Home Blog Page 308

Zbog lažnih diploma od početka godine 66 prijava

0

Od početka godine podnijeto je 66 krivičnih prijava zbog sumnje u u falsifikat obrazovne isprave.

Ovaj broj već je veći od statistike za rekordnu prošlu godinu, kada je podnijeto 38 prijava.

Tada je podnijeto pet prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava nivoa osnovnog obrazovanja, 31 prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja i dvije prijave zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja.

U toku 2023. godine, Ministarstvo je podnijelo ukupno 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave.

Kako se navodi, tada je predato 14 prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja i 14 prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja.

Falsifikovane diplome predstavljaju jedan od najopasnijih oblika urušavanja društvenih vrijednosti, jer direktno napadaju meritokratski sistem i povjerenje građana u institucije, kazao je ranije za Portal RTCG Zarija Pavićević iz Alternative Crna Gora.

Pavićević je kazao da je, nažalost, ovaj problem rezultat višedecenijskog nedostatka odgovornosti i kontrole.

Na pitanje da li institucije rade sve što mogu, Pavićević je kazao da se posljednjih godina preduzimaju određeni koraci, ali je očigledno da bez jasne i nedvosmislene volje političkog i pravosudnog sistema nema istinskog rješenja.

„Možemo donijeti najbolje zakone i formirati brojne radne grupe, ali ako tužioci i sudije koji odlučuju o ovim predmetima ne pokažu odlučnost i profesionalizam, ako ostane prostora za pritiske i selektivnu pravdu, problem će se samo reciklirati. Crna Gora i dalje ima sudije i tužioce čiji se integritet dovodi u pitanje, a upravo to obesmišljava sve institucionalne napore“, tvrdi Pavićević.

Drugi aspekt problema je, ističe on, sistemska kontaminacija.

„Nažalost, teško je naći instituciju u kojoj ne postoji makar sumnja u vjerodostojnost dijela kadra i njihovih diploma. To se odnosi isključivo na javni sektor, pa i na medijske kuće, uključujući javni servis, Vašu medijsku kuću za koju imamo sumnje da broji vise zapošljenih sa sumnjivim obrazovnim ispravama. Ljudi sa spornim biografijama, svjesni svojih slabosti, nerijetko pokušavaju da se infiltriraju u nove strukture i zadrže svoje pozicije kroz prevare, obmane i laži, a to je naš možda i najveci problem trenutno, sistem zaštite takvoga kadra“, kazao je Pavićević.

Što se tiče pitanja koliko je lažnih diploma u Crnoj Gori, trenutno ne postoji zvaničan, jedinstven registar koji bi dao precizan broj, ali prema njihovim podacima, ta brojka je iznad 25.000 zaposlenih u javnom sektoru.

„Samo podatak da je u ODT Podgorica formirano 70 predmeta pokazuje razmjere problema. Ipak, to je samo vrh ledenog brijega, jer znamo da veliki dio spornih slučajeva nikada ne dođe do tužilaštva“, kazao je Pavićević.

VIDEO: Srušio se novi most u Kini

0

Dio tek otvorenog mosta u kineskoj provinciji Sečuan se srušio, ali još nije poznato da li je bilo žrtava.

Dio prilaza mostu Hongći i dio trupa urušili su se i izazvali klizišta, prenosi Rojters.

Most dužine 748 metara dio je državnog autoputa koji provinciju povezuje sa Tibetom, a do pukotina je navodno došlo zbog velike količine padavina.

Izgradnja mosta završena je ranije ove godine, a izvođači radova bile su kompanije Sečuan rouds i Bridž grupa.

Potpisan sporazum o izgradnji hrama Svetog Marka u Budvi

0

Opština Budva i Mitropolija crnogorsko-primorska potpisali su Spotazum o izgradnji hrama Svetog Marka u tom gradu.

Kako je saopšteno iz te opštine, sporazum je potpisan u Cetinjskom manastiru a parafirali su ga mitropolit Joanikije i predsjednik Opštine Nikola Jovanović.

“Ovaj događaj predstavlja istorijski čin i jedan od prvih sporazuma ove vrste u Crnoj Gori, kojim se potvrđuje suštinska saradnja između lokalne samouprave i Mitropolije crnogorsko-primorske. Potpisivanjem ovog dokumenta, Opština Budva još jednom potvrđuje svoje opredjeljenje da podržava projekte koji povezuju tradiciju, kulturu i duhovnost, kao temeljne vrijednosti koje oblikuju identitet našeg grada i cijele zajednice”, naveli su u saopštenju iz Opštine.

“Budući hram biće mjesto duhovnog sabiranja, kulturnog stvaranja i zajedničkog okupljanja, što ga čini projektom od šireg društvenog značaja. Sporazumom se Opština Budva obavezala da finansira izradu kompletne projektno-tehničke dokumentacije, komunalno opremanje lokacije, kao i da Mitropoliji crnogorsko-primorskoj dodijeli donaciju u iznosu od 1.000.000 eura, koja će biti planirana u budžetu Opštine za 2026. godinu. Takođe, Opština će učestvovati u finansiranju i izgradnji podzemnih garaža u okviru kompleksa budućeg hrama”, objašnjavaju oni.

Ovim Sporazumom, kako dodaju, Opština Budva potvrđuje da je posvećena očuvanju duhovnog, kulturnog i istorijskog nasleđa, ali i stvaranju modernog i skladnog urbanog prostora koji poštuje vrijednosti i tradiciju grada.

“Riječ je o odluci koja je u interesu svih građana Budve jer doprinosi jačanju zajedništva, poštovanju identiteta i razvoju grada u duhu međusobnog uvažavanja”, zaključuju iz Opštine.

Joković tražio od Spajića razrješenje Šćekića

0

Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković prošle sedmice je zvanično zatražio od premijera Milojka Spajića da predloži razrješenje ministra sporta i bivšeg potpredsjednika SNP-a Dragoslava Šćekića, koji je napustio partiju, pišu Vijesti.

Prema nezvaničnim informacijama, u dopisu Spajiću Joković je naveo da je sporazumom o konstituisanju 44. Vlade predviđeno da SNP imenuje dva kandidata za ministarske pozicije – u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu sporta i mladih.

Joković, koji trenutno vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, obavijestio je premijera da Šćekić više nije član SNP-a te da to ministarsko mjesto pripada partiji, uz molbu da se izvrši zamjena. On je najavio da će ime kandidata za Ministarstvo sporta naknadno dostaviti.

Krajem avgusta, neposredno prije nego što je Šćekić istupio iz SNP-a, Joković je poručio da oni koji nisu članovi partije ne mogu obavljati funkcije u ime SNP-a.

Šćekić je nakon kongresa SNP-a održanog 30. avgusta najavio formiranje nove političke partije. Prvobitno je namjeravao da se kandiduje za predsjednika SNP-a, ali je nekoliko dana prije kongresa povukao kandidaturu. U intervjuu Vijestima tada je kritikovao Jokovića, nazivajući kongres „unaprijed režiranim i privatizovanim“, uz napomenu da će poštovati odluku premijera Spajića ukoliko prihvati Jokovićev „ucjenjivački zahtjev“ da ne bude u Vladi.

Šaranović: Malo manje od 100 hiljada stranaca ima dozvoljen privremeni i stalni boravak

0

Ministar unutrašnjih poslova je objasnio da migranti i strani državljani sa odobrenim boravkom nisu isto, jer migranti nelegalno ulaze u državu

Nešto manje od 100 hiljada stranaca ima dozvoljen privremeni i stalni boravak po osnovu Zakona o strancima.

To je kazao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokrate), odgovarajući na poslaničko pitanje Anđele Vojinović.

Poslanica Saveza građana „CIVIS“ Maja Vučelić je pitala Šaranovića da li su sve preporuke GRECO-a koje se odnose na Ministarstvo unutrašnjih poslova ispunjene.

Ona je kazala da GRECO preporučuje da se imenovanja u policiji zasnivaju na profesionalnim kriterijumima, da budu oslobođeni političkog uticaja, te da se uvedu provjere integriteta za sve službenike.

„Građani žele da sistem funkcioniše i zato GRECO podsjeća da moramo usvojiti etički kodeks za visoke funkcionere“, poručila je.

Šaranović je odgovorio da su preuzeti snažni koraci na provjeri integriteta službenika, ne samo zbog ispunjenja preporuka već zbog suočavanja sa teškim nasljeđem.

„Najsavremenije zemlje su doživljavale Crnu Goru kao državu u kojoj je na snazi hibridni režim, kao klasičnu stabilokratiju – prividno stanje da je sve u redu, a snaga institucija nije počivala na nezavisnosti, znanju, već na političkoj moći nekoliko ljudi i vođa kriminalnih grupa“, poručio je.

Šaranović je dodao da su sve provjere u skladu sa GRECO preporukama, te da su realizovane preporuke koje su se ticale donošenja novog Plana integriteta. Imenovan je novi menadžer integriteta, u fazi realizacije je novi Kodeks policijske etike, realizovana je preporuka koja se tiče obuke na radnom mjestu, dodao je ministar unutrašnjih poslova.

On je objasnio da je u fazi realizacije program provjere integriteta prije stupanja na radno mjesto, ali da je realizovana preporuka koja se tiče linearnog napredovanja, kao i ona koja se tiče uspostavljanja čvrstog mehanizma kontrole policije, a djelimično i ona koja se tiče zaštite zviždača.

Poslanica Demokrata Anđela Vojinović je Šaranovića pitala o strancima u Crnoj Gori, u svjetlu nedavnih događaja na Zabjelu u Podgorici, ali i podsjetila na ruske investitore.

Ona je od ministra tražila izjašnjenje – koiiko stranih državljana boravi u Crnoj Gori, po kom osnovu odnosno koju vrstu boravka imaju, koje su zemlje njihovog porijekla, kakav je njihov status po pitanju državljanstva, planiraju li reformu migracione politike i na koji način, koje aktivnosti sprovodi MUP, a koje Uprava policije kada je u pitanju rješavanje njihovog statusa odnosno praćenje njihovog kretanja i boravka.

Šaranović je kazao da to posmatra ne samo kao profesionalnu, već i obavezu prema javnom interesu.

„Imali smo inflaciju paušalnih i neprovjerenih informacija koje su doprinijele uzbunjivanju javnosti… Potrebno je dostavljati isključivo zvanične podatke“, poručio je.

On je istakao da, prema podacima njegovog resora, u Crnoj Gori 97.995 stranaca ima dozvoljen privremeni i staini boravak u skladu sa Zakonom o strancima, od čega njih 26.539 boravi po osnovu dozvole za privremeni boravak, po osnovu dozvole za privremeni boravak i rad 41.792, dok njih 29.664 ima odobren stalni boravak.

Šaranović je objasnio da migranti i strani državljani sa odobrenim boravkom nisu isto, jer migranti nelegalno ulaze u državu.

„Zemlje porijekla stranaca koji borave u Crnoj Gori na osnovu privremenog boravka su Rusija, Srbija, Turska, BiH i Kosovo“, kazao je.

Ministar je rekao da je Crna Gora donijela strategiju za reintegraciju povratnika zu Crnu Goru, ali i da je novi Zakon o strancima upućen u skupštinsku proceduru 1. septembra.

Nikšić: Određen pritvor osumnjičenom za nasilje nad suprugom i sinom

0

Na predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, sud je odredio pritvor S.D. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

Kako se navodi u saopštenju tužilaštva, postoji osnovana sumnja da je S.D. 6. novembra u Nikšiću, prijetnjom da će napasti na život i tijelo svojih supruge i sina, ugrozio njihovu sigurnost, te nanio tjelesne povrede supruzi.

Pritvor mu je, kako je navedeno, određen zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost da bi u kratkom vremenskom periodu mogao ponoviti krivično djelo.

Vanraspravno vijeće beranskog suda naredilo policiji da privremeno oduzme spomenik Đurišića

0

Za predaju spomenika policiji zadužen mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije.

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama danas je uvažilo žalbu beranskog tužilaštva i naredilo policiji da privremeno oduzme spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, rečeno je „Vijestima“ iz beranskog suda.

Naveli su da je zahtjev beranskog tužilaštva za privremeno oduzimanje spomen-obilježja Đurišiću od mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija ocijenjen kao osnovan.

Time je preinačena odluka sutkinje Osnovnog suda u Beranama Dubravke Popović, koja je u petak, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika saradniku okupatora u Drugom svjetskom ratu.

„Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen-obilježja iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi, jer isti predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411a u vezi čl. 23. Krivičnog zakonika Crne Gore“, piše u saopštenju dostavljenom redakciji.

Navodi se i da je mitropolit Metodije dužan da preda kip Đurišića „koji se nalazi u prostorijama i ostalim objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama“.

„Ukoliko isto odbije, može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja može se zatvoriti“, dodaje se.

Navedeno je i da se oduzeti spomenik predaje na čuvanje beranskoj policiji, koja i izvršava rješenje suda o oduzimanju spomenika.

“Vijesti” su sredinom oktobra pisale da je sutkinja Popović gotovo svaki put drugačije obrazlagala odluke kojima je odbijala zahtjeve tužilaštva.

Zahtjev ODT-a prvo je odbila 11. septembra, drugi put 29. septembra, potom 13. oktobra, pa 15. oktobra i, konačno, 7. novembra.

Auto-putem od početka godine prošlo 2,84 miliona vozila

0

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,84 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa, prenosi MINA business.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Građani finansiraju čak 58 partija i pokreta: Evo ko koliko novca dobija iz ovogodišnjeg budžeta

0

Najviše PES-u i DPS-u, najmanje lokalnim listama

Najviše novca iz državnog i lokalnih budžeta tokom ove godine dobiće Evropa sad, a najmanje Vasojevićki pokret ujedinjenja.

To pokazuje novi prikaz iznosa budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju redovnog rada političkih partija u 2025. godini, koji je objavila Agencija za sprječavanje korupcije.

U pitanju je finansiranje rada parlamentarnih stranaka, ali i servisiranje obaveza prema odbornicima u 25 crnogorskih opština.

Iznosom većim od 15 miliona eura finansira se ukupno 58 političkih partija i pokreta.

Evropa sad tako će iz budžeta prihodovati 3,13 miliona eura, od čega za rad u parlamentu 2,9 miliona.

Slijedi Demokratska partija socijalista (2,98 miliona), pa Nova srpska demokratija (1,52 miliona).

Demokratsku Crnu Goru iz budžeta sljeduje 1,43 miliona eura, a Bošnjačku stranku 1,19 miliona.

Šestocifren broj eura ove će godine prihodovati, između ostalih, Građanski pokret URA (791 hiljada), Socijalistička narodna partija (772,1 hiljada), Demokratska narodna partija (707,4 hiljade), Socijaldemokrate (513,8 hiljada), Hrvatska građanska inicijativa (450,2 hiljade), Albanska alternativa (391,4 hiljada), Forca (158,4 hiljade), Demokratska partija (152,3 hiljada), Ujedinjena Crna Gora (150,9 hiljada), Demokratska unija Albanaca (148,3 hiljada), Socijaldemokratska partija (133,3 hiljade), Demokratski savez Albanaca (117,6 hiljada), Demokratski savez u Crnoj Gori (106,7 hiljada) i Budva – naš grad (100,9 hiljada).

Najmanje novca sljeduje više lokalnih partija i pokreta, poput Preokreta za Danilovgrad (3.952), Za budućnost naše djece – Andrijevica (3.256) i Vasojevićkog pokreta ujedinjenja (1.538).

Neradni dani 13. i 14 novembar

0

Povodom državnog praznika Njegoševog dana neradni dani u Crnoj Gori su četvrtak 13. i petak 14. novembar. Tim povodom Uprava za inspekcijske poslove podsjeća sve trgovce koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko i malo da su dužni da tokom državnog praznika 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, poštuju zakonsku zabranu rada.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Njegošev dan se praznuje 13. i 14. novembra.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.

Trgovine obavezne da poštuju zabranu rada tokom praznika – inspekcija najavila pojačane kontrole

U skladu sa članom 35a stav 1 Zakona o unutrašnjoj trgovini („Službeni list CG“, br. 49/08, 40/11, 38/19), trgovina na veliko i trgovina na malo ne može da se obavlja nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenih posebnim zakonom.

Ipak, zakon predviđa izuzetke, pa je prodaja dozvoljena u: apotekama; specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme; benzinskim stanicama i prodavnicama u okviru benzinskih stanica; pijacama; štandovima, tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca, kao i pokretnim prodavnicama; prodavnicama, kioscima i automatima unutar autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka; štandovima i kioscima koji posluju tokom priredbi, festivala, sajmova i javnih manifestacija; skladištima za trgovinu na veliko.

Specijalizovane prodavnice smatraju se one u kojima se pretežno prodaje jedna vrsta robe.

Tokom prazničnih dana, tržišni inspektori će vršiti pojačan nadzor nad primjenom zakonskih odredbi i preduzimati zakonom propisane mjere protiv trgovaca koji ne budu poštovali zabranu rada.

Eventualne nepravilnosti mogu se prijaviti na sljedeće brojeve telefona:
+382 68 872 714 – Marina Janković, koordinatorka tržišne inspekcije
+382 68 808 875 – Besim Musić, koordinator za centralno područje
+382 67 620 081 – Olga Bulatović, koordinator za južno područje
+382 67 260 535 – Ferzad Kardović, koordinator za sjeverno područje