Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?“

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je neustavnu odluku o održavanju referenduma na kojem bi se građani tog entiteta trebali izjasniti o presudi Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika i odluci Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS.

Referendum će biti održan, kako je usvojeno, 25. oktobra ove godine.

Odluka o referendumu nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine koji ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija.

Referendumsko pitanje, koje je na sjednici pročitao šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica, glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?“

Za odluku je glasalo 50 od prisutnih 65 poslanika, dok ostatak od 15 poslanika, koji su prisustvovali glasanju, nisu glasali ni za, ni protiv.

Vlasti RS ne priznaju visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita i osporavaju mu legitimitet, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Vladajuća koalicija ranije je predložila da se referendum održi 18. ili 25. oktobra, ali tek je na samoj sjednici precizirano referendumsko pitanje.

Odluku o referendumu pratilo je i usvajanje izmjena Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi po hitnom postupku, koje bi Skupštini RS trebale omogućiti formiranje posebnih komisija za referendume.

Sud BiH je početkom avgusta izrekao pravosnažnu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na kaznu jednogodišnjeg zatvora, uz šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija. Kazna zatvora je otkupljena novčanom uplatom, dok je CIK BiH, postupajući po presudi, oduzeo Dodiku mandat predsjednika RS.

Dodik od 18. avgusta zvanično nije predsjednik RS, a CIK BiH je obavezan da u roku od 90 dana raspiše prijevremene izbore za predsjednika entiteta.

Usvojeni i zaključci kojima se ‘odbacuje’ presuda Dodiku

Pored odluke o referendumu, poslanici vladajuće koalicije na čelu sa SNSD-om, usvojili su i set zaključaka kojima Skupština RS „odbacuje“ presudu Suda BiH i odluku Centralne izborne komisije kojima je prestao mandat Dodiku na funkciji predsjednika RS.

U zaključcima se navodi da se Narodna skupština protivi održavanju prijevremenih izbora, da se „poziva Dodik da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS“, te da se od svih institucija u entitetu zahtijeva da ne preduzimaju aktivnosti u vezi s raspisivanjem izbora.

Jedan od zaključaka upozorava da bi „eventualna saradnja sa CIK-om BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela nepoštovanja odluka institucija ili organa RS, propisanog Krivičnim zakonikom RS“.

Takođe, usvojen je i zaključak prema kojem Kolegijum Skupštine RS treba da pripremi nacrt rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske, iako Ustav BiH ne predviđa pravo entiteta na samoopredjeljenje.

Opozicija upozorava na ‘antiustavno’ djelovanje i opasnost od radikalizacije

Opozicioni poslanici su tokom rasprave istakli da entitetska skupština nema nadležnosti da se izjašnjava o odlukama sudova.

Zagorka Grahovac, poslanica stranke Za pravdu i red, poručila je da Skupština „može izraziti politički stav, ali ne i odlučivati o sudskim odlukama“.

„Entitetski parlament ne može obustaviti izvršavanje presuda. To pripada sudskoj vlasti koja je odvojena od zakonodavne i izvršne“, naglasila je Grahovac.

Ona je upozorila da bi eventualno usvajanje zaključaka o neodržavanju prijevremenih izbora značilo „ulazak u novo krivično djelo – sprječavanje održavanja izbora“.

Nedeljko Glamočak iz Srpske demokratske stranke (SDS) ocijenio je da se pod plaštom odbrane RS vodi politika koja ugrožava i institucije i građane.

„Vrijeme će pokazati da je sve ovo uvod u predizbornu kampanju. Ali ova strategija je mnogo rizična po Republiku Srpsku. Ne možemo protiv čitavog svijeta“, rekao je Glamočak.

On je poručio da SDS „neće pratiti vladajuću koaliciju u avanturama“, te pozvao na jedinstvo oko RS, a ne oko pojedinaca i njihovih presuda.

Ramiz Salkić, samostalni poslanik u Skupštini RS, istakao je da se raspravom o presudi Dodiku ulazi u novu fazu kršenja Ustava BiH.

„Zamislite da svaki lokalni parlament odlučuje da li će priznati ili ne neku presudu. To vodi u spiralu krivičnih djela. Presuda je pravosnažna i ide se u prijevremene izbore“, kazao je Salkić.

On je pozvao Skupštinu da usvoji zaključak kojim bi se od CIK-a tražilo da što prije odredi datum izbora za predsjednika RS.

Ostavka Viškovića i tehnički mandat Vlade

Na istoj sjednici poslanici su prihvatili ostavku Radovana Viškovića na funkciju premijera RS, čime je entitetska Vlada postala tehnička.

Prema predviđenim procedurama, predsjednik RS je taj koji bi u narednih desetak dana trebao da predloži mandatara za novog entitetskog premijera.

Kako je Dodiku oduzet mandat, a Ustav BiH, kao ni Ustav RS ne definišu ko vrši funkciju predsjednika RS u slučaju njegove smjene, tako trenutno nema ko ni da predloži novog premijera.

No, Dodik se i dalje predstavlja kao predsjednik RS, a tako ga je, tokom sjednice u utorak, predstavio i Nenad Stevandić, predsjednik entitetskog parlamenta.

Time je Dodiku, kome su nadležnosti oduzete, omogućio i obraćanje poslanicima u funkciji entitetskog predsjednika, iako, formalno, to više nije.