Sporazum o razmjeni arhivske građe između Crne Gore i Kosova potpisan je 25. jula, iza zatvorenih vrata, a crnogorska javnost o tome nije dobila nikakve informacije. Dokument je u ime crnogorske strane potpisao ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, dok je u ime Kosova to učinio direktor tamošnjeg Instituta za ratne zločine Adem Hetemi.

 „Dan“ je pokušao da dođe do više informacija u vezi sa ovim dokumentom, ali bezuspješno. Ni na vladinom sajtu nije bilo moguće naći ovaj dokument, dok kontakt sa ministrom Đekom juče nijesmo uspjeli da uspostavimo. Informacije o ovom sporazumu prenijeli su kosovski mediji, ali ni oni nijesu objavili njegov sadržaj.

Komentarišući ovaj sporazum, advokat Miloš Vukčević ocijenio je u izjavi za „Dan“ da se radi o međuinstitucionalnom, a ne o međudržavnom aktu, koji ne proizvodi pravne obaveze za crnogorske pravosudne ili bezbjednosne organe.

– Dakle, sporazum ima važan politički i društveni značaj, ali nije riječ o međudržavnom – međunarodnom ugovoru koji je ratifikovan u parlamentima država potpisnica. Ministarstvo koje je potpisalo sporazum nema nadležnost nad tužilaštvom, sudovima i vojskom, niti nad arhivama tih institucija, pa se razmjena odnosi isključivo na dostupnu javnu građu u okviru administrativnih kapaciteta. Takva dokumentacija ne može imati dokaznu snagu u krivičnim postupcima bez dodatne obrade i potvrde u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Crne Gore – kazao je advokat Vukčević.

Ovaj sporazum, kako navodi, ima prije svega političku i simboličku vrijednost, ali ne stvara pravne posledice koje bi mogle uticati na prava građana ili obaveze državnih organa Crne Gore.

– Odgovornost za dokumentovanje i procesuiranje ratnih zločina mora ostati u nadležnosti nezavisnih i zakonom definisanih institucija, policijskih, tužilačkih i sudskih organa – istakao je Vukčević.

Za direktora Udruženja boraca ratova od 1990. Radana Nikolića, potpisivanjem sporazuma o razmjeni arhivske građe sa direktorom kosovskog Instituta za ratne zločine 25. jula, koji se tiče predaje arhivskog materijala o ratu na Kosovu 1998/1999. u cilju dokumentacije ratnih zočina, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka je iskoračio izvan nadležnosti ministarstva na čijem je čelu.

– On se svrstao u tim djelatnika kosovskih institucija za nastavak progona srpskog naroda sa Kosova i Metohije. Hetemijev Institut za ratne zločine u tome ima tijesnu saradnju sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i drugim hrvatskim institucijama u primjeni decenijama trajućih metoda progona tamošnjih Srba lažnim otužnicama za ratne zločine, u cilju sprečavanja njihovog povratka na vjekovna ognjišta i otimanja njihove imovine.

Upravo se to poslednjih godina intenzivno čini na tzv. Kosovu i Fatmir Đeka, nažalost ministar za ljudska i manjinska prava, koji je svojevremeno ratnog zločinca Hašima Tačija promovisao za počasnog građanina Ulcinja, to odlično zna. Ono što posebno zabrinjava i svjedoči o haotičnom stanju u vladi premijera Milojka Spajića jeste grupisanje ministara i drugih službenika po nacionalnom, odnosno partijskom osnovu, u čemu prednjače ministri iz redova manjinskih naroda, a zarad separatnih interesa suprotnih javnom interesu, čemu pogoduje izostanak netransparentnosti u radu Vlade i ćutanje njenog premijera. Zato pitamo premijera Spajića da li stoji iza potpisa ministra Đeke i podrške koju je u tome imao od ministra za javnu upravu Maraša Dukaja i državnog sekretara Astrida Hodže. Činjenica da Ademi Hetemi tvrdi da je Institut o razmjeni arhivske građe već dobio materijal od opština Ulcinj, Rožaje i Tuzi, kao i od Radio-televizije Crne Gore, s obzirom da ministar Đeka i čitav niz pravnih lica rade njegov posao, kandiduje pitanje kakav je stav u vezi sa tim Milorada Markovića, vrhovnog državnog tužioca – naglašava Nikolić.

S druge strane, direktor Instituta za ratne zločine na Kosovu Adem Hetemi izjavio je da je sporazum o razmjeni arhivske građe, koji je potpisan sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava Crne Gore, važan za očuvanje mira u regionu.

– Sporazum koji je potpisao jedan od ministara crnogorske vlade tiče se predaje arhivskog materijala povezanog sa poslednjim ratom na Kosovu, specifično onog koji posjeduju institucije Crne Gore i koji je relevantan za dokumentaciju ratnih zločina i tretiranje civila tokom rata. To uključuje zvanične snimke, komunikaciju između institucija, kao i arhivu koja pokazuje kakav je bio prijem izbjeglica, kao i kakvo je bilo kretanje ljudi tokom rata na Kosovu. Manje ili više, sav materijal koji dokumentuje svaku od aktivnosti koja je imala veze sa zločinima tokom rata. Na primjer, kada smo išli tamo, dobili smo materijal od Radio-televizije Crne Gore, kao i od opština Ulcinj, Rožaje i Tuzi – kazao je Hetemi nedavno za Kosovo onlajn.

Komentator i publicista iz Crne Gore Perica Đaković ocijenio je da je ovaj sporazum u crnogorskoj javnosti prošao neopaženo.