Povodom Dana državnosti Crne Gore, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar odbrane Dragan Krapović položili su vijenac na spomenik „Sloboda“ u Beranama, odajući počast crnogorskim oslobodiocima i svim borcima za slobodu.
Sa Jasikovca su uputili čestitku građanima Crne Gore, naglašavajući značaj slobodarskog nasljeđa i obavezu savremenih generacija da ga dostojno čuvaju.
Bečić je poručio da je borba koju simbolizuje spomenik „Sloboda“ temelj identiteta Crne Gore.
– Sloboda je najviši izraz čovjekovog dostojanstva. Kada je ugrožena, za nju se ustaje – bez zadrške i bez straha. Naša je obaveza da zavjet predaka čuvamo i prenosimo budućim generacijama, kako bi Crna Gora ostala slobodna, prkosna i dostojanstvena, spremna da korača putem napretka, mira i evropskih vrijednosti – istakao je Bečić.
Ministar odbrane Dragan Krapović naglasio je da promišljanje o prošlosti ne smije biti samo sjećanje, već i duboko poštovanje prema onima koji su je oblikovali.
– Crna Gora je kroz istoriju ispisivala stranice hrabrosti, dostojanstva i nepokolebljivosti. Vasojevićki junaci, marševima kroz surove predjele Prokletija, ponosno su pronosili slobodarsku baklju do Skadarskog ratišta. Njihova hrabrost ostaje trajni simbol nepokolebljivosti i otpora – kazao je Krapović.
Bečić i Krapović podsjetili su da antifašizam nije bio politički izbor Crne Gore, već prirodan izraz njenog slobodarskog duha.
– Dok je Evropa bila porobljena, Crna Gora je bila svjetionik slobode. Pokazala je da su čast i sloboda vrijednosti za koje se ustaje i kada je najteže – navodi se u zajedničkoj čestitki.
U ime Vlade i Ministarstva odbrane, Bečić i Krapović svim građankama i građanima Crne Gore čestitali su Dan državnosti uz poruku: “Sloboda koju danas živimo nije slučajnost, već zavjet onih koji su se za nju borili. Na nama je da ih nikada ne zaboravimo. Srećan Dan državnosti, Crna Goro”, zaključili su oni.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, uputio je najsrdačnije čestitke službenicima Uprave policije, građankama i građanima Crne Gore.
„Ovaj svečani dan nije samo prilika da se prisjetimo međunarodnog priznanja nezavisnosti Crne Gore 1878. godine i herojske borbe protiv fašizma i opštenarodnog ustanka 1941. godine, već je i podsjetnik da nas naša slavna prošlost obavezuje da budemo dostojni žrtve naših predaka, da čuvamo našu državu i da nastavimo borbu za pravedno, čisto i od pošasti slobodno društvo“, istakao je Šćepanović.
Naši preci su, kako je dodao, pokazali da nijedna sila na svijetu ne može pokoriti narod koji zna šta brani.
„Hrabrost, čast, integritet i poštenje su i danas najubojitije oružje pred kojim svaki neprijatelj na kraju biva poražen. Niko nije i ne može biti jači od poštenog i hrabrog policajca koji dosljedno primjenjuje zakon koji drži u rukama“, naglasio je Šćepanović.
Uprava policije će, kako je kazao. još snažnije, nepokolebljivo i neselektivno, nastaviti borbu protiv svih vidova kriminala i svakog pojedinca koji ne poštuje zakon i urušava vrijednosti na kojima počivaju temelji naše države.
„Naša borba će i dalje biti beskompromisna, kako bismo bili dostojni zaloga koji su nam naši preci ostavili“, zaključio je Šćepanović.
Servis za prijavu zloupotreba uveden je 2013. godine kao pokušaj Vlade da poveća transparentnost u korišćenju službenih resursa i omogući građanima da ukazuju na moguće nepravilnosti.
Iz Vladine Službe su kazali da nije bilo slučajeva manipulacije fotografijama ili lažnih prijava, jer sve provjeravaju u saradnji sa Direkcijom za vozače, vozila i oružje MUP-a
Od marta 2013. do 10. jula ove godine Vladi je podneseno više od 300 prijava za moguću zloupotrebu službenih vozila, od čega je samo u osam slučajeva to i dokazano, rečeno je “Vijestima” iz Vladine Službe za odnose sa javnošću.
Ta služba, od uspostavljanja 2013. godine, vodi servis za prijavu zloupotreba službenih automobila.
“Od njegovog pokretanja do 10. jula ove godine primili smo ukupno 337 prijava koje su ispunjavale kriterijume za dalje procesuiranje”, kazali su i dodali da su najčešći predmet prijava zloupotrebe službenih vozila odnose na Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Upravu policije (UP) i nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove.
Nadležni organi su za sve to vrijeme potvrdili osam slučajeva stvarne zloupotrebe.
“Prema odgovorima nadležnih organa, za te slučajeve su izrečene odgovarajuće disciplinske mjere protiv korisnika predmetnih vozila. U svim slučajevima u kojima je zloupotreba službenih vozila utvrđena, preduzete su odgovarajuće mjere u skladu sa važećim propisima i za te slučajeve su izrečene odgovarajuće disciplinske mjere protiv korisnika predmetnih vozila, poput opomene pismenim i usmenim putem. Takođe, i smanjenje plate od 10 odsto je bila jedna od kaznenih mjera”, kazali su iz Vladine službe.
Od ukupnog broja prijava tokom više od 12 godina, precizirali su, 274 su javno objavljene na Vladinom sajtu, dok su 63 proslijeđene nadležnim organima, ali nisu objavljene. Razlog za to je, pojašnjavaju iz Službe, što se dio prijava odnosi na organe koji nisu obuhvaćeni zaključkom Vlade o javnosti ovih informacija, poput pravosuđa i Skupštine.
Servis za prijavu zloupotreba uveden je 2013. godine kao pokušaj Vlade da poveća transparentnost u korišćenju službenih resursa i omogući građanima da ukazuju na moguće nepravilnosti.
Prijava, objasnili su, mora sadržati tačan datum i vrijeme fotografije, kao i jasno vidljivu registarsku oznaku vozila. Po prijemu, Služba u roku od jednog do tri radna dana provjerava da li prijava ispunjava formalne uslove i potom je ili objavljuje javno ili prosljeđuje nadležnom organu. Građanima se zatim, putem e-maila, dostavlja povratna informacija o ishodu prijave.
Iz Službe su kazali da nije bilo slučajeva manipulacije fotografijama ili lažnih prijava, jer se sve provjeravaju u saradnji sa Direkcijom za vozače, vozila i oružje MUP-a. Proces potvrde prijave, kažu, traje onoliko koliko nadležnim organima treba da sprovedu postupak i utvrde da li postoji osnovana sumnja na zloupotrebu.
Međutim, iako servis postoji već više od decenije, tehničke prepreke onemogućavaju potpuni uvid javnosti u sve podatke.
Prijave iz perioda od 2013. do 2021. nisu vidljive na internet stranici, zbog, navode iz Službe, tehničkih promjena sajta. Od 2021. godine sve prijave i odgovori se redovno objavljuju, dok se starije prijave arhiviraju i po zahtjevu je moguće dobiti uvid u njih i status njihove obrade.
U Crnoj Gori se koristi više od 4.500 službenih vozila.
“Vijesti” su prethodnih godina više puta ukazivale da ne postoji jedinstvena evidencija o broju havarisanih ili zloupotrijebljenih automobila, niti sistem za praćenje njihove upotrebe van radnog vremena. Prijave građana redakciji su se uglavnom odnosile nakorišćenja državnih auta za privatne potrebe – porodične izlete, trgoviinu, pa i putovanja u inostranstvo.
Neki od tih slučajeva završili su i na sudu – bivši predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja, a budući poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Lekić je u udesu, pod dejstvom alkohola, uništio jedan službeni automobil. Sličan slučaj zabilježen je i u Podgorici. Bivši sekretar Ministarstva zdravlja Aleksandar Sekulić, u alkoholisanom stanju izazvao je saobraćajni udes. Kažnjen je prekršajno, a nakon toga podnio i ostavku. Nije poznato da li su ovi funkcioneri ikada nadoknadili štetu napravljenu službenim automobilima.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je početkom godine upozorila da država mora preuzeti aktivniju ulogu u suzbijanju zloupotrebe javnih resursa, uključujući i službena vozila.
ASK je tada ukazala da je neophodno uvesti GPS uređaje u automobile i ojačati interne kontrole, ali i da pojedine institucije godinama izbjegavaju da dostavljaju podatke koje Agencija traži.
U većem dijelu Crne Gore danas se saobraća po suvim kolovozima i uz dobru vidljivost na većini puteva u zemlji. Zbog nestabilnih vremenskih prilika savjetuje se maksimalno oprezna vožnja prilagođena uslovima na putu i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Danas od 10.00 do 16.00 sati odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila na regionalnom putu R-1 Cetinje-Kotor, dionica Njeguši-Bukovica, zbog organizacije brdske auto trke.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Do 1. avgusta zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krute odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj će se zbog radova obavlja jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjđe]enja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu izvođenja radova, zbog adaptacije regionalnog puta R-19 dionica Trešnjevik – Andrijevica.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara biće saobraćaj obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Od 07.00 do 17.00 sati odobrava se povremena promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta „Provalija“na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Šavnik.
Na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje-Danilovgrad zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza na državnim putevima u Sekciji Nikšić saobraća se naizmjenično na mjestima izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaj sa dvosmjernog na jednosmjern zbog izvođenja radova u okviru investicionog presvlačenja magistralnih i regionalnih puteva u sekciji Nikšić, na magistralnom putnom pravcu M-6 dionica Šavnik-Jasenovo Polje.
Do završetka radova saobraćaj se obavlja naizmjeničnim saobraćanjem, zbog asfalterskih radova u sekciji Nikšić, na regionalnom putu R-23 dionica Bogetići-Glava Zete.
Privremeno se 07. avgusta odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenčno odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.
Zabranjuje se saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona u periodu od 15. juna do 15. septembra svakim danom na sljedećim magistralnim i regionalnim putevima
M-1 GP Debeli brijeg-Herceg-Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj -GP Sukobin M-2 Podgorica -Sotonići-Petrovac M-2 Podgorica-Mioska-Kolašincdmputevi M-10 Podgorica-Cetinje-Budva u vremenu od 17.00 do 22.00 sata
U periodu od 09. maja do 15. septembra zabranjen je saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7.5 tona na sljedećim djelovima regionalnih puteva
R-1 Kotor -Trojica(raskrsnica sa M-1)opština Kotor do mjesta Krstac(raskrsnica sa R25) opština Cetinje R-29 Bar 2(tunel Ćafe,raskrsnica sa M-1)opština Bar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1)opština Ulcinj svakim danom u vremenu od 07.00 do 22.00 sata.
Zabranjuje se saobraćaj autobusa kategorije M-2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv.kombi vozila)i specijalnih putničkih vozila za stanovanje -tzv kampera ,u periodu od 09. maja do 15. septembra svakim danom u vremenu od 00.00 do 24.00 sata na dionicama regionalnih puteva
R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25 ) opština Cetinje do mjesta Trojica-Kotor(raskrsnica sa M-1)opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
R-29 dionica Bar 2 (tunel Ćafe,raskrsnica sa M-1) opština Bar ,do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera ,osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
R-25.1 dionica Međuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.
Zabrana iz tačke 1 podtačke 1,2,3,4 i 6 iz ove Naredbe se ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija,vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu,vozila koja vrše transport vode kao ni vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1 od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci, dok se zabrana iz tačke 1podtačka 5 ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza i vozila za pružanje pomoći na putu.
Saobraćaj je umjerenog do pojačanog intenziteta.
U protekla 24 sata dogodilo se 25 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže, a 11 lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je građanima Dan državnosti, ističući važnost slobodarske tradicije i nacionalnog dostojanstva koje, kako je poručio, kroz vjekove osvjetljavaju put crnogorskog napretka.
„Srećan 13. jul – Dan državnosti svima koji poštuju i ponose se tradicijom slobodarstva i nacionalnog dostojanstva naše države“, naveo je Đukanović na mreži X.
On je podsjetio da istorijska ostvarenja ovog značajnog datuma predstavljaju temelj na kojem se gradi savremeno i demokratsko društvo.
„Istorijska ostvarenja ovog velikog datuma kroz vjekove osvjetljavaju put napretka i razvoja Crne Gore i predstavljaju siguran okvir za izgradnju modernog demokratskog crnogorskog društva sa izvjesnom evropskom perspektivom“, rekao je Đukanović.
Srećan #13Jul – #DanDržavnosti svima koji poštuju i ponose se tradicijom slobodarstva i nacionalnog dostojanstva naše države.
Istorijska ostvarenja ovog velikog datuma kroz vjekove osvjetljavaju put napretka i razvoja #CrnaGora i predstavljaju siguran okvir za izgradnju…
Posebno je istakao vrijednosti antifašizma, naglašavajući da one ostaju ključna tačka oslonca za budućnost zemlje.
„U antifašizmu je naša sigurnost, naša snaga i naša nada u dugovječnost Crne Gore. I sigurna brana od pokušaja revizije istorije kojima svjedočimo i ovih dana“, poručio je bivši predsjednik.
Čestitku zaključio riječima: „Da je vječna Crna Gora!“
U Crnoj Gori na sjeveru pretežno sunčano i toplije. Poslijepodne i tokom noći promjenljivo oblačno, a ponegdje u planinskim predjelima moguća kratkotrajna kiša i grmljavina. Vjetar slab do umjeren uglavnom južni i jugozapadni. Jutarnja temeperatura od 8 do 15, a najviša dnevna od 24 do 31 stepen.
Na jugu sunčano, poslijepodne ponegdje malo do umjereno oblačno. Vjetar slab do umjeren, uglavnom južni i zapadni. Jutarnja temperatura 14-22, a najviša dnevna 31 do 35 stepeni.
More mirno do malo talasasto. Vjetar na otvorenom moru slab do umjeren, uglavnom zapadnih smjerova. Temperatura površine mora na otvorenom 24 stepena. UV indeks visok, od 8.5 do 9 UV jedinica.
A kakvo nas to vrijeme očekuje naredna tri dana?
Na jugu, u nedjelju i ponedjeljak sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Tokom utorka, prijepodne uglavnom sunčano, a popodne promjenljivo oblačno u planinama moguća kratkotrjna kiša i grmljavina. Vjetar slab do umjeren južni i zapadni, u utorak u drugom dijelu dana mjestimično umjeren do pojačan sjeverni. Temperatura u porastu, a u utorak bez promjena.
Slično vrijeme i u centralnim predjelima, pretežno sunčano, popodne malo do umjereno oblačno, a u utorak više oblaka. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, u utorak umjeren do pojačan sjeverni. Maksimalna dnevna temperatura u porastu, u utorak u manjem padu.
Na sjeveru u nedjelju i ponedjeljak osjetno toplije, uz dosta sunčanih perioda, a u popodnevnim satima, uz promjenljivu oblačnost. Tokom utorka više oblaka, uz povremenu kišu ili pljusak sa grmljavinom, ponegdje moguće i prijepodne, uz pad temperature. Vjetar slab do umjeren južni i zapadni, tokom utorka u skretanju na sjeverni smjer.
Do 25. jula trebalo bi da bude završeno satelistko snimanje teritorije Crne Gore koje će pomoći automatskom detektovanju nelegalne gradnje, kazao je u intervjuu TVCG ministar prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović.
Nada se i usvajanju novog zakona o legalizaciji bespravno objekata čime će kaže biti zaokruženi mehanizmi kojima će država ubuduće moći da stane na kraj nelegalnoj gradnji.
„Svaki objekat koji je u Crnoj Gori izgrađen bespravno, a koji ne ugrožava javni interes, biće legalizovan u skladu sa ovim zakonom, ukoliko je izgrađen do momenta kada se obavi satelitsko snimanje Crne Gore“, rekao je Radunović.
Kako je objasnio, moći će da se izabere ona opcija koja više odgovara.
„Ukoliko smatra da mu više odgovara da se legalizacija izvrši po zakonu koji je bio na snazi u momentu kada je on predao zahtev za legalizaciju, moći će da se nastavi tim pravcem. Ukoliko smatra da mu je bolje po novom zakonu, onda će moći po novom zakonu. Naravno, ako je u međuvremenu bilo nekih plaćanja, oni će biti obračunati u oba slučaja“, kaže ministar.
Što se tiče novina u zakonu, dodaje, prva je kategorija ljudi koji rješavaju svoje osnovno pitanje stanovanja, to su kuće i objekti do 200 kvadrata.
„Zatim objekti će biti od 200 do 500 kvadrata i objekti preko 500 kvadrata. Naravno, neće biti isti aršini za sve, jer privredni objekti koji služe za stvaranje novog prihoda neće biti posmatrani na isti način kao ovi gdje ljudi, recimo, nemaju mogućnosti da plate komunalne usluge koje će morati da izmire, kao i svi ostali građani, odjednom. Već će im se omogućiti da plaćaju u ratama do nivoa da se ide možda i do 30 godina za one koji su baš u stanju neke socijalne potrebe ili slično. S tim što iznos koji će da se plaća zavisi od opštine do opštine, po cijenama komunalnih usluga u konkretnim opštinama“, kaže Radunović.
Kako dodaje, svi objekti koji su izgrađeni nelegalno do momenta satelitskog snimanja biće legalizovani, osim u slučaju da su u suprotnosti sa javnim interesom.
„Znači da se nalaze na dijelu gdje je planiran put, dalekovod ili nešto slično. Mnogo će da znači ovaj snimak iz prostog razloga što uz njega ide i softverski paket koji će da upoređivanjem budućih snimaka sa ovim nultim omogući detektovanje svih objekata koji su izgrađeni u međuvremenu. Svaki će inspektor moći bez ikakvih obilazaka gradova ili prijavljivanjem od strane građana da saznao od tog momenta gdje je nelegalna gradnja i onda će se pristupiti rušenju. Znači, jednostavno to treba da znaju građani Crne Gore, dosta je bilo tolerancije na nelegalnu gradnju, sve će da bude omogućeno da se legalizuje, ali dalja nelegalna gradnja apsolutno neće biti prihvatljiva ni u jednom procentu“, rekao je Radunović.
S obzirom da se poznajemo od ranije, te da ovo obraćanje nema pretenzije na istorijsku važnost i poučnost, nego da se pravdoljubivo odnese prema istini o nama danas i našim precima oduvijek, ukazaću na nedopustive opaske i opsene iz Vašeg obraćanja, na državniku neprimjerene floskule, „poetiku“ i patetiku kojima tu nije mjesto, ali i neistine od kojih se obrazovan svijet mora postidjeti.
Krenimo redom;
Kazali ste „da se danas obilježava dan kada su, u dvije različite epohe, ispisane najsvjetlije stranice crnogorske istorije“.
Predsjedniče, mi smo multietnička država, koju su stvorili i tvorili narodi koji su upisani u preambulu Ustava Crne Gore, pa nemamo privilegiju kao pojedine nacionalne države Zapada da izjednačavamo Crnu Goru sa crnogorskom istorijom. Ima toga koliko želite u dnevnom narativu, pa i u „istorijskom“, ali to Vama ne pripada. Dakle, ispisane su najsvjetlije stranice istorije Crne Gore, a ne crnogorske istorije, ako ćete to već da kažete. Ne potkivajte, međutim, Staru i današnju Crnu Goru alatima kojim se više ni konji ne potkivaju.
Rekli ste:
„Za Crnu Goru ovaj datum nije praznik nego dan kada smo u temeljima našeg društva ugradili najuzvišenije vrednosti slobode, časti i dostojanstva. Trinaesti jul je simbol državnosti i poruka da se pred silom nepravde i mračnih ideologija nikada ne povijamo“.
Ovo je, Predsjedniče Milatoviću, gruba laž.
U temelje našeg društva smo mnogo prije 13. Jula 1878. ili 1941. ugradili slobodu, čast i dostojanstvo.
jul, Predsjediče, nije simbol državnosti jer bi to na našem, Vašem i mojem, srpskom jeziku značilo da nam je tada neko daravao državu, a nije. Moglo bi značiti da smo nekog 13. jula izborili državu, a nismo.
jula 1878. u Berlinu nije nam od stane kakvog „kolektivnog Zapada“ priznata država, nego je Carska Rusija, uz sva popuštanja u odnosu na San-Stefanski mir, primorala one koji nas nisu priznavali da priznaju našu državnu nezavisnost. Učinila je to i Velika Porta.
Predsjedniče, državu smo imali i prije Berlinskog kongesa jer da nismo ne bi nam imali šta priznavati. Do toga dana država nam se u domaćem „pravnom saobraćaju“ zvala Crna Gora i Brda, pa je to, između ostalog, omogućilo da Vi danas budete Predsjednik, a ja dugogodišnji poslanik u Skupštini Crne Gore. Nije nam to, dakle, omogućio Berlinski Konges nego prethodno čojstvo i junaštvo naših Brđana koji su mimo volje „međunarodne zajednice“ svojom krvlju, svoje krajeve dodali vladičanskoj Crnoj Gori; zajedničko nam je bilo srpstvo, Petrovići i borba za slobodu cijelog naroda.
Podsjetili ste da je 13. jula 1978. godine na Berlinskom kongresu Crna Gora „izborila međunarodno priznanje“. Nažalost, Predsjedniče, i to je netačno.
Ruski ministar spoljnih poslova, grof Aleksandar Gorčakov, kao i diplomata grof Ignjatijev, bili su ljudi odluke u pripremi i nadgledanju kongresnih odluka. To im je omogućila pobjeda Rusije u Rusko-Turskom ratu koji je trajao godinu prije, a u kojemu su na strani Rusije bile Knjaževina Crna Gora i Kneževina Srbija. Ako Vam je muka da čitate taj dio istorije raspitajte se, makar, kod GPT četa.
Kažete, Predsjedniče i sledeće; „Bio je to trenutak kada je svijet prepoznao za šta su ljudi tvrdog kova sa ljutog crnogorskog krša vojevali vjekove – pravo da sami odlučuju o svojoj sudbini i da slobodno žive na zemlji svojih predaka“.
Predsjedniče, dio tog svijeta je i prije Konresa u Berlinu znao za naše vojevanje. Države tog doba su mnogo prije Berlinskog zasijedanja imale svoje nezvanične konzule (Rusija) ili izaslanike na Cetinju, održavajući veze sa Crnom Gorom, a dio nas je smatrao divljacima i remetilačkim faktorom. Na Berlinskom Kogresu Visoka Porta, Turska, bila je natjerana da prizna nezavisnost Crnoj Gori i Srbiji, ali su kompromisi onemogućili i značajna teritorijalna proširenja koja je planirao Carski Dvor Rusije.
Dan održavanja Berlinskog Kongresa, Predsjedniče, nikada potom ni u Crnoj Gori ni u Srbiji nije proslavljan, sve do vremena Đukanovićeve vlasti – komunisti su ga upakovali u oproslavu Opšte-narodnog Ustanka. Nije jer smo mi svoju državnost i nezavisnost, makar od Visoke Porte, izborili u krvavim bojevima i bitkama.
Kada ste govorili o 13. Julu 1941. bili ste nedopustivo patetični i istorijski površni, netačni i skoro nepodnošljivi;
„U vremenu kada se ponovo pokušava crtati linije podjela, moramo imati na umu da je Crna Gora uvijek birala razum umjesto revanšizma, dostojanstvo umjesto poniženja, pravdu umjesto nepravde“.
Ovo je velika i gorka laž Predsjedniče. Kamo sreće da smo birali razum umjesto revanšizma, ali nijesmo – i danas živimo u revanšizmu starom makar sto godina. Mi smo birali „pravdu umjesto nepravde“? Predsjedniče, mi smo poslednjih osamdeset godina živjeli u nepravdi; ukinuli su nam demokratiju, višestranački sistem, progonili neistomišljenike, otimali ptivatnu svojinu, presuđivali po ideološkom ključu, po političkoj pripadnosti, progonili religiju, imali „doživotnog predsjednika“ (Čak ni Kuba nije), tjerali ljude u zadruge, ugonili na silu u DPS, istjerivali s posla, kontrolisali štampu, krali društvenu i državnu imovinu, podigli nepravdu na pijedestal i rugali se pravdi.
„Takvu viziju imali su vrijedni pregaoci koji su nakon Drugog svjetskog rata iz ruševine gradili modernu Crnu Goru. Njihovo znanje, marljiv rad i vjera u napredak podigli su naše zdravstvo, infrastrukturu, preduzeća i obrazovne ustanove. I danas jednakom odlučnošću gledamo naprijed ka evropskoj budućnosti, koju stvaramo na principima jednakosti i međusobnog uvažavanja“.
Ovaj uradak, gospodine Milatoviću, zalutao iz nekadašnjeg Kekeca, nije vrijedan komentara. Za četrdesetak godina te vizionerske vlasti neke evropske zemlje su osjetile nazamislivi napredak u svemu, a u slobodama najviše. Nažalost, danas sve više liče na nas.
Neka ovo ovdje, ipak, da se jasnije vidi kako smo međusobno jednaki i kako se međusobno uvažavamo.
Blavor je krupni, zmijoliki gušter žućkasto-smeđe boje, naraste i do jednog metra. Vrlo je brz i pokretljiv i teško ga je pratiti. Najčešće se hrani drugim gušterima, sitnim toplokrvnim životinjama, ptičjim jajima, puževima, skakavcima i drugim insektima, a ponekad i zmijama.
Međutim, u Crnoj Gori otkrivena je nova vrsta blavora, Blavor potočar koji je podvrsta jakovisa miltoviciusa.
Ovaj Blavor za razliku od ranije poznatih blavora pojeo je 220000 glasača, velikim dijelom srpskih, koje je dobio što od Alekse Bečića što od Andrije Mandića, na predsedničkim izborima 2023 godine. I nije ih samo pojeo, već je bez da bilo koga konsultuje otišao pravo do Potočara kako bi se poklonio kako je rekao žrtvama nekog genocida ( kojeg nije bilo) i to je uradio u ime svih nas.
I u redu bi bilo da je rekao da mu je žao žrtava ratnog zločina ( koji se desio), ali ne, naš Blavor je u najboljem stilu Mila Đukanovića lupao kao Maksim po diviziji o tzv genocidu, misleći valjda da će tako dati sebi na važnosti, jer je Blavor zamislio da je zelena mamba a ne obični zmijoliki gušter.
Naravno, Blavor Potočar nije našao za shodno da ode da se pokloni srpskim žrtvama u Bratuncu koji se nalazi na manje od 20 kilometara od Srebrenice, jer mu to njegov mozak blavora ne dozvoljava a i nije u skladu sa EU agendom i onih pet posto izdvajanja za NATO pakt.
No dobro, Blavor iz Potočara će biti na mjestu predsjednika još dve i po godine, istrpjeli smo gore, istrpjeli smo i više pa ćemo i to, a onda arivederči bez da se ljubimo moj Blavore iz Potočara!
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
