Od Anketnog odbora koji će se baviti projektom vjetroelektrane Možura u vlasti očekuju da pomogne Specijalnom državnom tužilaštvu da slučaj koji je visokokorušcionaški i međunarodni skandal riješi i da se dođe do pravnih posljedica za odgovorne, kazali su u emisiji “Okvir” na RTCG zamjenik predsjednika Odbora Dejan Đurović i potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
Poslanik DPS i član Odbora Nikola Milović ističe da ne očekuje mnogo od ovog tijela, a da im je glavni cilj da iznesu činjenice i ukažu da je krajni cilj da se do kraja kriminalizuje DPS i napravi politička šteta partiji koja bilježi rast rejtinga.
Đurović je podsjetio da je Evropski parlament 2019. usvojio rezoluciju o Možuri i s obzirom da je Crna Gora skoro na vratima EU za očekivati je da se preispita i ta rezolucija.
Kako je naglasio slučaj je direktno vezan za poglavlja 23 i 24 i Anketni odbor treba da pomogne SDT-u da se on riješi.
“Dok je na čelu tog tijela bio Milivoje Katnić nije se puno očekivalo, ali sada bi SDT trebalo da je nešto uradilo po ovom pitanju. Ovo je trebalo da bude tema Anketnog obora i 2019. ali tadašnji predsjednik parlamenta Ivan Brajović nije dozvoli osnivanje odbora, a imao je podršku i tadašnjeg premijera Duška Markovića. Imaćemo problema i sa kineskom firmom koja je izvodila završne radove na Možuri. Već četiri godine je u blokadi, a ako se dođe do stečaja nećemo dobiti dokumentaciju od njih”, objasnio je Đurović.
Napomenio je da će prva sjednica biti u utorak u 17 sati kada će predložiti neke svjedoke, a jedan od kandidata je i sin ubijene novinarke sa Malte Karuane Dafne Galicije koja je pisala o projektu Možura.
Milović je kazao da ne očekuje mnogo, jer se do sada pokazalo da su to političke platforme koje treba da presuđuju. DPS će ovaj odbor iskoristiti, kako je kazao, da prezentuju sve činjenice u vezi sa projektom koji je imao višestruke koristi za državi i da se odmaknu od politikanstva.
“Motive svega ovoga treba jasno saopštiti građanima, a krajni cilj je da se do kraja kriminalizuje DPS i napravi politička šteta koja je vezana za dobar rejting koji sada imamo”, kazao je Milović.
On je naglasio da je ova priča o Možuri prošla tri prethodne vlade do 2020. i tri nove vlade nakon 2020, pa je zapitao zašto ako je ovaj ugovor bio toliko sporan niko nije raskinuo, nego je Možura i dalje u elektroenergetskom sistemu Crne Gore.
Naglasio je da ako ima stvari koje bacaju sjenku na korupciju, podržavaju da se istraže te radnje, ali to moraju da rade organi države, a ne političari.
Koprivica je naveo da je u pitanju visokokorupcionaški posao i međunarodni skandal koji je iza sebe ostavio i krvave tragove, pa je time jača obaveza države da se sazna istina i podnesu pravne posljedice.
“U Španiji i na Malti se sprovode sveobuhvatne istrage, jer je ova afera imala koruptivne i kriminogene elemente, tu je i ubistvo malteške novinarke koje je pokrenulo i promjene u institucijama te države. Vlada je u tom periodu napravila niz katastrofalnih propusta koji su umišljajni i kojima je Crna Gora svjesno dovedena u nepovoljan položaj. Ugovor je trebalo raskinuti davno i danas je on predmet istraga i našeg tužilaštva i drugih organi iz izvršne vlasti. Uskoro će uslijediti i jedan pravosudni epilog na Malti ne samo za ubistvo nego i za ove koruptivne poslove”, naveo je Koprivica.
On je naglasio da je ugovor trebalo još 2010. raskinuti, jer svi rokovi investitora su bili ne jednom nego više puta probijeni. Razlozi za raskid su nastupili, a ugovor nije raskinut, čime je, kako je kazao, Vlada otvorila vrata setu korupcionaških transakcija. Te posredničke firme su učestvovale u korupciji.
“Projekat Možura je izašao iz okvira države i ušao u crnu zonu of šor kompanija. Cifideks je kupio jeftino, a prodao skupo, a te pare su se preselile iz jednih u druge džepove. Ugovor iz 2010. ima klauzulu za automatski raskid i aktiviranje bankarske garancije, a rokovi nijesu kako se navodi bili samo 15 dana prekoračeni”, kazao je Koprivica.
Bivši ministar ekonomije Vladimir Kavarić je u pisanom obraćanju objasnio razloge zašto se nije išlo u raskid ugovora. Kako je naglasio, to bi, između ostalog, pokrenulo vjerovatni sudski spor i arbitražu i potencijalne milionske odštete. Primjer je Sveti Stefan, Brskovo, hidroelektrane.
Dodaje i da je prije isteka roka, započet prenos vlasništa na drugu firmu, pa je država imala vrlo kredibilnu alternativu, (državna fima iz EU kredibilnija od postojećeg investitora) prema kojoj je imala obavezu da se opredijeli.
Ističe da sudski sporovi i arbitraže uvijek nose rizik od velikih odšteta, jer investitor ne traži samo povraćaj uloženog novca nego i projektovanu dobit, te da su ova pitanja uvijek bila predmet razmatranja na Vladi. Država je bila sve vrijeme zaštićena bankarskom garancijom.
Kavarić pojašnjava i da bi eventualni raskid doveo do značajnog odlaganja projekta, jer bi se raspisivao novi tender za koji bi trebalo vrijeme ili čak i odustajanje od projekta.
“Imajući sve navedeno Vlada je odlučila da se ide u prenos ugovora, a sa aspekta današnjih rezultata može se zaključiti da je donijela razumnu odluku”, naveo je bivši ministar.
Koprivica je nakon saopštenja Kavarića kazao da nije tačno da bi imali štete od eventualne arbitraže, a investitor ne bi mogao da traži ni dobit, jer se njegovom krivicom raskida ugovor, jer je probio sve rokove.
“U informaciji koju je Kavarić tada podnio Vladi govori da su probijeni rokovi, da ih investitor nije ispoštovao, a ipak ne donose odluku o raskidu”, ističe Koprivica.
Đurović je zapitao da li se firma Cifideks prije ovog posla ikada bavila gradnjom vjetroelektana, i podsjetio da je bivši premijer Malte podnio ostavku nakon ubistva novinarke Karuane Galicije i pod pritiskom zbog ove afere.
Milović je i dalje ostao pri stavi da je u pitanju politička konstrukcija. Naglasio je da je država uložila nula eura, a dobila 90 miliona eura sa ovim projektom. Ovaj posao će na kraju donijeti 200 miliona.
