Identitetske teme usporavaju put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, ali i dodatno komplikuju koalicione odnose, poručio je u intervjuu za Pobjedu poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.

On je kazao da se zemlja nalazi u previše važnom trenutku u kontekstu finalizacije pregovaračkog procesa, te da je neke druge stvari potrebno ostaviti po strani.

“Ako u okviru vlasti imamo aktivnosti koje podrivaju postizanje strateških državnih ciljeva, onda treba više da sarađujemo sa opozicijom, to je moj stav”, poručuje Laković.

Naročito je, kako kaže, to važno kada su u pitanju imenovanja, poput onih koja se tiču kompletiranja Ustavnog suda.

Laković kaže da je važno ko će biti vlast nakon 2027. i sa kojom će državnom politikom Crna Gora ući u EU. Ipak, napominje da je trenutni fokus na EU agendi, a ne na konfiguraciji 45. vlade.

Poslanik PES-a nije saglasan sa ocjenom da rejting partije bilježi negativne trendove, ali ipak priznaje da „ponekad trpe političku štetu zbog ponašanja koalicionih partnera“.

Jedan od najvećih problema u državi trenutno jeste pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Smatrate li da se moglo pametnije i vještije komunicirati kako se ne bi ostavilo prostora da se desi da mještani na manipulativan način budu iskorišćeni kako bi se zakočio veoma bitan projekat za državu i njen put ka EU?

LAKOVIĆ: Projekat traje godinama i sigurno se moglo kvalitetnije raditi na njegovoj promociji i interakciji sa građanima Botuna i Zete. Ali da se ne vraćamo predaleko unazad, gradonačelnik Mujović je, sa svojim timom, uložio maksimalne napore da javnosti predstavi benefite projekta i odagna sve dileme i sumnje. Njegova argumentacija je potpuno utemeljena u struci i nauci i teško joj je kontrirati egzaktnim podacima. Međutim, kad se u temu umiješa politika i politički interesi, ona je često glasnija od nauke.

Predvodnik protesta je partner vaše partije u vlasti, lider DNP-a Milan Knežević. Da li je to za imidž PES-a dobro, i kakvu poruku šaljete kao stranka koja koalira sa osobom koja svjesno podriva evropski put zemlje, a upitno je i za čije interese to radi?

LAKOVIĆ: Da budemo fer, nije Knežević jedini političar iz vlasti koji se protivi izgradnji postrojenja, ali jeste najglasniji i sa najviše uticaja na lokalnu zajednicu. Ova činjenica svakako komplikuje koalicione odnose. Ja sam više puta ponavljao da, pozivajući se na koalicioni sporazum, ako kao koalicija više nemamo zajedničke prioritete koje smo njime definisali, svaki subjekat treba da preispita svoju poziciju u Vladi i parlamentarnoj većini.

Do kada će PES biti tolerantan na opstrukcije, vidjećemo. To će svakako odlučiti organi Pokreta. Moje mišljenje je da je pred nama period donošenja važnih odluka u tom smislu.

Zadržimo se na imidžu PES-a. Izbori u Nikšiću, ali i neka vrlo relevantna istraživanja ukazali su na trend pada rejtinga partije. Ipak, djeluje da se u PES-u vrlo svjesno žmuri na to, dok istovremeno lider Skupštine, a po mnogima i lider parlamentarne većine, Andrija Mandić šalje poruku da ne vjerujete israživanjima, te da je PES najjača partija a ne bilo ko drugi. Da li slijeganje ramenima na ovakve stvari dovodi do daljeg urušavanja?

LAKOVIĆ: Ova koalicija nema lidera, već se svako kreće u granicama svojih zakonskih ovlašćenja. U skladu s tim, najvažnija figura u koaliciji jeste premijer, ali su državne politike plod dogovora svih koalicionih partnera, što je nekad vrlo teško i komplikovano postići, s obzirom na broj konstituenata i heterogenost njihovih političkih orijentacija. Ne bih rekao da istraživanja pokazuju pad rejtinga PES-a, ali smatram da PES ponekad trpi političku štetu zbog ponašanja koalicionih partnera radi višeg cilja i specifičnog istorijskog trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.

Na Međuvladinoj konferenciji uspjeli smo zatvoriti pet poglavlja i time zaključiti relativno uspješnu godinu na putu ka EU. Kako vidite reakciju predsjednika države nakon svega i smatrate li, u ovako važnom trenutku, suvišnim poruke o tome ko je „pokupio kajmak“ a ko je zaslužan za zatvaranje poglavlja?

LAKOVIĆ: Generalno se treba izdići iznad poriva za samopromocijom, previše je ovaj proces važan za Crnu Goru da bismo se u ovom trenutku bavili bilo kakvim partikularnim političim interesima.

Predstoji nam ključna godina na putu ka EU, a usljed raznih problema od kolektora pa do propuštenih šansi za imenovanja u ključnim institucijama, situacija se svakodnevno usložnjava. Imamo i forsiranje identitetskih tema sa najviših adresa, pa predsjednik Skupštine najavljuje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, ali i još nekih elemenata koje, kako on kaže, treba upodobiti. Mislite li da je to kamen spoticanja na našem evropskom putu, u kombinaciji sa činjenicom da Mandić targetira biračko tijelo i polako ulazi u kampanju za izbore 2027?

LAKOVIĆ: Identitetske teme jesu nešto što nas usporava i komplikuje koalicione odnose. Iz tog razloga smo insistirali prilikom izrade koalicionog sporazuma i Barometra 26 da ta pitanja ostavimo po strani, do trenutka kada ispunimo strateške ciljeve. Ako u okviru vlasti imamo aktivnosti koje podrivaju postizanje tih strateških državnih ciljeva, onda treba više da sarađujemo sa opozicijom, to je moj stav. Naročito kada su u pitanju imenovanja, poput onih koja se tiču kompletiranja Ustavnog suda.

Ponavljam, previše je važan trenutak za Crnu Goru da bismo politički profitirali na našim tradicionalnim podjelama i tolerisali partikularne političke interese u susret izborima 2027.

Vjerujete li da će i nakon izbora 2027. PES dati premijera, kao što se moglo čuti od Vaših partijskih kolega, i da li mislite da će u formiranju 45. vlade učestvovati i neke nove partije, za koje se spekuliše da su u nastanku?

LAKOVIĆ: Čeka nas mnogo važan posao na zatvaranju pregovaračkih poglavlja 2026. i čini mi se da se zbog toga u PES-u još ne razmišlja o konfiguraciji vlade nakon narednih izbora, iako nije nevažna tema. Jeste važno sa kojom državnom politikom će Crna Gora postati punopravna članica EU.

Kako komentarišete bezbjednosnu situaciju u zemlji nakon niza neriješenih ubistava u 2025. godini, ali i posljednjih događaja koji su duboko uznemirili javnost, kada smo u svega nekoliko dana imali pucnjave širom zemlje? Smatrate li da je neko u bezbjednosnom sektoru trebalo da snosi odgovornost nakon svega što se desilo u godini za nama, počevši od Cetinja?

LAKOVIĆ: Bezbjednosna situacija je stabilna i pored brojnih izazova sa kojima se sektor bezbjednosti suočava. Vidimo prisutnost i aktivnosti struktura organizovanog kriminala, koje nerijetko za posljedicu imaju obračune vatrenim oružjem i ubistva. Uprava policije je u prethodnih godinu dana ipak postigla neke značajne rezultate na rasvjetljavanju ubistava.

Što se tiče tragičnih događaja na Cetinju, razmatrali smo na Odboru za bezbjednost i odbranu sve aspekte ovih slučajeva. Podsjećam da nakon prvog tragičnog događaja kao Odbor nijesmo prihvatili izvještaj tadašnjeg direktora UP, što je bio zakonski osnov za njegovu smjenu. Nakon drugog tragičnog događaja nijesmo imali takav stav iz dva razloga: jer je utisak bio da je policija postupila brže i efikasnije, a v. d. direktora je u tom trenutku na funkciji bio 15 dana.