Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i poslanik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović podržao je inicijativu predsjednika Albanske alternative Nika Đeljošaja za uvođenje garantovanih mandata za manjinske narode, istakavši kako je riječ o važnom pitanju političke ravnopravnosti i demokratskih standarda.
“Podržavam stavove koji idu u pravcu osiguravanja autentične političke zastupljenosti manjinskih naroda. Garantovani mandati nijesu nikakva privilegija, već mehanizam kojim se osigurava stvarna ravnopravnost malobrojnih zajednica u političkom životu države“, poručio je Vuksanović.
On je podsjetio kako takva rješenja postoje i u državama članicama Evropske unije.
“Dovoljno je pogledati primjer Hrvatske, članice Evropske unije, koja kroz svoj izborni sistem ima zagarantovane mandate za pripadnike nacionalnih manjina, čime dodatno potvrđuje svoju demokratsku zrelost i visoke standarde zaštite manjinskih prava“, naglasio je Vuksanović.
Dodao je kako je za Crnu Goru, kao multietničku državu, od posebne važnosti da osigura institucionalne mehanizme koji će jemčiti političku vidljivost i zastupljenost svih zajednica.
“Evropski put Crne Gore ne mjeri se samo kroz tehničke reforme, već i kroz odnos prema manjinskim narodima. Društvo koje zna zaštititi prava svojih najmanjih zajednica pokazuje svoju demokratsku snagu“, zaključio je Vuksanović.
Policija je tokom protekle noći na teritoriji cijele Crne Gore izvela akcije „Tragač“ i „Mini blokada“, sa posebnim akcentom na kontrolu operativno interesantnih lica. Racije su izvedene u 32 ugostiteljska objekta, ukupno je kontrolisano 1.976 lica u saobraćaju, sankcionisano je 463 lica u saobraćaju, kontrolisano je 67 OIL, dok je 29 lica uhapšeno. Pronađeni su i oduzeti kokain, falsifikovane isprave, sprej sa nadražujućim dejstvom, municija, predmet nalik na tromblonsku minu i improvizovani predmet nalik na pištolj namijenjen ispaljivanju metaka.
„Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ su, naime, izvršili racije u 15 ugostiteljskih objekata na području gradova Podgorica, Danilovgrad i Cetinje, tokom kojih je, u jednom kafe baru u Podgorici, kod M.V (29) pronađeno pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, dok je kod B.L (22) u istom lokalu pronađen ručni sprej sa nadražujućim dejstvom. O navedenom je obaviješten nadležni državni tužilac“, kazali su iz Uprave policije.
Tokom ovih racija u navedena tri grada kontrolisano je ukupno 383 lica, od koji su 13 OIL. Kontrolom učesnika u saobraćaju bilo je obuhvaćeno 265 vozača i vozila, u vezi čega je izdato 45 prekršajnih naloga, podnijeto 18 prekršajnih prijava, kontrolisano osam OIL u saobraćaju i slobode lišeno osam lica zbog prekršaja iz ZOBS-a.
Policija je u sjevernoj regiji izvršila pretrese na četiri lokacije, tokom kojih je pronađeno 17 metaka, zatvarač za pušku, metalni predmet nalik na tromblonsku minu i improvizovani metalni predmet nalik na pištolj namijenjen za ispajivanje metaka, a u vezi čega je obaviješten nadležni državni tužilac.
„Kroz akcije „Mini blokada“ i „Tragač,“ policijski službenici su kontrolisali 809 vozača, legitimisali 445 lica, dok je pregledano 280 lica i 361 vozilo. Izvršeni su pretresi četiri vozila, a otkrivena su dva slučanja falsifikovanja isprave. Zbog počinjenih prekršaja sankcionisano je 99 vozača, pri čemu je izdato 85 prekršajnih naloga i podnijeto 14 prekršajnih prijava. Slobode je lišeno sedam vozača, od čega pet zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i dva zbog upravljanja vozilom brzinom većom od dozvoljene. Kontrolisano je 18 operativno interesantnih lica (OIL). Iz saobraćaja je isključeno sedam vozača, kao i tri vozila“, navodi se.
Na području nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, policijski službenici su u saobraćaju kontrolisali 154 vozila, legitimisali 218 lica, izvršili pregled 257 lica i pregled 159 vozila. Alkotestirano je 149 vozača, dok je na psihoaktivne supstance testirano šest lica u saobraćaju.
„Sankcionisano je 76 vozača zbog prekršaja iz ZOBS-a – izdato je 68 prekršajnih naloga i podnijeto osam prekršajnih prijava. Kontrolisano je 11 OIL lica od kojih su sankcionisana dva. Slobode su lišena tri lica, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola. Iz saobraćaja su isključena dva lica, a oduzet je jedan par registarskih oznaka“, navode iz UP.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ su, tokom vršenja pojačanih aktivnosti – mini blokada, kontrole učesnika u saobraćaju i racija, takođe postigli značajne aktivnosti.
„Tokom ovih mjera i radnji, izvršene su racije u 17 ugostiteljskih objekata. Kontrolisano je ukupno 645 lica. U saobraćaju je kontrolisano 573 vozila, od čega su 25 OIL a od kojih su četiri OIL sankcionisana. Podnijeto je 27 prekršajnih prijava, dok je izdato 198 prekršajnih naloga. Alkotestirano je 499 lica, od kojih je za 13 utvrđeno da su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola. Slobode je lišeno 11 lica, od kojih četiri lica zbog upravljanjem vozilom pod dejstvom alkohola a sedam zbog upravljanjem vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci“, navodi se u saopštenju.
Iz Policije poručuju da će nastaviti sa operativno – preventivnim i represivnim aktivnostima, radi stvaranja povoljnijih uslova za život i rad građana i održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je građanin iz Berana bio nezakonito i proizvoljno lišen slobode tokom boravka u prostorijama policije, gdje je proveo više od šest sati bez formalne odluke o zadržavanju i bez obezbijeđenih procesnih prava.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je, nakon sprovedenog postupka po pritužbi građanina iz Berana, da je tokom policijskog postupanja došlo do povrede njegovih osnovnih prava, uključujući pravo na slobodu i pravnu zaštitu.
Građanin je u pritužbi naveo da je tokom saslušanja bio izložen prijetnjama, ucjenama i pritiscima, te da mu nije omogućeno da kontaktira advokata. Takođe je tvrdio da mu nije bilo dozvoljeno ni da koristi toalet, kao i da je ispitivanje trajalo duže od sedam sati, što je, kako je naveo, za njega predstavljalo psihičku torturu.
„Tokom saslušanja slušao sam samo prijetnje, ucjene i prisile, a uskraćena mi je konsultacija sa braniocem“, naveo je podnosilac pritužbe.
Sa druge strane, iz izjašnjenja policije proizilazi da je građanin pozvan radi prikupljanja obavještenja u vezi sa istragom podmetanja požara na vozilima u krugu Kliničkog centra u Beranama, te da je pristao na poligrafsko testiranje i dao određene izjave.
Međutim, analizom dokumentacije i sprovedenog postupka, Zaštitnik je utvrdio niz nepravilnosti.
Prije svega, u pozivu koji je upućen građaninu nije bilo navedeno da ima pravo da dođe u policiju sa advokatom, što je zakonska obaveza.
“Takođe, nije uredno evidentirano vrijeme njegovog ponovnog dolaska u policijske prostorije, niti je jasno dokumentovano trajanje svih radnji koje su preduzimane”, kostatovao je Zaštitnik.
Najveći problem, kako se navodi u mišljenju, odnosi se na dužinu boravka u policiji.
„Podnosilac pritužbe bio je pod konstantnim nadzorom policije u periodu od 11:30 do 17:59 časova, u ukupnom trajanju od šest časova i 29 minuta, što je suprotno zakonskom ograničenju“, naglašava Zaštitnik.
Dodatno, nakon završetka uzimanja izjave oko 14:30 časova, građanin je zadržan još oko tri i po sata bez preduzimanja daljih radnji.
Zaštitnik posebno naglašava da u dokumentaciji ne postoji dokaz da je lice formalno lišeno slobode, ali da je faktički bilo spriječeno da napusti prostorije policije.
„Takvo postupanje predstavlja faktičko lišenje slobode, nezavisno od formalne kvalifikacije“, navodi se u mišljenju.
Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Zaštitnik ističe da i dobrovoljni dolazak u policiju može prerasti u nezakonito lišenje slobode ukoliko se licu onemogući da ode, bez zakonskog osnova i proceduralnih garancija.
Na osnovu utvrđenog, zaključeno je da je došlo do kršenja Ustava Crne Gore i Evropske konvencije o ljudskim pravima.
U preporukama, Zaštitnik je naložio Ministarstvu unutrašnjih poslova da ispita eventualnu disciplinsku odgovornost policijskih službenika koji su postupali u ovom slučaju.
Takođe je Upravi policije preporučeno da unaprijedi vođenje evidencija o dolasku građana, kao i da u budućim pozivima jasno navodi prava građana, uključujući pravo na advokata.
„Neophodno je obezbijediti dosljedno poštovanje nacionalnih i međunarodnih standarda u zaštiti ljudskih prava“, zaključuje se u mišljenju.
MUP je dužan da u roku od 30 dana obavijesti Zaštitnika o preduzetim mjerama, dok će se sprovođenje ostalih preporuka pratiti u kontinuitetu.
Upitno je da li je ovaj servis socijalni jer isključuje sve one porodice koje ne mogu platiti po djetetu oko 100 eura mjesečno privatnim objektima produženog boravka , kako bi dobili subvenciju opštine, saopštila je predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević.
“Ako opština Podgorica ima dva miliona eura za produžene boravke djece čiji roditelji mogu imati i tri hiljade eura primanja, zašto ignoriše djecu roditelja koji ne mogu platiti polovinu”, pita ona.
Medojević pita zašto zaboravljaju gladnu djecu.
“Koji su razlozi višedecenijskog i ignorisanja subvencionisanja užine u školi, nismo saznali. Mogli bi znati šta je sa poslednjih pet godina da barem ako nemaju za sve, nahrane socijalno ugroženu djecu kako bi bilia zdravija i postizali bolje rezultate u školi”, dodaje Medojević.
“150.000 eura uprkos ogromnom broju podstanara medju kojima je mnogo onih koji jedva sastavljaju kraj sa krajem a produženog boravka skoro sedam puta više”, pita Medojević.
Takođe, dodaje, da li je toliko puta važnije par sati koje će provesti djeca nakon škole i to ne nužno ugrožena, od uslova u kojima djeca žive.
“Da li je kriterijum pomaganja socijalne politike stepen ugroženost ili nešto drugo”, navodi Medojević.
Uvođenjem dječijeg dodatka nije ispoštovan kriterijum prihoda i primanja porodice, nadajmo se da će socijalna poltika glavnog grada ispraviti ovu nepravdu u svojim socijalnim servisima .
“Socijalna politika je mjerilo humanosti, solidarnosti ali i odgovornosti jednog društva”, zaključuje Medojević.
Bliski istok i ono što se dešava, dakle, vojni sukob SAD i Izraela sa jedne strane i Irana sa druge strane tema broj jedan koja preokupira pažnju globalne javnosti, prije svega, i Crna Gora u odnosu na to nije izuzetak. Mislim da je Crna Gora kroz ono što su nastupi i saopštenja vanjskih poslova jasno iskomunicirala svoju poziciju, ocijenio je ministar odbrane, Dragan Krapović.
On je u intervjuu za Euronews rekao da u tom pravcu želi da kaže da Crna Gora podržava svoje saveznike.
– U prvom redu tu mislim na SAD, i osuđuje neodgovornu nuklearnu politiku Irana. U tom pravcu kao što sam rekao pratimo situaciju i izražavamo zabrinutost zbog, prije svega, nesrazmjernog odgovora Irana u odnosu na ono što je aktuelni trenutak, napad na praktično sve zalivske zemlje oko Irana. U konkretnom slučaju Crna Gora neće biti dio bilo kakvih sukoba, ili vojnih akcija van granica Crne Gore ili van granica onoga što je euroantlantski prostor, odnosno obaveza koje je preuzela ulaskom u NATO. To je stav ministarstva odbrane. Naravno tu se ograničavam, jer nije ministarstvo odbrane finalni donosilac odluka u Crnoj Gori. To je i pitanje za druge instance i institucije – naveo je Krapović.
Tramp i NATO
On je rekao da misli da, kad se radi o Hormuškom moreuzu, imamo jednu jako tešku sitaciju koja će uticati na praktično svaku državu i svako društvo u svijetu.
– Radi se, prije svega, o transportu nafte, naftnih derivata, i energenata i u tom pravcu imaćemo moguće veliko povećanje cijena koje će rezultirati vrlo teškim ekonomskim efektima u odnosu na sva društva u svijetu, prije svega u odnosu na Evropu. U tom pravcu, nadam se da će se što prije stabilizovati situacija, omogućiti nesmetan prolaz kroz Hormuški moreuz – ocijenilo je Krapović.
U svakom slučaju, dodao je, jeste činjenica da postoji određeno neslaganje između Predsjednika Trampa i nekih članica Evropske Unije i zvaničnika zemalja koje su članice NATO-a.
– Međutim, u konačnom ne vjerujem da će to uticati na samo jedinstvo alijanse, ni na transatlantske odnose u bitnijem, u nekom narednom periodu – naveo je Krapović.
Naoružavanje regiona
Ministar je rekao da svjedočimo nečemu što je činjenica i aktuelni trenutak u svijetu.
– Dakle, ni to ne može zaobići region. Imamo rat na evropskom tlu poslije više decenija, imamo ogromne nestabilnosti i više sukoba na bliskom istoku, imamo nestabilnosti u drugim djelovima svijeta i sve to svijet čini nerpedvidivijim i neizvjesnijim, više nego ikada ranije. U skladu sa tom činjenicom vjerujem da sve države, kako u regionu, tako i u Evropi i šire, preispituju svoje politike, svoje doktrine i u skladu sa time povlače poteze koji se odnose prije svega na bolje opremanje oružanih snaga, na podizanje borbene gotovosti, na modernizaciju i nabavku sistema. I to je, kao što sam rekao, činjenica u svakoj zemlji Evrope i samim tim nije moglo zaobići region – dodao je Krapović.
Vojni sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova
U odnosu na memorandume i sporazume koje su potpisale neke zemlje regiona, to je, kako je rekao crnogorski ministar odbrane, njihovo suvereno pravo i ne vidim ništa problematično u saradnji između zemalja regiona i na toj nekoj vojnoj osnovi.
– A svakako ne vidim ništa problematično ni da svaka zemlja ponaosob napravi neke svoje izbore, unaprjeđuje svoje kapacitete i u odnosu na ono što su njihovi pogledi, unapređuje svoje oružane snage i kapacitete koji će im omogućiti da odgovore na eventualne izazove koji bi u ovim turbulentnim vremenima mogli da dođu – izjavio je Krapović.
Mislim da se, dodao je on, te činjenice i ove konkretne stvari o kojima ste pričali u jednom broju zemalja u regionu koriste prije svega za unutrašnju političku upotrebu i ja ih kao takve posmatram i u tom pravcu Crna Gora jednostavno niti previše komentariše, niti se previše miješa u te stvari.
– Mislim da je to ispravan stav – rekao je Krapović
Izdvajanje Crne Gore za odbranu
Što se Crne Gore tiče, kako je naveo, mi smo izdvojili prošle godine nekih 2,05 odsto BDP za potrebe odbrane.
– To je najviše ikada do sada u istoriji Crne Gore. U odnosu na taj budžet nekih 43 odsto smo potrošili za modernizaciju i opremanje oružanih snaga. Dakle, za nabavku novih sistema, za nabavku naoružanja, za nabavku uniformi, borbenih kompleta, bespilotnih letjelica i svega onoga što je aktuelni trenutak. Nešto mogu i reći javno, nešto za sada još uvijek ne mogu. Takođe, nabavka dva nova patrolna broda, brzih čamaca, osavremenjivanje osmatračkih stanica na moru. Rekao bih da smo u tom pomorskom domenu napravili najveći iskorak, i jako mi je drago zbog toga. I kao što sam rekao, ni Crna Gora, ni region nije izuzetak u odnosu na ono što su globalni trendovi, tako da i mi unapređujemo značajno svoje kapacitete – rekao je Krapović.
I, naravno, kako je dodao, to radimo prije svega u skladu sa onim što su nacionalne potrebe i što su ciljevi-sposobnosti u okviru Sjevernoatlantske alijanse koje je Crna Gora dobila.
– Dakle, najnoviji, vrlo zahtjevan paket ciljeva – sposobnosti. I u tom pravcu rekao bih da nam dobro ide, da smo i sa aspekta nacionalnih potreba zadovoljili, u mjeri mogućeg, naravno i u mjeri onoga što jesu kapaciteti Crne Gore, zadovoljili ono što su potrebe, ali da smo svakako zadovoljili i potrebe kredibilnog članstva unutar NATO saveza ispunjavanjem ciljeva – sposobnosti koji su nam zadati. Vrlo sam zadovoljan kada se radi o tome kako stvari idu. Naravno, uvijek postoji prostora za napredak i na tome insistiram svakodnevno zajedno sa svojim saradnicima i vjerujem da će rezultati, kako bude vrijeme odmicalo, biti sve bolji – rekao je Krapović.
Uvođenje obaveznog vojnog roka u regionu i kod nas
Krapović je rekao da oni prate situaciju, naravno, u odnosu na ono što se dešava u regionu.
– Dvije zemlje koje ste pomenuli, i Hrvatska i Srbija, su zemlje sa značajno većim kapacitetima, sa značajno većom populacijom, sa značajno većim administrativnim kapacitetima i sa značajno većim budžetima i sredstvima. U tom pravcu vjerujem da oni koji imaju značajno veće kapacitete, su se iz potreba i pravilnih procjena i analiza odlučili jedni i drugi za ponovno uvođenje vojnog roka. Vidjećemo kako će to ići. To je i dalje, u obje zemlje, u samom povoju. Mislim da je krenulo u Hrvatskoj i da tek treba da krene u Srbiji, nešto malo odloženo. Vidjećemo kako će im to ići – izjavio je Krapović.
U svakom slučaju, ocijenio je, potrebne su značajne logističke pretpostavke, ulaganja, administrativne pretpostavke, značajno podizanje kapaciteta, kako bi takva jedna odluka bila donijeta.
– Što se tiče Crne Gore, mi još uvijek takvu odluku nismo donijeli. Mi se oslanjamo na ono što je profesionalni sastav, prije svega vojske i eventualno na neku buduću rezervu i aktuelnu koju želimo bolje valorizovati. Međutim, razmatramo i potencijalno moguće uvođenje i šta bi bilo potrebno za uvođenje obaveznog vojnog roka. Svakako, prva stavka u odnosu na ono što je potrebno je da vidimo što je to što je mišljenje javnosti, što je mišljenje građana, što je mišljenje nevladinog sektora i mnogih drugih koji se bave tom problematikom i da osjetimo da li je to nešto što javnost i građani Crne Gore u potpunosti prihvataju – naveo je Krapović.
Ukoliko bi to bio slučaj, smatra on, onda moramo vidjeti što su logističke pretpostavke, koliko bi novca za tako nešto trebalo da bude izdvojeno.
– Mi već sada po kasarnama imamo određene kapacitete koji se odnose na obuku, ali vjerujem da ukoliko bi došlo do uvođenja obaveznog vojnog roka da bi te kapacitet morali značajno da unaprijedimo i da bi to iziskivalo značajna finansijska sredstva. Svakako razmišlja se i o toj opciji. Nismo donijeli takvu odluku. Kao što sam rekao i dalje stojimo pri modelu profesionalne vojske, ali vjerujem da u odnosu na ono što jesu kretanja u svijetu, što jeste aktuelna geopolitička situacija, što jesu krize u današnjem svijetu gdje imate galopirajuće tehnološke revolucije u više segmenata, vještačke inteligencije, biorobotike i tako dalje, gdje imate prirodno ili vještački izazvane nepogode i katastrofe, gdje imate zdravstvene krize poput Kovida-19. Siguran sam da Crnoj Gori i društvu Crnoj Gori ne bi štetilo da jedan broj mladih ljudi prođe jednu, aj da kažem, osnovnu vojnu obuku. Prije svega, ne obuku za rat, nego obuku u odnosu na krizne situacije i odgovora na krizne situacije, kako biste imali društvo koje je, prije svega, potrebno da bude otporno na te pojave – izjavio je Krapović.
Naravno, dodao je, u najvećoj mogućoj mjeri nijedno društvo nije apsolutno otporno, nijedna država, ali vremena kojima svjedočimo unazad nekoliko godina, i siguran sam vremena pred nama će donijeti brojne izazove u tim segmentima, i dobro bi bilo da se podigne ukupna otpornost crnogorskog društva u odnosu na takve pojave.
– U tom pravcu, negdje vidim i ulogu moguće obavezne vojne obuke za građane – ocijenio je Krapović.
Otvorena pitanja sa Hrvatskom
Brod Jadran nije glavna tačka sporenja, smatra Krapović i dodaje da negdje u razgovorima dva premijera je dogovoreno, i naravno dva ministarstva vojnih poslova koji dominantno vode taj dijalog sa našim saveznicima iz Hrvatske, dogovoreno da pitanje Prevlake i pitanje školskog broda Jadran su zaista velika i nije za očekivati njihovo rješavanje na kratak rok, ali samim tim da ta dva pitanja, s obzirom da su takvog karaktera, neće uticati na ono što je integracioni put Crne Gore i njeno pristupanje Evropskoj uniji.
– U tom pravcu, mogu da informišem i vas i javnost, da će komisija biti formirana u vrlo bliskom periodu. Dakle,u narednih sedam dana ili sljedećih dvije nedjelje, na vladi će biti donijeta ta odluka i vjerujem da ćemo brzo, u dobroj vjeri, započeti taj razgovor i taj dijalog sa našim saveznicima. Naravno, u potpunosti spremni da iskomuniciramo sve ono što su stanovišta Crne Gore. Dakle, vi znate da postoji kontinuitet stava svih crnogorskih vlada, od njene samostalnosti do današnje. To se nije promijenilo ni sa ovom 44. vladom Međutim, kao što sam rekao, u dobroj vjeri, unapređjenje dobrosusjedskih odnosa je zaista prioritet broj jedan – izjavio je Krapović.
Kada se radi o 44. vladi, rekao je, i tim razgovorima ćemo pristupiti u dobroj vjeri i, naravno, razmijeniti argumente sa našim saveznicima.
– Šta će biti epilog tog procesa i šta se može očekivati, ja ne mogu da prejudiciram, ali mislim da sam dovoljno jasno kroz ovaj moj mandat od nekih dvije i nešto godine na mjestu ministra odbrane iskomunicirao ono što su stavovi Ministarstva odbrane. Ti stavovi su takvi kakvi jesu i neće se mijenjati – naveo je Krapović.
Funkcionisanje Savjeta za odbranu i bezbjednost
Ja ne bih rekao problem u Savjetu za odbranu i bezbjednost, rekao je i dodao da Savjet za odbranu i bezbjednost čine tri člana.
– Prije svega vidim problem, i to moram javno i vrlo otvoreno da kažem, isključivo kod jednog člana, odnosno kod predsjedavajućeg Savjeta za odbranu i bezbjednost, dakle, predsjednika države, gospodina Milatovića. Koji u kontinuitetu od formiranja 44. vlade i mog dolaska na mjesto ministra odbrane, pokušava da se bavi nečim što nije nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, a pogotovo nije nadležnost predsjednika države. Dakle, on ima jasno propisane svoje nadležnosti kroz Ustav i kroz zakon. Takođe, to ima i Ministarstvo odbrane. U kontinuitetu predsjednik Milatović pokušava da se bavi kadrovskim pitanjima, mikromenadžmentom i mnogim drugim pitanjima kada se radi i o Vojsci Crne Gore i Ministarstvu odbrane, što, naravno, ja kao član vlade ne dozvoljavam, niti ću dozvoljavati u nekom budućem periodu – rekao je Krapović.
Naravno, ja poštujem u potpunosti ono što je, kako je kazao, ustavna, ali tačno što jeste ustavna uloga predsjednika države i Savjeta za odbranu i bezbjednost, i u tom pravcu, čak i kada se neke odluke koje predlažem odbiju, ja nemam nikakav problem sa tim, jer to jednostavno jeste prerogativ članova Savjeta.
– Međutim, moram da kažem da ono što predsjednik Milatović radi ovom trenutku nikako ne shvatam. To je direktno urušavanje sistema odbrane i vojske Crne Gore kroz kontinuirano uzurpiranje nadležnosti, odnosno pokušaje uzurpiranja nadležnosti Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore. I kada ja, naravno, ne dozvolim tako nešto, onda predsjednik Milatović pribjegava nedonošenju, odlaganju odluka, odlaganju sjednica Savjeta. Sve to, naravno, ima za posljedicu da ljudi u sistemu ne bivaju na vrijeme ni postavljeni, ni unaprijeđeni, ni razriješeni, da se stvari ne odvijaju normalnim tokom, da se ne donose odluke na vrijeme, recimo o učešću vojske Crne Gore u vježbama, da moramo da odložimo određene vježbe, da gubimo, da tako uslovno kažem, obraz i kredibilitet i kao vojske i države, kao posljedicu takvog činjenja predsjednika države. Sve to zajedno, po mom mišljenju, čini urušavanje sistema odbrane na nekoj, rekao bih, svakako, političkoj agendi, jer se radi o političaru, i u tom pravcu, tu sa tim stvarima kompromisa neće biti – izjavio je Krapović.
O promjeni imena Ministarstva odbrane u Ministarstvo rata
Krapović je rekao da ne razmišljaju o tome.
– Kao što sam rekao, Crna Gora je uvijek, kroz cijelu svoju istoriju, vodila prije svega odbrambene ratove. Ovo Ministarstvo se bavi par excellence odbranom države i onim što ta odbrana čini, dakle, nacionalnom bezbjednošću, strategijom odbrane, vojskom Crne Gore (9:12) i, naravno, kredibilnim članstvom unutar NATO – saopštio je Krapović.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorice – Stanice kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminala – uhapsili su Z.K. (42), zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje novca u produženom trajanju.
Kako su saopštili iz Uprave policije (UP), kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je Z.K, od novembra 2024. do februara 2025. godine, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, stavio u opticaj devet falsifikovanih novčanica u apoenima od po 500 eura.
„On je, kako se sumnja, stavio u promet predmetni falsifikovani novac na način što je od oštećenih pravnih i fizičkih lica u navedenim mjesecima kupovao stoku, drva za ogrijev i namirnice, te je takođe stavljanjem falsifikovanog novca u promet platio i račune, čime je ovim licima pričinio štetu u ukupnom iznosu od 4.500 eura, a u kojem iznosu je za sebe pribavio protivpravnu imovinsku korist“, navode iz policije.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
Policija je nakon jučerašnje kontrole kretanja, boravka i rada stranih državljana, zbog utvrđenih nepravilnosti preduzela 87 mjera prema stranim državljanima, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Sektora granične policije su juče, u vremenskom periodu od 07.00 do 19.00 časova, uz učešće svih organizacionih jedinica, realizovali akciju „Stranac“, usmjerenu na pojačanu kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana, sa posebnim akcentom na državljane Republike Turske, Azerbejdžana i Ruske Federacije.
„Zbog utvrđenih nepravilnosti prilikom kontrole preduzeto je 87 mjera prema stranim državljanima, i to: otkazan je boravak za dva strana državljanina, iniciran je prestanak privremenog boravka za 45 stranih državljana, donijeto je šest rješenja o povratku lica i izdata su 34 prekršajna naloga stranim državljanima“, navodi se u saopštenju.
Kontinuiranim sprovođenjem akcije „Stranac“, Uprava policije, kako su zaključili, ostaje posvećena jačanju pravne sigurnosti kroz efikasnu kontrolu zakonitosti boravka i rada stranih državljana.
„Što znatno doprinosi očuvanju stabilnog bezbjednosnog ambijenta u našoj državi“, navodi se u saopštenju.
Albanski forum podržava uvođenje otvorenih izbornih lista kao važan korak ka većoj demokratizaciji izbornog sistema, ali ističu da bez garantovanih mandata za albansku i hrvatsku zajednicu nema pune izborne pravde niti istinske evropske reforme. To je saopštio potpredsjednik Vlade i ider Albanskog foruma Nik Đeljošaj.
On je napomenuo da Evropski put podrazumijeva jednakost i punu zaštitu prava svih zajednica.
„Jasno ističemo: bez garantovanih mandata za albansku i hrvatsku zajednicu nema pune izborne pravde niti istinske evropske reforme. Zato ćemo u skupštinskoj proceduri podnijeti amandman za vraćanje garantovanih mandata, kao ključnog uslova za fer i inkluzivan izborni sistem“, kazao je Đeljošaj.
Istakao je da su lideri partija parlamentarne većine svojim potpisom na sporazum preuzeli obavezu da riješe ovo pitanje.
„U tom kontekstu, očekujemo i konstruktivno uključivanje međunarodnih partnera, posebno Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, u cilju podrške rješavanju pitanja manjinskih prava u skladu sa evropskim standardima, imajući u vidu da je ovo pitanje i dio obaveza koje je neophodno ispuniti za zatvaranje pregovaračkih poglavlja“, zaključio je Đeljošaj.
Punih 28 godina, kroz sve uspone, padove i iskušenja, ostali smo vjerni idejama i vrijednostima na kojima počivamo, saopštio je danas predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
Joković je to kazao povodom dana osnivanja te partije.
„SNP nije partija u povoju, već snažna politička konstanta koja decenijama potvrđuje svoju zrelost, stabilnost i dosljednost. Punih 28 godina, kroz sve uspone, padove i iskušenja, ostali smo vjerni idejama i vrijednostima na kojima počivamo. SNP je oduvijek na prvoj liniji borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, nepokolebljivo se zalažući za pravdu i sistem u službi svih građana“, istakao je Joković u saopštenju.
On je dodao da su, istovremeno, „ponosni čuvari tradicionalnih vrijednosti njegoševske Crne Gore“.
„Njegujemo identitet, dostojanstvo i kontinuitet koji su temelj našeg društva i snažan zalog za bolju budućnost svih građana Crne Gore“, rekao je Joković.
Kazao je i da posebnu zahvalnost duguju njihovim članovima i simpatizerima.
„Vaša vjernost i strpljenje u najtežim vremenima omogućili su SNP-u da opstane, raste i ostane relevantan faktor. Danas smo simbol principijelne politike. Zato su naša vrata širom otvorena za sve poštene ljude koji dijele našu viziju pravednijeg i prosperitetnijeg društva. SNP nastavlja dalje – dosljedno, odlučno i posvećeno boljoj budućnosti svih građana“, zaključio je Joković.
“Tražimo punu istinu i odgovornost”, poručila je sestra teško povrijeđene pripravnice u eksploziji u prostorijama NVO Montenegro Space Research u Podgorici.
“Porodice oštećenih obraćaju se sa jasnim zahtjevom – tražimo odgovore i punu istinu o događaju koji je potresao sve nas, nanijevši teške tjelesne povrede članovima naših porodica, pripravnicama od tek prije dva mjeseca”, kazala je za CdM Kristina Roganović, sestra povrijeđene A.R.
Ona je u ime porodica postavila niz pitanja nadležnim institucijama, tražeći da se utvrdi da li je nevladina organizacija imala potrebne dozvole za rad, da li su objekti ispunjavali tehničke uslove, kao i da li su osobe koje su sprovodile aktivnosti bile adekvatno obučene i kvalifikovane.
Foto: Privatna arhiva
“Da li je postojala uredna dozvola za bavljenje ovom vrstom djelatnosti? Kako se ova NVO našla na spisku Vlade za stručno osposobljavanje i da li su provjereni uslovi za rad? Da li su zaposleni prošli obaveznu obuku za bezbjedan rad?”, samo su neka od pitanja koja je uputila.
Posebno je zatražila odgovore od nadležnog tužilaštva o tome da li je sproveden uviđaj u skladu sa zakonom, da li je angažovan Forenzički centar i da li je utvrđeno o kojim eksplozivnim materijama je riječ.
“Ovo nije nesrećan slučaj / ovo je ozbiljna sumnja na nelegalne aktivnosti, kao i zloupotreba sredstava za stručno osposobljavanje koje finansira država”, naglasila je Roganović, poručujući da porodice neće odustati dok se ne utvrdi puna odgovornost.
Foto: Privatna arhiva
U eksploziji koja se dogodila u prostorijama nevladine organizacije Montenegro Space Research u Podgorici povrijeđene su dvije pripravnice tokom izvođenja praktičnih aktivnosti koje su uključivale hemijske procese.
Prema podacima Uprave policije, A.R. je zadobila teške povrede – opekotine u predjelu lica, grudnog koša i desne nadlaktice, kao i ozbiljne povrede šake, zbog kojih su joj amputirana dva prsta. Povrijeđena je i u predjelu uha, a trenutno se nalazi na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore. Njeno stanje je stabilno, ali je funkcija lijeve šake i dalje neizvjesna.
Druga povrijeđena, I.J, zadobila je povredu bubne opne i nakon ukazane medicinske pomoći upućena je na kućno liječenje.
Izvršni direktor organizacije Nikola Perović je prekju;e u iyjavi dostavljenoj medijima da je do incidenta došlo tokom edukativnih aktivnosti u okviru programa stručne prakse.
“Došlo je do incidenta tokom izvođenja praktičnih aktivnosti koje su uključivale određene hemijske procese, u kojem su dvije pripravnice zadobile povrede. One su odmah zbrinute i hospitalizovane, a svi nadležni organi su bez odlaganja obaviješteni i postupak je u toku”, naveo je Perović.
On je istakao da organizacija u potpunosti sarađuje sa nadležnim institucijama i da je prioritet utvrđivanje svih okolnosti.
“U ovom trenutku je najvažnije da se sve okolnosti u potpunosti utvrde, zbog čega u potpunosti sarađujemo sa nadležnim institucijama i ostajemo posvećeni transparentnosti i odgovornom djelovanju”, poručio je Perović.
Prema riječima očevidaca, eksplozija je bila snažna.
“Bila sam u kući i čula sam neku eksploziju. Mislila sam da se nešto na ulici desilo”, kazala je jedna komšinica.
O događaju je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, a istraga je u toku.
Montenegro Space Research osnovana je 2023. godine i bavi se razvojem svemirskih tehnologija i istraživanjima. Organizacija je postala poznata javnosti nakon lansiranja prvog crnogorskog satelita “Luča” u orbitu krajem prošle godine.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
