Home Blog Page 44

Skupština nakon nekoliko mjeseci objavila podatke o zaradama, 33 poslanika primila preko 2.000€

0

Šefu parlamenta u martu isplaćeno 2.959 eura, od čega se 607,2 eura odnosi na varijabilu

Skupština Crne Gore juče je, nakon nekoliko mjeseci, objavila na svom sajtu podatke o platama poslanika, koji pokazuju da su u martu 33 parlamentarca imala ukupnu neto zaradu od 2.000 eura i više, uključujući varijabile (naknade).

Najviši zakonodavni dom mjesecima nije objavljivao podatke o zaradama poslanika – posljednji podaci su, do juče, bili oni za novembar prošle godine. Juče su objavljeni za decembar, januar i februar.

Najveću ukupnu neto zaradu u martu je imao predsjednik parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija – NSD), kojem je isplaćeno 2.959 eura, od čega se 607,2 eura odnosi na varijabilu. Slijede njegov partijski kolega Dejan Đurović sa 2.841 eurom, uključujući 809,6 eura varijabile, i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj (Albanski forum) s ukupno 2.788 eura, od čega je 607,2 eura iznosila varijabila. Podaci pokazuju da su dodaci po osnovu članstva u Kolegijumu šefa Skupštine, predsjedavanja odborima i druge dodatne funkcije pravili najveću razliku u konačnim primanjima dijela poslanika.

Na četvrtom mjestu po ukupnoj neto zaradi bio je Boris Mugoša (Socijaldemokrate) sa 2.735 eura, pri čemu je varijabila iznosila 809,60 eura, dok je Mirsad Nurković (Bošnjačka stranka) primio 2.662,88 eura, uključujući 607,20 eura varijabile. Milan Knežević (Demokratska narodna partija) imao je ukupno 2.461 eura, uz varijabilu od 607,2 eura, a Boris Bogdanović (Demokrate) i Miloš Konatar (GP URA) po 2.450,21 euro, uz varijabile od po 607,20 eura.

Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista – DPS) u martu je primio 2.438 eura, Zdenka Popović (Demokrate) 2.432 eura, a Nikola Rakočević (DPS) 2.427 eura, pri čemu je kod sve troje varijabila iznosila 607,2 eura.

Među dvadesetak poslanika s najvećim ukupnim neto primanjima u martu bili su i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović sa 2.405 eura, Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) sa 2.393 eura, Boris Pejović (Pokret Evropa sad – PES) sa 2.381, Amer Smailović (Bošnjačka stranka) sa 2.371, Vasilije Čarapić (PES) sa 2.359, Artan Čobi (Albanski forum) sa 2.337 i Bogdan Božović (Socijalistička narodna partija) sa 2.322 eura. Svi su imali varijabile od po 607,2 eura.

Boban Stanišić, generalni sekretar Skupštine, primio je 2.269,29 eura, od čega 607,2 eura kroz varijabilu.

Iznad granice od 2.200 eura bili su još i Vladimir Bulatović, zamjenik generalnog sekretara, sa 2.227 eura i varijabilom od 607,2 eura, dok su među poslanicima nešto niža, ali i dalje iznadprosječna ukupna primanja imali Velimir Đoković (NSD) sa 2.263 eura (202,4 eura varijabile), Oskar Huter (DPS) 2.143 (varijabila 202,4), Dragan Bojović sa 2.118 (varijabila 354,2), Jelena Nedović (PES) sa 2.118 (varijabila 354,2), Duško Stjepović (Demokrate) sa 2.106 eura (354,2 varijabila) i Jovan Vučurović (NSD) sa 2.106 eura (354,2 varijabila).

Dražen Petrić (PES) primio je 2.069 eura, uz varijabilu od 354,2 eura, dok su iznad 2.000 eura bili i Zoja Bojanić Lalović (DPS) sa 2.016 eura (bez varijabile), Mihailo Anđušić (DPS) sa 2.011 eura (202,4 varijabile) i Milena Vuković (Građanski pokret URA) sa 2.000 eura (202,4 varijabile).

Podaci pokazuju i da više poslanika nije primalo nikakvu varijabilu, ali da su zbog osnovne zarade i dalje bili iznad 2.000 eura. Tako su, bez dodataka, Milan Lekić (NSD) i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur imali po 2.182 eura, Branka Marković (PES) 2.061 euro i Mehmed Zenka (DUA) 2.091 euro.

Naknadu dobilo troje bivših poslanika

U posebnoj kategoriji su poslanici koji ostvaruju pravo na naknadu po prestanku funkcije.

U martu su to bili Ana Novaković Đurović (GP URA) sa 1.854,33 eura, Admir Adrović (BS) sa 1.809,11 eura i Filip Adžić (GP URA) sa 1.722,44 eura.

Uhapšen Baranin zbog razbojništva u kladionici u Zeti

0

Policija u Podgorici uhapsila je G.G. (32) iz Bara zbog sumnje da je prijetnjom primorao zaposlenog u kladionici u Zeti da mu preda 700 eura iz kase, nakon čega je pobjegao, ali je akcijom policije identifikovan i priveden.

„G.G. je, kako se sumnja, 11. februara 2026. godine u večernjim časovima, upotrebom prijetnje natjerao oštećeno lice zaposleno u kladionici da mu preda novac iz kase u iznosu od 700 eura, što je ovo lice i uradilo, nakon čega se osumnjičeni udaljio sa lica mjesta u nepoznatom pravcu“, pojasnili su u saopštenju.

Kako navode, policijski službenici su od trenutka prijave događaja, preduzimali intenzivne aktivnosti na identifikovanju, lociranju i hapšenju G.G, a koje aktivnosti su, kako kažu, rezultirale hapšenjem ovog lica i rasvjetljavanjem događaja.

„O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio da se G.G. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo razbojništvo, te da mu se u zakonskom roku sprovede na dalju nadležnost“, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

Danas su Blagovesti, vjeruje se da je dobro doneti važne životne odluke

0

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Blagovesti, dan kada se hrišćani podsećaju dolaska Arhangela Gavrila koji je Bogorodici javio blagu vest da će roditi Sina Božijeg. Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.

„Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama“, tim rečima arhanđel Gavrilo saopštio je Devici Mariji da je odabrana od Boga da rodi Božijeg sina, Isusa Hrista, Mesiju i Spasitelja sveta i čoveka.

Otuda se i Blagovesti smatraju koliko velikim toliko i radosnim praznikom.

Sa ovim događajem, otpočela je istorija spasenja ljudskog roda i obnovljenja tvari. Spadaju u red Bogorodičnih praznika, i uvek se slave 25. marta po starom, odnosno 7. aprila po novom kalendaru.

Blagovesti su, uz Cveti, jedina dva dana kada je dozvoljeno jesti ribu tokom Vaskršnjeg posta.

Blagovesti se veoma poštuju, posebno među ženama.

Ovim praznikom, po narodnom kalendaru, završava se zima, pa tek počinje setva jarih žita, orezivanje voćnjaka i vinograda.

I same ptice tek posle Blagovesti počinju da svijaju gnezda, kaže se u našem narodu.

Veruje se da je od danas do Velikog petka dobro započeti neki veći posao. Dobar je period i za donošenje važnijih životnih odluka.

Plantaže prodaju zemljište za 12 miliona eura

0

Kompanija iz ranijeg perioda ima akumulirane gubitke od 45 miliona, kao i dug Poreskoj upravi od 18 miliona

Državna kompanija “Plantaže” raspisala je više oglasa o prodaji zemljišta procijenjene vrijednosti 12,1 milion eura, koji će se naći na javnoj usmenoj licitaciji zakazanoj za 24. april.

Parcele su ukupne površine od oko 118 hiljada kvadrata, a nalaze se u Donjoj Gorici i Donjim Kokotima kod Podgorice i u selu Jastreb kod Danilovgrada.

U oglasu je navedeno da depozit u vrijednosti od dva odsto početne vrijednosti za svaku parcelu, koje se većinom prodaju pojedinačno, sa popunjenim prijavama treba uplatiti do 21. aprila, a javna nadmetanja će se održavati 23. i 24. aprila u velikoj sali upravne zgrade “Plantaža”.

Prema posljednjem bilansu kompanije, iz septembra prošle godine, dugoročne i kratkoročne obaveze kompanije većinom iz ranijeg perioda iznose 41 miliona eura. Prema crnoj listi Poreske uprave ova kompanija joj je na kraju septembra dugovala 18 miliona eura, uz ukinuto rješenje o reprogramu.

Akumulirani gubitak kompanije na kraju septembra iznosio je 44,9 miliona eura, koji se skoro u cjelosti odnosi na period prije pet godina, a dijelom je nastao i kada su revizori nakon 2021. godine utvrdili postojanje značajnih neuknjiženih obaveza i gubitaka.

U posljednje četiri godine “Plantaže” su popravile poslovanje, a u posljednje dvije godine su ostvarile profit – od jedan milion u 2024. i tri miliona u 2025. Međutim, velike obaveze iz ranijeg perioda, kao i akumulirani gubici, predstavljaju veliki teret za budući razvoj kompanije na prodaju dijela zemljišta koje ne koristi za plaćanje dugova i investicije u obnavljanje vinograda i voćnjaka.

Dio mještana Donje Gorice i Kokota ranije je organizovao proteste tvrdeći da je to zemljište ranije oduzeto njihovim porodicama i da treba da bude vraćeno. Ovo zemljište je sada u katastru uknjiženo “jedan kroz jedan” na “Plantaže”.

Prijava protiv učiteljice zbog šamara učenici: Zaštitnik dao preporuke školi

0

Otac učenice petog razreda jedne osnovne škole podnio je pritužbu zbog navodnog šamara koji je njegova ćerka dobila od učiteljice, tvrdeći da je dijete pretrpjelo stres i strah od odlaska u školu. Nakon sprovedenog postupka, Zaštitnik  ljudskih prava i sloboda je utvrdio da je škola preduzela određene mjere, ali je preporučio dodatni savjetodavni rad, unapređenje saradnje sa roditeljima i edukaciju nastavnog kadra.

Otac učenice V razreda podnio je pritužbu zbog, kako tvrdi, šamara koji je njegova ćerka dobila od učiteljice 30. januara 2026. godine, smatrajući da su djetetu povrijeđena prava na zaštitu od nasilja u obrazovno-vaspitnoj ustanovi.

U pritužbi je naveo da je djevojčica nakon incidenta doživjela stres, počela da se plaši odlaska na nastavu i da je trpjela zdravstvene posljedice, zbog čega jedno vrijeme nije dolazila u školu. Istakao je da je protiv učiteljice podnio krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, o slučaju obavijestio direktoricu škole, Ministarstvo prosvjete, Prosvjetnu inspekciju i Centar za socijalni rad, te da škola, uprkos urgencijama, nije preduzela adekvatne mjere zaštite djeteta.

Iz Prosvjetne inspekcije je saopšteno da je 6. februara 2026. izvršen inspekcijski nadzor, tokom kojeg je obavljen uvid u zapisnike školskih organa i izjavu učiteljice.

„Učiteljica je u izjavi navela da je na času nespretno dodirom pokušala da usmjeri pažnju učenice, te da nije bilo osnova za pokretanje upravnih mjera iz nadležnosti inspekcije“, navodi se u izjašnjenju.

U postupku je utvrđeno da je došlo do kontakta učiteljice sa učenicom, što je kod djevojčice izazvalo osjećaj povrijeđenosti i nesigurnosti, ali da je škola po prijavi preduzela aktivnosti na utvrđivanju činjenica i zaštiti prava djeteta.

„Škola je preduzimala radnje i mjere u cilju ispitivanja navoda, obavljeni su razgovori sa djetetom i roditeljima, uspostavljena saradnja sa Centrom za socijalni rad, a pokrenut je i postupak utvrđivanja odgovornosti učiteljice“, navodi se u mišljenju ombudsmana koje potpisuje zamjlenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković.

Etički odbor škole podržao je odluku direktorice da se pokrene disciplinski postupak protiv učiteljice, u kojem će biti utvrđene sve činjenice i okolnosti događaja.

U dokumentaciji se navodi i da je djevojčica ranije bila oslobođena nastave fizičkog vaspitanja zbog povrede glave, što je dodatno pojačalo zabrinutost roditelja za njeno zdravlje i bezbjednost.

Zaštitnik je ukazao da postupanje učiteljice, iako, kako je navela, nije imalo namjeru da povrijedi dijete, pokazuje potrebu za dodatnom edukacijom nastavnog kadra i unapređenjem metoda rada.

„Potrebne su kontinuirane edukacije prosvjetnih radnika na jačanju kompetencija za realizovanje interaktivne nastave i adekvatno motivisanje djece“, ističe se u mišljenju.

Takođe je naglašena važnost saradnje porodice i škole, uz ocjenu da je u ovom slučaju komunikacija između roditelja i učiteljice bila nedovoljna, te da je trebalo razmotriti i školsku medijaciju kako bi se prevazišli nesporazumi.

“Prema navodima škole, djevojčica se nakon nekoliko dana vratila na nastavu i saopštila da je situacija stabilizovana, dok je u toku izrada individualnog plana podrške”, piše u mišljenju.

Zaštitnik je preporučio školi da dodatno radi sa roditeljima i učenicom kroz savjetodavni rad, unaprijedi saradnju roditelja i razredne starješine, razmotri sprovođenje medijacije, te u saradnji sa Zavodom za školstvo obezbijedi dodatne edukacije za nastavnike.

Škola je obavezna da u roku od 30 dana dostavi izvještaj o preduzetim mjerama i realizaciji preporuka.

Povoljni uslovi za vožnju, oprez duž klisura i usjeka zbog mogućih odrona

0

Na većini puteva u zemlji saobraća se uz povoljne uslove za vožnju. Iz AMSCG-a duž klisura i usjeka skreću pažnju na moguće sitnije odrone. Vozačima se savjetuje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu.

Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukcijí mosta „Đurdevića Tara“ na magistralnom putu M-6 Dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet Đurdevića Tara, odobrava se promjena režima saobraćaja na sledeći način:

1.totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom, itd.) nosívosti preko 3,5 tone, od 04.03.2026.godine do završetka radova.

2. za putnički saobraćaj i autobuse, sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, kao i totalna obustava saobraćaja od 6.00 do 8.00, od 10.00 do 12.30 i od 14.00 do 18.00 časova u periodu od 1.04.2026.godine do 01.05.2026.godine..

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 8.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.

U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 8.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.

Do 1.05.2026.godine odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 8.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.

Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 7.00 do 9.00 i od 12.00 do 14.00 sati.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.

Za period od 19.01.2026. god do 15.06.2026. god doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge.Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.

Privremeno se period od 13.03.2026.godine pa do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova zbog izvođenja radova na adaptacoji dijela saobraćajnice u centru Tuzi, od marketa,Voli“ do katoličke crkve, na magistralnom putu M-4 dionica Podgorica- Božaj.

Privremeno se za period od 06.03.2026.godine pa do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja, (vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije) na regionalnom putu R-13 dionica Mateševo-Kolašin.

U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvodjenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Saobraćaj je umjerenog intenziteta.

U predhodna 24sata dogodilo se 16 saobracajnih nezgoda u kojima su 3 osobe zadobile teže a 3 osobe lakse povrede.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Guvernerka CBCG ekstra plaćena: Radović primala i preko 8.000 eura

0

Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović ekstra je plaćena, pa je njena zarada prošle godine iznosila i preko 8.000 eura, pokazuju podaci iz njenog imovinskog kartona koji je objavila Agencija za sprečavanje korupcije.

Ukupan godišnji prihod Irene Radović po osnovu plate bio je blizu 70.000 eura. Njena zarada kretala se od 7.700 do preko 8.000 eura. Po osnovu naknada za 8. mart i Dan banke dobila je po 200 eura, a po osnovu nagrade zaposlenim na kraju godine još 1.000. Iako se zimnice više rijetko isplaćuju, te bi se mogla osporavati i po osnovu zakonske utemeljenosti, Radović je na ime zimnice dobila još 850 eura.

Primala je i naknadu od 1.260 eura u Savjetu za finansijsku stabilnost, gdje je bila predsjedavajuća.

Radović posjeduje štedni ulog od 30.000 eura, a na dva tekuća računa ima preko 68.000 eura. Vlasnica je preko 1.200 metara kvadratnih livada i suvlasnik preko 3.000 kvadrata livada, koje je naslijedila.

Radović vozi „nisan kaškai“ proizvdeden 2015. godine, a posjeduje akcije u 13 preduzeća.

Guvernerka Centralne banke nije dala Agenciji za sprečavanje korupcija saglasnost za kontrolu bankovnih računa.

Skupština Crne Gore imenovala je 2023. godine Irenu Radović za guvernerku Centralne banke. Za nju je tada glasao 58 poslanika, dok je 13 bilo protiv.

Radović je na čelo CBCG došla sa mjesta direktorice Investiciono-razvojnog fonda. Za guvernerku ju je predložio predsjednik države Jakov Milatović. Na čelu CBCG zamijenila je Radoja Žugića.

Bijelo Polje: Tužilaštvo pokrenulo postupak zbog sumnje na širenje zaraze

0

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet i primilo dvije krivične prijave protiv dva pravna i dva odgovorna lica zbog sumnje na prenošenje zarazne bolesti kod životinja i biljaka, a izviđaj je u toku, saopšteno je Portalu RTCG iz te institucije. Ovo je učinjeno nakon što su, prema sumnjama nadležnih, u Bijelom Polju i Nikšiću prikrivani slučajevi ptičjeg gripa.

„Uprava policije OB Bijelo Polje je dana 17. marta 2026. godine dostavila ovom tužilaštvu dvije krivične prijave protiv dva pravna lica i dva odgovorna lica u tim pravnim licima, zbog krivičnog djela prenošenje zarazne bolesti kod životinja i biljaka“, saopštili su iz tužilaštva.

Prijave su, kako ističu podnijeli veterinarski inspektor i Uprava policije u Bijelom Polju, nakon čega je donijeta naredba za vještačenje Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji za analizu određenih uzoraka.

„Nakon sprovedenog postupka izviđaja koji je u toku, postupajući tužilac će donijeti odluku“, napisali su oni u odgovorima Portalu RTCG.

U Crnoj Gori potvrđen je prvi slučaj avijarne influence tipa H5N1, 4. marta ove godine. Ptičiji grip je registrovan kod domaće živine na dva gazdinstva, u opštinama Nikšić i Bijelo Polje.

Veterinarska inspekcija u Bijelom Polju utvrdila je 11. marta da su na dvije komercijalne farme u februaru zabilježena masovna uginuća živine, a da vlasnici o tome nijesu obavijestili nadležne službe, već su sami uklonili i zakopali uginule životinje.

Ptčiji grip u Crnoj Gori, farma Ptčiji grip u Crnoj Gori, farma (Foto: Pixabay)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je da postoji sumnja da su uginuća povezana sa ptičjim gripom, zbog čega je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu.

Do sada je potvrđeno da je od posljedica avijarne influence uginulo ili eutanazirano oko 111 komada živine u Bijelom Polju, 62 u Nikšiću i 40 u Plavu.

„Nakon sprovođenja detaljnije istrage, dobijena je informacija da je na ove dvije farme došlo do masovnog uginuća, a da subjekti nijesu obavijestili najbližu veterinarsku ambulantu ili veterinarskog inspektora o promijenjenom zdravstvenom stanju, odnosno uginućima na njihovim farmama, što je njihova zakonska obaveza. Takođe, samoinicijativno su izvršili uklanjanje živine iz objekata, angažovali Komunalno preduzeće i bez adekvatne prijave nadležnim organima i veterinarskoj ambulanti, uzimanja uzoraka i testiranja na potencijalne razloge masovnih uginuća na tim farmama“, kazali su iz resornog ministarstva.

Saopštili su da je pregledom farmi utvrđeno da su objekti prazni, da nema živine kao ni proizvoda i ne bave se proizvodnjom.

Izvršen je i pregled lokacije na kojoj je od strane Komunalnog preduzeća izvršeno zakopavanje uginule živine, a po izjavama zaposlenih, tokom i nakon zakopavanja uginule živine porijeklom sa ovih farmi izvršena je dezinfekcija – obilno posipanje krečom.

„S obzirom da se radi o ozbiljnom kršenju zakonom propisanih dužnosti i obaveza držalaca životinja, gdje osnovano postoji sumnja da je masovno uginuće živine posledica prisustva zarazne bolesti, odmah po saznanju, slučaj je prijavljen Centru bezbjednosti Bijelo Polje, i dalje od strane Centra, proslijeđen Tužilaštvu u Bijelom Polju. U toku su istrage Uprave o potencijalnoj epizootiološkoj povezanosti ovog slučaja sa ostalim u Bijelom Polju. U skladu sa procedurama koje nalože Centar bezbjednosti Bijelo Polje i Tužilaštvo iz Bijelog Polja povodom ovog slučaja, Uprava će nastaviti sa postupanjem“, saopštili su ranije iz ministarstva.

Iz ministarstva napominju, da o slučaju masovnih uginuća u ovim objektima i posledičnom uklanjanju živine sa farme nije obaviješten veterinarski inspektor, nijedan službenik Uprave, kao ni veterinarske ambulante iz Bijelog Polja, a do informacija o navedenom događaju došlo se putem epizootiološke istrage nakon prvog potvrđenog slučaja ptičjeg gripa u Bijelom Polju.

Kazali su da, nakon potvrde prvog slučaja avijarne influence kod domaće živine u opštini Bijelo Polje i Nikšić, a na osnovu dobijenih podataka tokom epizootiološkog ispitivanja izvršenog od strane veterinarskog inspektora i službenika Uprava, između ostalog, utvrđena su i gazdinstva sa kojih je ili na koje je ptičji grip moglao biti unijet zbog njegove lokacije, kretanja lica, vozila, živine ili drugih ptica ili na drugi način – kontaktna gazdinstva.

„Odmah, dana 5. i 6. marta, u Bijelom Polju, izvršen je službeni nadzor na ovim gazdinstvima (kontaktna gazdinstva) gdje je na dva epizootiološki povezana gazdinstva, utvrđeno, na osnovu izjave vlasnika, da je u prethodnom periodu bilo uginuća koka nosilja koje su držaoci sami, bez obavještavanja veterinarske službe, uklonili sa svojih gazdinstava. Inače, radi se o gazdinstvima sa ekstenzivnim načinom uzgoja, a jaja su korišćena za potrebe sopstvenog domaćinstva. Na jednom gazdinstvu, po izjavi vlasnika, uginula je sva živina, a na osnovu podataka dobijenih od držaoca, klinička slika ukazuje na uginuća od avijarne influence“, kazali su iz ministarstva.

Saopštili su da je na drugom gazdinstvu, na kojem je prije uginuća bilo oko 30 koka nosilja i 5 pataka, izvršeno uzorkovanje živine koja je zatečena živa, a Specijalistička veterinarska laboratorija je dana 8. marta potvrdila prisustvo virusa visokopatogene avijarne influence.

Dodaju da se i na ovim gazdinstvima sprovode sve mjere u skladu sa propisima, po nalogu i pod nadzorom veterinarskog inspektora u cilju suzbijanja i sprečavanja širenja avijarne influence.

„Navodimo da je i jedno lice koje je hronični bolesnik sa pogoršanom kliničkom slikom testirano na prisustvo virusa H5N1 od strane ljekara IJZCG i da su rezultati pokazali da ovo lice nije oboljelo od virusa H5N1“, kazali su iz ministarstva.

Istovremeno, kako su saopštili iz ministarstva, a u skladu sa propisima, nadležne veterinarske ambulante sprovode popis svih gazdinstava sa živinom ili drugim pticama koje se nalaze u zaraženom odnosno ugroženom krugu u opštini Bijelo Polje i Nikšić. Takođe, sprovode se i druge mjere u skladu sa propisima.

„Sumnja na zarazu postavljena je i 7. marta na jednom malom gazdinstvu u opštini Plav. Posle niza analiza prisustvo bolesti je potvrđeno 10. marta. Epizotiološko istraživanje pokazuje povezanost ovog slučaja sa izbijanjem zaraze u Bijelom Polju“, saopštili su iz ministarstva.

Pozvali su sve držaoce živine na odgovorno postupanje, te da prate zdravstveno stanje živine na gazdinstvu, da odmah, bez odlaganja prijave svaku promjenu zdravstvenog stanja živine nadležnoj veterinarskoj ambulanti ili veterinarskom inspektoru kao i sprovode sve propisane mjere u cilju zaštite zdravlja živine.

Danas toplo vrijeme, od sjutra niže temperature

0

Danas sunčano i toplo vrijeme za ovo doba godine, prijatna 24 stepena, ali već od sjutra pojačan vjetar uz malo niže temperature.

Na sjeveru promjenljivo oblačno s dužim sunčanim periodima. Popodne ponegdje kratkotrajno kiša. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv. Temperatura do 21 stepen.

U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv. Temperatura do 24 stepena.

More sjutra malo talasasto. Vjetar zapadni, slab do umjeren.

U južnim predjelima i narednih dana sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. Vjetar u srijedu i četvrtak umjeren do pojačan, sjeveroistočni. Temperatura od srijede u blagom padu.

U centralnim predjelima slično vrijeme, pretežno sunčano, povremeno uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar u srijedu i četvrtak sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do pojačan. Temperatura od srijede malo niža.

Na sjeveru u srijedu ujutru ponegdje slaba kiša, tokom dana razvedravanje. U četvrtak pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Vjetar u oba dana umjeren, sjeverni. Temperatura od srijede osjetno niža.

Jučerašnja temperatura od 24 stepena malo je niža od rekordne za 6. april, a zabilježene 1988. Tada je u Baru izmjereno 27 stepeni, Kotoru 26, a u Ulcinju, Budvi i Tivtu 25 stepeni.

Krivične prijave protiv policijskih službenika zbog utaje u produženom trajanju

0

Protivpravno prisvojili novčana sredstva na ime specijalnog dodatka

Službenici Odsjeka za suzbijanje složenih oblika ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, borbu protiv korupcije i ekološkog kriminala u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, podnijeli su krivičnu prijavu protiv policijskih službenika V.V.(57), P.S.(47) i J.B.(44) zbog sumnje da su izvršili krivična djela utaja u produženom trajanju.

„U postupku do podnošenja krivične prijave utvrđeni je da su V.V., P.S. i J.B. krivična djela koja im se stavljaju na teret počinili na način što su u svojstvu policijskih službenika Uprave policije Crne Gore u vremenskom periodu od 01.03.2023. godine do 31.07.2025. godine, u namjeri sticanja imovinske koristi protivpravno prisvojili novčana sredstva u ukupnom bruto iznosu od 20.279 eura na ime specijalnog dodatka, a koja im nijesu pripadala, čime su budžetu Crne Gore pričinili materijalnu štetu u naznačenom iznosu“, saopšteno je iz Uprave policije.