Home Blog Page 469

Dio poslanika primio avgustovske varijabile i preko 700 eura: „Za doprinos na radu“ nagrađeni i na odmoru

0

„Za izuzetan doprinos u radu“ dio poslanika je nagrađen i na odmoru, to jest tokom avgustovskih kolektivnih godišnjih odmora. Poslanicima očito nijesu dovoljne brojne privilegije, pa su čašćavani i varijabilama posljednjih sedam mjeseci, odnosno od februara.

Tako je od početka godine dio poslanika konstantno primao varijabile i do preko 700 eura, pa čak i uz avgustovsku platu, kada su poslanici bili na godišnjem odmoru.

Najveću platu za avgust zajedno sa varijabilom (nagradom) primio je šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, 3.036 eura, što je za 701 euro više od njegove januarske plate, odnosno toliko mu iznosi varijabila. Osim Mandića, neto zarade veće od 2.000 primili su: Zoja Lalović Bojanić (2.001 euro), Nikola Camaj (2.690 eura, što je povećanje za 525 u poređenju sa januarom, kada je primio 2.165 eura), Velimir Đoković (2.221, odnosno 175 eura više nego u januaru), Dejan Đurović (2.732 eura, što je više za 716 eura nego u januaru, kada mu je plata bila 2.016), Radinka Ćinćur (2.357 eura, odnosno 175 eura više nego u januaru), Mirsad Nurković (2.581 euro, što je povećanje za oko 540 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.040 eura), Mehmed Zenka (2.076 eura), Jelenka Andrić (2.125 eura, što je povećanje za 350 eura u odnosu na januar, kada je primila 1.775 eura), Boris Bogdanović (2.357 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.831 euro), Dragan Bojović (2.114 eura, što je povećanje za preko 360 eura u odnosu na januar, kada mu je plata bila 1.752), Vladislav Bojović (2.182 eura, što je povećanje od 192 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.990 eura), Bogdan Božović (2.408 eura, što je povećanje od 701 euro u poređenju sa januarom, kada je primio 1.707 eura), Vasilije Čarapić (2.270 eura, što je porast od 525 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćeno 1.745 eura), Artan Čobi (2.255 eura, što je povećanje od 530 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.722 eura), Milan Knežević (2.543 eura, što je povećanje od 712 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćen 1.831 euro), Miloš Konatar (2.357 eura, što je za 526 eura više nego u januaru, kada je primio 1.831 euro), Boris Mugoša (2.626, što je povećanje od 716 euro u odnosu na januar, kada je primio 1.910 eura), Jelena Nedović (2.114 eura, što je 350 eura više nego u januaru, kada je primila 1.752 eura), Andrija Nikolić (2.521 euro, što je 712 eura više nego u januaru, kada je primio 1.809 eura), Boris Pejović (2.291 euro, što je 515 eura više nego u januaru, kada je primio 1.776 eura), Jevrosima Pejović (2.323 eura, što je za 526 eura više nego u januaru, kada je primila 1.786 eura), Dražen Petrić (2.057 eura, što je 358 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.699 eura), Zdenka Popović (2.338 eura, što je za 525 eura više nego u januaru, kada joj je isplaćeno 1.813 eura), Amer Smailović (2.278 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.752 eura), Duško Stjepović (2.102 eura, ili 357 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.745 eura), Adrijan Vuksanović (2.300 eura, ili 525 eura više nego u januaru, kada mu je neto plata bila 1.775 eura), Oskar Huter (2.291 euro, što je za 366 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.925 eura), Momčilo Leković (2.026 eura, što je 263 eura više nego u januaru, kada je primio 1.763 eura), Nikola Rakočević (2.395, ili 608 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.786 eura), Gordan Stojović (2.094 eura, ili 263 eura više nego u januaru, kada je primio 1.831 euro), Jovan Jole Vučurović (2.095 eura, ili 350 eura više nego u januaru, kada je primio 1.745 eura), Branka Marković (2.400 eura, što je više za 708 eura nego u januaru kada je primila 1.692 eura) i Nikola Zirojević (2.080 eura, što je za 351 euro više nego u januaru, kada je primio 1.729 eura).

Plate manje od 2.000 eura primaju poslanici: Dritan Abazović (1.831 euro), Jevto Eraković (1.895 eura), Admir Adrović (1.984 eura), Filip Adžić (1.714 eura – primanje po prestanku funkcije), Mihailo Anđušić (1.973 eura), Ilir Čapuni (1.729 eura), Jasmin Ćorović (1.786 eura), Edina Dešić (1.809 eura), Abaz Dizdarević (1.925 eura), Darko Dragović (1.831 euro), Drita Lola (1.745 eura), Seid Hadžić (1.714 eura), Nikola Janović (1.745 eura), Tonći Janović (1.775 eura), Slađana Kaluđerović (1.786 eura), Jelena Kljajević (1.737 eura), Nađa Laković (1.786 eura), Dane Marković (1.820), Sonja Milatović (1.890), Ana Novaković Đurović (1.843 – naknada po prestanku funkcije), Vaso Obradović (1.925 eura), Bojana Pićan (1.692 eura), Miloš Pižurica (1.895 eura), Milica Rondović (1.971 euro), Armen Šehović (1.956 eura), Kenana Harbić Strujić (1.809 eura), Jovan Subotić (1.786 eura), Anđela Vojinović (1.729 eura), Maja Vučelić (1.722 eura), Dragana Vučević (1.797 eura), Aleksandra Vuković Kuč (1.984 eura), Milan Zečević (1.880 eura), Danijel Živković (1.775 eura), Zoran Mikić (1.985), Milena Vuković (1.786) i Jelena Božović (1.775 eura).

Iz Skupštine su ranije rast zarada dijela poslanika objasnili isplatom varijabila zbog „značajnog doprinosa u aktivnostima radnih tijela i na sjednicama Skupštine i dodatnog angažovanja“.

Neko bez plate, neko s razlikom

Poslanici Aleksandra DespotovićMilan LekićNikola Milović i Ivan Vuković ne obavljaju profesionalno ovu funkciju i nije im isplaćivana plata. Poslaniku Nikoli Rovčaninu isplaćeno je 350 eura. Pravo na razliku plate ostvarili su: Nermin Abdić (259 eura), Vladimir Bakrač (192 eura), Albin Ćeman (467 eura), Vladimir Dobričanin (554 eura), Miodrag Laković (1.498 eura), Branislav Nenezić (407 eura), Uglješa Urošević (940 eura) i Elvir Zvrko (31 euro).

– Shodno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, zarada se sastoji od osnovne zarade, posebnog dijela zarade, dodataka na osnovnu zaradu i varijabilnog dijela zarade. Shodno članu 3 Odluke o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore (Službeni list Crne Gore, br. 87/17), poslanik može ostvariti varijabilni dio zarade zbog značajnog doprinosa u aktivnostima radnih tijela i na sjednicama Skupštine i dodatnog angažovanja. U skladu sa članom 5 navedene odluke, varijabilni dio zarade za pojedini mjesec ne može biti veći od 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa državne uprave nadležnog za poslove statistike – odgovorili su ranije „Danu“ iz Skupštine.

Pretresi u Baru: Uhapšeno 11 osoba zbog prodaje droge

0

Policija je sprovela pretrese na nekoliko lokacija u Opštini Bar a zbog prodaje droge uhapšeno je 11 osoba.

Iz policije je saopšteno zvanično da je razbijena ulična mreža dilera narkotika, da su zaplijenjeni kokain, heroin i marihuana, te se uz to sumnja da su se uhapšeni bavili uličnom prodajom opojnih droga u kontinuitetu. U pitanju je akcija „Lanterna“, sprovedena u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici. 

„U okviru ovih višemjesečnih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje ulične prodaje narkotika, barska policija je prethodno podnijela i više prekršajnih prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga. Tako su u 18 pojedinačnih slučajeva izvršene zapljene opojnih droga kokain, heroin i marihuana, kao i tablete sa liste opijata i vage za precizno mjerenje“, piše u saopštenju. 

 (Foto: Uprava policije)

Zbog sumnje da su izvršili krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga slobode su lišeni M.K. (47), P.J. (41), R.N. (35), A.B. (26), K.D. (28), D.M. (32), N.M. (48), V.Ž. (44), E.O. (32), R.T. (44) i M.V. (31), dok je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio isto krivično djelo podnijeta i protiv R.F. (51) za kojim policija intenzivno traga.

„Tokom ove operacije pronađeni su predmeti i tagovi koji potiču iz krivičnih djela, koji su korišteni ili koji su nastali izvršenjem krivičnih djela, uređaji i sredstva za komunikaciju, novac i droga. Ističemo i da je među procesuiranim licima osam operativno interesantnih lica, kao i dva lica koja blisko sarađuju sa članovima kriminalnih grupa, dok su ostala lica povratnici u vršenju krivičnih djela iz oblasti droga. Službenici Uprave policije i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici su kroz ove koordinisane višemjesečne aktivnosti razbili mrežu uličnih dilera droge u Baru i pokazali da međusektorska borba protiv kriminala daje najefikasnije rezultate“, dodaje se u saopštenju. 

Uhapšen Aleksandar Prelević nakon bjekstva iz KCCG

0

Pritvorenik Aleksandar Prelević, koji kaznu zbog krađe služi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, uhapšen je, nakon što je pobjegao jutros sa Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore, gdje je bio smješten na bolničkom liječenju. Slobode je lišen na Zabjelu, a uhapsili su ga zatvorski službenici. On je vraćen na bolničko liječenje.

Tokom boravka u bolnici, na njegovom obezbjeđenju bila su angažovana dva službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. 

Iz UIKS-a su ranije saopštil  da su aktivnostima na lociranju pritvorenika, učestvovali službenici UIKS-a i Uprave policije.

Medojević: Korupcija i kriminal nikad neće biti dio mog poimanja crnogorskog identiteta

0

Ja sam Crnogorac, suverenista, evropljanin, građanski orijentisan, borac protiv korupcije i mafije.

Za mene je izvjesni N.K. visoko rangirani vojnik DPS narko kartela i agent ANB, zadužen za logistiku mafijaških likvidacija i čišćenja dokaza. Sve dok su M.Đ. R.Z. N.K, simboli Crne Gore i Crnogoraca.

Crna Gora ide po đavolu. Bio jednom jedan san, o jednoj maloj, ali časnoj državi, pomirenih građana i naroda oko tradicionalnih vrijednosti pomirenih i usklađenih sa modernom evropskom civilizacijom.

Korupcija i kriminal nikad neće biti dio mog poimanja crnogorskog identiteta.

Danilović: Picula brani Evropu od mrtvih i živih vojvoda

0

Picula brani Evropu od mrtvih i živih vojvoda.

Malo je takvih srbomrzaca, vjerovali ili ne, kakav je Tonino Picula. To je patološka stvar koju bi trebalo istražiti i liječiti, mada, mnogi bi s pravom rekli da je to već bivši političar.

Sa četničkim vojvodama se već 41. godine ušlo u Evropu i to uz diviljenje porobljenih naroda Zapada, jer su ravnogorski četnici postali prva zvanična antifašistička gerila. Njihov komandant, Dragoljub Draža Mihailović, bio je prvi antifašista i antikomunista i to u trenutku dok su neki dočekivali Hitlerove naciste sa cvijećem i pokličima oduševljenja. Tokom života i nakon smaknuća komandant svih vojvoda dobio je više priznanja od evropskih i američkih vođa nego što je Tonino dobio značkica u domovinskom ratu. Neki od njih su zaslužili i spomenike na Zapadu, a Tonino bi i mrtve da ih raseli.

Za razliku od četničkih vojvoda Tonino Picula nikad nije bio ni antifašista ni antikomunista.

Četničke vojvode bili su stanovnici slobodnog društva Evrope i SAD i nakon što su izgubili rat. Umrali su u tuđim slobodama, a da ih niko nije gonio ili osuđivao za fašizam.

Za to vrijeme Tonino je klicao jednopartijskoj demokratiji Josipa Broza, gajio brkove vjerujući da su ljepši od Staljinovih, i podmazivao pušku da na kraju oslobodi svoju domovinu od Srba četnika i Srba partizana.
Među skoro 2000 ubijenih u Oluji Tonino se ponosi posebno na više od trećine ubijenih ili nestalih žena.
Ako je, dakle, Tonino ukrkao u EU i postao u njeno ime izvjestilac za Srbiju i analitičar za Crnu Goru, onda nema brige ni za nas.

Nabijeđna sveznalica i zastupnik Milovog krupnog kapitala pokušava da skroji novu ludačku košulju za region, da popravi istorijske činjenice u svoju korist, i obezbjedi se sitnim pazarom za treće doba.

Tonino bi još i da sprovede novu oluju nad grobovima četničkih vojvoda. Tako biva oduvijek.
Na mrtvog lava i tonino picula.

Počelo asfaltiranje magistralnog puta Berane – Ribarevine

0

Na magistralnom putu Berane – Ribarevine danas je počelo asfaltiranje dionice duge 17 kilometara, čime je ovaj višemilionski projekat ušao u jednu od završnih faza.  

Rekonstrukcija puta Lepenac – Ribarevine – Berane, duga 27 kilometara i vrijedna više od 36 miliona eura, predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih poduhvata na sjeveru Crne Gore.

Radovi se izvode fazno, a izvođač, kompanija Bemax, najavljuje da će prvi sloj asfalta biti završen do 25. septembra, dok se drugi i završni očekuje do 15. oktobra.

Asfaltiranje je počelo iz pravca Berana, od kružnog toka, prema Bijelom Polju, a tokom izvođenja radova saobraćaj na ovoj dionici biće obustavljen u terminima od 9 do 12 i od 15 do 19 časova. 

Mještani i učesnici u saobraćaju ističu da sa zadovoljstvom dočekuju početak asfaltiranja, jer se time nakon višemjesečnih radova nazire završetak projekta koji će značajno unaprijediti putnu povezanost sjevera. 

Knežević odgovorio Piculi: Može li se s Crnim mambama u Evropu i 300 hiljada prognanih Srba?

0

Predsjednik DNP-a i poslanik u Skupštini Crne Gore, Milan Knežević odgovorio je poslaniku Hrvatske u Evropskom parlamentu koji je danas Pobjedi kazao da se ne može u Evropsku Uniju sa četničkim vojvodama.

„Tonino, momče fino, a može li se s Crnim mambama u Evropu i 300 hiljada prognanih Srba“, upitao je Knežević.

On je objavio i sliku koju je ranije Picula objavio prilikom obilježavanja 30 godišnjice zločinačke Oluje i konstatovao da mu lijepo stoji taj automat.

„Nadam se da nisi ubio nijedno srpsko dijete, ženu i stare, pošto ratni zločini ne zastarijevaju“, kazao je Knežević.

Na putu eurointegracija Crna Gora nije postigla ono što je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje članstvu u Evropskoj uniji odvija sporijim tempom od deklarisanog, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu izvjetilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula.

On je kazao da je mnogo razloga zbog kojih je Crna Gora propustila da ubrza ka Briselu, a kao kočnicu vidi i revizionističke poteze u pravcu rehabilitacije ratnih zločinaca.

Picula ističe da je za državu kandidata za skorije članstvo u EU neophodno snažno suprotstavljanje revizionističkim agitatorima.

To je važno jer takvi djeluju protiv interesa crnogorske države. Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU. Bili oni živi ili ne, poručuje sagovornik Pobjede.

Uhapšen Bjelopoljac: Pretresom pronađene tromblonske mine, dva pištolja, municija…

0

Bjelopoljska policija uhapsila je J.B. iz ovog grada, osumnjičenog za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije.

“Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ u nastavku aktivnosti usmjerenih na suzbijanje ilegalnog posjedovanja oružja, su u saradnji i po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, uhapsili osobu koja se sumnjiči za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija”, naveli su u saopštenju.

Foto: Uprava policije

Naime, kako su pojasnili, postupajući po prethodno pribavljenoj naredbi nadležnog suda, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi J.B. iz toga grada.

“Pretresom je policija pronašla i oduzela dvije tromblonske mine, protivavionski metak, dva startna pištolja i 28 komada municije, 209 komada bojevih metaka i dva okvira od pištolja”, istakli su.

J.B. kako su zaključili uhapšen, i on će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost u zakonskom roku.

Tokom vikenda uhapšeno 60 vozača

0

Tokom vikenda, od 5. do 7. septembra, na putevima u Crnoj Gori registrovano je 50 saobraćajnih nezgoda, saopšteno je iz Uprave policije. U njima su dvije osobe stradale, dok je 10 dobilo teže, a 15 lake tjelesne povrede.

„Pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 137 prekršajnih prijava, izdali 1.759 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 16 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja. Slobode je lišeno 60 vozača: 33 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, 20 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci i sedam zbog drugih težih prekršaja u saobraćaju“, navodi se u saopštenju. 

Od ukupnog broja uhapšenih, 14 je u Podgorici, sedam u Danilovgradu, šest u Kotoru, po pet u Budvi i Nikšiću, te četiri u Baru.

„Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju“, navodi se u saopštenju. 

Od sjutra skuplje gorivo

0

Agencija za regulaciju cijena objavila je korekciju, odnosno poskupljenje maksimalnih cijena naftnih derivata koja stupa na snagu od sjutra.

Prema novim cijenama, Euro Super 98 poskupljuje za 0,02 eura i iznosi 1,47 eura po litru, dok Euro Super 95 poskupljuje za 0,01 euro i košta 1,43 eura po litru. Eurodizel će biti skuplji za 0,02 eura, te njegova nova cijena iznosi 1,34 eura po litru, dok lož-ulje poskupljuje za 0,02 eura i košta 1,28 eura po litru.

Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, brojevi 23/21 i 10/25), naredni obračun cijena predviđen je za 22. septembar 2025. godine, a eventualno izmijenjene cijene važiće od 23. septembra.