Home Blog Page 283

Zirojević: Odbili smo sve pozive da budemo u ovoj vlasti

0

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević tvrdi da politička partija kojoj pripada nema apsolutno nikakvu namjeru da postane dio aktuelne 44. Vlade Crne Gore, čime je demantovao navode da opozicija čeka priliku za ulazak u izvršnu vlast.

I dok iz Demokratske partije socijalista (DPS) nije stigao odgovor na pitanje da li se opozicionarsko djelovanje, zapravo, svodi na vrebanje trenutka u kojem bi u vlasti zamijenili partije bivšeg Demokratskog fronta, Zirojević je u izjavi za „Dan“ bio izričit u svom stavu.

– Prvo i najvažnije što treba reći, makar što se tiče Evropskog saveza, jer mogu govoriti samo u naše ime, niti želimo, niti ćemo biti dio ove i ovakve Vlade, sve i kad bi nam se ukazala prilika. Vrijedi reći i da je bilo više prilika i poziva da se pridružimo parlamentarnoj većini i da smo svaku odbili – tvrdi Zirojević, naglašavajući da ne vjeruje da će bilo koja partija aktuelne vlasti dobrovoljno otići u opoziciju.

Ovako jasan stav dijela opozicije dolazi u trenutku kada je u javnom prostoru – kako među građanima, tako i unutar političkih i analitičkih krugova – intenzivno prisutno tumačenje da se djelovanje većeg dijela opozicije ne zasniva primarno na suštinskom osporavanju vlasti, već na taktičkom pozicioniranju unutar postojećeg sistema političke moći. Takva percepcija, koja se sve češće ponavlja u javnim raspravama, polazi od pretpostavke da značajan dio opozicionih aktera svoju političku strategiju ne gradi oko dugoročnih programskih alternativa, već oko nastojanja da kroz političke kompromise, prekompozicije ili institucionalne aranžmane postanu dio izvršne vlasti.

DNP najviše prijeti napuštanjem vlasti

Partije nekadašnjeg Demokratskog fronta u više navrata tokom trajanja aktuelne vlasti javno su prijetile da će je napustiti, dovodeći u pitanje stabilnost parlamentarne većine. Jedan od konstituenata te predizborne koalicije, Demokratska narodna partija (DNP), takvu političku taktiku primjenjuje i danas, kroz povremena uslovljavanja i poruke o mogućem povlačenju podrške Vladi, a najnoviji primjer vezan je za situaciju u Botunu. Paralelno s tim, u javnosti se duže vrijeme spekuliše o alternativnim scenarijima, među kojima je i mogućnost da DPS, uz dio opozicionih partija, postane dio nove vladajuće većine, što bi značilo suštinsku promjenu političkog rasporeda snaga.

U tom kontekstu, opoziciono djelovanje se, uz određene izuzetke, ne doživljava kao pokušaj temeljne promjene zvaničnih političkih pravaca, već kao nastojanje da se pojedine partije unutar vladajuće strukture zamijene drugim političkim subjektima. Takav obrazac političkog ponašanja otvara niz pitanja o prirodi savremenog parlamentarizma, granicama opozicione odgovornosti i stepenu u kojem politička borba ostaje sredstvo demokratske korekcije vlasti, a ne puka borba za preraspodjelu pozicija moći.

Vid‌jeli smo prije samo desetak dana zaklinjanja DNP-a kako će svim sredstvima braniti Botun, te najavu iniciranja izlaska iz „krvave Vlade“. Danas vidimo da borba protiv kanalizacije u režiji DNP-a traje onoliko koliko je potrebno da dođemo do stvarnih zahtjeva: ustavnih promjena koje podrazumijevaju zastavu, jezik i dvojno državljanstvo. Cilj je sasvim jasan – vlasnici DNP-a iz susjedne Srbije na svaki način će pokušati da destabilizuju Crnu Goru, ugroze naš evropski put i skrenu pažnju sa sopstvenih unutrašnjih problema. Izgleda da se i, kako reče formalni predsjednik DNP-a, krv Botunjana sa ruku Vlade, koju je najavljivao da će napustiti, pere, gledajte čuda, ustavnim izmjenama. Još je manje vjerovatno da Vladu napusti Andrija Mandić, jer se on sa foteljom srodio kao da su ga u nju, umjesto u kolijevku, postavili nakon rođenja – naveo je Zirojević.

Upitan da li aktuelna parlamentarna većina svojim međusobnim sukobima i unutrašnjom nestabilnošću koju u tom smislu proizvodi otvara prostor i daje doprinos da se partije opozicije vrate na vlast, odgovorio je da im vlast takvim funkcionisanjem pomaže da pobijede na narednim parlamentarnim izborima.

– Uzimajući u obzir sve navedeno, odgovor na drugo pitanje je – ne, parlamentarna većina ne otvara prostor opoziciji za ulazak u Vladu. Premda nam svakako pomažu da ostvarimo pobjedu na sljedećim parlamentarnim izborima – rekao je Zirojević.

U Baru tokom noći uhapšeno šest vozača

0

Službenici barske policije kontrolisali su tokom prethodne noći 47 i uhapsili šest vozača, saopšteno je iz Uprave policije.

Oni su, u objavi na mreži X, naveli da su vozači kotrolisani u okviru akcija „Alkohol“ i „PAS“. 

Iz policije su kazali da su tri vozača uhapšena zbog vožnje pod dejstvom droga, dva zbog odbijanje alkotestiranja, a jedan zbog vožnje pod dejstvom alkohola.

Kako su naveli, A.J. (19) uhapšena je jer je bila pozitivna na marihuanu, S.N. (40) i P.M. (26) bili su pozitivni na kokain, dok je N.M. (42) vozio pod dejstvom alkohola u organizmu od 1,59 promila.

Navodi se da su S.B. (50) i S.H. (37) odbili alkotestiranje i dodaje da su svi privedini sudiji za prekršaje.

Iz Uprave policije su saopštili da je podnijeto i sedam prekršajnih prijava.

Dajković: Neka mečka zaigra malo i pred vratima onih koji su podržali otimanje srpske teritorije

0

Razgovarao sam sa bliskim saradnikom Donalda Trampa, Amerikancem srpskog porijekla, Rodom Blagojevićem.

Raduju me Trampove najave o preuzimanju Grenlanda, dijela teritorije Danske, posebno imajući u vidu da su Danci među prvima priznali “Nezavisno Kosovo“.

Samim tim, Danci su de fakto podržali otimanje srpske teritorije suprotno svim međunarodnim konvencijama, na čelu sa Rezolucijom 1244.

Neka mečka zaigra malo i pred njihovim vratima, čisto da vide kako je.

Ulcinj: Sankcionisano pet operativno interesantnih lica i oduzeto vozilo, identifikovano pet stranaca bez prijavljenog boravka

0

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj sproveli su tokom vikenda više akcija preventivno-represivnog karaktera na teritoriji svoje nadležnosti, u cilju kontrole učesnika u saobraćaju, unapređenja bezbjednosti saobraćaja, smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, kao i suzbijanja svih oblika kriminaliteta, saopšteno je iz Uprave policije.

– U akcijama „Alkohol“, „PAS“ i „Brzina“ kontrolisano je 126 vozila i vozača, od čega su 94 prekršajno sankcionisana. Podnijeto je osam prekršajnih prijava, izdato 86 prekršajnih naloga, a kontrolisano je i osam operativno interesantnih lica, od kojih je pet sankcionisano – navode iz policije.

Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, policijski službenici su sankcionisali pet operativno interesantnih lica: H.R. (54) iz Bijelog Polja, C.A. (34), D.R. (26), M.E. (37) i D.N. (32) iz Ulcinja.

– Od OIL – D.N. oduzeto je putničko motorno vozilo marke BMW, radi sprovođenja daljih provjera, u skladu sa zakonom – dodaju.

U okviru ovih akcija, kako navode, su uhapšeni B.G. (38) iz Ulcinja, kod kojeg je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,60 g/kg u organizmu, kao i A.Z. (37) iz Bara, kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1,47 g/kg.

– Takođe, Ulcinjanin K.S. (41) lišen je slobode zbog upravljanja vozilom pod dejstvom marihuane, dok je Baranin H.J. (22) lišen slobode zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine – navodi se.

Prilikom sprovođenja lokalne akcije „Pojas“ policijski službenici su sankcionisali 45 od kontrolisanih 62 vozača, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa.

Tokom pojačanih aktivnosti sprovedena je i akcija „Mladost“, kako pojašnjavaju, sa ciljem kontrole, otkrivanja i sprečavanja točenja alkohola maloljetnim licima, kao i nadzora nad poštovanjem zabrane učestvovanja maloljetnih lica u igrama na sreću.

Tom prilikom je izvršen obilazak devet ugostiteljskih objekata i automat klubova, dodaju.

U navedenoj akciji kontrolisano je i pet lica, stranih državljana, za koja je utvrđeno da su na teritoriji opštine Ulcinj boravila bez prijavljenog boravka, zbog čega su protiv istih preduzete zakonom propisane mjere i radnje, te su lica proslijeđena inspektorima za strance u cilju preduzimanja daljih mjera i radnji, zaključuju.

Medojević: Tramp vraća SAD na Zapadni Balkan, prioritet borba protiv visoke korupcije

0

TRAMP VRAĆA SAD NA ZAPADNI BALKAN!! BORBA PROTIV VISOKE KORUPCIJE, POSEBNO U PRAVOSUĐU I POLITIČKA KORUPCIJA PRIORITETI!!

Nova zakonodavna inicijativa Kongresa  kroz Zakon H.R. 5274 je prijedlog zakona pod nazivom:

Western Balkans Democracy and Prosperity Act  

(Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana)

Zakon još nije usvojen,

još je u proceduri i upućen je  u Odbor za spoljne  poslove i Odbor za pravosuđe Kongresa), ali ako bude usvojen u sadašnjem obliku, predviđa sljedeće ključne stvari:

– Povećanje američkog trgovinskog i investicionog  angažmana u zemljama Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija)

– Borba protiv korupcije na visokom nivou kao jedan od glavnih prioriteta (korupcija se navodi kao ključni problem koji koči razvoj regije)

– Jačanje vladavine prava, demokratskih institucija i nezavisnih medija

– Podrška regionalnoj integraciji i saradnji među zemljama Zapadnog Balkana

– Bliska koordinacija sa Europskom unijom, Velikom Britanijom i drugim saveznicima oko sankcija prema korumpiranim pojedincima u regiji

– Programi za mlade lidere – uspostavljanje godišnjih okupljanja u okviru Young Balkans Leaders Initiative

– Pomoć u jačanju kibernetičke bezbjednosti (cyber hunt forward timovi, saradnja s US Cyber Commandom)

– Promocija  američkih investicija kroz različite mehanizme podrške (finansijska, tehnička, diplomatska)

Ukratko – šta bi to značilo za Zapadni Balkan (ako zakon bude usvojen u Kongresu u predloženom obliku)

– Više američkog novca i interesovanja za regiju

– Još veći pritisak na korumpirane političare i oligarhe (moguće nove sankcije)

– Jači naglasak na vladavinu prava kao uslov za bolje odnose s SAD-om

– Pokušaj da se regija malo „odvuče“ od isključive zavisnosti od EU i da se otvore vrata za veće američke kompanije

U nekim regionalnim medijima već se pojavio narativ  da bi zakon mogao „zabetonirati“ američku politiku prema regiji na duži rok, čak i u slučaju promjene administracije, ali to  je jos rano procienjivati jer je zakon još daleko od usvajanja.

H.R. 5274 – Western Balkans Democracy and Prosperity Act** (119. Kongres, 2025–2026) je dosta detaljan zakon  koji je ušao u proceduru u Kongresu  10. septembra 2025. od strane kongresmena Williama R. Keatinga (D-MA), sa kosponzorima Nicole Malliotakis i Danielom Goldmanom.

Zakon je pripremljen kao kao dio većeg National Defense Authorization Act (NDAA) za fiskalnu 2026. godinu. krajem 2025. (tačnije, integrisan u NDAA i prošao kroz Predstavnički Dom i Senat u decembru 2025.), te je sada na snazi( od potpisivanja NDAA od strane predsjednika Trampa)

Zakon donosi dosta novina i predstavlja konkretizaciju politike SAD prema regionu . Posebno je važno istaći sledeće : 

1. Kodifikacina  sankcija (Section 5)

– Zakon pretvara u stalni zakon postojeće izvršne naredbe (Executive Order 13219 i 14033) koje omogućavaju sankcije protiv osoba koje ugrožavaju stabilnost Zapadnog Balkana ili se bave korupcijom/destabilizacijom.  

– Sankcije uključuju zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD.  

– Predsjednik može ukinuti sankcije samo ako osoba 2 godine nije bila aktivna u takvim radnjama ili uz privremenu suspenziju sankcija  (do 180 dana) iz razloga nacionalne bezbjednosti.

– Odredba ističe nakon 8 godina (sunset clause).  

– Izuzeci: humanitarna pomoć, obavještajne aktivnosti, uvoz robe itd.

2. Inicijative za demokratski i ekonomski razvoj (Section 6)

– Anti-korupcijska inicijativa– tehnička pomoć zemljama za nove nacionalne strategije protiv korupcije (posebno u pravosuđu, izborima, javnim nabavkama); podrška nezavisnim medijima i borbi protiv političke korupcije.  

– 5-godišnja strategija (180 dana nakon usvajanja) – State Department + USAID moraju napraviti plan za ekonomski razvoj i demokratsku otpornost, fokus na:  

  – čistu energiju, poljoprivredu, mala i srednja preduzeca , žensk i preduzetništvo  mladih

  – smanjenje zavisnosti od ruske energije  

  – regionalnu trgovinu i infrastrukturu (putevi, energija, telekomunikacije)  

  – privlačenje američkih investicija  

– DFC (Development Finance Corporation)– razmatranje otvaranja regionalne kancelarije; garancije kredita za infrastrukturu.  

– Programi moraju biti otvoreni za svih 7 zemalja Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sj. Makedonija, Srbija).

3. Mladi i obrazovanje (Sections 7–9)

– Young Balkan Leaders Initiative– proširenje BOLD programa na cijeli region; godišnji programi za mlade (18–35 godina) u biznisu, IT-u, cyberu, poljoprivredi, građanskom angažmanu; stvaranje mreža i centara u American Spaces za borbu protiv dezinformacija.  

– Partnerstva univerziteta SAD–Zapadni Balkan (istraživanja, razmjene, borba protiv dezinformacija).  

– Peace Corps– izvještaj o mogućnostima širenja u region.

4. Kibernetička bezbjednoat (Section 10)

– Interagencijski izvještaj (1 godina) o jačanju cyber odbrane, dijeljenju prijetnji, podršci NATO saveznicima u regionu.  

– Mogućnost slanja američkih cyber stručnjaka.

5. Kosovo–Srbija odnosi (Section 11)

– Podrška Briselskom sporazumu o normalizaciji iz 2023. i Aneksu o implementaciji.  

– SAD se protive bilo kakvoj razmjeni teritorija, podjeli po etničkoj liniji ili secesiji.  

– Podrška finalnom sporazumu o međusobnom priznanju i pluralističkim demokratijama.

6. Ruski i kineski maligni uticaj (Section 12) 

– Dvogodišnji izvještaji, prvi za 180 dana) o ruskim/kineskim operacijama: ciljevi, mreže, taktike, uticaj na demokratiju i NATO.  

– Preporuke za kontramjere.

Posebno o Srbiji – najkontroverzniji dio

Sta se može očekivati u praksi politike SAD prema regionu :

– Sankcije– lakše i brže nametanje novih (već postoje mehanizmi, sada su ozakonjeni)

– Više novca i programa– anti-korupcija, mladi, cyber, infrastruktura (uz uslov reformi i saradnje sa EU).  

– Pritisak na vladavinu prava– posebno u zemljama gdje je korupcija sistemski problem.  

– Energetska diversifikagija– manje ruske energije, više obnovljivih izvora

– Jasna crvena linija protiv promjena granica (važno za Kosovo i eventualno RS).

Ako zakon bude dosljedno implementiran, predstavljaće dugoročniju američku politiku prema regionu – čak i ako se promijeni administracija.

U zakonu Nema posebne, izdvojene odredbe samo za Crnu Goru. Crna Gora se tretira kao dio opšteg regiona Zapadnog Balkana (uz Albaniju, BiH, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju).

Ipak, zakon ima nekoliko mjesta gdje se Crna Gora eksplicitno spominje ili indirektno dobija poseban naglasak: 

– Definicija Zapadnog Balkana (Sec. 4) – Crna Gora je jasno uključena u listu 7 zemalja na koje se zakon primjenjuje.

– Young Balkan Leaders Initiative / BOLD program ( Sec. 7–9)  

 Kongres posebno ističe da je BOLD program važan za razvoj mladih lidera u Crnoj Gori (uz BiH i Srbiju).  

 Zakon proširuje i jača ovaj program na cijeli region, sa fokusom na mlade (18–35 godina) u oblastima: biznis, IT/cyber sigurnost, građanski angažman, borba protiv dezinformacija.  Očekuje se više stipendija,

Abazović: Ne vidim logiku zašto je DK još u pritvoru, Crna Gora je besudna zemlja

0

Žalim zbog slučaja predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića i ne znam razlog zašto je toliko u pritvoru, kazao je predsjednik Građanskog pokreta URA i nekadašnji predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.

“Zaista ne vidim logiku, to je zaista banalno i nije mi jasno. Mislim da Knežević treba da se brani sa slobode. Ne možemo da se miješamo u rad institucija, ali moramo da gledamo na to zdravorazumski”, rekao je Abazović u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.

Abazović je podsjetio da je Knežević optužen za privredni kriminal, dakle to nijesu optužbe za ubistva i organizovani kriminal u kartelima.

“Ne razumijem zašto Knežević nema mogućnost da se, kao i svi ostali, brani sa slobode. Ljudi koji su na vrhu kriminalne piramide ostajali su u pritvoru po mjesec-dva, a evo ih sada sjede po podgoričkim restoranima i lokalima, uživaju svaki dan i šetaju se sa obezbjeđenjem”, primijetio je Abazović

Ipak, kako navodi bivši premijer, za Kneževića je mnogo važnije da nastavi da dobija sporove.

“Ali, Crna Gora je zaista besudna zemlja i ne mogu da shvatim zašto je Knežević toliko dugo i pritvoru i zašto ga ne puste da se brani sa slobode kao stranka u postupku”, zaključio je Abazović.

Podsjetimo, Knežević se nalazi u pritvoru od maja 2024. godine, nakon što je dobrovoljno iz Velike Britanije doputovao u Crnu Goru.

Vrhovni sud potvrdio: Tri i po godine zatvora za silovanje i dječiju pornografiju

0

Stavljena tačka na pokušaje odbrane

Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je pravosnažnu presudu M. B. iz Podgorice, koji je u martu prošle godine pravosnažno osuđen na tri i po godine zatvora za silovanje maloljetnice i dječiju pornografiju i ovom odlukom stavio tačku na pokušaje odbrane da ovom okrivljenom ublaži kaznu.

Paralelno sa ovim predmetom otvoren je novi slučaj protiv M. B., koji je sredinom avgusta prošle godine, samo šest mjeseci od povećanja zatvorske kazne, uhapšen jer je drugoj bivšoj partnerki prijetio da će objaviti njene eksplicitne snimke, koje je sačinio mimo njenog znanja.

Vrhovni sud je nakon sjednice održane 11. novembra prošle godine odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog M. B. i potvrdio rješenje kojim je odbijen prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u ovom krivičnom predmetu.

Time je ostala na snazi pravosnažna presuda Apelacionog suda kojom je M. B. osuđen na kaznu zatvora od tri godine i šest mjeseci zbog krivičnih djela silovanje i dječija pornografija, izvršenih na štetu maloljetne osobe.

M. B. je presudom Višeg suda u Podgorici iz oktobra 2024. godine bio osuđen na dvije godine i mjesec zatvora. Međutim, tužilaštvo je uložilo žalbu na ovu presudu, nakon čega je Apelacioni sud u martu 2025. preinačio odluku u dijelu kazne i pooštrio sankciju na tri godine i šest mjeseci zatvora.

Nakon toga, branilac M. B. podnio je Vrhovnom državnom tužilaštvu prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, tvrdeći da su u postupku učinjene bitne povrede krivičnog postupka i da je kazna neosnovano pooštrena.

Međutim, taj prijedlog je u julu 2025. odbijen, a Vrhovni sud je sada potvrdio presudu Apelacionog suda.

Vrhovni sud je u obrazloženju naveo da u postupku odlučivanja nijesu učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, te da su razlozi dati u osporenom rješenju jasni, potpuni i međusobno nesuprotstavljeni.

Sud je ocijenio da su nižestepeni sudovi pravilno primijenili Krivični zakonik Crne Gore, kako u pogledu pravne kvalifikacije djela, tako i prilikom odmjeravanja visine kazne.

Iz Vrhovnog suda su posebno istakli da drugostepeni sud nije prekoračio zakonska ovlašćenja kada je pooštrio kaznu, već je uzeo u obzir težinu krivičnih djela i stepen krivice okrivljenog.

U obrazloženju su podsjetili i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj se teška seksualna krivična djela ne smiju sankcionisati blagim kaznama, jer bi to moglo stvoriti osjećaj nekažnjivosti i obeshrabriti žrtve da prijavljuju nasilje.

Vrhovni sud je ocijenio da su olakšavajuće okolnosti, koje je prvostepeni sud cijenio u korist okrivljenog (mlađa punoljetnost u vrijeme izvršenja djela, ranija neosuđivanost i kasnije zasnivanje porodice), bile previše naglašene, te da nijesu mogle opravdati blažu kaznu za djela ove težine.

Odbijanjem žalbe odbrane, Vrhovni sud je potvrdio da ne postoje zakonski osnovi za pokretanje vanrednog pravnog lijeka, čime je pravosnažna presuda Apelacionog suda ostala konačna.

Da izrečena zatvorska kazna nije uticala na ponašanje M. B. pokazalo se samo nakon pola godine, kada je sredinom avgusta prošle godine uhapšen po prijavi nekadašnje partnerke, koja je u vrijeme stupanja u vezu bila maloljetna.

Prema navodima prijave, M. B. je bez njenog znanja snimao intimne odnose i potom je ucjenjivao objavom snimaka, zahtijevajući pomirenje i poslušnost.

Prema navodima iz prijave i priloženoj dokumentaciji, djevojka je trpjela seksualno, psihičko i fizičko nasilje, a M. B. ju je, kako tvrdi, u više navrata pratio, prisilno odvodio i držao zatvorenu.

Posljednji od više incidenata dogodio se kada je, nakon što je saznao da je prijavljen policiji, ušao u njen stan, iskoristivši povjerenje njenog maloljetnog brata, a onda polomio vrata kupatila u koje se zaključala.

Iz tužilaštva su ranije saopštili da se M. B. tereti za krivična djela zloupotreba tuđeg snimka sa seksualno eksplicitnim sadržajem, nedozvoljene polne radnje i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Na sjeveru saobraćaj usporen zbog snijega, povećana opasnost od odrona

0

I danas se u Crnoj Gori saobraćaj obavlja usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao. Skrećemo pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagodjena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.

Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.

Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.

Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura uspostavljen je saobraćaj.

Od 09. do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja  od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Za vrijeme praznika neće se izvoditi radovi. Radovi počinju 12. januara.

Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.

Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.

Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.

U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže povrede, a sedam lake povrede.

Saobraćaj je umjerenog intenziteta.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Oblačno i vjetrovito, do 11 stepeni

0

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do sedam, najviša dnevna od minus šest do 11 stepeni.

Podgorici će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar umjeren do jak, na udare veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna do 8 stepeni.

Joković: SNP je uzdigao Šćekića – zasluženo ili ne, to je pitanje

0

„Nimalo nijesmo oštećeni njegovim odlaskom“

Lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković kazao je kako ta stranka nije nimalo oštećena izlaskom Dragoslava Šćekića iz njenih redova.

Podsjetimo, Šćekić je SNP napustio ljetos, nakon što je Joković dobio treći mandat na čelu te stranke. Potom je osnovao Pokret narodnog povjerenja. Krajem minule godine, razriješen je dužnosti ministra sporta i mladih.

Joković je kazao kako je Šćekić zahvaljujući SNP-u bio na niz funkcija.

„Preko SNP-a je bio poslanik, predsjednik Opštine Berane u dva mandata, bio je direktor Fonda za zdravstvo, bio je ministar zdravlja, ministar sporta, potpredsjednik Vlade, bio je jedini potpredsjednik SNP-a. Htio je da bude predsjednik, ali SNP ga nije htio“, rekao je Joković za televiziju E.

Kako je dodao – čim se neka projekcija nije ostvarila, odmah slijedi ljutnja na SNP. 

„A gdje je zahvalnost što je SNP njega uzdigao? Da li zasluženo ili nezasluženo to je pitanje. Tada je SNP bio najbolji, ali kad dođe trenutak da se ne ispune sve želje onda vidite sve. Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što nije oštećen jedan od najjačih opštinskih odbora – onaj u Beranama“, zaključio je on.