U glavnom gradu Venecuele Karakasu odjeknule su eksplozije, posle kojih su grad nadleteli avioni u niskom letu, preneo je Asošiejted pres.
Kako navodi Rojters, pozivajući se na očevice, nad gradom se vije dim, a oblast u okolini vojne baze u južnom delu Karakasa ostala je bez struje.
Another explosion caught on camera in Caracas, Venezuela pic.twitter.com/oEWppaOXSA
— Brian’s Breaking News and Intel (@intelFromBrian) January 3, 2026
Pentagon se nije odmah oglasio povodom zahteva za komentar.
U Crnoj Gori danas se saobraća po mokrim i klizavim kolovozima. Vidljivost je smanjena uslijed niske oblačnosti. Učestali su odroni na putevima duž usjeka i klisura. Skrećemo pažnju vozačima da voze pažljivije, da vožnju prilagode trenutnom stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Uspostavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac na lokalitetu Sokolovina uz poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Za vrijeme praznika nece se izvoditi radovi. Radovi se nastavljaju 12.01.2026. godine.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
U protekla 24 sata na putevima dogodilo se 13 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Prema podacima ZHMS-a od 7 časova u Crnoj Gori je oblačno mjestimično sa slabom do umjerenom kišom. Vjetar je slab do umjeren, na jugu mjestimično jak, pretežno južni i jugozapadni. Temperatura vazduha se kreće od 2 stepena na Žabljaku do 15 stepeni u Baru i Ulcinju.
U Podgorici je oblačno sa slabom kišom. Temperatura vazduha 12 stepeni, relativna vlažnost vazduha 92% i vazdušni pritisak 1001 milibar.
Prognoza vremena do kraja dana
U sjevernim predjelima pretežno oblačno i sa povremenom kišom. Samo je u višim planinskim predjelima ponegdje moguć snijeg ili susnježica. Vjetar slab do umjeren, u višim predjelima mjestimično pojačan, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 9 stepeni.
U južnim i centralnim predjelima oblačno sa povremenom kišom i uslovima za lokalnu pojavu kratkotrajnih pljuskova i grmljavine. Vjetar slab do umjeren, u prvom dijelu dana mjestimično pojačan, pretežno južni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 10 do 16 stepeni.
More će danas biti talasasto. Vjetar na otvorenom moru umjeren do jak, južni i jugozapadni. Temperatura površine mora na otvorenom oko 15 stepeni.
Prognoza vremena za naredna dva dana
Na jugu i sjutra i preksjutra oblačno i kišovito, uz uslove za lokalnu pojavu pljuskova i grmljavine. Mjestimično su moguće velike količine padavina, naročito u ponedjeljak. Vjetar će biti umjeren do jak, ponegdje kratkotrajno i veoma jak, pretežno južni.
U centralnim predjelima oblačno i kišovito sa uslovima za lokalnu pojavu pljuskova i grmljavine. Mjestimično su moguće obilne padavina, naročito u ponedjeljak. Vjetar će biti umjeren do jak, pretežno južni.
U sjevernim predjelima pretežno oblačno sa povremenom kišom. U ponedjeljak se u višim planinskim predjelima očekuje i susnježica ili snijeg. U ponedjeljak su mjestimično moguće velike količine padavina. Vjetar umjeren do jak, ponegdje i veoma jak, pretežno južni.
U Tivtu, prema podacima lokalne Turističke organizacije (TO), trenutno boravi oko 2,65 hiljada registrovanih gostiju, 19 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.
Obim posjeta je u odnosu na 2024. godinu porastao 77 odsto, prenosi Radio Tivat.
Najveći dio turističkog prometa ostvaren je u hotelskom smještaju, gdje boravi ukupno 1,03 hiljade gostiju. Od tog broja, 339 su domaći, dok je 687 stranih turista.
Hotelski smještaj bilježi izražen rast, čak 45 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je u poređenju sa 2024. evidentiran višestruki porast.
Privatni smještaj takođe bilježi stabilan rast, sa ukupno 1,62 hiljade gostiju. U tom vidu smještaja dominiraju gotovo u potpunosti strani turisti, njih 1,62 hiljada, dok su domaći simbolično zastupljeni.
Rast u privatnom smještaju iznosi šest odsto u odnosu na prošlu godinu, odnosno 25 odsto u poređenju sa 2024. godinom.
Ukupno posmatrano, strani turisti čine apsolutnu većinu, sa 2,31 hiljadu posjeta, dok je domaćih 341.
Kada je riječ o strukturi, najveći udio u ukupnom broju gostiju imaju turisti iz Rusije i Srbije. Slijede gosti iz Bosne i Hercegovine i Azerbejdžana, koji bilježe zapaženo prisustvo, ali u znatno manjem obimu u odnosu na rusko i srpsko tržište.
U Tivtu su evidentirani i turisti iz Ukrajine, Velike Britanije i Turske, dok među zemljama sa manjim udjelom prednjače Sjeverna Makedonija, Hrvatska i Njemačka.
Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš, smatra da identitetska pitanja treba da budu ispred komunalnih problema.
“Samo nesrećni narodi guraju identitet pod tepih. Zar mislite da je jednom Francuzu važnije pitanje spalionice za komunalni otpad od “Marseljeze”, biografije Napoleona ili djela Viktora Igoa”, rekao je on u intervjuu za Vijesti.
Upitan o izjavama u kojima često naglašava veze Pljevalja i Srbije, Vraneš kaže da ne niko ne dovodi pripadnost Pljevalja Crnoj Gori.
„Ali to ne smije da bude prepreka da 66 odsto građana Pljevalja koji se izjašnjavaju kao Srbi ne izražava svoja nacionalna osjećanja. To očigledno nekima u Crnoj Gori smeta. U Crnoj Gori, nažalost, postoje i dalje one “babe smutljivice” iz “Gorskog vijenca” koje zavađaju plemena i šire nepostojeći strah”, rekao je Vraneš.
Prohodno je na putu od Kolašina prema Beranama.
Podsjećamo, ranije danas tim putnim pravcem se nije moglo zbog snijega, dok je tunel Klisura bio zatvoren.
“Od 15:10 sati uspostavljen je saobraćaj naizmjeničnim propuštanjem na putu Kolašin – Berane preko tunela Klisura”, obavijestili su iz AMSCG.
Janović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da vjeruje da Crna Gora može iskoristiti povoljnu političku klimu unutar Evropska unije (EU) i postati članica u narednih nekoliko godina, ukoliko političari budu zajednički rješavali otvorena pitanja i budu odgovorni prema svojim obavezama
Upitan razmišlja li o osnivanju nove političke partije, on je odgovorio da odluka da i dalje nastavi da se bavi politikom pokazuje da i ta mogućnost postoji
Dio partija vladajuće koalicije već zauzima startnu poziciju za naredne izbore i pokušava da radikalizacijom mobiliše svoje članstvo, otvaranjem identitetskih pitanja koja odvlače pažnju građana sa važnijih stvari, ocijenio je nezavisni poslanik Nikola Janović.
Janović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da vjeruje da Crna Gora može iskoristiti povoljnu političku klimu unutar Evropska unije (EU) i postati članica u narednih nekoliko godina, ukoliko političari budu zajednički rješavali otvorena pitanja i budu odgovorni prema svojim obavezama.
On je upozorio da će, ako ne bude takve vrste političkog dogovora i odgovornosti, taj cilj biti daleko.
„Nažalost, plašim se da dio partija koje čine vladajuću koaliciju već zauzima startnu poziciju za naredne izbore i pokušava da radikalizacijom mobiliše svoje članstvo. To se prije svega odnosi na otvaranje starih identitetskih pitanja koja su i do sada odvlačila pažnju građana od onoga što je puno važnije – ekonomskog boljitka svih nas“, kazao je Janović.
On je, govoreći o ključnim reformama, rekao da će prijem Crne Gore u EU zavisiti prije svega od dosljednog ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24.
„U pitanju je, ne samo usvajanje dobrih zakona, nego i njihovo kvalitetno sprovođenje, a to je moguće samo ako imamo istovremeno sinergiju sve tri grane vlasti – zakonodavne, izvršne i sudske“, rekao je Janović.
Kako je naveo, ako bilo koja od tri grane vlasti ne bude na visini zadatka, put Crne Gore prema EU, i pored političke volje članica, biće usporen.
„Ne treba zaboraviti da vladavina zakona podrazumijeva jednakost građana pred zakonom. Da budem do kraja jasan: pravila i zakoni moraju da važe jednako za sve i ne smiju da zavise od političke volje partija na vlasti“, istakao je Janović.
Upitan razmišlja li o osnivanju nove političke partije, on je odgovorio da odluka da i dalje nastavi da se bavi politikom pokazuje da i ta mogućnost postoji.
„Da li će se to desiti, u kojoj političkoj formi ili obliku, kao i svi drugi detalji, zavisiće od procjene mogućnosti i ambijenta“, dodao je Janović.
On je istakao da je svoje ime izgradio prije ulaska u politiku, da je ostvaren lično i profesionalno, pa nema potrebu da se ikome pravda ili dokazuje.
Janović je naglasio da je jedino što ga zanima – da Crnoj Gori i građanima bude bolje.
„Jednako kao dok sam kao kapiten predvodio našu reprezentaciju do uspjeha i uvijek vodio računa da svojim izjavama ne dijelim nego spajam ljude. Nakon svake naše sportske pobjede ponosno sam izjavljivao da je to pobjeda cijele Crne Gore i svih njenih građana“, rekao je Janović i dodao da je zato, kao ministar i sada poslanik, uvijek znao koliko je važno slati takve poruke.
On smatra da je Crna Gora danas u problemu.
„Sa jedne strane imamo dramatični populizam, bujanje nacionalizma, osjećaj nestabilnosti kod građana, blamiranje i neozbiljnost institucija, vrijednosno propadanje, a sa druge politiku koja ne daje rezultate, bez strategije i cilja“, smatra Janović.
On je kazao da se uvijek borio na fer način, svjestan da se rezultati računaju, i dodao da razumije da ljudi koji su se samo bavili politikom i iza kojih ne stoje realni rezultati, bez obzira iz koje partije dolaze, teško mogu to da razumiju.
„Zato smatram da politikom treba da se bavimo na drugačiji način i sa više lične i profesionalne odgovornosti. Iza priče mora stajati integritet ličnosti i integritet političke ponude“, naglasio je Janović.
On je poručio da će svako ko želi da Crna Gora ide naprijed i pobjeđuje u njemu imati saveznika, dok je, kako je dodao, spreman da „stane na crtu“ svakom ko to ne želi.
Janović je, govoreći o djelovanju u parlamentu kao nezavisni poslanik, rekao da vjeruje da je i do sada pokazao odgovoran odnos prema poslaničkim obavezama na plenarnim sjednicama i u radu skupštinskih odbora.
„Važno je da probleme jasno definišemo i da ih rješavamo. Sve što sam smatrao ranije, smatram i danas, ni za milimetar svoja stanovišta i pogled na vrijednosti važne za naše društvo i državu nijesam promijenio, niti imam namjeru“, rekao je Janović.
On je poručio da će se prema svemu što smatra važnim za napredak Crne Gore, njene interese i interese građana, bez obzira da li predlozi dolaze od vlasti ili opozicije, odnijeti odgovorno i sa dužnom pažnjom.
Janović smatra da način na koji je funkcionisao parlament krajem godine – ogroman broj zakona koji su prolazili skupštinsku proceduru bez mogućnosti prave rasprave i potom išli na glasanje, govori o neodgovornosti, bahatosti i spremnosti vlasti da zloupotrijebi činjenicu da imaju opoziciju koja želi Crnu Goru u EU.
„Zakoni se usvajaju na brzinu zbog kratkog vremena koje je ostavljeno, i zato sa jedne strane gubimo na kvalitetu, a sa druge kod građana stvaramo utisak neozbiljnosti“, dodao je Janović.
On je upitao da li iko smatra da je bilo koji poslanik u Skupštini u stanju da pročita, sagleda i ozbiljno se odnese prema desetinama zakonskih predloga koji su ostavljeni za par dana pred kraj godine.
„Kada se tu dodaju i amandmani sa kojim se ti isti predlozi zakona suštinski mijenjaju u posljednjem trenutku da bi se interes neke partije vlasti ili nekog iz vlasti „završio“, a sve pod plaštom ubrzavanja našeg puta ka EU, onda je definitivno jasno u kakvom problemu se danas nalazimo“, kazao je Janović.
Kako je istakao, aktuelna vlast je u dosadašnjem radu pokazala da nije dorasla brojnim izazovima koji su se našli pred državom.
Janović je naveo da su nova zaduživanja, nerealna obećanja, velika kašnjenja sa realizacijom infrastrukturnih objekata, gašenja nacionalnih kompanija, koketiranje sa istorijskim revizionizmom i urušavanje vrijednosti na kojima počiva crnogorsko drustvo, osnovna obilježja najglomaznije Vlade u istoriji Crne Gore.
„Teško da možemo pobrojati sve promašaje, bez obzira na činjenicu da smo zatvorili pet poglavlja u posljednjem trenutku, manje našom zaslugom, a više zbog činjenice da nas EU očigledno nosi na leđima do članstva“, rekao je Janović.
On je naglasio da sve to, kao i promašaji bez bilo kakve odgovornosti, govore da je jako važno kakva će Crna Gora uopšte stići do EU, ako se tako nastavi.
Janović je rekao da će kao nezavisni poslanik djelovati samostalno, kao opozicioni poslanik, navodeći da, bez obzira na sve loše što rade partije na vlasti, i opozicija ima dio odgovornost za ono što se dešava u crnogorskom društvu.
Policija je u Bijelom Polju uhapsila državljanina Azerbejdžana M.R., koji se nalazi na potjernici te države.
„Provjerom podataka o ovom licu utvrđeno je da se M.R. potražuje na osnovu međunarodne potjernice, koju su raspisali nadležni organi Azerbejdžana radi obezbjeđenja lica u krivičnom postupku. Sumnja se da je M.R. izvršio krivična djela pronevjera i protivpravno trošenje zloupotrebom službene dužnosti, čime je nanijeta velika materijalna šteta“, navode iz Uprave policije u saopštenju.
Njemu je Viši sud u Bijelom Polju odredio ekstradicioni pritvor.
„Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Azerbejdžana i Crne Gore“, kazali su iz UP.
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović u intervjuu za Portal RTCG istakla je da su ljudi najveći resurs države i da efikasan, transparentan parlament mora biti oslonac javnosti. Naglasila je da evropska agenda ne smije biti podređena dnevnoj politici, već da ostaje prioritet za ubrzanje puta Crne Gore ka EU. Istovremeno, podsjetila je da su u fokusu i ekonomska stabilnost, investicije i zaštita životnog standarda građana. Odluke parlamenta, poručila je, treba da donose stvarne koristi ljudima, a ne da ostanu formalnost.
Kao predsjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kako ocjenjujete doprinos ovog odbora u poboljšanju administrativne efikasnosti i transparentnosti rada parlamenta, i koji su ključni projekti na kojima trenutno radite?
Nedović: Administrativni odbor ima važnu ulogu u uređenju kadrovskih i statusnih pitanja u Skupštini i iz nadležnosti Skupštine, ali i u jačanju transparentnosti i odgovornosti parlamenta prema javnosti. U prethodnom periodu fokus je bio na jasnijim procedurama, efikasnijem radu službi i dosljednoj primjeni propisa, posebno u dijelu imenovanja i administrativnih odluka.
Poslije dvije godine od mog imenovanja za predsjednicu Administrativnog odbora i službe kojom rukovodim mogu ocijeniti da su ljudi najveći resurs svake institucije i ove države. Ovo važi naročito za državne službenike, kao i zaposlene u sekretarijatu Administrativnog odbora – koji su nosioci svake aktivnosti i čuvari zakona i zakonskih procedura unutar Parlamenta. U ovoj godini odbor je zasijedao 70 puta, što je mjerilo našeg velikog rada.
Kako ocjenjujete napredak Crne Gore u evropskim integracijama, posebno nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja, i šta su ključni izazovi koji nas čekaju u narednom periodu?
Nedović: Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja predstavlja snažan i ohrabrujući signal da Crna Gora može ubrzati svoj evropski put kada postoji politička stabilnost i puna institucionalna saradnja. To je važan iskorak koji potvrđuje da sprovedene reforme daju konkretne rezultate.
U narednom periodu biće ključno da evropska agenda ostane iznad dnevne politike i da se obezbijedi kontinuitet u ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa. Već u 2026. godini očekuje nas izuzetno zahtjevan posao. Tome u prilog govori i činjenica da je Parlament tokom ove godine usvojio veliki broj zakona, uz dodatnu posvećenost radu i u decembru, kada smo, radeći i vikendom, omogućili da značajan broj zakonskih rješenja predloženih od strane Vlade bude razmotren i usvojen u skladu sa evropskom agendom.
Kako ocjenjujete trenutno stanje ekonomije u Crnoj Gori, uključujući rast BDP-a, inflaciju i zaposlenost, i šta su po Vama prioriteti za ekonomski oporavak i razvoj zemlje?
Nedović: Svi relevantni pokazatelji pokazuju da je stanje ekonomije u Crnoj Gori stabilno i ohrabrujuće. Stopa nezaposlenosti je na rekordno niskom nivou od 8,9 odsto, dok je inflacija, nakon vrhunca od 15,7 odsto u decembru 2022. godine, svedena na 4,9 odsto, što pokazuje uspješno obuzdavanje cjenovnih pritisaka. Današnja ekonomska politika, zasnovana na činjenicama i fiskalnoj odgovornosti, održava javni dug u okvirima mastriškog kriterijuma, na oko 60 odsto BDP-a, čime se stvara prostor za dalji ekonomski oporavak i održivi razvoj, uz fokus na investicije, diversifikaciju ekonomije i jačanje životnog standarda građana.
Kakva je uloga Pokreta Evropa sad u aktuelnoj vladajućoj koaliciji, i kako vidite saradnju sa drugim partijama u rješavanju ključnih problema poput bezbjednosti i ekonomije?
Nedović: Pokret Evropa sad u aktuelnoj vladajućoj većini ima ulogu ključnog nosioca reformskih procesa, naročito u oblastima evropskih integracija i ekonomskih politika. Naš primarni cilj je da se fokus zadrži na konkretnim rezultatima, mjerljivim reformama i politikama koje donose stvarne koristi građanima.
Saradnju sa koalicionim partnerima gradimo na jasnim programskim principima, međusobnom uvažavanju i punoj institucionalnoj odgovornosti. Kada je riječ o bezbjednosti, prioritet je jačanje institucija sistema i unapređenje profesionalnih standarda, dok je u oblasti ekonomije akcenat na očuvanju stabilnih javnih finansija, unapređenju investicione klime i zaštiti životnog standarda građana.
Kao žena u politici, šta mislite o položaju žena u crnogorskom parlamentu, i da li postoje dodatne inicijative PES-a za veće uključivanje žena u politički život?
Nedović: Položaj žena u crnogorskom parlamentu danas se može ocijeniti kao relativno dobar, ali to, nažalost, ne važi i za položaj žena u crnogorskom društvu u cjelini. Ne postoje isti aršini za muškarce i žene u politici. Ono što se jasno može zaključiti iz javnog prostora, društvenih mreža i pojedinih portala jeste da se ženama u Crnoj Gori uspjeh često ne prašta. Poslanice su znatno više izložene kritikama koje su, umjesto konstruktivne rasprave, nerijetko obilježene mizoginijom, diskriminacijom, omalovažavanjem i organizovanim botovanjem.
Posebno zabrinjava činjenica da je onlajn nasilje postalo svakodnevna realnost savremenog društva, a njegove posljedice nimalo nijesu bezazlene. Zbog toga je važno da se o ovoj temi govori otvoreno i odgovorno. Učešće žena u politici ne smije se svesti isključivo na brojke, već mora biti suštinsko – kroz rukovodeće pozicije i aktivno učešće u ključnim političkim i društvenim procesima.
Pokret Evropa sad smatra da veće uključivanje žena u politički život nije formalno pitanje, već jedan od osnovnih standarda savremene evropske demokratije. Upravo zato smo predložili povećanje kvota za učešće žena na 40 odsto. Paralelno s tim, neophodno je kontinuirano raditi na podsticanju ženskog političkog angažmana, jačanju institucionalne i društvene podrške, kao i stvaranju ambijenta u kojem će znanje, kompetencije i rezultati biti u prvom planu.
Evropska integracija ostaje primarni državni cilj i svako njeno ugrožavanje predstavlja crvenu liniju preko koje Bošnjačka stranka neće preći, kazao je Ibrahimović
Potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u intervjuu za Portal ETV govori o prijetnjama upućenim reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću, evropskoj perspektivi Crne Gore, mogućim političkim i bezbjednosnim izazovima na tom putu, jačanju diplomatske mreže države, odnosima unutar Vlade, ulozi Bošnjačke stranke, kao i o aktuelnim pitanjima u odnosima sa Turskom.
Ibrahimović naglašava da su stabilnost, vladavina prava i evropske integracije crvene linije od kojih nema odstupanja.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon što je Islamska zajednica u Crnoj Gori prijavila policiji da su reis Rifat Fejzić i drugi preko društvenih mreža primili brojne prijetnje po život, uvrede i poruke mržnje. Kome su sve ove prijetnje bile upućene? Kakva je njihova pozadina i namjera?
IBRAHIMOVIĆ: Svaka prijetnja upućena reisu Rifatu Fejziću predstavlja ozbiljan napad na društvene vrijednosti na kojima se temelji Crna Gora. Nijedna prijetnja ovakve vrste ne smije proći bez adekvatnog i pravovremenog odgovora institucija države. Tako mora biti u zemlji koja počiva na vladavini prava i koja se ponosi svojim međuetničkim i međuvjerskim skladom.
Poruke nasilja mogu biti upućene svakom bez razlike, ali su motivi često isti. Prijetnje upućene reisu Fejziću izazvale su osjećaj duboke zabrinutosti zbog postojanja ideja koje mogu proizvesti ovakve poruke.
Upravo zato ovakve prijetnje još snažnije obavezuju sve nas da ne dozvolimo da mržnja i ekstremizam dobiju prostor. Oni koji šalju poruke nasilja i straha najčešće žele izazvati podjele. Naš odgovor tada mora biti jedinstvo, dostojanstvo i povjerenje u institucije. Reis i svi koji su meta ovakvih napada imaju moju punu podršku – ljudsku, političku i institucionalnu.
Da li Vlada, u sastavu u kojem je sada, ima kapacitet i iskrenu želju da uvede Crnu Goru u EU? Preciznije, žele li svi u Vladi evropski put Crne Gore? Ako ne, ko to ne želi?
IBRAHIMOVIĆ: Evropska integracija predstavlja ključni i strateški vanjskopolitički cilj Crne Gore – cilj oko kojeg u Vladi postoji apsolutni konsenzus. To nije samo politička odluka, već i civilizacijsko opredjeljenje naše države, koje nadilazi stranačke i ideološke razlike.
Naravno, svaka vlada koja je sastavljena od različitih političkih subjekata donosi sa sobom različite političke nijanse, ali u pogledu evropskog puta ova Vlada nema dileme. To potvrđuju i konkretni i mjerljivi rezultati koje smo ostvarili u kratkom roku, a posebno je značajno istaći nedavno održanu Međuvladinu konferenciju između Evropske unije i Crne Gore u Briselu, na kojoj je privremeno zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja.
Taj važan iskorak predstavlja jasnu potvrdu liderske pozicije naše države u procesu proširenja, kao i da naši partneri iz Brisela prepoznaju predan rad, ozbiljnost i posvećenost Crne Gore reformskom procesu.
Istovremeno, riječ je o snažnom zamahu ne samo za Crnu Goru, već i za sve države Zapadnog Balkana, kao i dodatnom doprinosu stabilnosti i bezbjednosti Evropske unije u cjelini.
U tom smislu, ostajemo čvrsto opredijeljeni cilju da tokom naredne godine zaokružimo pregovarački proces, kako bi naša država postala 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Ukoliko se pokaže da deklarativnu privrženost EU integraciji ne prate djela, to se u ovoj fazi mora vidjeti i vidjeće se. Ono što je važno jeste da Crna Gora ima kapacitet da u optimalnom roku bude dio Evropske unije i ovu šansu nećemo propustiti.
Plašite li se mogućih tenzija kako se Crna Gora bude približavala ulasku u EU? Kome bi takvo stanje najviše odgovaralo?
IBRAHIMOVIĆ:Crna Gora je danas najsnažnije i najodlučnije usmjerena ka članstvu u Evropskoj uniji. Kako se budemo približavali tom cilju, realno je očekivati da će se određeni akteri pokušati tome suprotstaviti, jer evropska, stabilna i institucionalno snažna Crna Gora nije u skladu sa njihovim interesima.
U tom kontekstu, moramo biti svjesni da je hibridno djelovanje, koje uključuje sajber napade i širenje dezinformacija i lažnih narativa, postalo sastavni dio savremenog političkog okruženja. Iako nijesu u pitanju novi izazovi, oni će zasigurno postajati intenzivniji kako se približavamo članstvu u EU.
Naša obaveza kao Vlade jeste da izazove prepoznamo na vrijeme, da im se odlučno suprotstavimo i da izgradimo atmosferu povjerenja i kohezije u društvu. Od eventualnih tenzija najviše bi profitirali upravo oni akteri koji imaju interes da Crnu Goru vide u stanju nesigurnosti i sporosti – oni kojima odgovara politika podjela, a ne politika integracija i razvoja.
Zato ćemo nastaviti da jačamo institucije, unapređujemo otpornost društva na manipulacije i ostanemo u potpunosti usklađeni sa evropskim partnerima u oblasti bezbjednosti. Evropski put nije samo politički proces – to je proces jačanja države, a jaka i stabilna Crna Gora, u potpunosti integrisana u evropske strukture, najbolji je odgovor na sve pokušaje destabilizacije.
U kojim državama Crna Gora planira da otvori nove ambasade i kada?
IBRAHIMOVIĆ:Crna Gora već duži period pokazuje jasnu ambiciju da bude aktivniji i vidljiviji akter u međunarodnim odnosima, a jačanje diplomatske mreže jedan je od ključnih preduslova za to. Upravo iz tog razloga donijeli smo odluku o otvaranju šest novih ambasada – u Češkoj, Slovačkoj, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Indiji i Japanu – kao i kancelarije Ambasade Belgije u Luksemburgu.
Time težimo da proširimo prisustvo u državama i regionima u kojima vidimo značajan potencijal za dublju političku, ekonomsku i kulturnu saradnju. Dinamika otvaranja diplomatsko-konzularnih predstavništava zavisi od raspoloživih sredstava, a moja intencija je da se proces odvija ubrzano i da već tokom naredne godine većina ovih ambasada bude u potpunosti operativna.
Da li Vam je Vaše biračko tijelo — makar dio njega — oprostilo to što ste zajedno sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem (četnički vojvoda) dio iste vladajuće strukture?
IBRAHIMOVIĆ:U politici, kao i u svakom javnom poslu, rezultate uvijek najbolje ocjenjuju građani. Na izborima se jasno vidi ko je radio odgovorno, ko je donosio rezultate i ko je dosljedno zastupao interese Crne Gore i svih njenih građana.Moja obaveza, kao potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, jeste da radim u interesu stabilnosti, evropske budućnosti i međunarodnog ugleda Crne Gore. To je mandat koji mi je povjeren i odgovornost koju preuzimam bez kalkulacija.
Što se tiče našeg biračkog tijela, ni najmanje ne sumnjam u njegovu političku zrelost. Bošnjačka stranka ima jasnu viziju i političku odgovornost da učestvuje u procesima koji doprinose stabilnosti, evropskoj integraciji, bezbjednosti i ekonomskom razvoju zemlje. To smo potvrdili u ključnim istorijskim trenucima za našu državu – kroz doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore i pridruživanju NATO savezu.
Uvjeren sam da većina ljudi razumije da se odgovorna politika vodi kroz institucije i u skladu sa državnim prioritetima. Moj posao nije da se dopadnem kroz dnevne političke poruke, već da isporučim rezultate koji jačaju državu i unapređuju kvalitet života građana.
Da li je Bošnjačka stranka partija ličnih interesa ili partija prosperiteta okrenuta državi i građanima?
IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je bila i ostaje stranka posvećena prosperitetu Crne Gore. Naše odluke i inicijative vođene su principima odgovornosti, transparentnosti i interesa države, a ne ličnim interesima.
Optužbe o partijskom zapošljavanju ne odražavaju stvarnost. Ljude vrednujemo prema stručnosti i sposobnosti da doprinesu razvoju države. Kontinuirano se zalažemo za jačanje institucija, ubrzanje evropskih integracija i ravnomjeran regionalni razvoj.
Posebno ističem osnivanje Ministarstva dijaspore, kao i potpisivanje Zajedničke deklaracije o namjeri o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke, što je značajan iskorak za našu dijasporu. Paralelno radimo na sličnim sporazumima sa Italijom, Španijom, Grčkom i Danskom.
Bošnjačka stranka je u svojoj političkoj istoriji više puta birala principe ispred funkcija, uključujući odluku da ne uđe u određene vlade, pa čak i odbijanje funkcije premijera.
Šta je za Vas crvena linija zbog koje biste napustili Vladu?
IBRAHIMOVIĆ: Crvena linija za mene je svaki pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka, suvereniteta, vladavine prava, demokratskih vrijednosti i evropskog puta Crne Gore. Moj mandat nije lični privilegij, već odgovornost prema građanima i državi.
Ukoliko bi temeljni interesi Crne Gore bili dovedeni u pitanje, bio bih spreman da preispitam svoj mandat i postupim u skladu sa savješću i državnim interesima. Evropska integracija ostaje primarni državni cilj i svako njeno ugrožavanje predstavlja crvenu liniju preko koje Bošnjačka stranka neće preći.
Koliko su nemili događaji koji su prethodili uvođenju viza državljanima Turske prošle godine (vize su u međuvremenu ukinute) uticali na odnose Crne Gore i Turske i šta Vam turski predstavnici kažu na tu temu? Zbog čega su najviše zabrinuti?
IBRAHIMOVIĆ: Krajnja namjera narativa koji su prethodili, te incidenata i nemilih scena kojima smo nakon toga svjedočili, bila je da se odnosi Crne Gore i Turske poremete na političkoj ravni. Ovaj zaključak temeljim na pažljivom analiziranju sinhronizovanih aktivnosti pojedinaca i grupa, kako u Crnoj Gori, tako i u širem okruženju, koje su išle u pravcu kontinuiranog targetiranja turskih državljana koji borave u našoj državi.
Kroz intenzivnu komunikaciju koju sam ostvario sa najvišim zvaničnicima Turske odmah nakon ovih događaja, detaljno sam objasnio prirodu ovih aktivnosti i njihov nimalo dobronamjeran krajnji cilj.
I predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan i moj kolega Hakan Fidan, sa kojima sam razgovarao u Istanbulu neposredno nakon ovih dešavanja, razumjeli su taj kontekst. Kao odgovorni lideri, koji predstavljaju značajnu partnersku državu u okviru NATO saveza i državu sa kojom smo, kroz decenije mukotrpnog rada, izgradili izuzetno razvijene odnose u mnogim oblastima, jako dobro su razumjeli o kakvim je aktivnostima bilo riječi.
Ipak, uz sve razumijevanje ozbiljnosti situacije, prenijeli su zabrinutost za bezbjednost turskih državljana i njihove imovine u Crnoj Gori, uz nadu da će naše institucije ovom pitanju posvetiti dužnu pažnju. Mišljenja sam da su naše službe bezbjednosti odgovorno pristupile ovom zadatku.
Istovremeno, učinili smo sve što je bilo u domenu objektivnih mogućnosti da sačuvamo kvalitet naših bilateralnih odnosa, a opredjeljenje za naredni period je da, kroz intenziviranje dijaloga na najvišem nivou, te odnose dodatno unapređujemo i nadgrađujemo.