U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano. Na sjeveru, uglavnom u jutranjim satima ponegdje magla ili niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -9 do 6, najviša dnevna od 3 do 15 stepeni.
U Podgorici će biti sunčano. Vjetar sjeveroistočni, uglavnom slab do umjeren.
Jutarnja temperatura vazduha oko 0, najviša dnevna oko 10 stepeni.
Jedna osoba je stradala, a više povrijeđeno u saobraćajnoj nesreći na putu Tuzi – Podgorica.
Kako saznajemo, riječ je o osamnaestogodišnjoj djevojci.
Do nesreće je došlo u mjestu Pljoca.
Saobraćaj je u prekidu.
Amerikanka slavila i u petom ovosezonskom slalomu
Pet od pet Mikaele Šifrin – sjajna Amerikanka dobila je i peti slalom u sezoni u Zemeringu i zadržala maksimalan učinak u najzahtjevnijoj tehničkoj disciplini.
Iako je nakon prve trke bila četvrta, Šifrin je sjajnom drugom vožnjom još jednom demonstrirala klasu i ostvarila svoju 106. pobjedu u Svjetskom kupu, a 69. u slalomu sa vremenom 1:48.82.
Vodeća nakon prve vožnje, Švajcarkinja Kamil Rast sa zaostatkom od devet stotinki bila je druga, dok je treća kroz cilj prošla Lara Kolturi, koja nastupa za Albaniju.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa, Šifrin vodi sa 698 bodova, 195 više od Kamil Rast.
Crnogorska javnost je obaviještena da je u orbitu lansiran prvi crnogorski satelit „Luča“. O tome su pisali mediji, govorili političari, čestitali razni zvaničnici.
Ali ono što su gotovo svi prećutali jeste ključna činjenica: taj satelit je u svemir lansiran iz Rusije, na ruskoj raketi, uz pomoć ruske kosmičke infrastrukture i znanja.
Zašto je ta činjenica gurnuta pod tepih? Zašto je postala nepoželjna istina? Ah, da. Jer smo Rusiji uveli sankcije, jer protjerujemo ruske državljane, jer brišemo sve što ima veze sa tradicionalnim prijateljstvom, duhovnim i istorijskim vezama.
U medijima se Rusija predstavlja isključivo kao neprijatelj, kao neko koga se treba stidjeti i od koga se treba ograditi. A onda, kada dođe trenutak istine, kada se pokaže da bez Rusije ne bismo mogli ni da pošaljemo sopstveni satelit u svemir, ta činjenica se prećuti.
Neka bude jasno: svaka čast mladim crnogorskim inovatorima, naučnicima i inženjerima koji su radili na projektu „Luča“. To je njihov uspjeh i ponos naše zemlje. Ali isto tako, nemamo pravo da brišemo ulogu onih bez čije pomoći taj uspjeh ne bi bio moguć.
Istina se ne smije selektivno koristiti. Ne možemo jednom rukom uvoditi sankcije, a drugom koristiti tuđu tehnologiju, znanje i infrastrukturu – pa se onda praviti da to ne postoji.
Rusi nam nisu neprijatelji. Oni su naš bratski narod, sa kojim dijelimo vjeru, istoriju, kulturu i krv. I ako smo im, na našu sramotu, kao država davno okrenuli leđa, ne znači da treba da okrenemo leđa istini.
Prolazak kroz crveno, nedozvoljeno preticanje, vožnja suprotnom kolovoznom trakom, vozače može koštati i do 1.000 eura, koliko iznosi maksimalna novčana kazna propisana Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Najstrožom novčanom sankcijom ili kaznom zatvora može biti kažnjen i vozač koji vozi za vrijeme dok je isključen iz saobraćaja, kao i onaj koji upravlja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od jedan gram do dva grama po kilogramu. Maksimalne kazne, ipak, ne izriče policijski službenik, pa u Upravi policije (UP) ne raspolažu podatkom koliko je takvih kazni izrečeno u ovoj godini i za koje prekršaje najčešće.
O najstrožim novčanim sankcijama odlučuju sudije za prekršaje.
Saobraćajni prekršaji pravna lica – firme mogu koštati i do 6.000 eura, prema trenutno važećem zakonu. Osim visokih novčanih kazni, zakon za najteže prekršaje predviđa i isključivo zatvorske kazne. Zatvorom od 15 do 60 dana kažnjiva je vožnja kroz naselje po brzini koja je za 70 km po satu i više veća od dozvoljene brzine, kao i za za 90 km/h van naselja. Vozač može završiti u zatvoru i ako ne zaustavi vozilo na propisani znak ili naredbu policajca. Za vožnju pod dejstvom droga takođe je predviđena zatvorska kazna.
U aprilu ove godine, na javnu raspravu je dat Nacrt izmjena i dopuna zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kojima se predviđaju još oštrije kazne, posebno za prekršaje koji, prema zvaničnoj statistici, najčešće dovode do saobraćajnih nezgoda, ali i uvođenje novih pravila u odnosu na mlade vozače.
Doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić za “Dan” ocjenjuje da problem u postojećem sistemu nije isključivo u normativnom okviru, već u diskontinuitetu primjene propisa, selektivnoj kontroli i slaboj percepciji neizbježnosti kazne.
“Kada sankcija nije brza, sigurna i proporcionalna, ona gubi preventivnu funkciju i svodi se na formalnu mjeru bez dugoročnog uticaja na ponašanje učesnika u saobraćaju”, istakao je Pekić.
Na pitanje da li trenutno propisane kazne imaju odvraćajući efekat od ponavljanja prekršaja, Pekić objašnjava da, sa aspekta nauke o bezbjednosti, kazna sama po sebi ne djeluje odvraćajuće ukoliko nije dio šireg, dosljedno sprovedenog sistema.
“U praksi se pokazuje da visina kazne ima ograničen efekat ako je subjektivni osjećaj rizika od otkrivanja nizak. Drugim riječima, vozači češće procjenjuju vjerovatnoću da će biti kontrolisani nego težinu same sankcije. Sa bezbjednosnog stanovišta, kazne mogu imati odvraćajući efekat samo ako su praćene intenzivnim nadzorom, jasnom porukom nulte tolerancije i sistematskim praćenjem recidiva”, napominje on.
Govoreći o rizičnom ponašanju mladih vozača i potencijalnim efektima predloženih zakonskih izmjena, Pekić objašnjava da mladi vozači statistički imaju izraženiju sklonost ka precjenjivanju sopstvenih sposobnosti, potcjenjivanju rizika i traženju uzbuđenja, što u kombinaciji sa nedovoljnim iskustvom stvara visok bezbjednosni rizik.
“Ograničenja za mlade vozače imaju smisla samo ako se ne posmatraju kao represija, već kao privremena zaštitna mjera u najrizičnijoj fazi vozačke karijere, ističe Pekić
“Rješenja predviđena Nacrtom izmjena zakona, ukoliko budu usvojena i dosljedno sprovedena, mogu imati pozitivan efekat, ali ne treba očekivati brze i dramatične promjene. Ograničenja za mlade vozače imaju smisla samo ako se ne posmatraju kao represija, već kao privremena zaštitna mjera u najrizičnijoj fazi vozačke karijere. Sa stručnog aspekta, ključno je da se zakonske mjere prema mladim vozačima nadopune edukacijom, mentorstvom i sistematskim praćenjem njihovog ponašanja u saobraćaju. Bez toga, postoji rizik da se propisi dožive kao nametnuti i da izazovu otpor, a ne promjenu stavova”, smatra on.
Kada je u pitanju vožnja pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, gdje nerijetko imamo praksu da svaki drugi kontrolisani vozač bude pozitivan na PAS, Pekić ističe da visok broj vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci predstavlja ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju i ukazuje na višeslojni problem.
“Sa naučnog stanovišta, vožnja pod dejstvom PAS-a je jedan od najopasnijih faktora rizika jer direktno narušava percepciju, pažnju, vrijeme reakcije i donošenje odluka. Posebno zabrinjava činjenica da dio vozača ne percipira ovakvo ponašanje kao ozbiljnu prijetnju, što govori o niskom nivou bezbjednosne kulture. Rješavanje ovog problema zahtijeva integrisan pristup: pojačanu kontrolu, brzu i neizbježnu sankciju, ali i preventivne mjere koje utiču na stavove i vrijednosti. Reakcija sistema mora biti jasna i nedvosmislena”, vožnja pod dejstvom PAS-a ne smije imati društvenu toleranciju, niti relativizaciju – naglasio je on.
Pekić poručuje da sa naučnog aspekta, stanje bezbjednosti saobraćaja ne zavisi isključivo od zakona, već od funkcionisanja kompletnog bezbjednosnog sistema.
” Bez dosljedne primjene propisa, jačanja bezbjednosne kulture i promjene društvenog odnosa prema rizičnom ponašanju, ni najstroži zakoni neće dati željene rezultate. Bezbjednost saobraćaja je prije svega pitanje sistemske odgovornosti, a tek onda pojedinačne greške”, zaključio je on.
Košarkaški klub Partizan je na prekretnici, ova sezona je vjerovatno izgubljena u svakom smislu, pa u Beogradu sada pokušavaju da umanje štetu.
Štetni su sigurno veliki ugovori broja igrača, a mediji redom ističu da bi do 5. januara Partizan trebalo da se rastane sa trojicom igrača.
Peti januar je posljednji dan kada bi ti igrači mogli da budu registrovani za neki drugi evroligaški klub, što je im je vjerovatni prioritet.
U pitanju su Sterling Braun, Džabari Parker i Tajrik Džons.
Braun ove sezone igra veoma loše, u odnosu na prošlu kada je bio jedan od najboljih kod Željka Obradovića, Parker je među najgorim (a najskuplje) pojačanje “crno-bijelih” u istoriji, dok je Džons u posljednje vrijeme sve češće u sukobu sa nezadovoljnim navijačima…
Rastanak sa njima trojicom je prioritet, ali nije isključeno da klub napuste još neki igrači.
U Danilovgradu je uhapšen M.J. (45) osumnjičeni za nasilje u porodici, saopštili su iz Uprave policije, dodajući da je kasnije pretresom pronađen i 41 komad eksploziva – dinamita.
Naime, danilovgradska policija je postupila po prijavi o porodičnom nasilju. Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici se izjasnio da se u radnjama M.B. stiču elementi krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici na štetu njegove supruge i naložio da se uhapsi.
“Osim toga, policija je izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi M.J. gdje je pronašla 41 komad eksploziva – dinamita, koji je oduzet i predat službeniku Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova”, dodaju iz policije.
Sa događajem je povratno upoznat tužilac koji se izjasnio da je riječ o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, za koje se takođe tereti M.J.
Na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skupštine Crne Gore o odgovornosti za štetu u životnoj sredini u Opštini Pljevlja danas je došlo do verbalnog sukoba predsjednika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića i predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Milutina Đukanovića.
“Ćutali ste kao ribe sve dok nisam iznio dokumenta vezano za Termoelektranu Pljevlja”, rekao je Abazović.
On tvrdi da su svejsno prekršene odredbe Krivičnog zakonika Crne Gore.
“Ako kukalo tužilaštvo države Crne Gore ikad profunkcioniše moraćete da odgovarate. Kazne zatvora samo po jednoj odredbi su između jedne i tri godine. Vi ste građane Pljevalaj ostavili na ledini, niste se javili da to osporite, dali ste saglasnost ami sebi”, kazao je Abazović između ostalog.
Prema njegovim riječima tema je kako je TE puštena u rad.
“Ako mislite da ćemo dozvoliti da se rugate državi Crnoj Gori zato što vi imate neki interni dogovor između sebe i da ćemo dozvoliti da Pljevljacima radite što hoćete – to zaboravite”, poručio je on.
Na to je reagovao Đukanović upućujući uvrede Abazoviću.
“Ti si potpuna budala”, rekao je Đukanović.
Abazović mu je odgovorio da ne vrijeđa.
“Da ti je zadnji put da si rekao. I prošli put ti se digao šećer, pa sam te ostavio na miru”, dodao je Abazović.
Đukanović mu se obratio riječima: “Sram te bilo”.
“Sram tebe bilo! Poći ćeš u zatvor”, kazao je Abazović.
(Pogledajte video od 1:39:00)
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su sinoć postupali po prijavi saobraćajne nezgode u ulici Milana Raičkovića, kada je policijske službenike, dok su vršili službenu radnju vršenja uviđaja saobraćajne nezgode, ometao i omalovažavao S.B. (45) upućujući im prijetnje, uz to pružajući aktivan otpor.
„Policijski službenici su prema ovom licu upotrijebili sredstva prinude i ovo lice doveli u službene prostorije kada je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Po njegovom nalogu S.B. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti“, kaže se u saopštenju.
S.B. će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da zvaničnici parlamentarne većine žive dobro jer primaju po 2.000–2.600 eura, da im zato nije stalo do građana i djece i ne razumiju zašto nekome znači uvećanje dječjeg dodatka od 30 eura.
U autorskom podkastu „Petak sa Dritanom“ rekao je da nasuprot tome predstavnici vlasti djeluju ekspresno kad su njihovi prihodi u pitanju i da su bez imalo buke složno podržali uvećanje odborničkih naknada u Glavnom gradu.
On je na ovu temu govorio odgovarajući na pitanja više građana koje je zanimalo zašto poslanici vlasti u Skupštini nijesu podržali predlog URE o povećanju dječjeg dodatka i kako komentariše odluku Skupštine Podgorice da poveća naknade odbornicima.
„Znate zašto neće da glasaju za to? Zato što je ljudima u Vladi i ljudima koji personifikuju većinu u državnom parlamentu dobro. Primaju po 2.000 eura, izmislili su sebi neke paušale po 500–600 eura i izađu na 2.600–2.700 eura mjesečno i ne mare za djecu, jer misle da ako njihovom djetetu ne znači ništa 30 eura, da nijednom djetetu u Crnoj Gori ne znači 30 eura. Mi znamo da svakom djetetu u Crnoj Gori znači 30 eura. Spremni smo da smanjimo svoje plate koliko god bude trebalo, 10, 20 i 30 odsto i da to damo za djecu. A ovi ljudi, pošto sami žive dobro i uzimaju i sa nekim komisijama, ne mare za obične građane koje jednostavno ne vide, niti vide njihove potrebe. Partije z Crnoj Gori jednostavno ne razumiju potrebe običnih građana. To moramo da promijenimo prvom prilikom, na prvim narednim izborima“, rekao je Abazović u podkastu.
Na konstataciju građanke da su odbornici vlasti u Podgorici glasali za uvećanje svojih naknada, a da dječji dodatak može da sačeka, dodao je:
„Odbornici su glasali da se povećaju njihove naknade. Znači, kad treba za njih, oni su redovni, tačni, ne dižu buku i ne govore ono: odakle novac, kako da nađemo, niska je prihodna strana. Kad je bilo za dječji dodatak, svi iz vladajuće većine su ‘požutjeli’, na način što su glasali uzdržano. Oni vašu djecu ne vide. Vide samo, vjerovatno, svoju djecu i svoj lični interes“, kazao je Abazović.
Dopunjena krivična prijava zbog Termoelektrane Pljevlja
On je kritikovao Državno tužilaštvo, ali i funkcionere iz Pljevalja, gdje je zabilježena visoka koncentracija sumpora neposredno nakon puštanja u probni rad Termoelektrane, bez saglasnosti nadležne inspekcije:
„Ostaviti ljude da se truju, da se svaki dan razbolijevaju, i nuditi im da se za tri mjeseca smanje računi za struju oko 20 ili 30 eura, zaista je ponižavajuće. Ja ne znam koji je to roditelj u Pljevljima koji će prihvatiti da plati pola računa za struju, a da mu se, ne daj Bože, sjutra razboli dijete. Ja ne znam koji je to penzioner, bez obzira što teško živi, koji će prihvatiti da 20 ili 30 eura manje na računu za struju za tri mjeseca znači da mora da trpi neke ogromne zdravstvene probleme“, naveo je Abazović.
Zapitao je gdje su nestali solidarnost i empatija crnogorskog društva, zbog čega institucije sistema imaju želju da se pravdaju na način koji nije primjeren. Podsjetio je da je TE Pljevlja privremeno puštena u pogon bez saglasnosti nadležnih organa.
„Tužilaštvo države Crne Gore ćuti. Vrhovni državni tužilac, koji je sigurno imao ovu informaciju, Specijalno državno tužilaštvo, Više državno tužilaštvo, Osnovno državno tužilaštvo ćute kao ribe, dozvoljavajući da se građani Pljevalja truju svaki dan i stvarajući kod njih osjećaj da oni uopšte ne pripadaju ovoj državi i da tih 25.000 ljudi može slobodno da živi u sopstvenom logoru i da to nikog od 600.000 ostalih građana Crne Gore ne zanima. Ovakva činjenica je najveći poraz našeg društva“, rekao je Abazović.
Podsjetio je da su GP URA, NVO aktivisti i odbornici Skupštine opštine Pljevlja podnijeli krivične prijave zbog ove ekološke situacije.
„Najavljujem da će biti dopuna krivične prijave i da se ovdje ne radi samo o zloupotrebi službenog položaja, nego o narušavanju članova Krivičnog zakonika koji se odnose na životnu sredinu, na zagađenje životne sredine, a po mom skromnom sudu i protiv zdravlja ljudi. Sve sa predumišljajem, jer ti ljudi koji su donijeli te odluke apsolutno su svjesni da nijesu nadležni organ da mogu da daju neku takvu saglasnost. Pritom, da ne zaboravimo, potrošeno je preko 100 miliona eura za rekonstrukciju TE Pljevlja. Nije problem što kasne radovi, jedini problem koji ovdje postoji je što se nešto stavilo u pogon suprotno zakonu Crne Gore.“
Abazović je rekao da URA pruža podršku svim građanima Pljevalja:
„Značilo im to ili ne, mi ćemo ovu bitku za čisti vazduh i za vaše zdravlje voditi koliko bude bilo u našoj mogućnosti. A vi se zapitajte zašto ljudi, između ostalog i funkcioneri kojih nije malo iz Pljevalja, ćute o svemu što se dešava i pokušavaju da vas, vašu djecu i vaše porodice tretiraju kao dio stanovništva do kojeg apsolutno nikome nije stalo. Ja tako nešto smatram nepravednim, ponavljam, i imam obavezu prema svim ljudima koji su se uključili u ovu bitku, a nije ih malo. Biće mi drago da sve te ljude koje sretnemo u Pljevljima makar uvjerimo da smo učinili nešto za njih, da nijesmo ćutali i stavljali glavu u pijesak dok se neko drugi truje“, dodao je Abazović.
Rekao je da su uzaludni PR tekstovi i da ovi ljudi ne mogu da riješe pitanje Botuna, jer svako u Crnoj Gori vidi jedno ekstremno licemjerstvo: da se za situaciju u Pljevljima ćuti, a da se sva krivica za navodne ekološke probleme koji mogu nastati, ili koji će tek nastati, svali na ljude u Botunu, koji navodno ne dozvoljavaju da se izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
„Kad budemo imali iste principe, iste aršine, možemo da govorimo o nekoj pravdi. Do tada, džaba zatvaramo poglavlja, naše najveće poglavlje koje treba da otvorimo je poglavlje društvenog morala. Kad otvorimo to poglavlje, sagledamo sve naše nedostatke, mislim da će tad mnogo biti lakše poći u Evropsku uniju i biti dio šire evropske porodice. Do tad sve će ostati kao dio nekog političkog marketinga i političkog pamfleta“, poručio je Abazović.
Satelit Luča da služi na ponos svima nama
Lider URE je izrazio zadovoljstvo što će u nedjelju 28. decembra biti lansiran prvi crnogorski satelit Luča u svemir.
„To će biti prvi satelit Crne Gore koji je otišao u orbitu i koji će jednostavno služiti svima nama za ponos. Želim da dam jednu ličnu notu, uz veliku podršku koju pružam tim sjajnim mladim ljudima, inovatorima iz Montenegro space resrearch-a. Ovo ne pripada zasluzi nikome, ni prethodnoj Vladi, ni ovoj Vladi, ni nekoj budućoj Vladi. Zasluga pripada onim ljudima koji su intenzivno radili na ovom projektu i onima koji vjeruju da Crna Gora može da uradi neke stvari za koje mnogi građani Crne Gore misle da su nemoguće“, rekao je.