Nakon višemjesečnih konsultacija Crne Gore i Hrvatske, riješeno je jedno od niza spornih pitanja koja opterećuju odnose dviju država.

Spor oko Doma kulture u Tivtu riješen je tako što je Crna Gora ovaj objekat poklonila susjednoj državi i sada je korak bliže zatvaranju poglavlja 31 i mogla bi brže prema Briselu. Ostaje da se vidi da li će se dalji evropski put krčiti na isti načan, to jest da li će Crna Gora dići ruke od broda „Jadran“, da li će biti spremna da plati odštetu hrvatskim žrtvama rata i da li će, na koncu, pristati da promijeni ime bazena u Kotoru.

Zvanično je počelo na ovaj način, ali sva je prilika da se iza brda još nešto valja, ali te informacije u ovom trenutku imaju nezvaničan karakter. Prema saznanjima našeg lista, Crna Gora će hrvatskim logorašima iz Morinja najvjerovatnije isplatiti između 15 i 17 miliona eura odštete. To je još jedan od zahtjeva hrvatske strane koji će najvjerovatnije biti ispunjen, bez obzira što su ranije, po odlukama crnogorskih sudova, logorašima iz Morinja isplaćena znatna materijalna sredstva.

Crna Gora je kroz više presuda priznala odgovornost za neosnovano lišavanje slobode i zlostavljanje hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u logoru Morinj, koji je radio od oktobra 1991. do avgusta 1992. Prema različitim izvorima, u logoru je bilo zatočeno između 160 i 292 osobe iz dubrovačke regije, a najčešće se navodi broj od oko 270 pritvorenika. Do 2018. godine, Crna Gora je isplatila oko 1,43 miliona eura na ime nematerijalne odštete za najmanje 145 do 200 bivših logoraša, u iznosima koji su se kretali od 20.000 do 30.000 eura po osobi. U krivičnom postupku koji je vođen u Podgorici, četvorica bivših pripadnika JNA osuđeni su na kazne zatvora zbog zločina nad zarobljenicima, ali su presude bile niže od zakonskog minimuma. Postupci za naknadu štete dijelom su i dalje u toku, dok su pojedini tužioci najavili reviziju pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Plan nove isplate je, vjerovatno, još uvijek dio pregovora dviju strana, ali izvori „Dana“ tvrde da je to maltene gotova stvar.

– Crna Gora je poklonila Dom kulture „Josip Marković“ hrvatskoj zajednici u Tivtu, čime su još jednom potvrđeni prijateljski odnosi i povjerenje između dvije zemlje – poručili su ministri vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske, Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman, nakon potpisavnja ugovora. Kako su istakli, ovaj čin pokazuje zajedničko nastojanje da se njeguje međusobno poštovanje i kulturna saradnja, ali je i jasan znak hrvatske bezuslovne podrške evropskom putu Crne Gore.

Jučerašnji događaj, prema ocjeni lidera Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, od velikog je značaja za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori, i ne samo za Hrvate u Crnoj Gori, već i za cijelu državu i njen evropski put.

– Manjinska prava su od izuzetnog značaja za evropske integracije. Stoga pozdravljam napore vlada Crne Gore i Hrvatske koji su riješili jedno značajno pitanje za hrvatsku zajednicu, ne samo u Boki kotorskoj, već u cijeloj Crnoj Gori. To govorim prisjećajući se svih onih dešavanja od prije nekoliko godina kada smo se suočavali sa namjerom dijela vlasti da nas istjeraju iz ovog Doma kulture, a koji su prije više od 100 godina napravili naši preci, a današnja generacija ga je obnovila. Sada konačno imamo svoj prostor za sve one potrebe koje ima jedna nacionalna zajednica. Dom kulture će, kao što je bio i dosad, biti otvoren ne samo za Hrvate, već za sve dobronamjerne ljude u Crnoj Gori – kazao je Vuksanović za „Dan“.

Dogovor oko Doma kulture, kako je dodao, budi optimizam da će se i ostala sporna pitanja sa Hrvatskom uskoro riješiti, što bi ubrzalo put ka Evropskoj uniji.

– Želim da se sva otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske riješe na obostrano zadovoljstvo u pravednom smislu, a što se tiče HGI, jedna od naših misija je jačanje odnosa između Zagreba i Podgorice i ostaćemo predani tome. Današnji čin je dobar pokazatelj kojim putem bi trebalo da idemo i nadam se i vjerujem da ćemo nastaviti ovom trasom kako bi Crna Gora bila zajedno sa Republikom Hrvatskom u društvu EU, kako je to već slučaj i sa NATO-om – naveo je Vuksanović.

A pitanje Doma kulture samo je jedno u nizu koje opterećuje odnose Crne Gore i Hrvatske. Na čekanju su još i dogovor oko vlasništva nad brodom „Jadran“, oko eventualne promjene imena bazena u Kotoru i isplata odštete hrvatskim žrtvama rata.

Kad je riječ o brodu „Jadran“, Ibrahimović navodi da Crna Gora i Hrvatska imaju različite stavove, ali da vjeruje da će se sve riješiti u duhu prijateljstva.

– Školski brod „Jadran“ imaće istu sudbinu kao i ostala pitanja koja pokazuju da su Hrvatska i Crna Gora prijateljske države – rekao je Ibrahimović.

Nije otkrio ni detalje pregovora oko isplate logoraša iz Morinja, a navode da je dogovorena isplata 17 miliona eura nije ni potvrdio ni demantovao. Neodređen odgovor dao je i na pitanje na koji će se način regulisati pitanje imena bazena u Kotoru, čiju promjenu Hrvati zahtijevaju jer ih, kako navodi Radman, podsjeća „na teško i traumatično razdoblje, jer je ime povezano s zloglasnim logorom Morinj“.

– Što se tiče obeštećenja, gledam na to kao na dio evropske vizije Crne Gore da postane članica EU. Suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi su važni. Vlada Crne Gore jasno šalje poruku o unapređenju odnosa s Hrvatskom. Ostalo ćemo dogovoriti za stolom u interesu obje države – poručio je Ibrahimović.

Grlić Radman naglašava da je među otovrenim pitanjima prije svega povratak Hrvatskoj školskog broda „Jadran“ kao diobene mase. Smatra i da je prvenstveno u interesu grada Kotora i u interesu budućih vaterpolo prvenstava da se promijeni ime gradskog bazena „jer nas ono podsjeća na jedno teško i traumatično razdoblje, budući i da je to ime sada vezano za onaj zloglasni logor Morinj“.

Deblokada poglavlja 31 i dalje upitna

Iako je napravljen korak naprijed u odnosima Hrvatske i Crne Gore, zatvaranje poglavlja 31 na međuvladinoj konferenciji naredne sedmice još uvijek je pod znakom pitanja. Grlić Radoman nije konkretno odgovorio da li će Hrvatska narednog petka dići rampu, već je samo rekao da nikada ne govore u terminima blokada i deblokade.

– Kada je u pitanju hrvatska podrška evropskom putu Crne Gore, ona je apsolutno bezuslovna u smislu naših zalaganja, vrijednosti, integracije i svega onog što odražava naš evropski put. Ovaj važni civilizacijski iskorak sa Domom kulture otvorio je put i za sva ostala pitanja koja opterećuju naše odnose. Sve ostalo treba gledati kroz vrijednosne kategorije, a ne kroz matematičke veličine – naveo je hrvatski ministar.

Bazen u Kotoru odlukom odbornika svih političkih partija u lokalnom parlamentu, među kojima i HGI, prije nekoliko godina dobio je ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, koji je za vrijeme rata 1991–92. bio jedna od čuvara u Sabirnom centru JNA za zarobljenike sa dubrovačkog ratišta, a koji je bio u Morinju.

Da je jučerašnji dan istorijski, ali zato što je Crna Gora izgubila suverenitet nad dijelom svoje teritorije, smatra i poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin.

– Dajete kuću i okućnicu onima koji su vjekovnim sistematskim ubijanjima i protjerivanjem u poslednjoj deceniji 20. vijeka dokazivali da nismo braća. Šta ćete obećati sjutra – „Jadran“, Prevlaku, Herceg Novi i Kotor? Ibrahimoviću, nije ti ovo babo ostavio da se ti posprdavaš sa crnogorskom zemljom – poručio je Dobričanin.

Obratio se kolegama poslanicima i NVO sektoru, jer, kako kaže, sada ćute, „dok se na pomen Srbije diže kuka i motika“. Ima pitanje i za premijera Milojka Spajića.

– Zašto Vam je Ibrahimović toliko bitan da može da poklanja crnogorsku zemlju nedobronamjernim komšijama koje se nisu suočile sa svojom genocidnom prošlošću, a kada ih bilo ko na to podsjeti, oni prijete blokiranjem zatvaranja nekakvih poglavlja? Jesu li to „evropske vrijednosti“ kojim mi ovako ubrzano stremimo? Ibrahimović je suspona između DPS-a i Vas. Oni su trojanski konj u Vladi koji jedva čeka Vaš pad i saučesnici mnogih loših odluka u bivšem režimu. Oni su pokušali da nam oduzmu svetinje, što niko od nas nikada njima ne bi ni pomislio, a kamoli uradio – ukazao je poslanik Ujedinjene Crne Gore.