Na sjeveru prijepodne kiša, a u planinama susnježica i snijeg. Tokom dana djelimično razvedravanje. Južni vjetar će znatno oslabiti. Najviša temperatura do 8 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima u ranim jutarnjim satima kiša, pljuskovi i grmljavina, koja će prijepodne oslabiti. Vjetar slab do umjeren promjenljiv. Najviša temperatura do 15 stepeni.
More danas malo do umjereno talasasto. Vjetar umjeren do pojačan južni, tokom dana u slabljenju.
U južnim oblastima u utorak uglavnom sunčano, a u srijedu nove jake padavine, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, u srijedu pojačan i jak južni.
U centralnim oblastima slično vrijeme, u utorak pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a u srijedu umjereno do potpuno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći. Vjetar u srijedu umjeren do jak južni. Jutarnja temperatura u padu, a dnevna danas i u srijedu malo niža.
I na sjeveru će u utorak biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a u srijedu novo naoblačenje sa kišom, uglavnom u drugom dijelu dana i tokom noći. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, u srijedu pojačan i jak južni. Osjetan pad jutarnje temperature.
danas se u planinama očekuje snijeg, pa je zanimljiv podatak, da je 1968. na današnji dan, visina sniježnog pokrivača na Žabljaku iznosila 188 centimetara.
Na dan 25.januar, od 1958. do danas, Žabljak je uvijek bio pod snijeznim pokrivačem.
Finale Evropskog prvenstva u vaterpolu još jednom je potvrdilo zašto se duel Srbije i Mađarske smatra jednim od najvećih rivalstava u istoriji ovog sporta. U meču za zlato, Srbija je pokazala više smirenosti u ključnim trenucima i na kraju savladala Mađarsku 10:7 , vrativši se na evropski tron nakon jedne decenije posta.
Srbija je uoči meča saznala da večeras neće moći da računa na jednog od najboljih – Miloša Ćuka.
Ta informacija, uz težinu koji meč kao što je finale nosi, uticao je na igru aktuelnog olimpijskog šampiona u uvodnim trenucima meča.
Međutim Nikola Lukić je obilježio taj dio, sa dva gola u prvih osam minuta donio je rezultatsku prevagu za 3:2.
Mađari se vraćaju u narednom periodu preko Viđvarija pa je nakon prve polovine meča rezultat bio neriješen 5:5.
U nastavku Srbija prije svega zateže odbranu, a briljirao je Milan Glušac, koji je imao 11 odbrana na meču i potvrdio da je trenutno najbolji golman Evrope.
Srbija je kontrolisala ritam, oslanjajući se na čvrstu odbranu i disciplinu u igri sa igračem više.
U završnici je presudilo i iskustvo srpskog sastava i iskustvo igranja velikih finala, pogotovo kod Dušana Mandića koji je postizao golove kada je bilo najpotrebnije.
Srbija je ostala mirna onda kada je pritisak bio najveći, iskoristila svoje prilike i zasluženo stigla do evropskog zlata, potvrdivši kontinuitet na najvišem nivou i status jedne od najtrofejnijih reprezentacija u istoriji vaterpola.
Za mladi tim Mađarske, poraz u finalu ostaje gorak, ali i jasan pokazatelj da se nalazi u samom vrhu evropskog vaterpola, uz ekipu koja će u narednim godinama imati ozbiljnu riječ u borbi za najveća odličja.
Sve je isto kao i kad je DPS vladao! Vlast još ne ubija, a do kada – vidjećemo, saopštio je predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević.
„Sve dok stvarni šefovi DPS kartela ne budu procesuirani, šverc kokaina, pranje para, korupcije političara, uticaj na tužilaštvo i sudove i obračuni klanova će se nastaviti“, napisao je Medojević na mreži X.
On je, naime, objavio snimak dijela gostovanja na TV A plus, gdje je optužio bivšeg lidera DPS-a Mila Đukanovića da je kriminalizovao društvo tokom 30 godina vladavine.
„Činjenice da je Milo Đukanović za 30 godina toliko duboko kriminalizovao ne samo u institucije sistema, nego čitavo društvo“, rekao je Medojević, pa nastavio:
„Vi sada imate fenomene koji su bili karakteristični za meksičke kartele u podmakloj fazi – da se za izvršenje najtežih krivičnih djela, dakle, za ubistva, angažuju maloljetna lica koja nemaju dosije, koja nisu u operativnim registrima naših službi bezbjednosti. Dakle, raste broj članova kriminalnih organizacija, formiraju se nove kriminalne organizacije, povećava se maloljetničko nasilje, koje je, u principu, prvi signal za društvo da stvari idu loše i da je taj organizovani kriminal i nasilje inficirano do kranjih instancija u našem društvu“, rekao je lider PzP-a.
Prema njegovim riječima, „nasilje je postalo način rješavanja odnosa u osnovnoj školi, u srednjoj školi, jer su kriminalci postali idoli djeci i mladim ljudima.
„Strategija antimafijaških tužilaštava je da se dođe do šefa organizacije. Hapšenja kada se vrše, prije nego što se uhapsi šef organizacije, rade se ciljano. Svi se oni prate i lociraju, pod nazorom su, hapse se ljudi za koje je procijenjeno, ili iz komunikaciji ili iz operativnih informacija, da bi mogli biti svjedoci saradnici. Ti se ljudi hapse, i to izaziva paniku, a ta panika dovodi do grešaka kod šefova kriminalne organizacije“, istakao je Medojević.
On je dodao da je u Italiji razgovarao sa čovjekom koji je decenijama bio šefa antimafijaškog tuživaštva, koji mu je rekao da je osnovni problem kako da se dođe do imena, prezimena i fotografije šefa kriminalne organizacije.
„Oni se kriju u rupama, u zemunicama, u planinama, nemaju nikaku elektronskukomunikaciju, praktično nemaju nikakav život. A ovdje, u Crnoj Gori, svi znamo decenijama, zato što je naša mafija političkog bekgraunda. Mi svi znamo ko je glavni, ko je bos koga još niko nije ni priveo, a pet godina je prošlo od promnjene vlast. Dakle, on nije još ni priveden, nije ni saslušan, iako za njega postoji, ajde da kažemo, more dokaza – od prvog miliona, od ničije kuće, od limenke… i svih drugih slučajeva. Znači, iako vi ne dođete do dona, do šefova, a s druge strane, tu su još ljudi oko njega koji su donosili političke odluke, koji takođe nisu procesuirani. I onda je normalno da nemate svjedoka saradnika. Ko će da svjedoči ako je Don na slobodi?“, pitao je za kraj Medojević.
SVE JE ISTO KAO I KAD JE DPS VLADAO!!! VLAST JOS NE UBIJA! DO KAD , VIDJECEMO!!
Sve dok stvarni sefovi DPS kartela ne budu procesuirani, sverc kokaina, pranje para, korupcije politicara, uticaj na tuzilastvo i sudove i obracuni klanova ce se nastaviti!! pic.twitter.com/Isrr89JLL1
Najveću zaradu u 2025. godini ostvario je zaposleni iz Podgorice, u djelatnosti koju Poreska uprava evidentira kao nespecijalizovanu trgovinu na veliko, sa bruto zaradom od 399.163 eura, koja je evidentirana u oktobru, piše Dan.
Kada se bruto pretovri u neto, ispada da je ta osoba za mjesec primila 297.500 eura.
Prosječna zarada za novembar iznosila je 1.018 eura, što znači da je ta osoba primila 292 prosječne zarade u jednom mjesecu. Iznos od 297.500 eura zaposleni sa prosječnom platom od 1.018 eura zaradi za 24 godine. ,,Od deset najvećih mjesečnih bruto zarada obračunatih u 2025. godini, devet su ostvarili crnogorski državljani, a jednu stranac. Osam od deset najvećih zarada realizovano je u Podgorici, uz po jednu u Herceg Novom i Beranama”, proizilazi iz podataka koji su ,,Danu” dostavljeni iz Poreske uprave (PU).
Na drugom mjestu je takođe osoba iz Podgorice koja obavlja uslužne djelatnosti u vazdušnom saobraćaju, koja je u martu zaradila 308.724 eura, odnosno oko 230.000 eura neto. To je 225 mjesečnih prosječnih plata, odnosno skoro 19 godišnjih.
Strani državljanin koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina u Herceg Novom u junu je zaradio 220.751 euro bruto (neto 164.582,87), čime je zauzeo treće mjesto na listi najplaćenijih.
REALNE ZARADE PORASLE U NOVEMBRU
Prema poslednjim podacima Monstata, u novembru je prosječna bruto zarada iznosila 1.214 eura, a neto 1.018 eura. U odnosu na oktobar, prosječna zarada je porasla 0,2 odsto, odnosno za dva eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, zarada je veća 25 eura.
,,Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u novembru u odnosu na oktobar zabilježila pad od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,6 odsto”, saopštili su iz Monstata.
Na četvrtoj poziciji je osoba sa novembarskom bruto zaradom od 209.798,40 eura i to u djelatnosti – kockanje i klađenje. Neto vrijednost zarade je 156.400 eura.
Prvih pet kompletira zaposleni iz Podgorice koji je prošlog juna prihodovao 186.285 eura bruto (138.900 eura neto) obavljajući djelatnost ,,ostalog monetarnog posredovanja”.
Da je iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i te kako profitabilan posao svjedoči podatak da se na listi deset najvećih zarada pojavljuje još dva puta, na šestom i desetom mjestu; 155.055 eura u septembru, odnosno 113.989 eura u oktorbu 2025. prihodovale su osobe koje se bave tom djelatnošću. Obje su iz Podgorice, a u neto vrijednostima primile su 115.639 i 85.045 eura.
U Beranama je zaposleni u sektoru inženjerske djelatnosti i tehničkog savjetovanja ostvario bruto zaradu od 135.673 eura, što je dovoljno za sedmo mjesto na listi. Ta zarada, koja iznosi 101.200 eura neto, obračunata je u septembru.
Djelatnost ,,ostalo monetarno posredovanje” ima i drugog predstavnika na listi najplaćenijih, čija zarada je u aprilu 2025. godine bila 120.241 eura bruto, odnosno 89.702 eura neto.
Devetu poziciju zauzeo je zaposleni u državnim organima sa zaradom od 114.295,24 eura (85.272,95 neto) iz februara prošle godine.
Osnovni sud u Cetinju presudio je da Prijestonica Cetinje mora da isplati gotovo 250.000 eura za asfaltiranje puta do Katnićevog imanja, uz kamatu koja već premašuje 140.000 eura, što ukupno budžet potencijalno opterećuje sa oko 400.000 eura, upozorio je u saopštenju poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Osnovni sud u Cetinju donio je presudu kojom se Prijestonica Cetinje obavezuje da isplati iznos od 249.969,80 eura, uz zakonsku zateznu kamatu koja teče od 16. decembra 2020. godine pa do dana konačne isplate.
Radi se o tužbi na ime duga iz Ugovora o asfaltiranju lokalnog puta Barjamovića – Bandići – Komani, koji su krajem 2020. godine potpisali gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan i gradonačelnik Glavnog grada Ivan Vuković.
– Ova presuda jasno potvrđuje da će, ukoliko postane pravosnažna, građani Cetinja snositi dodatni finansijski teret koji je nastao kao posljedica loših odluka, štetnih ugovora i neodgovornog upravljanja javnim novcem u prošlosti – naveo je u saopštenju Momčilo Leković, poslanik Demokrata.
Prema trenutnom obračunu, iznos kamate već premašuje 140.000 eura, što znači da ukupno potencijalno dugovanje budžeta ide ka 400.000 eura, a nastavlja da raste iz dana u dan. Svaki novi dan kašnjenja predstavlja novi udar na džep poreskih obveznika, dok odgovorni za nastanak ovog duga i dalje izbjegavaju odgovornost, dodao je Leković.
On je podsjetio da je Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada, iako je raspolagala javnom ispravom i osnovom za pokretanje izvršnog postupka, nije reagovala na vrijeme, već je tek nakon više od tri godine, tužbom od 18. decembra 2023. godine, pokrenula parnični postupak pred Osnovnim sudom na Cetinju.
– Time je, kako sada vidimo, omogućeno da dug značajno naraste kroz kamate, umjesto da se javni interes zaštiti pravovremenim djelovanjem – naveo je Leković.
Poslanik Demokrata je istakao da ovaj slučaj predstavlja još jedan u nizu primjera štetnih i netransparentnih ugovora koje su zaključivali funkcioneri starog režima, a čije posljedice danas plaćaju građani.
– Riječ je o istom obrascu upravljanja koji smo ranije vidjeli u brojnim aferama i projektima, obrascu u kojem su javni resursi tretirani kao politički plijen, a ne kao odgovornost prema građanima – dodao je Leković.
Leković je podsjetio da je ranije upozoravao na uloge ovih lica, kao i na širi sistem političke zaštite i odlučivanja koji se dovodio u vezu sa Milivojem Katnićem, do čijeg imanja je sporni put i napravljen.
– Građani danas plaćaju cijenu takvog sistema, sistema u kojem su loši ugovori i nečinjenje institucija proizvodili dugove koji se sada prelamaju preko leđa poreskih obveznika – naveo je Leković.
On je istakao da se ovdje više ne radi o političkoj debati, već o jasnoj odgovornosti za stotine hiljada eura javnog novca:
– Građani imaju pravo da znaju ko je potpisivao ugovore koji su proizveli ovaj dug, ko je dozvolio da se potraživanja ne naplate na vrijeme i ko će nadoknaditi štetu nastalu zbog rasta kamata, ukoliko se presuda i potvrdi – poručio je Leković.
Poslanik Demokrata je naglasio da svaki euro potrošen na kamatu znači euro manje za puteve, škole, zdravstvo i razvoj, te da nečiji nemar, političke šeme i loše odluke ne smiju postati trajni teret građana.
– Demokrate će nastaviti da insistiraju na punoj transparentnosti, utvrđivanju političke i pravne odgovornosti i zaštiti javnog interesa, jer je krajnje vrijeme da se prekine praksa u kojoj građani plaćaju cijenu tuđih grešaka, dok odgovorni ostaju zaštićeni -zaključio je Momčilo Leković
Firma „BB Solar“, u kojoj suvlasništvo ima Blažo Đukanović, sin bivšeg predsjednika i premijera Mila Đukanovića, samo u posljednje dvije godine prihodovala je više miliona eura iz državnog budžeta kroz poslove sa državnim institucijama, dok istovremeno povezana mreža firmi ostvaruje značajne profite, povlašćene koncesije i kreditne aranžmane, što ponovo otvara pitanje sukoba interesa i transparentnosti državnih poslova, ocjenjuju iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
U ovoj NVO ističu da je firmi „BB Solar“, u kojoj dio vlasništva ima Blažo Đukanović, sin bivšeg predsjednika i premijera Mila Đukanovića, u protekloj godini iz državne kase za razne projekte i izvođenje radova isplaćeno više od 1,6 miliona eura, a sa pozicija Ministarstva javnih radova.
U ranijoj godini, 2024. „BB Solar“ je prikazao promet sa tadašnjom Upravom za kapitalne projekte (danas Ministarstvo javnih radova) u iznosu od preko 1,2 miliona eura.
Napominju da potencijalni prihodi „BB Solara“ od državnih poslova u protekle dvije godine, koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta, a u kojima se pojavljuje kao podizvođač, nijesu javno poznati.
„Osnovna djelatnost „BB Solar“ je postavljanje električnih instalacija, a 2021. je opseg poslovanja proširila na izvođenje svih građevinskih radova. Firmi je marta prošle godine od Ministarstva prostornog planiranja izdata nova petogodišnja licenca za projektanta i izvođača radova. Ta firma godinama učestvuje na raznim državim tenderima, dok je u prvim godinama poslovanja u više javnih nabavki (Glavni grad Podgorica, Elektroprivreda Crne Gore) bila podizvođač u poslovima koje je dobio „Bemax“, dok je „dio kolača“ uzela i na prvoj dionici auto-puta Smokovac Mateševo, gdje je kao podizvođača uveo „Novi Volvox“. Firma „BB Solar“ godinama je dobijala i povoljne kreditne/faktoring aranžmane od državnog Investiciono razvojnog fonda (danas Razvojna banka Crne Gore)“, navode u saopštenju ASP-a.
Prema podacima do kojih su došli u 2024. godini „BB Solar“ je prikazao neto prihode od prodaje roba i vršenja usluga od oko 14 miliona eura, a neraspoređeni dobitak na kraju godine iznosio je dva i po miliona eura.
Povezanoj kompaniji „BB Invest Group“ te godine prikazana je pozajmica od preko 6,1 miliona za projekat izgradnje hotela „Wolf“ u Kolašinu. Prema javnim podacima, hotel je otvoren lani.
Osim biznisa u Kolašinu, firma „BB Invest Group“ ima i lokaciju u Podgorici, na Zabjelu, gdje je zemljište opterećeno hipotekom za kredit od četiri miliona kod Hipotekarne banke.
Kao hipotekarni dužnici pojavljuje se više fizičkih lica i firmi, a među dužnicima su i firme „Bemax“ i „Master Inženjering“, koja se ranije pominjala u vezi sa aferom „Ničije kuće“ na Gorici i njenim stvarnim vlasništvom.
„Mlađi Đukanović ima vlasništvo i u firmi „BB Hidro“, koja se bavi proizvodnjom struje iz male hidroelektrane i ostvaruje povlašćenu cijenu od potrošača, zahvaljujući koncesiji koju je svojevremeno odobrila vlada Demokratske partije socijalista. Akcija za socijalnu pravdu ranije je navela da je firma „Capital invest“, koja mu je prenijeta od oca, za samo dvije godine od druge vlasnički povezane firme „Kodio“, u kojoj ima dio vlasništva, ostvarila pravo na milionsku dividendu. Firma „Kodio“ osnovana je 2018. godine, Blažov „Capital invest“ je za manje od mjesec po osnivanju kupio svoj udio za manje od eura, a već te godine firma je ostvarila prihod od dva miliona eura“, naglašavaju u ASP-u.
Dodaju i da je do kraja 2023., a uključujući i 2018., odnosno za samo šest godina, firma „Kodio“, koja se bavi informacionim uslugama, prihodovala bezmalo 74 miliona eura. Do kraja 2023. godine bila je nagomilala 7,3 miliona dobiti.
Kada se u međunarodnim finansijskim istragama pojave imena javnih funkcionera, to gotovo uvijek znači jedno: javnost ima pravo da zna. U slučaju Crne Gore, jedna od najzvučnijih priča posljednje decenije tiče se navodnih tajnih računa u Švajcarskoj povezanih sa porodicom bivšeg visokog državnog funkcionera Svetozara Marovića – priče koja je, i gotovo deset godina nakon prvog objavljivanja, ostala bez potpunog institucionalnog epiloga.
Podaci o švajcarskim računima porodice Marović prvi put su objavljeni u februaru 2015. godine, u okviru međunarodne SwissLeaks istrage.
ŠTA JE OTKRIVENO?
Međunarodna mreža istraživačkih novinara (OCCRP) objavila je februara 2015. godine da je supruga Svetozara Marovića imala račun u švajcarskoj banci HSBC, na kojem se prema bankarskim podacima iz perioda 2006–2007. godine nalazilo oko 3,8 miliona američkih dolara.
Dokumenta pokazuju da su, pored supruge, pravo raspolaganja nad računom imali i Svetozar Marović i njihov sin. Istraživači su naglasili da takva sredstva nijesu imala jasno objašnjenje u odnosu na zvanične i prijavljene prihode porodice.
Ključno pitanje koje su strani mediji tada postavili bilo je jednostavno: kako se višemilionski iznosi u inostranstvu uklapaju u imovinske kartone jednog crnogorskog funkcionera?
NEPRIJAVLJENA IMOVINA I IZOSTANAK INSTITUCIONALNOG ODGOVORA
U periodu kada su sredstva bila aktivna (2006–2007), Marović je obavljao visoke državne funkcije i bio je zakonski obavezan da prijavi imovinu – uključujući i imovinu bračnog druga. Međutim, spornih švajcarskih sredstava nije bilo u javno dostupnim imovinskim kartonima.
Nevladine organizacije i dio javnosti su nakon objavljivanja afere 2015. godine zahtijevali da se ispita: porijeklo novca, eventualna utaja poreza i moguća povezanost sa zloupotrebom javne funkcije.
Iako su crnogorske institucije najavljivale provjere, do danas nije saopšteno da je sprovedena sveobuhvatna istraga koja bi rasvijetlila porijeklo sredstava sa švajcarskog računa.
Priča o švajcarskim računima dobila je dodatnu težinu 2016. godine, kada je Svetozar Marović pravosnažno osuđen zbog korupcije i organizovanog kriminala u tzv. budvanskim predmetima. On je tada sklopio sporazum o priznanju krivice i osuđen je na višegodišnju zatvorsku kaznu i plaćanje milionske odštete državi.
Međutim, uprkos pravosnažnoj presudi, Marović nikada nije odležao ni jedan dan zatvorske kazne u Crnoj Gori.
NEDOSTUPAN CRNOGORSKIM ORGANIMA
Nedugo nakon izricanja presude 2016. godine, Marović je otišao u Srbiju, gdje se i danas nalazi. Crnogorskim pravosudnim organima on je godinama nedostupan, a pokušaji izručenja nijesu dali konkretne rezultate.
Tako je Crna Gora dobila presedan: jedan od najviših državnih funkcionera pravosnažno osuđen za korupciju, koji kaznu ne izdržava i koji je van domašaja sopstvenog pravosuđa.
ZAŠTO JE ŠVAJCARSKI TRAG I DALJE KLJUČAN
U tom kontekstu, pitanje švajcarskih računa dobija dodatnu dimenziju. Ako je domaće pravosuđe uspjelo da dokaže korupciju u lokalnim okvirima, ostaje otvoreno pitanje: zašto finansijski trag koji vodi van granica države nikada nije do kraja rasvijetljen?
Posebno nakon promjene vlasti 2020. godine, kada je borba protiv visoke korupcije postavljena kao jedan od ključnih političkih ciljeva, ovaj slučaj ostaje simbol selektivne pravde.
I ZAŠTO NIJE?
Dokumenti iz Švajcarske nijesu sudska presuda, ali jesu ozbiljan i provjerljiv signal. U kombinaciji sa pravosnažnim presudama, neizdržanom kaznom i dugogodišnjom nedostupnošću osuđenog funkcionera, oni čine jedan od najozbiljnijih testova vladavine prava u Crnoj Gori.
A dok taj test traje, jedno pitanje ostaje bez odgovora: da li je država ikada imala političku i institucionalnu snagu da do kraja isprati novac koji je završio u švajcarskim bankama?
Ljekari neće morati u penziju sa navršenih 66 godina ukoliko parlament usvoji vladin Predlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je u skupštinskoj proceduri.
Prema tom predlogu, ljekaru specijalisti radni odnos ne mora prestajati po sili zakona, sa 66 godina života, već će, po osnovu ugovora o radu, moći nastaviti da radi u zdravstvu ako se na oglas za zasnivanje radnog odnosa ne prijavi nijedan kandidat, ili se prijavi onaj koji ne ispunjava propisane uslove.
– Zdravstveni radnik koji je navršio 66 godina života i ima najmanje 15 godina staža osiguranja, a posjeduje specijalizaciju ili užu specijalizaciju može da nastavi sa radom u toj ili drugoj zdravstvenoj ustanovi na osnovu ugovora o radu, ako se na oglas za zasnivanje radnog odnosa ne prijavi nijedan kandidat, ili se prijavi kandidat koji ne ispunjava propisane uslove – navodi se u članu 107, stav 1, čiju izmjenu je predložila Vlada.
Prema Zakonu o radu, između ostalog, propisano je da radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Predlogom zakona, koji je Vlada utvrdila na kraju godine, predviđeno je i da Montefarm može da vrši promet na malo ljekova i medicinskih sredstava i putem mobilne apoteke, za snabdijevanje stanovnika koji žive u seoskom području.
– Doktori medicine i doktori stomatologije koji posjeduju dokaz o formalnim kvalifikacijama stečenim u drugoj državi članici Evropske unije ne obavljaju pripravnički staž – predloženo je u ovom zakonu.
Za dopunski rad mimo zakona kazne do 2.000 eura
Ljekarski pregled radi utvrđivanja radne sposobnosti zaposlenog, kako predviđa predloženi zakon, obavljaće doktor medicine – specijalista medicine rada, doktor medicine druge specijalnosti i zdravstveni saradnik – psiholog, na osnovu čega doktor medicine specijalista medicine rada sačinjava izvještaj o izvršenom ljekarskom pregledu zaposlenog. U slučaju da specijalista medicine rada sačini izvještaj o izvršenom ljekarskom pregledu zaposlenog bez pregleda doktora medicine drugih specijalnosti ili zdravstvenog saradnika psihologa, za to je za zdravstvenu ustanovu, prema novim odredbama, predložena novčana kazna od 2.000 do 20.000 eura. Za ljekara je u tom slučaju predviđena kazna od 1.000 do 2.000 eura. Kaznom od 1.000 do 2.000 eura može biti kažnjen zdravstveni radnik koji obavlja dopunski rad suprotno ovom zakonu, kao i onaj koji obavlja zdravstvenu djelatnost bez licence nadležne komore.
Definiše se i da digitalno zdravlje podrazumijeva korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija u medicini u svrhu liječenja, promocije zdravlja, dijagnostike i rehabilitacije.
– Digitalno zdravlje podrazumijeva podršku zdravstvu i oblastima u vezi sa zdravstvom kroz digitalizaciju zdravstvenog sistema, u skladu sa posebnim zakonom. Prilikom pružanja zdravstvene zaštite, odluke o pružanju zdravstvenih usluga, a naročito odluke koje se odnose na liječenje pacijenta, ne mogu se donositi isključivo na osnovu rezultata obrade podataka dobijenih upotrebom vještačke inteligencije – precizirano je u članu 34.
Osniva se Agencija za digitalno zdravlje
Vladinim Predlogom izmjena i dopuna zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđa se i osnivanje Agencije za digitalno zdravlje, u čijoj nadležnosti će biti obavljanje operativnih i tehničkih poslove u vezi sa funkcionisanjem integralnog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), predlaganje uvođenja novih digitalnih alata u zdravstvenoj praksi, sprovođenje zajedničkih javnih nabavki informacionih sredstava i sistema koji se odnose na funkcionisanje IZIS-a.
Dodat je novi član zakona koji se odnosi na priznavanje profesionalnih kvalifikacija babice.
– Priznavanje profesionalnih kvalifikacija stečenih u trećim državama i dokaza o formalnoj kvalifikaciji koji ne ispunjavaju uslove za automatsko priznavanje dokaza u skladu sa minimalnim uslovima osposobljavanja za babicu, nadležno tijelo vrši opštim sistemom priznavanja profesionalnih kvalifikacija u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupak priznavanja profesionalnih kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija, na osnovu posebnog programa koji radi priznavanja regulisane profesije babica propisuje ministarstvo – propisuje član 129a predloga zakona.
Službenici regionalnog centra bezbjednosti “Jug” uhapsili su J.Ć. (45), koji se sumnjiči da je u razmaku od četiri dana izvršio krivična djela na teritoriji opština Kotor, Herceg Novi, Budva i Tivat.
“On je, kako se sumnja, u Kotoru ukrao putničko motorno vozilo marke „Renault“, vlasništvo jedne firme koje su policajci istog dana pronašli u Bečićima i vratili ga vlasniku. U odnosu na ovaj događaj upoznat je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru kojem su spisi predmeta dostavljeni na ocjenu i mišljenje”, kazali su iz policije.
U Herceg Novom je J.Ć., kako se sumnja, izvršio krivično djelo teška krađa na način što je upotrebom fizičke sile i podesnog sredstva, oštetio bravu vrata jedne trafike u Herceg Novom odakle je ukrao veću količinu duvanskih proizvoda – cigareta i udaljilo se taksi vozilom u nepoznatom pravcu.
“Nadalje, J.Ć. se sumnjiči i za krivično djelo teška krađa u pokušaju izvršeno u mjestu Lastva, na štetu Pošte Crne Gore, dok je na kraju, na teritoriji opštine Tivat ovo lice otuđilo putničko motorno vozilo marke „Mercedes“ i upravljajući njime izazvalo saobraćajnu nezgodu na teritoriji nadležnosti Odjeljenja bezbjednosti Budva”, dodaju iz policije.
Iz policije navode da je J.Ć. uhapšen i u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Novak Đoković plasirao se u četvrtfinale Australijan opena nakon što mu je meč osmine finala protiv Jakuba Menšika pripao bez borbe.
Češki teniser povukao se sa turnira zbog povrede mišića abdomena, koja se, kako je naveo, pogoršala tokom posljednjih mečeva.
„Nakon što smo uradili sve što je bilo moguće da pokušam da nastavim takmičenje, primoran sam da se povučem sa Australijan opena zbog povrede mišića abdomena koja se pogoršala u posljednjih nekoliko mečeva“, saopštio je Menšik.
On je dodao da je, uprkos razočaranju, zadovoljan nastupom u Melburnu, gdje je prvi put u karijeri stigao do osmine finala.
Đoković će u četvrtfinalu igrati protiv pobjednika duela između Tejlora Frica i Lorenca Muzetija.
