Home Blog Page 574

Vukšić: Služba u službi uništavala dokaze

0

Početkom 2021. Odboru za bezbjednost i odbranu i tadašnjem tužilaštvu dostavio dokumentaciju i izvještaj o uništavanju dokumentacije ANB-a.

Uništena, ili se pokušala uništiti, sva dokumentacija nastala kao posljedica pribavljanja informacija nezakonitim putem

Propušten je ključni momenat početkom 2021. godine kada sam skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu i tadašnjem tužilaštvu dostavio dokumentaciju i izvještaj o uništavanju dokumentacije ANB-a. Pojedinci su se, međutim, tada više bavili političkim interesima i rušenjem Vlade nego razotkrivanjem istine, kazao je za Vijesti nekadašnji direktor ANB Dejan Vukšić, sada savjetnik predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Vukšić, koji je na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost bio od 17. decembra 2020. do 5. maja 2022. godine, ističe da je u to vrijeme postojao veliki entuzijazam kod savjesnih službenika Agencije koji su mu pomogli da razotkrije nezakonitosti u prethodnom radu Agencije i bez kojih ne bi mogao da dođe do konkretnih dokaza koji su danas dobili epilog na sudu u svim krivičnim postupcima koje je tada procesuirao.

“Danas su ti ljudi u ANB marginalizovani i teško je očekivati da će se ovakvom nebrigom prema njima dobiti potrebne informacije koje bi pomogle u istrazi o uništavanju dokumentacije. Ali, ponavljam, kada bi Vlada konkretno stala finansijski i zaštitnički, a ne samo praznim političkim pričama, prema potencijalnim svjedocima koji bi dali provjerljive infomacije o svim najtežim nepočinstvima koja opterećuju cijelu državu, onda bi se mogao učiniti krupan korak naprijed, a kao najvažnije, za početak, da porodice ubijenih i svi građani CG saznaju punu istinu”, objašnjava Vukšić.

Dim na Žabljaku

Priča o uništavanju dokumentacije ANB aktuelizovana je nakon posljednje sjednice Anketnog odbora na kojoj je pročitana informacija ANB u kojoj je navedeno da se “u ANB-u na osnovu raspoloživog fonda, koji obuhvata i period bivšeg DB-a, nije vodio dosije u slučaju Duška Jovanovića”, kao i da Agencija ne posjeduje dokumentaciju o ubistvu glavnog urednika “Dana”.

Momčilo Leković, poslanik Demokrata, je ovim povodom zatražio da se odgovor ANB-a hitno preispita kroz dodatne parlamentarne i tužilačke mehanizme, da se utvrdi da li su neka lica u sistemu lagala, prikrivala dokaze ili uništila dokumentaciju.

Predsjednik parlamenta i poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić je upozorio da ako ANB nema dosije o Jovanoviću, i njegovom ubistvu, onda nema ni za druga ubistva o kojima Anketni odbor raspravlja i pozvao skupštinsko tijelo da upita agenciju i o ostalim slučajevima.

“Strahujem da je materijal o svemu tome uništen 2020. godine. Štampa je pisala da je materijal agencije spaljivan na Žabljaku te godine”, istakao je Mandić.

U januauru 2021. godine “Vijestima” je iz bezbjednosnih krugova saopšteno da postoje dokazi da su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost uništavali materijal te tajne službe. Sagovornik “Vijesti” kazao je tada da su u pitanju dokumenta sa najpovjerljivijim informacijama, koja nisu prolazila zvanične tokove.

“U pitanju su mjere nadzora bez odluke suda… Najveći dio materijala je uništen”, kazao je izvor “Vijesti”, navodeći da postoje dokazi da su službenici Agencije takve podatke uništavali na Žabljaku, neposredno poslije parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine.

Koju nedjelju kasnije, u intervjuu “Vijestima”, Vukšić je sa pozicije direktora ANB praktično potvrdio pisanje našeg lista.

“U Agenciji za nacionalnu bezbjednost rade službenici koji su samostalni u svome radu i za svoj rad lično odgovorni. Međutim, službenici postupaju po instrukcijama direktora agencije i po njegovom nalogu za rad. Tako da za sve nezakonitosti koje se utvrde da su učinjene po nalogu direktora isti treba za to da snosi punu odogovornost i da objasni motive davanja takvih naloga. U konkretnom slučaju posjedujem dokaze koji ukazuju na osnovu čijeg naloga je postupano u radnjama koje ocjenjujem kao nezakonite”, rekao je Vukšić krajem januara 2021. godine.

Vrijeme nedodirljivih pojedinaca

Danas Vukšić kaže da je došao do informacija i dokaza da je dio dokumentacije uništen i tu prije svega misli na dokumentaciju koja je pribavljena nezakonitim putem.

“Sproveo sam detaljnu istragu i prikupio dokaze koji potvrđuju tu činjenicu o čemu sam tada obavijestio skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu i tadašnje tužilaštvo. O tome su sačinjene brojne službene zabilješke određenih službenika Agencije koje se su sastavni dio dokumentacije ANB-a”, objašnjava Dejan Vukšić.

Bivši direktor ANB ističe da, prije svega, treba razgraničiti dvije vrste dokumenata – ona koja su nastala kao rezultat pribavljanja informacija zakonitim putem i ona koje su nastala kao posljedica pribavljanja informacija nezakonitim putem.

“Siguran sam da je uništena, ili se pokušala uništiti, sva dokumentacija nastala kao posljedica pribavljanja informacija nezakonitim putem, a što je ono što nas posebno zanima, ali za taj dio obično ne ostaje trag u unutrašnjoj hijerarhiji ANB-a, što je i logično jer ne postoji zvanično odluka Vrhovnog suda, nalog direktora… Što se tiče uništavanja zvaničnih dokumenata, teško je to uraditi a da ne ostane neki trag, ali ponavljam, ovdje treba staviti akcenat na dokumentaciju koja je pribavljena nezakonitim putem, a gdje su bila angažovana lica koja su predstavljala “službu u službi” i gdje nije postojala zvanična pismena odluka direktora”, naglašava Vukšić.

On dodaje da je kao tadašnji rukovodilac Agencije vršio istragu nezakonitih radnji iz prethodnog perioda.

“Uvidio sam da su se pojedina lica toliko bahato ponašala da su za sobom čak i ostavljala zvanične tragove za radnje koje su preduzimali nezakonito. Na primjer, pojedinci su znali da sačine putni nalog za radnje koje su bile nezakonite i preduzimane bez zvaničnog odobrenja, a to su uradili da bi mogli da naplate dnevnice od države, iako su bile u pitanju nezakonite radnje. To samo govori koliko su se pojedinci u to vrijeme osjećali nedodirljivim u svemu što su radili”, kazao je Dejan Vukšić.

Ključno preuzimanje arhive SDB

“Kada je riječ o dokumentaciji koja se odnosi na Duška Jovanovića, ne zaboravimo da je ubijen 2004. godine, a da je ANB osnovana godinu kasnije kada je Agencija preuzela i arhivu bivšeg SDB MUP-a CG koja tada nije adekvatno ni zadužena ni popisana. Po meni, to je bio momenat da se uništi sve što su tadašnji moćnici smatrali za potrebnim, a kada je u pitanju dokumentacija vezana za nepočinstva koja su se desila prije 2005. godine”, kazao je Vukšić.

Preko plate zaradili još 133.000 eura: Parlament izdašno nagradio „poseban doprinos“ poslanika

0

Najviše prihodovao Boris Mugoša (SD), pa Zdenka Popović (Demokrate), Miloš Konatar (GP URA), Bogdan Božović (SNP)…

Poslanici u državnom parlamentu prihodovali su prošle godine po osnovu varijabila skoro 133.000 eura, što je u prosjeku više od 11.000 eura mjesečno.

To pokazuju podaci koje su “Vijesti” dobile od Skupštine uz pomoć aplikacije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) za slobodan pristup informacijama.

Odlukom o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine predviđeno je da oni za poseban doprinos i dodatno angažovanje mogu biti nagrađeni sa do 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

Tako su parlamentarci tokom 2024. godine mimo plate primali i po 633 eura varijabile mjesečno, a jedini kriterijum za to je da je Kolegijum šefa Skupštine procijenio da su “posebno doprinijeli” ili se “dodatno angažovali” u radu najvišeg zakonodavnog doma ili njegovih radnih tijela.

Prosječna neto zarada u 2023. iznosila je 792 eura, a varijabilni iznosi kretali su se od 40 do 80 odsto nje.

Dokumentacija koju su “Vijesti” dobile pokazuje da su rješenja o varijabilama uvijek bila donesena znatno prije kraja mjeseca za koji se isplaćuju. Na primjer, 18. juna prošle godine donijeta je odluka o visini varijabila poslanika za taj mjesec.

grafik poslanici
foto: ChatGPT

Iz Skupštine su „Vijestima“ kazali da, shodno roku koji je propisalo Ministarstvo finansija, obračun zarada koji uključuje i varijabilni dio zarade (varjabile) vrši se do dvadesetog u mjesecu za taj mjesec, pa rješenja o varijabilnom dijelu zarade moraju da budu donesena do navedenog roka.

Poslanicima je lani isplaćeno ukupno 132.897,60 eura tog dodatka na zaradu.

Po tom osnovu, tokom 2024. najviše je zaradio predsjednik kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša – 6.177,60 eura. Slijede potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović (Demokrate) i šefovi kluba poslanika Građanskog pokreta (GP) URA i Socijalističke narodne partije (SNP) Miloš Konatar i Bogdan Božović sa po 5.860,80 eura.

“Vijestima” je prije mjesec iz kabineta šefa zakonodavnog doma Andrije Mandića (Nova srpska demokratija – NSD) saopšteno da se varijabilni dio zarade isplaćuje s osnovnom platom.

Iznos od 5.702,40 primilo je deset skupštinara – Mandić, potpredsjednici Boris Pejović (Pokret Evropa sad – PES) i Nikola Camaj (Albanski forum – AF), kao i predsjednici poslaničkih klubova Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović, PES-a Vasilije Čarapić, Demokrata Boris Bogdanović, posebnog kluba Jevrosima Pejović, Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i Hrvatske građanske incijative i Demokratske unije Albanaca Adrijan Vuksanović.

Šef kluba poslanika NSD-a Dejan Đurović prihodovao je 4.435,20 eura, a potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković (BS) 4.118,40 eura. Đurović je, prije nego što je došao na tu poziciju, predsjedavao Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, a Nurković Odborom za ekonomiju, finansije i budžet.

Po 3.484,80 eura od varijabila, prihodovali su predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Uglješa Urošević (PES) i šefica Administrativnog odbora Jelena Nedović (PES).

Bivši šef kluba poslanika NSD-a (aktuelni ministar urbanizma) Slaven Radunović zaradio je 3.326,40 eura po osnovu varijabila, a predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Duško Stjepović (Demokrate) 3.168,00 eura.

Iznos od po 2.851,20 primili su predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković (PES), Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražen Petrić (PES) i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin (Demokrate), dok su šef Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović (NSD) i Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić (PES) zaradili po 2.534,40 eura. Prvi čovjek Odbora za antikorupciju Jevto Eraković (DPS) od varijabila je prihodovao 2.217,60 eura.

Po 1.900,80 eura dobilo je četvoro poslanika – nekadašnja šefica Zakonodavnog odbora (aktuelna ministarka saobraćaja) Maja Vukićević (DNP), bivši šef Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu (sadašnji potpredsjednik Vlade) Milun Zogović (DNP), predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković (DPS) i prvi čovjek kluba poslanika AF-a Artan Čobi.

Šef Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (DNP) i bivša predsjednica Ustavnog odbora (ministarka turizma) Simonida Kordić (NSD) zaradili su po 1.267,20 eura, a njena nasljednica u Odboru Jelena Božović (NSD) 950,40 eura. Božović je, takođe, varijabilu primila i za doprinos na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.

Po 633,60 prihodovali su predsjednik Odbora za politički sistem i upravu Vladislav Bojović (DNP) i zamjenica predsjednika Zakonodavnog odbora Sonja Popović (DPS). Ona je nagrađena i za učešće u Komisiji za izbor sudija Ustavnog suda (US).

Iznos od 316,80 eura primilo je šest poslanika – zamjenik predsjednika Odbora za antikorupciju Momčilo Leković (Demokrate), zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Admir Adrović (BS), zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Nikola Zirojević (SD), ali i poslanici Tonći Janović (PES), Mihailo Anđušić (DPS) i Darko Dragović (PES).

Janović i Anđušić su nagrađeni jer su bili dio radne grupe za Javni konkurs za imenovanje predsjednika i četiri člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, a Dragović jer je predsjedavao Komsijom za izbor sudija US.

Prema Poslovniku Skupštine poslanik ima pravo na zaradu, naknadu, ali i nagradu tokom obavljanja poslaničke funkcije. To znači da poslanci imaju pravo da im dodatno bude plaćen rad u Kolegijumu predsjednika Skupštine, ali i skupštinskim odborima. Poslovnikom je ostavljena i mogućnost nagrađivanja poslanika za poseban doprinos.

Do kraja marta 2016. važila je Odluka o naknadama za učešće u radu Kolegijuma i radnih tijela Skupštine. Prema toj odluci, predsjednik Skupštine za rad u Kolegijumu primao je 375, a članovi, potpredsjednici parlamenta i šefovi poslaničkih klubova 300 eura.

Predsjednici skupštinskih odbora imali su pravo na naknadu u iznosu od 300 eura, a članovi 150. Ukoliko je neki poslanik član dva ili više parlamentarnih tijela, imao je pravo na naknadu u iznosu od 225 eura.

Od decembra 2017. na snazi je isključivo Odluka o varijabilnom dijelu zarade za poslanike koja se, umjesto na fiksne iznose, oslanja na prosječnu neto zaradu.

Ta zarada, bar prema zvaničnim podacima, iz godine u godinu raste.

I Državna revizorska institucija je lani u revizorskom izvještaju problematizovala način isplate varijabila poslanicima.

Više skupštinara u jednom mjesecu primilo dodatak od 80 odsto zarade

Mjesečnu varijablu od 60 odsto od prosječne neto zarade za 2023. primali su skupštinari koji učestvuju u radu Kolegijuma predsjednika parlamenta – šefovi poslaničkih klubova, potpredsjednici parlamenta i prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma.

Naknadu od 40 odsto prosječne neto zarade za 2023. primali su predsjednici skupštinskih odbora i pojedini članovi tih tijela, članovi komisija formiranih radi izbora članova državnih institucija, kao i onih koji su, npr. pratili postupke privatizacije…

Više poslanika primilo je u jednom mjesecu naknadu od 80 odsto prosječne plate za 2023 – Zdenka Popović, Boris Mugoša, Bogdan Božović, Miloš Konatar. Oni su kao šefovi poslaničkih klubova, odnosno u slučaju Popović koja je potpredsjednica parlamenta, učestovovali u radu Kolegijuma prvog čovjeka Skupštine, ali su bili i članovi navedenih komisija.

Kako je DF govorio o varijabilama: Nezakonito, sramno, nepošteno

Poslanički klub nekadašnjeg Demokratskog fronta tražio je u januaru 2018. ukidanje varijabila koje su poslanicima tada vladajuće koalicije dodijeljene (u decembru 2017) uz plate, u iznosu od 80 odsto tadašnje prosječne zarade.

Oni su tada poručivali da je “nezakonito”, “sramno” i “nepošteno” dijeliti bonuse u vrijeme kad Vlada vodi restriktivnu finansijsku politiku.

Iz dvije članice tog bivšeg saveza, NSD-a i DNP-a, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” šta se promijenilo u odnosu na 2018, te zbog čega nisu tražili potpuno ukidanje varijabila kad su došli na vlast.

Neradni dani za Dan državnosti 13, 14. i 15. jul

0

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Dan državnosti se praznuje 13. i 14. jula, međutim kako je prvi praznični dan nedjelja, neradni dani su nedjelja 13. jul, ponedjeljak 14. jul i utorak 15. jul, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

– Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu – navodi se u saopštenju.

Veting je opasnost za kriminalce sa značkom

0

Veting u policiji, saglasno evropskim standardima i preporukama ključnih međunarodnih tijela, Evropske komisije, GRECO-a (Savjet Evrope), OEBS-a, kao i prema praksi država članica i kandidata za EU, označava sveobuhvatan mehanizam provjere profesionalnosti, integriteta i lojalnosti policijskih službenika, s ciljem izgradnje čiste, politički neutralne i građanima posvećene policije, rekao je šef kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović.

Reagovanje Bogdanovića prenosimo integralno.

„Imajući u vidu da se protivnici vetinga u Policiji danima prave neznaveni, tvrdeći da riječ „veting“ nijesu uspjeli pročitati u važećim zakonima, evo da ih kratko upoznam sa značenjem tog izraza.

Veting u policiji, saglasno evropskim standardima i preporukama ključnih međunarodnih tijela, Evropske komisije, GRECO-a (Savjet Evrope), OEBS-a, kao i prema praksi država članica i kandidata za EU, označava sveobuhvatan mehanizam provjere profesionalnosti, integriteta i lojalnosti policijskih službenika, s ciljem izgradnje čiste, politički neutralne i građanima posvećene policije.

U zakonima Crne Gore, uključujući Zakon o unutrašnjim poslovima, jasno su propisani svi ključni mehanizmi koji čine suštinu vetinga: bezbjednosne provjere, provjere imovine i prihoda, etički nadzor i disciplinski postupci, profesionalna evaluacija, unutrašnja kontrola i nadzor nad radom, obaveze rukovodilaca i pravna zaštita.

Uz to zna se ko sprovodi veting, po kojim pravilima, kako se odlučuje i kako se štiti zakonitost i prava policijskih službenika.

I sada, kada je sve to rečeno, pitamo otvoreno, da li neko ozbiljan može tvrditi da ovo nije već propisano Zakonom o unutrašnjim poslovima?

Zakon o unutrašnjim poslovima Crne Gore, u više svojih članova, od odredbi o etičkom postupku, disciplinskoj odgovornosti, bezbjednosnim smetnjama za dalji radu u policijskom zvanju, težim povredama radne dužnosti, provjeri imovine i prihoda i profesionalnog nadzora, to jasno propisuje.

Ako to nije veting, onda ni voda nije mokra. A što se tiče onih koji i dalje tvrde da „ako ne piše veting, onda to nije veting“, podsjećamo da na autobusu može da piše “Koka-Kola”, ali to ne znači da će da vas osvježi.
Kao što ni policija ne postaje profesionalna samo zato što na zgradi piše „Uprava policije“.

Prema tome, poštenije je priznati da ste protiv vetinga, nego pokušavati da ga sabotirate. Jer veting nije riječ koju treba da nađete u članu nekog Zakona. Veting je standard, proces i opasnost, ali ne za zakonite službenike, već za one koji su koristili značku kao sredstvo za kriminalne aktivnosti.

Vi koji se protivite, izjasnite se jasno. Jer pred građanima, vrištanje nije argument“, rekao je Bogdanović. 

U Tivtu na žurci kod devetnaestogodišnjeg Podgoričanina pronađena marihuana

0

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, u okviru planskih aktivnosti na otkrivanju i sprečavanju distribucije opojnih droga, i identifikaciji lica koja se bave tzv. uličnom prodajom narkotika, lišili slobode jedno lice iz Podgorice kod kojeg je pronađena marihuana namijenjena uličnoj prodaji i protiv njega podnijeli krivičnu prijavu. To je zvanično saopšteno iz Uprave policije.

„Naime, službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su sinoć, u mjestu Luštica, u toku održavanja jedne muzičke manifestacije, kontrolisali lice N.M. (19) iz Podgorice, kod kojeg su pregledom pronašli sedam pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana. Po okončanju kriminalističke obrade, policijski službenici su došli do sumnje da je pronađena opojna droga bila namijenjena daljoj prodaji“, piše u policijskom saopštenju.

Otkrivena drogaOtkrivena droga (Foto: UP)

O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio da se N.M. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i da mu se privede uz krivičnu prijavu.

„Nakon saslušanja pred postupajućim tužiocem, N.M. je pušten da se u daljem postupku brani sa slobode. Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ nastavljaju sa preduzimanjem intenzivnih aktivnosti u cilju suzbijanja ulične prodaje i distribucije opojnih droga, sa posebnim fokusom na identifikaciju i procesuiranje izvršilaca krivičnih djela iz ove oblasti, u cilju unapređenja ukupne bezbjednosti i zaštite zdravlja građana“, naveli su u saopštenju.

Anketni odbor da sasluša Janovića, Vukšića, Peruničića i Ćalasana

0

Anketnom odboru Skupštine poslanik Demokratsske Crne Gore Momčilo Leković uputio je inicijativu za uzimanje izjava od Ivice Janovića, aktuelnog direktora ANB-a, Dejana Vukšića, bivšeg direktora ANB-a, Dejana Peruničića, bivšeg direktora ANB-a i Dragomira Ćalasana, nekadašnjeg funkcionera DB-a.   

„Uzimanje izjava u odnosu na slučajeve koji su predmet rada Odbora predlažem prevashodno u cilju potpunog rasvjetljavanja slučaja u vezi sa postojanjem i uništavanjem dokumentacije u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) koja se odnosi na prijetnje, praćenje i ubistvo Duška Jovanovića, kao i druge slučajeve koji se tiču batinaških odreda odnosno tzv. “crnih trojki”, rekao je Leković. 

Kako je naveo, postoje javne tvrdnje da je dokumentacija o Dušku Jovanoviću postojala, ali da je dijelom ili u potpunosti uništena, posebno tokom mandata bivšeg premijera i nekadašnjeg direktora ANB, Duška Markovića, koji je prvo javno priznao u emisiji postojanje operativne i analitičke dokumentacije, da bi prije par dana tvrdio da ipak „nema dosijea“ u ANB-u. 

„U januaru 2021. godine pojedinim medijima je iz bezbjednosnih krugova saopšteno da postoje dokazi da su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost uništavali materijal te tajne službe. Sagovornici su tada kazali da su u pitanju dokumenta sa najpovjerljivijim informacijama, koja nisu prolazila zvanične tokove. U pitanju su mjere nadzora bez odluke suda, pri čemu su izvori tvrdili da je najveći dio materijala uništen, navodeći da postoje dokazi da su službenici Agencije takve podatke uništavali na Žabljaku, neposredno poslije parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine“, navodi Leković. 

Naročito ukazuje i na skoriju izjavu nekadašnjeg funkcionera Državne bezbjednosti Dragomira Ćalasana, koji je uvjeren da dosije Duška Jovanovića postoji. 

„Nemoguće je da neki obični ljudi u odnosu na Duška Jovanovića imaju dosije, a da Duško Jovanović nije imao dosije. Na kraju krajeva tvrdim to 100 odsto, jer sam u to vrijeme bio u službi, da je postojao dosije. Šta je sa tim dosijeom bilo, ako su ga zapalili, onda je to za krivičnu odgovornost“, kazao je Ćalasan, nedavno za Radio Crne Gore.

Cilj ovog saslušanja je, kaže  Leković, da rasvijetli sistemski rad ANB-a prema Dušku Jovanoviću, koji je bio meta batinaških odreda ali i drugim licima odnosno predmetima iz tog perioda.

„Posebno je važno utvrditi da li je Agencija ikada vodila operativnu i drugu dokumentaciju o Jovanoviću? Da li su bilo kakvi podaci uništeni, uklonjeni ili premješteni odnosno ko je za to odgovoran? Smatram da istovremeno saslušanje trojice (sadašnjeg i bivših) rukovodica ANB, kao i nekadašnjeg funkcionera Državne bezbjednosti koji ima saznanja u vezi sa ovim predmetom, može dati najviše odgovora i osigurati punu transparentnost“, rekao je Leković. 

Lekić novi poslanik NSD-a

0

Bivši izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Milan Lekić novi je poslanik Nove srpske demokratije (NSD) u državnom parlamentu.

Državna izborna komisija (DIK) danas je potvrdila njegov poslanički mandat i uputila dopis Skupštini da to konstatuje.

Prema nezvaničnim saznanjima „Vijesti“, do danas upražnjeno poslaničko mjesto prethodno su odbili predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović i predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić.

Lekić je na listi „Za budućnost Crne Gore“ na parlamentarnim izborima 2023. bio na desetom mjestu, a poslaničku funkciju je obavljao do aprila prošle godine, kad je imenovan na mjesto člana Odbora direktora RUP-a.

Beograđanin kažnjen sa 2.000 eura: Na putu Ulcinj-Ada vozio pod dejstvom kokaina i marihuane

0

Sud je izrekao i kaznu zabrane upravljanja motornim vozilom četiri mjeseca na teritoriji Crne Gore

Beograđanin D. B.(35) kažnjen je sa 2.000 eura jer je vozio „mercedes“ na putu Ulcinj-Ada, u mjestu Velika plaža, pod dejstvom kokaina i marihuane.

To je nezvanično rečeno Vijestima iz Odjeljenja u Ulcinju Suda za prekršaje u Budvi.

Odluku o kažnjavanju Beograđanina je donijelo to odjeljenje.

Beograđanina je juče oko podne zaustavila policijska patrola, te je kontrolom utvrđeno da vozi pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. Test je pokazao da je riječ o kokainu i kanabisu.

Sud je izrekao i kaznu zabrane upravljanja motornim vozilom četiri mjeseca na teritoriji Crne Gore, a novčana kazna je odmah naplaćena.

Medojević: Već viđeno, prodaš brodove, kupiš brodove, uzmeš proviziju

0

Scenario vec viđen kod Montenegroairlines:

1. Zatvoriš državnu kompaniju

2. Prodaš brodove – uzmeš proviziju

3. Otvoriš novu državnu kompaniju

4. Kupiš brodove ( po mogućnosti one iste koje si prodao) – uzmeš proviziju

PAF-PAF Milojkov rad

Ideja o okupljanju proevropskih snaga nije ni čudna ni nelogična

0

Analitičar Danilo Kalezić o spekulacijama da PES i DPS, uz posredovanje zapadnih ambasada, pregovaraju o rekonfiguraciji vlasti u kojoj više ne bi bilo ZBCG i Demokrata

Nesporno je da bi, ukoliko dođe do objedinjavanja proevropskih snaga, to bio impuls naših međunarodnih partnera, kao što je nesporno i to da Crna Gora nema kapacitet da integracioni proces završi sa ovom vladom. To su dvije činjenice koje ne treba nikoga da začuđuju i u tome nema nikakve konspiracije, naglašava Kalezić

Nije tajna da naši evropski partneri imaju rezerve u odnosu na potencijal aktuelne crnogorske vlade da radi na integracionom procesu, poručio je politički analitičar Danilo Kalezić, komentarišući spekulacije koje posljednjih dana provijavaju u javnosti da Pokret Evropa sad i Demokratska partija socijalista, uz posredovanje pojedinih zapadnih ambasada, vode ozbiljne pregovore o rekonfiguraciji trenutne vlasti, što bi na jesen moglo dovesti do potpune promjene sastava Vlade u kojoj više ne bi bilo koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i Demokrata.

Kalezić, u razgovoru za Pobjedu, napominje da su konstituenti izvršne vlasti, poput saveza ZBCG i Demokrata, dominantno proruski i velikosrpski orijentisani i da su njihovo ponašanje i njihovi stavovi alarm za uzbunu.

– I to ne samo u Briselu i ne samo kod jedne članice Evropske unije, ako govorimo o Hrvatskoj, već i kod mnogih drugih koje to još javno ne komuniciraju, ali to i te kako rade diplomatskim kanalima – navodi Kalezić.

Zato, naglašava on, nije ni čudna ni nelogična ideja o okupljanju proevropskih snaga.

– Ono što izaziva određene dileme jeste to što je premijer Milojko Spajić takvu ponudu imao i ranije. Razlozi zbog kojih je on tu ponudu odbio nijesu samo politički već i druge prirode, koju je teško komentarisati – ističe Kalezić.

Poručuje i da je, ako govorimo o konceptu objedinjavanja proevropskih snaga, nesporno da bi se, ukoliko uopšte dođe do toga, to desilo kao impuls naših međunarodnih partnera.

– Kao što je nesporno i to da Crna Gora nema kapacitet da integracioni proces završi sa ovom vladom. To su dvije činjenice koje ne treba nikoga da začuđuju i u tome nema nikakve konspiracije – naglašava Kalezić.

On podsjeća da je slično bilo i prilikom formiranja prethodne vlade, koju je predvodio lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović.

– Abazović je, nažalost, prevario tadašnje partnere koji su ga manjinski podržavali, kao što je prevario i međunarodnu zajednicu. Dakle, i tada je bio jedan napor. Ne bih se iznenadio da vidimo reprizu tog napora, jer je i zapadnim partnerima postalo jasno da Andrija Mandić i bivši Demokratski front namjerno opstruiraju evropski put Crne Gore, jer je to zvanična politika Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na nekoliko mjesta vrlo eksplicitno rekao da Crna Gora u Evropsku uniju ne može ući prije Srbije. To je zvanična politika države Srbije – naglašava Kalezić.

Na to da njemački ambasador u Crnoj Gori Peter Felten vodi pregovore sa pojedinim poslanicima vladajuće većine i „ubjeđuje ih da je bolje da idu sa reformisanim DPS-om“, prvi je sredinom marta ove godine, ukazao lider Demokratske narodne parije i poslanik u Skupštini Milan Knežević.

Posljednjih nekoliko dana o tome intenzivno govori i Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene, trenutno vanparlamentarne stranke koja je bila koalicioni partner Demokratskog fronta iz koga je proizašla koalicija „Za budućnost Crne Gore“.

On je nedavno, u objavi na svom Fejsbuk profilu, pozivajući se na sopstvena saznanja, napisao da se, pod pokroviteljstvom više stranih ambasada, između Pokreta Evropa sad i dijela poslanika Demokratske partije socijalista vode pregovori o formiranju nove parlamentarne većine u kojoj više neće biti mjesta za koaliciju ZBCG i Demokrate, da su ti razgovori u završnoj fazi i da će detalji buduće saradnje biti precizirani naredne sedmice, kada bi premijer Spajić i lider DPS-a Danijel Živković u Berlinu trebalo da se sretnu sa predstavnicima EU, Evropskog parlamenta i njemačkog Bundestaga.

Medojević je kasnije otišao korak dalje, pa objavio i sastav buduće vlade na čijem će čelu, prema njegovim tvrdnjama, ostati Spajić, dok će potpredsjednici biti Živković i aktuelna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, koja će nastaviti da vodi resor prosvjete.

Nik Đeljošaj će, prema Medojevićevim tvrdnjama, ostati potpredsjednik i ministar ekonomskog razvoja, dok će se Filip Ivanović, osim funkcije potpredsjednika, vratiti na čelo resora vanjskih poslova.

– Elvir Zvrko biće ministar nauke i inovacija, Vojislav Šimun zdravlja, Nikola Milović turizma, Aleksandra Despotović poljoprivredre, Zoja Bojanić-Lalović dijaspore, Damir Gutić brige o porodici i demografiji, Naida Nišić rada i socijalnog staranja, Novica Vuković finansija, Nikola Camaj kulture i medija, Maraš Dukaj javne uprave, Mirsad Nurković odbrane, Miloš Pižurica unutrašnjih poslova, Maida Gorčević evropskih poslova, Majda Adžović javnih radova, Admir Šahmanović energetike, Filip Radulović pomorstva i saobraćaja, a Petar Smolović ekologije i razvoja sjevera – tvrdi Medojević i dodaje da bi PES-u pripalo i Ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja. Đurđica ĆORIĆ

Kalezić: Vladu sastavljamo kao djeca lego kockice

Komentarišući potencijalni saziv izvršne vlasti o kome se spekuliše u javnosti, Danilo Kalezić poručuje kako „mi u Crnoj Gori patimo od toga da Vladu sastavljamo kao što djeca sastavljaju lego kockice“.

– Visoka ozbiljna politika je dosta kompleksnija od onoga što naši pojedini političari plasiraju na socijalnim mrežama. Vjerujem da je takva ideja, čak i ako postoji, daleko od realizacije i da se ne treba baviti spekulacijama i konstrukcijama. Fokus treba da bude na onome što je izazov, a izazov je da su današnja Crna Gora i njena izvršna vlast glavni kočničar evropskog puta i tu dileme nema – zaključio je Kalezić.