, u terminima od putu 08:00 do 17:00 časova zbog izvođenja radova na izgradnji potpornog zida na ragionalnom putu R-30 dionica ulaz u Petnjicu.
Do 31. maja odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica – Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica -Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.
Do 15. juna doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge, kao i radovi na čišćenju kanala odvodnje. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Privremeno se do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova zbog izvođenja radova na adaptaciji dijela saobraćajnice u centru Tuzi, od marketa,Voli do katoličke crkve, na magistralnom putu M-4 dionica Podgorica- Božaj.
Privremeno se do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja, (vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije) na regionalnom putu R-13 dionica Mateševo-Kolašin.
Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na neizmjenično odvijanje saobraćaja, od 23:00 do 05:00 časova, zbog izvođenja radova na pranju i krečenju zidova u tunelima, Budoš, Mali Budoš, Paprati i Drenoštic na magistralnog puta M-3 dionica Nikšić – Danilovgrad.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Do 30. maja od 08.00 do 16.00 sati odobrava se zauzimanje dijela kolovozne površine magistralnog puta zbog izvođenja radova na izgradnji pristupne saobraćajnice za novu autobusku stanicu na lokaciji Šištet-Igalo.
Intenzitet saobraćaja je umjeren. Tokom dana se očekuje pojačana frekvencija vozila na većini putnih pravaca u zemlji.
U protekla 24 sata dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže, a tri lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
U našoj zemlji na jugu pretežno, a na sjeveru djelimično sunčano i toplije, uz mjestimično umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Najviša dnevna temperatura vazduha do 22 stepena.
U sjevernim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intrvalima tokom prvog dijela dana. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 7 do 17 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano, tokom dana povremeno uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 17 do 22 stepena.
Prognoza vremena za južni Jadran za sjutra
More umjereno talasasto, ponegdje i talasasto. Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeveroistočni, a od sredine dana sjeverozapadni. Temperatura površine mora na otvorenom oko 16 stepeni.
Prognoza vremena za naredna tri dana
U južnim predjelima sunčano ili pretežno sunčano. Vjetar i sjutra mjestimično umjeren do jak sjeverni i sjerveroistočni, u nedjelju će oslabiti. Temperatura vazduha u blagom porastu.
U centralnim predjelima pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, a u ponedjeljak sunčano. Vjetar sjutra umjeren do jak, sjeverni i sjerveroistočni, u nedjelju će oslabiti. Temperatura vazduha u blagom porastu.
Na sjeveru sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima tokom prvog dijela dana. Naredna dva dana pretežno sunčano, u nedjelju uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. Vjetar sjutra mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni. Najviša dnevna temperatura vazduha svakodnevno u porastu.
Prognoza vremena za Evropu za sjutra
Sjutra uz povećanu oblačnost, mjestimične padavine očekuju se iznad Britanskih ostrva, većeg dijela Pirinejskog poluostrva, ponegdje na Balkanu, na zapadu Francuske, na jugu Skandinavije te na krajnjem istoku kontinenta. Obilniji pljuskovi praćeni grmljavinom očekuju se na sjeveru Španije.
Najhladnije će biti na sjeveroistoku i istoku kontinenta, a najtoplije na jugu i zapadu Evrope.
Moskva će i sjutra biti nahladniji evropski glavni grad sa najvišom dnevnom temperaturom vazduha oko 14 stepeni, a najtopliji Berlin sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha oko 25 stepeni.
Prognoza vremena za Balkan za sjutra
Iznad većeg dijela Balkanskog poluostrva sjutra suvo sa sunčanim intervalima. Promjenljiva oblačnost, mjestimično, uglavnom slaba kiša samo na istoku i jugoistoku. Duž jadranske obalu i sjutra će duvati pojačana Bura.
Najhladniji glavni grad biće Sofija u kojem će se maksimalna dnevna temperatura vazduha kretati oko 13 stepeni, a najtopliji Zagreb sa 24 stepena.
Košarkaši Zlatibora su napravili iznenađenje i savladali Crvenu zvezdu u četvrtfinalu srpske lige (94:89), ali to nije glavna vijest – priča se o tuči koja je viđena na parketu Sportskog centra Čajetina.
Sve je počeo Nikola Kalinić, jedan od najiskusnijih igrača Zvezde, koji je u trećoj četvrtini dva puta pesnicom udario protivničkog košarkaša Mateja Čibeja.
Uslijedila su potom isključenja i tehničke greške klupama, a kada se utakmica nastavila Zlatibor se pobrinuo za senzaciju i izjednačenje u seriji na 1:1.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.