Home Blog Page 47

Bošnjaci su postali kreatori, a ne posmatrači političkih procesa

admin
-
0
Bošnjaci su postali kreatori, a ne posmatrači političkih procesa

Sa konferencije BS poručeno

U Podgorici je u organizaciji Bošnjačke stranke danas održana konferencija pod nazivom “20 godina Bošnjačke stranke i nezavisne Crne Gore” . Događaj je okupio predstavnike institucija, političke aktere, članove akademske zajednice i brojne zvanice iz javnog i društvenog života.

Predsjednik BS Ervin Ibrahimović je podsjetio na dvadesetogodišnji politički put Bošnjačke stranke, koji je tekao uporedo sa izgradnjom nezavisne Crne Gore.

“Osnivanjem BS , Bošnjaci su postali kreator a ne posmatrač političkih procesa”, kazao je Ibrahimović.

Podsjetio je na djelo osnivača stranke Rafeta Husovića, navodeći da mu duguju zahvalnost i poštovanje za ono što je uradio za Bošnjake.

BS je, kako je rekao, danas ozbiljna politička snaga koja predstavlja važan faktor u kreiranju odluka i zastupa interese svojih birača ali i cijele Crne Gore.

Ferhat Dinoša, lider Albanaca u periodu obnove nezavisnosti ocijenio je referendum iz 2006. godine kao „najveći projekat u društvenoj politici Crne Gore“, kazavši da on ne bi bio moguć bez plodotvorne saradnje tadašnje vlasti sa manjebrojnim narodima.

Poslanik BS Adel Omeragić u svom uvodnom izlaganju rekao je da je obnova nezavisnosti bila rezultat političke odgovornosti, povjerenja i kasne vizije.

“Prije 20 godina osnivanjem BS, Bošnjaci obnovili institucionalno i političko djelovanje“, naveo je.

Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI ukazao je na značaj postojanja nacionalnih stranka u kontekstu očuvanja pravca djelovanja istih.

“Kad ste sljedbenici velikih ideja, onda niste manjina”, poručio je Vuksanović.

U okviru konferencije održan je panel pod nazivom “Uloga BS i manje brojnih naroda u periodu obnove nezavisnosti i puta Crne Gore ka EU i NATO”. Panelisti su bili: prof.Čedomir Čupić,Ranko Krivokapić, prvi predsjednik Skupštine u nezavisnoj CG,Šeki Radončić, novinar i publicista, Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).

Prvi predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić kao jedan od panelista kazao je da su upravo manjinski narodi prvi koji su znali šta je njihova država, pa svi ostalo. Osvrćući se na aktuelnu vlast i evropski put Crne Gore, Krivokapić je nedvosmisleno potvrdio da je Bošnjačka stranka jedina evropska partija u vlasti.

Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a rekao je da su BS i Crna Gora zadržale jasan evropski kurs, ukazajući na zalaganje i značaj diplomatije predsjednika Ibrahimovića kao ministra vanjskih poslova.

Sa konferenicije je poručeno da Bošnjačka stranka i danas, kao i 2006. godine,ostaje na braniku demokratskih, građanskih, multietničkih i evropskih vrijednosti.

“Znamo put! Vidimo se u EU”, poručuju iz BS.

Slučaj prisluškivanja Katnića, političara, novinara: Peruničiću pet godina zatvora, Pavićeviću godina i četiri mjeseca

Ćorović: Brisanje iz biračkog spiska je političko varvarstvo

admin
-
0
Ćorović: Brisanje iz biračkog spiska je političko varvarstvo

Ažuran birački spisak godinama je jedan od ključnih izazova crnogorskog izbornog sistema. U susret sveopštim izborima naredne godine, pripremljen je nacrt zakona kojim bi taj problem trebalo da bude barem donekle riješen. Međutim, i prije nego što je nacrt stigao pred poslanike izazvao je brojne reakcije.

Među kritičarima je i poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović, koji upozorava da bi uklanjanje iz biračkog spiska crnogorskih državljana sa prebivalištem u inostranstvu predstavljalo podrivanje osnovnog demokratskog prava svakog građanina – prava da bira i da bude biran.

Ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registru boravišta i prebivališta, sa ciljem da se naredni izbori dočekaju sa prečišćenom evidencijom birača. Dosadašnjim kontrolama utvrdili su da se u biračkom spisku nalaze i lica koja su preminula, ali i ona koja duže od dvije decenije ne žive u Crnoj Gori. Nova regulativa predviđa strožu kontrolu prebivališta i boravišta, sa fokusom na lica koja duži period ne žive u Crnoj Gori. Nacrtom se propisuje obaveza prijave odlaska u inostranstvo i omogućavaju dodatne provjere da li lice zaista ima centar životnih aktivnosti u Crnoj Gori, što može uticati i na status u biračkom spisku.

Prema ocjeni poslanika BS-a, nacrt ovog zakona po mnogo čemu je sporan. Kako ističe, pojedinim odredbama se zadire u osnovno demokratsko i građansko pravo svakog čovjeka – pravo da bira i da bude biran.

Prema njegovim riječima, predloženim zakonom dijaspora se obespravljuje, stavlja u neravnopravan položaj i šalje joj se ponižavajuća poruka.

– Danas u jednoj građanskoj državi, demokratskoj i proevropskoj, kako volimo da zovemo Crnu Goru, oduzimati svojim građanima pravo da budu građani, pravo da budu slobodni, pravo da budu ravnopravni, pravo ne samo da biraju, nego i da budu birani ili izabrani, samo zato što određeno vrijeme borave u nekoj drugoj državi, najblaže rečeno, predstavlja čin brutalnog obespravljivanja, čin varvarstva i modernog porobljavanja. Našoj dijaspori tako se šalje ponižavajuća poruka: dobri ste dok šaljete novac u Crnu Goru, ali vas ne priznajemo za ravnopravne građane ove zemlje. Brisanje građana iz biračkog spiska je nedemokratski i antigrađanski čin. To je put u varvarstvo i politički kanibalizam – smatra Ćorović.

Napominje da demokratija po definiciji predstavlja oblik vladavine u kojem vlast proizilazi iz naroda, odnosno građana, koji odluke donose direktno ili preko izabranih predstavnika.

– To je sistem zasnovan na jednakosti, slobodi i vladavini većine, uz poštovanje prava manjine, a ostvaruje se putem fer izbora. Ukoliko nekome uskratite mogućnost biranja, tj. ukoliko ga izbrišete iz biračkog spiska, vi ste ga izuzeli iz demokratije i stavili u podređeni položaj. Time se direktno udara na ravnopravnost svih građana kao elementarni princip demokratije i uvodi klasno društvo, gdje imamo klasu onih čija volja ima značaj i klasu onih čija volja je beznačajna. A političke odluke u demokratiji donose se na osnovu volje većine, koja se najčešće izražava kroz slobodne i poštene izbore. Dakle, brisanje građanina iz biračkog spiska znači brisanje njegove volje da uređuje društvo čiji je član. Ovdje se postavlja i pitanje koliko bismo ljudi bez prava na izražavanje volje imali u društvu u kojem se odlučuje na osnovu većine, i šta je većina u tom slučaju – zaključuje Ćorović.

Bez prava glasa, građanin nije građanin

Naš sagovornik ističe i da zakonska rješenja poput ovog koje je pripremio MUP direktno podrivaju principe demokratije, koja podrazumijeva prije svega slobodu govora i učešće u društvenom životu, učešće u izbornom procesu.

– S druge strane, građanin se pojmovno u najkraćem definiše kao nosilac suvereniteta građanske države. Kako neko može biti nosilac suvereniteta, tj. građanin, ako mu oduzmete pravo glasa? Pa njegovo pravo glasa i izražavanje volje zapravo su fundament suvereniteta. Bez prava glasa on nije nosilac suvereniteta, dakle nije građanin. Suverenitet predstavlja vrhovnu, neograničenu i nezavisnu vlast. A toga nema bez mogućnosti izražavanja volje kroz postupak biranja i biračkog prava – kazao je Ćorović.

Slučaj prisluškivanja Katnića, političara, novinara: Peruničiću pet godina zatvora, Pavićeviću godina i četiri mjeseca

Slučaj prisluškivanja Katnića, političara, novinara: Peruničiću pet godina zatvora, Pavićeviću godina i četiri mjeseca

admin
-
0
Slučaj prisluškivanja Katnića, političara, novinara: Peruničiću pet godina zatvora, Pavićeviću godina i četiri mjeseca

Viši sud u Podgorici prvostepeno je osudio bivšeg šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Peruničića na pet godina zatvora, a službenika te institucije Srđu Pavićevića na godinu i četiri mjesta zbog zloupotrebe službenog položaja.

To je za Portal ETV kazao advokat Peruničića, Zdravko Begović.

Peruničić se tereti da je organizovao praćenje i prisluškivanje više političkih, tada opozicionih lidera, novinara, sveštenih lica, novinara, ali i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

On je, prema optužnici, davao usmene naloge Pavićeviću da na području Podgorice, Budve i Cetinja, bez prethodno izdatog pisanog naloga, prati i osmatra navedene više osoba uz korišćenje tehničkih sredstava za foto-dokumentovanje.

Pavićević se tereti da je po nalogu Peruničića koordinirao tim aktivnostima i sam učestvovao u njima, bez prethodno izdatog pisanog naloga za praćenje i osmatranje, iako je znao i bio dužan da zna da je to suprotno članu 11 Zakona o ANB-u.

Nove cijene goriva: Dizel skuplji dva centa

Nikolić: DPS najaktivniji u Skupštini, vlast ćuti i državom upravlja telefonom

admin
-
0
Nikolić: DPS najaktivniji u Skupštini, vlast ćuti i državom upravlja telefonom

Šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić saopštio je da je poslanički klub te partije, prema analizi Centar za građansko obrazovanje (CGO), sa više od 201 sat rasprave ubjedljivo najaktivniji u aktuelnom sazivu Skupštine Crne Gore.

Nikolić je na konferenciji za medije kazao da to nijesu „samo sati govora“, već sati političke borbe protiv loših zakona, tajnih zaduženja i, kako je naveo, gaženja Ustava Crne Gore.

Prema njegovim riječima, vladajuća većina, predvođena Pokretom Evropa sad, govorila je dva i po puta manje od DPS-a, iako ima tri poslanika više.

„Imate poslanike vlasti koji su za tri godine mandata progovorili ravno 15 minuta“, rekao je Nikolić.

Ocijenio je da to predstavlja nepoštovanje i Skupštine i građana koji su ih birali.

On je kritikovao i rad Vlade premijera Milojko Spajić, navodeći da je Crna Gora, umjesto obećane Švajcarske Balkana, dobila najglomazniju Vladu u svojoj istoriji sa 33 člana.

Nikolić je posebno ukazao na podatak CGO-a da je više od 60 odsto sjednica Vlade održano elektronskim ili telefonskim putem.

„To znači da se odluke o budžetu, institucijama i životima građana donose preko Viber i WhatsApp poruka, bez rasprave, bez sučeljavanja argumenata i bez javno dostupnih zapisnika“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, ćutanje poslanika vlasti i održavanje telefonskih sjednica Vlade pokazuje da aktuelna vlast nema rezultate, viziju ni argumente da brani svoju politiku.

Nikolić je naveo da su četiri od sedam najaktivnijih poslanika u Skupštini iz redova DPS-a, ističući da taj klub funkcioniše kao sistem koji odgovorno služi građanima.

„Mi smo opozicija u parlamentu, ali smo, u odnosu na postojeću konkurenciju, apsolutna vlast kad su u pitanju rad, znanje i odgovornost prema državi“, poručio je Nikolić.

On je najavio da će DPS nastaviti da, kako je rekao, bude glas građana Crne Gore, propituje poteze vlasti, kritikuje ih i nudi rješenja.

Nove cijene goriva: Dizel skuplji dva centa

Spasoje Tomić: Bez jake i ekonomski dominantne Srbije položaj Srba u regionu postaje laka meta za sve geopolitičke vjetrove

admin
-
0
Spasoje Tomić: Bez jake i ekonomski dominantne Srbije položaj Srba u regionu postaje laka meta za sve geopolitičke vjetrove

SINDROM LOKALNOG SUVERENIZMA U SRPSKOM INTEGRALIZMU!

Srpski integralizam, kao istorijska i zavjetna ideja o duhovnom, kulturnom i nacionalnom jedinstvu srpskog naroda bez obzira na državne granice, u poslednjoj deceniji prolazi kroz ozbiljne unutrašnje izazove. Jedan od najuočljivijih fenomena u tom kontekstu jeste pojava specifičnog soja srpskih intelektualaca i javnih djelatnika u Crnoj Gori koje karakteriše duboka politička anksioznost i lični animozitet prema zvaničnom Beogradu i politici Aleksandra Vučića. Ovaj fenomen, koji bi se mogao nazvati „akademskim čistunstvom sa bezbjedne distance” ili kukavičlukom nezamjeranja narativu2006, pokušava da dekonstruiše svaki energičan potez Srbije prema svojim sunarodnicima, svodeći državotvornu strategiju na nivo jeftinog marketinga i skretanja pažnje sa „unutrašnjih tema”.

Ipak, podrvrgne li se taj narativ ozbiljnoj analizi, brzo se otkrivaju sve njegove nedoslednosti, kratkovidost i suštinsko nerazumijevanje realpolitike.

Prva i osnovna zabluda ove kritike leži u pokušaju vještačkog razdvajanja srpskih nacionalnih interesa na geografske segmente koji se međusobno navodno isključuju. Kada god Beograd pojača retoriku i konkretnu institucionalnu podršku Srbima u Crnoj Gori ili Republici Srpskoj, dežurni kritičari iz Crne Gore pohitaju da to proglase „dimnom zavjesom i dogovorom iza kulisa” za dešavanja na Kosovu i Metohiji.

Konkretno, pominjanje studentskih tribina u Kragujevcu i njihovog opravdanog bunta za Kosmet pokušava se suprotstaviti zvaničnim obraćanjima državnog vrha Srbije o položaju Srba u regionu. Za autentični srpski integralizam, Kosmet i Crna Gora nisu dvije odvojene političke stvari između kojih se bira po potrebi u predizbornoj godini. Kosovski mit i njegoševska, zavjetna Crna Gora su dva plućna krila jednog te istog nacionalnog organizma u srpskog integralizma. Da ne bude zabune, srpski integralizam koji kao pojedinac ponajviše promovišem u Crnoj Gori nije moja ideja, već Njegoševa, a ja sam zatočnik te ideje.
Nadalje, podsjećanje na to kako je zvanična Podgorica, protivno volji ogromne većine svojih građana, priznala lažnu državu Kosovo nije skretanje pažnje, već konstantno ukazivanje na istorijski grijeh i uzročno-posledične veze koje obavezuju Srbiju kao maticu.

Da krenemo dalje, drugi stub na kojem počiva ova politička anksioznost jeste selektivna istorijska amnezija u vezi sa 2006. godinom. Kada se sa najviših adresa u Beogradu ponovi surova istina da je tadašnja nemoćna vlast Koštunice i nezainteresovana administracija Tadića „pustila Crnu Goru da ode”, lokalni kritičari to dočekuju sa ironijom. Međutim, pasivnost Beograda u vrijeme referendumskog inženjeringa i klasičnog izbornog nasilja DPS-a ostaje neizbrisiva istorijska činjenica. Današnji zvanični Beograd ne evocira ove uspomene da bi trgovao emocijama, već da bi jasno stavio do znanja da se anemija srpske spoljne politike iz 2006. godine nikada više ne smije ponoviti. Odatle izvire i snažna reakcija prema svima koji bi ponovo da pasivizuju ulogu Srbije u regionalnim dešavanjima.
Naročito je površna politička matrica kojom se pokušava konstruisati mit o „decenijskoj odličnoj saradnji” između Aleksandra Vučića i Mila Đukanovića. Svaka ozbiljna država u okviru međunarodnog prava mora održavati diplomatske i ekonomske veze sa susjednim režimima, bez obzira na njihov karakter.

No, ključni geopolitički prelom koji ovi analitičari svjesno ignorišu dogodio se kada je bivši režim u Podgorici krenuo u konačni obračun sa Srpskom pravoslavnom crkvom i ustavnim identitetom Srba kroz sramni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. U tom prelomnom momentu, Aleksandar Vučić je povukao jasnu crvenu liniju. Srbija je tada uložila ogromna finansijska, medijska i logistička sredstva u opstanak srpskih organizacija, Eparhija SPC i kulturnih centara u Crnoj Gori. Bez te čvrste materijalne i institucionalne potpore iz Beograda, veličanstveni litijski pokret bi teško izdržao brutalni pritisak tadašnjeg represivnog aparata. To što u svojim poznim političkim ispovijestima vođa bivšeg režima i dalje oštrije govori o Koštunici nego o Vučiću nije dokaz nikakvog tajnog pakta, već njegove nemoći da oprosti Vučiću realpolitičku snagu koju nije mogao slomiti i koja ga je na kraju uz sadejstvo tadašnjeg DF i SPC koštala vlasti.

Pozivam sve tadašnje i sadašnje političke aktere, medijske poslenike, analitičare i današnje kritičare neka me demantuju, ako mogu, a ne mogu u to budite sigurni!

Konačno, ovaj tip srpskih javnih djelatnika svoju političku anksioznost najčešće krije iza paravana akademskog čistunstva, fetišizirajući pojedine kabinetske profesore i njihove teze o srpskom integralizmu, nasuprot političkoj realnosti stvarnog i terenskog srpskog integralizma koji ne šuruje sa anarholjevičarskim pokretima i nekropolitikom plenumaških autošovinista.

Iz sigurnosti fakultetskih katedri lako je proglašavati sopstveni apsolutni moralni ekskluzivizam rečenicom: „Oni lažu, a ja govorim istinu”. Međutim, državotvorna politika se ne vodi tako, već se vodi teškim, nerijetko kompromisnim bitkama u globalnoj areni gdje prekoputa sjede najmoćniji predstavnici zapadnog svijeta, dok iza leđa vreba domaća drugosrbijanština.

Razlika između akademskog čistunstva i aktuelne integralističke političke strategije nije u laži i istini, već u moći realizacije. Profesorski integralizam je prelijepa zamisao na papiru, dok je Vučićev srpski integralistički koncept surova praksa u kojoj Srbija danas konkretno finansira Srpsku kuću u Podgorici, direktno pomaže opštine u Republici Srpskoj, razvija ekonomiju, otvara fabrike i jača vojsku. Ta vojska i ta ekonomska supremacija su jedini stvarni garanti da se novi pogromi i nove identitetske egzekucije nad srpskim narodom više neće dogoditi.

Srpski integralizam ne smije i ne može biti oruđe u rukama onih koji, zbog sopstvenih frustracija i potrebe da se dodvore nekakvom kvazigrađanskom ili „nezavisnom” ambijentu u Crnoj Gori, uporno pucaju u pravcu Beograda, osluškujući da li će im zbog podrške zvaničnom Beogradu zamjeriti DPS, NVO sektor u Crnoj Gori ili ne daj Bože koncern Vijesti. Jer ovdje nažalost vlada duh odricanja od matice, kako nam se valjd ne bi naljutili oni koji su 2006 upravo na antisrpskoj matrici napravili nezavisni privatni feud Mila Đukanovića. Zašto se pojavljuje potreba pravdanja nije mi ni u kom slučaju najjasnije, štaviše, da je ovolika kritika koju određeni srpski krugovi iz CG usmjeravaju prema Vučiću, potrošena na pritisak prema koalicionim partnerima koji nisu glasali da se pitanje trobojke, srpske trobojke uvrsti na dnevni red, već danas bi imali siguran sam u to, mnogo povoljniju situaciju u vezi rešavanja srpskog nacionalnog pitanja u Crnoj Gori. Ali opet, jedno su moje želje a izgleda sasvim drugo fotelje.

Naravno, prava nacionalna integralna svijest podrazumijeva da bez jake, stabilizovane i ekonomski dominantne Srbije, položaj Srba u regionu postaje laka meta za sve geopolitičke vjetrove.

Svaka druga priča, ispisana mastilom ličnih animoziteta, predstavlja samo puku lokalnu sujetu koja na kraju direktno nanosi štetu ukupnoj srpskoj stvari.

Spasoje Tomić, magistrand istorije

Nove cijene goriva: Dizel skuplji dva centa

Imovinski kartoni poslanika DNP-a

admin
-
0
Imovinski kartoni poslanika DNP-a

Lider DNP-a prošle godine imao osnovnu platu od ukupno 22.093 eura, dok je po osnovu varijabile primio 6.657 eura

Prijavio 50 odsto vlasništva nad stanom od 135 kvadrata

Poslanici Demokratske narodne partije (DNP) prijavili su u redovnim godišnjim imovinskim kartonima ukupne zarade od oko 20.000 do 28.700 eura, stanove, zemljište i vozila, a Vladislav Bojović i udio u preduzeću Srpska kuća.

Poslanik i lider DNP-a Milan Knežević lani je po osnovu funkcije u Skupštini ostvario ukupno 28.751 euro prihoda, navodi se u njegovom redovnom godišnjem izvještaju o prihodima i imovini objavljenom na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

Prema podacima iz izvještaja, Knežević je prošle godine imao osnovnu platu od oko 1.800 eura mjesečno, odnosno ukupno 22.093 eura za godinu, dok je po osnovu varijabile ukupno primio 6.657 eura.

Kada je riječ o nepokretnoj imovini, Knežević je prijavio 50 odsto vlasništva nad stanom od 135 kvadrata, kojeg je kupio 2022. Njegova supruga Tamara Knežević prijavila je stan od 71 kvadrata, koji je stekla ugovorom o poklonu 2019.

Knežević ima udjele od 50 odsto u livadama površine 7.224 i 4.530 metara kvadratnih, vinogradu (306 kvadrata), voćnjaku (316 kvadrata), šumi (361 kvadrat), kao i 25 odsto vlasništva nad livadom površine 17.295 kvadrata.

Od pokretne imovine prijavio je automobil “audi A6”, proizveden 2007.

U izvještaju se navodi i da posjeduje 5.000 akcija Atlasmont fonda, dok su na ime njegove supruge evidentirane hartije od vrijednosti u dinarima, ali nije precizirano o kojim hartijama se radi, niti kolika je njihova vrijednost.

Knežević je dao saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.

Poslanik Vladislav Bojović prošle godine je po osnovu funkcije ostvario ukupno 26.160 eura prihoda, navodi se u njegovom redovnom godišnjem imovinskom kartonu.

Njegova supruga Jelena Bojović prijavila je godišnji prihod od 9.960 eura po osnovu osnovne plate u JU Umjetnička galerija “Vitomir Srbljanović”, odnosno 830 eura mjesečno.

Bojović je prijavio stan od 41 kvadrata, koji je kupio 2011. Njegova supruga vlasnica je stana od 95 kvadrata i podrumskog prostora od osam kvadrata, kupljenih 2021.

Bojović je prijavio i dva automobila – “suzuki SX4” i “volvo XC70”, oba proizvedena 2012. “Suzuki” je kupljen, dok je “volvo” prijavljen kao poklon.

U imovinskom kartonu navedeno je i da Bojović ima 7.000 eura gotovine, kao i udio od 3,84 odsto u firmi Srpska kuća.

Srpska kuća osnovana je 2017. a tada je 29 osoba upisano kao vlasnici po 3,44 odsto udjela. Među njima su i funkcioneri Nove, koji su sada članovi Vlade, Slaven Radunović i Budimir Aleksić.

Ideju da se formira Srpska kuća podržao je i tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Donacijom srpske Vlade kupljen je i opremljen poslovni prostor na obali Morače u centru Podgorice i stvoreni uslovi za rad.

Supruga Vladislava Bojovića ima stambeni kredit kod Erste banke od 34.000 eura, sa ratom od 226,67 eura i rokom otplate do 2. juna 2036. godine.

I Bojović je dao je saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.

Jelena Kljajević prošle godine je kao poslanica imala platu od ukupno 20.759 eura (mjesečno 1.729 eura).

U njenom imovinskom kartonu navedeno je da da posjeduje 33 odsto kuće od 96 kvadrata, poslovnog prostora od 60 kvadrata i dvorišta od 426 kvadrata, stečenih nasljedstvom 2007. godine.

U izvještaju se navodi i da nije data saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.

Dragan Bojović, koji je izašao iz DNP-a u januaru, prošle godine je po osnovu poslaničke funkcije imao oko 29,7 hiljada eura prihoda.

Njegova supruga Jelena Borovinić Bojović prijavila je ukupno 45.852 eura prihoda, ostvarenih po osnovu zarada i naknada iz Glavnog grada, Kliničkog centra Crne Gore, Privatne zdravstvene ustanove Natal i Savjeta Evrope. Borovinić Bojović je predsjednica Skupštine Glavnog grada.

Od nepokretne imovine, Bojović je prijavio po 20 odsto kuće od 90 kvadrata, njiva, dvorišta i krša-kamenjara, naslijeđenih 2017. godine. Njegova supruga prijavila je dva pašnjaka, kuću u izgradnji od 85 kvadrata i stan od 68 kvadrata, kojeg je kupila 2022.

U kartonu su navedena i dva automobila: “reno clio” karavan iz 2012. godine, u vlasništvu Jelene Borovinić Bojović, i “reno megan senic” iz 2005. godine, u vlasništvu Dragana Bojovića.

Jelena Bojović prijavila je i 1.050 akcija u Port of Adria Bar, isto toliko u Luci Bar i 696 akcija u Izboru Bar. Ona ima i stambeni kredit kod Zapad banke od 65.000 eura, sa mjesečnom ratom od 657,17 eura, a preostali dug iznosi 48.226,26 eura.

Bojović je dao saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.

Nove cijene goriva: Dizel skuplji dva centa

Nove cijene goriva: Dizel skuplji dva centa

admin
-
0
Nove cijene goriva: Dizel skuplji dva centa

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je novo usklađivanje maksimalnih maloprodajnih cijena goriva.

Prema saopštenju, Eurosuper  98 sada će 1,68 eur +0,04 (bez smanjenje akcize 1,85 eur)

EUROSUPER 95 1,65 eur +0,05 (bez smanjenje akcize 1,81 eur)

EURODIZEL 1,69 eur + 0,02 (bez smanjenje akcize 1,80 eur)

LOŽ ULJE 1,73 eur + 0,01

 Obračun cijena urađen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, po kojoj je iznos akzice za:

– bezolovni benzin 412 eura na 1000 litara (0,412 eura po litru),

– gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo, 352 eura na 1000 litara (0,352 eura po litru).

Ova odluka stupila je na snagu danom objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore”, a primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.

Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24.marta 2026.godine naredni obračun će se obaviti 25.maja 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 26. maja 2026.godine.

Joković: U pripremi novi Zakon o poljoprivredi, predviđa se starosna penzija i naknade već sa 60 godina

Sukob na parkingu u Podgorici: Uhapšeni osumnjičeni za pokušaj ubistva i nasilničko ponašanje

admin
-
0
Sukob na parkingu u Podgorici: Uhapšeni osumnjičeni za pokušaj ubistva i nasilničko ponašanje

Policija je uhapsila Podgoričane M.R.(42), zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju i I.M.(41), zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su postupali po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u tom gradu.

Kako navode iz policije, sumnja se da je 14. maja, u večernjim časovima, na parking prostoru u Ulici II crnogorskog bataljona u Podgorici, došlo do fizičkog sukoba između više osoba, kada je I.M, kako se sumnja, fizički napao jednu žensku osobu, zadajući joj više udaraca u predjelu glave, usljed čega je pala na asfaltnu podlogu i zadobila povrede.

Nakon toga su, kako se sumnja, M.R. i I.M fizički napali drugu, mušku osobu, zadajući više udaraca rukama i nogama u predjelu tijela.

“Tokom napada, M.R. je, kako se sumnja, oštećenom oštrim sječivom zadao ubodnu ranu u predjelu leđa, dok je I.M. oštećenog oborio na asfaltnu podlogu, nakon čega su se osumnjičeni dali u bjekstvo”, saopštili su iz UP.

Oštećeni je usljed napada zadobio tjelesne povrede konstatovane u izvještaju ljekara specijaliste.

“Preduzimajući intenzivne operativno-taktičke i izviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju događaja, policijski službenici su identifikovali učesnike, locirali ih i, nakon prikupljenih obavještenja, po nalogu postupajućeg državnog tužioca, lišili slobode”, zaključuju iz policije.

Joković: U pripremi novi Zakon o poljoprivredi, predviđa se starosna penzija i naknade već sa 60 godina

Hrvatska: Uhapšen osumnjičeni za ubistvo 19-godišnjeg dostavljača pice

admin
-
0
Hrvatska: Uhapšen osumnjičeni za ubistvo 19-godišnjeg dostavljača pice

Hrvatska policija saopštila je da uhapšen muškarac koji se sumnjiči da je ubio 19-godišnjeg dostavljača pice u gradu Drnišu. Jake policijske snage na širem drniškom području intenzivno su od subote uveče tragale za 50-godišnjim Kristijanom Aleksićem.

Ubistvo se dogodilo u subotu oko 23 sata na terasi porodične kuće Aleksića, a grad je od tada bio pod policijskom opsadom.

Zbog potrage bili su zatvoreni svi ulazi i izlazi iz grada, a građani su bili pozvani da ne napuštaju domove i spuste roletne na prozorima.

Nikola Milina, direktor hrvatske policije, rekao je ranije da je pedesetogodišnji Kristijan Aleksić zločin počinio ručno izrađenim vatrenim oružjem.

Foto: IndexFoto: Index

Milina je rekao da osumnjičeni ima veći krivični dosije, kao i pet pravosnažnih presuda, od kojih su dvije, zbog ubistva djevojke (22), bile objedinjene u kaznu zatvora od 15 godina koju je odslužio, dok su dvije bile uslovne.

Dodao je da je policija prije tri godine kod Aleksića pronašla ilegalno oružje i da je zbog toga podnijeta krivična prijava, nakon čega je podignuta i optužnica po kojoj sudski postupak do danas nije počeo.

Joković: U pripremi novi Zakon o poljoprivredi, predviđa se starosna penzija i naknade već sa 60 godina

Bijelo Polje: Dvije osobe uhapšene zbog nasilničkog ponašanja

admin
-
0
Bijelo Polje: Dvije osobe uhapšene zbog nasilničkog ponašanja

Bjelopoljska policija uhapsila je dvije operativno interesantne osobe – V.K. i M.B., zbog sumnje da su izvršili krivična djela teška tjelesna povreda i ugrožavanje sigurnosti.

„Sumnja se da je V.K, 16. maja 2026. godine, nakon kraće verbalne rasprave sa oštećenim muškim licem ispred jednog marketa u Bijelom Polju, istog fizički napao zadajući mu više udaraca u predjelu glave i tijela, kojom prilikom je oštećeni zadobio teške tjelesne povrede u predjelu glave.

M.B. je, kako se sumnja, krivično djelo izvršio na način što je 15. maja 2026. godine, nakon kraće verbalne rasprave, ugrozio sigurnost oštećenog prijeteći mu, nakon čega ga je fizički napao, nanoseći mu lake tjelesne povrede“, navode iz Uprave policije.

O događajima je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se u radnjama V.K. stiču bitni elementi krivičnog djela teška tjelesna povreda, dok se u slučaju u kojem je osumnjičeni M.B. izjasnio da se radi o krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom laka tjelesna povreda, nakon čega su ova lica lišena slobode.

Mitropolit Metodije: U periodu osmanske okupacije pomoć nam je dolazila samo iz Rusije
1...464748...2.429Page 47 of 2.429