Home Blog Page 273

Osnovni sud: Đukanović ima pravo da komentariše ali ne i da vrijeđa

0

Iz Osnovnog suda u Podgorici reagovali su na navode pravnog tima bivšeg šefa države Mila Đukanovića.

„U spornom tekstu problematizovano je pitanje profesionalizma postupajuće sudije Valentine Vuković i njenog razumijevanja kako tužbe tako i instituta koje je primijenila u prvostepenoj presudi. Iako u svakom sudskom postupku stranke imaju pravo da iznesu svoje argumente i da izraze nezadovoljstvo donijetom odlukom, što je potpuno legitimno i očekivano, nedopustivo je pisati javne žalbe na portalima medija i usljed nezadovoljstva odlukom suda davati uvrjedljive kvalifikacije na račun stručnosti postupajuće sudije. Sudija svoj posao obavlja u skladu sa Ustavom i Zakonom, samostalno i po svom sudijskom uvjerenju, dok je svaka odluka podložna ispitivanju od strane neposredno višeg suda po pravnim ljekovima koji stoje na raspolaganju nezadovoljnoj stranci“, saopštili su iz Osnovnog suda. 

Kako su poručili, kritike sudskih odluka uvijek su dozvoljene, ali bi bilo korisno da se one iznose u okviru zakonom predviđenih instanci, a ne kroz javne optužbe koje mogu narušiti povjerenje građana u institucije, bez osnova.

Foto: najnovije.me

„Pravni poredak jasno predviđa mehanizme za slučajeve u kojima stranka smatra da je sud pogriješio — prije svega pravo na žalbu. Ukoliko pravni tim smatra da je presuda zasnovana na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju ili nepravilnoj primjeni zakona, postoji procedura pred Višim sudom u Podgorici, gdje se ti navodi mogu detaljno razmotriti i provjeriti. Time se obezbjeđuje dvostepenost postupka i dodatna garancija da će konačna odluka biti zasnovana na zakonu i činjenicama. S toga je neprimjereno i neprihvatljivo prezentiranje ličnog stava o predmetu spora nezadovoljne stranke kroz prizmu pitanja stručnosti postupajuće sudije i davanja uvrjedljivih konotacija“, piše u saopštenju. 

Zato je, dodaju, važno da se sve primjedbe i sumnje u ispravnost presude iznesu kroz institucionalne kanale, jer jedino tako možemo jačati povjerenje u pravosudni sistem i osigurati da se svaki postupak rješava na transparentan i zakonit način.

„Sudstvo mora ostati nezavisno od političkih i javnih pritisaka, a odgovornost svih učesnika je da poštuju taj princip, bez obzira na to da li im neka odluka ide u prilog ili ne“, dodaje se.

Mujević nezakonito zaposlio 10 osoba i oštetio budžet za 236.588 eura?

0

Rožajska policija je po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnijela je krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora Doo Vodovod i kanalizacija Rožaje Senad Mujević (57) zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, čime je drugim osobama pribavio protivpravnu imovinsku korist, na direktnu štetu budžeta, u iznosu od 236.588 eura, saopštila je Uprava policije.

Mujević je, kako se sumnja, to krivično djelo izvršio iskorišćavanjem svog službenog položaja u periodu od 2019. do druge polovine 2024.

„Dok se nalazio na čelu ovog privrednog subjekta, nezakonito zaposlio 10 lica, bez javnog oglašavanja i na radnim mjestima koja nijesu bila predviđena Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, nanoseći time štetu budžetu u iznosu od 236.588 eura“, naglasili su u saopštenju.

Podsjećaju, policija je po nalogu tužioca, krajem jula 2025. godine, uhapsila Mujevića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

„Čijim je izvršenjem, kako se sumnja, pribavio sebi ili drugima protivpravnu imovinsku u iznosu od 158.179,88 eura, što ujedno predstavlja i materijalnu štetu koju je pričinio preduzeću DOO Vodovod i kanalizacija Rožaje“, zaključili su saopštenju.

Vuković Kuč: Mandić obmanjuje građane i narušava ugled Crne Gore

0

Potpredsjednica Demokratske partije socijalista i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da Andrija Mandić svojim političkim djelovanjem i javnim nastupima narušava međunarodni ugled Crne Gore.

Ona je na mreži X ocijenila da je prvi čovjek vlasti „prvak ideološke i političke transformacije“, navodeći da se radi o, kako je rekla, neiskrenoj promjeni političkog kursa.

“Do juče najveći protivnik vrijednosti Zapada, toliko se zanio u novom programskom odijelu da danas, ogrnut američkom zastavom, bez stida obmanjuje građane”, poručila je Vuković Kuč.

Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se, kako tvrdi, takve poruke ne zadržavaju samo na domaćoj političkoj sceni.

“Opasno je to što Andrija Mandić narušava međunarodni ugled Crne Gore, jer ove izmišljotine ne ostaju samo na domaćem terenu, gdje smo se, nažalost, navikli na nedostojno ponašanje predstavnika vlasti”, navela je ona.

Vuković Kuč je istakla da politički predstavnici moraju voditi računa o javnoj riječi i odgovornosti koju nose, naročito kada je riječ o međunarodnim partnerima i poziciji Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Vučić: Sa Piculom i njemu sličnima neću ni da razgovaram

0

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se Srbija nalazi na evropskom putu, ali da neće da dozvoli da budemo ponižavani.

„Ja ne napadam EU, samo branim Srbiju. Svi u Evropi znaju da ja bojkotujem samo Piculu i slične njemu. Sa takvima neću da razgovaram, sa onima koji žele sve najgore Srbiji. Drugo, oni su konsultujući se sa svojim interpartijskim kolegama doneli odluku mi dolazimo tamo negde, niti su pitali da li su dobrodošli“, rekao je Vučić za Pink televiziju povodom predstojeće posete evroparlamentaraca Srbiji.

Dodao je da su oni samo rekli „mi stižemo tad“.

„Zašto niste pokazali elementarno poštovanje prema zemlji domaćinu. Oni žele da kažu da imaju neke druge koji hoće dijalog, da izgovore sve najgore o meni. Hoću da vam kažem samo – mi se nalazimo na evropskom putu, ali da budemo ponižavani, moj posao je da to ne dozvolim“, naglasio je Vučić.

Dolaze da bi napisali još jednu deklaraciju, dodao je.

„Prazna priča, niti je mnogo važno ali da ne potcenjujem nikoga. Znate li koliko važnih stvari imamo“, rekao je Vučić.

Predsednik Srbije sastao se ranije danas sa ministrom za Evropu i spoljne poslove Francuske Žan-Noelom Baroom i rekao da Francuska bila među najskeptičnijim zemljama kada je u pitanju proširenje, ali je danas zagovarač puta Srbije ka EU.

Ograničiće cijene za 460 ljekova: Terapija koja se kupuje uz ljekarski recept mogla bi biti jeftinija od marta

0

„U Crnoj Gori poskupili po skoro tri puta većoj stopi nego u EU“

Cijene ljekova koje se ne nalaze na osnovnoj i doplatnoj listi, a koje građani uz ljekarski recept plaćaju iz svog džepa, trebalo bi da budu ograničene od marta ove godine. Instititu za ljekove i medicinska sredstva od sredine oktobra do sredine decembra predato je 460 zahtjeva za utvrđivanje maksimalnih cijena ovih ljekova.

Na pitanje za koji broj medikamenata iz ove grupe nosioci dozvola za lijek nijesu podnijeli zahtjeve i da li to znači da će biti povučeni sa tržišta, iz Instituta su rekli da sada nije moguće dati preciznu procjenu.

“U ovom trenutku nije moguće dati preciznu procjenu da li su zahtjevi podnijeti za sve ljekove, imajući u vidu da Institut još ne raspolaže podacima o prometu ljekova za 2025. godinu. S obzirom na to da je kalendarska godina tek završena, očekuje se da će podaci o prometu ljekova biti dostupni tokom sredine tekuće godine”, piše u odgovoru.

Pojasnili su da trenutno sprovode aktivnosti u vezi sa utvrđivanjem maksimalnih cijena ljekova u skladu sa Uredbom koju je Vlada usvojila na predlog Ministarstva zdravlja.

“Dalji koraci u postupku formiranja maksimalnih cijena ljekova su godišnje usklađivanje koje počinje u prvoj nedjelji februara”, piše u odgovoru.

Institut ima rok od 90 dana, koji se završava sredinom marta, da utvrdi maksimalnu cijenu lijeka, koja uključuje i veleprodajnu maržu od šest odsto bez PDV. Nakon formiranja maksimalne cijene, u apotekama se dodaje marža od 18 odsto plus PDV.

Referentne zemlje čije će se cijene ljekova koristiti za upoređivanje sa cijenama ljekova na veliko u Crnoj Gori su iste kao i za terapiju sa pozitivne, osnovne i doplatne liste shodno Uredbi – susjedna Srbija, Rumunija i Češka.

Iako su rezultati ranijih analiza Ministarstva zdravlja, “Montefarma” i Instituta ukazali da će ovim ograničenjem biti obuhvaćeno oko 200 ljekova sa režimom propisivanja na recept, koje se ne nalaze na listi koju pokriva država, izvjesno je da je broj takvih ljekova mnogo veći.

Uredba o dopunama uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova je usvojena krajem oktobra prošle godine, pola godine nakon usvajanja novog Zakona o ljekovima. Novim Zakonom o ljekovima predviđeno je formiranje maksimalnih cijena i za ljekove koji se kupuju uz recept, ali se ne nalaze na osnovnoj i doplatnoj listi.

Na taj korak Vlada se, tvrde u Ministarstvu zdravlja, odlučila kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente.

Podaci Uprave za statistiku (Monstat), mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji je u potpunosti uporediv s načinom obračuna inflacije u Evropi prema metodologiji Eurostata, pokazali su da su farmaceutski proizvodi u Crnoj Gori od jula 2024. do jula 2025. poskupili za 14,5 odsto.

Ljekovi su u članicama EU u istom periodu poskupili za 2,1 odsto, a u članicama eurozone za 1,6 odsto. Oni su u Crnoj Gori poskupili po skoro tri puta većoj stopi nego što su imali povećanje u članici EU s najvećim rastom ovih cijena – Italiji, 5,9 odsto.

Šest država imalo je pad cijena farmaceutskih proizvoda, u Slovačkoj za 1,8 odsto, u Francuskoj za 1,5 odsto, u Švajcarskoj za 1,2 odsto, Španiji za 0,3 odsto i na Islandu za 0,1 odsto. U ostalim državama zabilježen je simboličan rast cijena ljekova – Češkoj 0,1 odsto, Belgiji za 0,4 odsto, Luksemburgu za 0,7 odsto, Finskoj za 0,9 odsto, Njemačkoj za 1,4 odsto…

Sagovornici “Vijesti” iz farmaceutskog sektora ranije su istakli da su među najznačajnijim ljekovima sa takozvane negativne liste, a i najprodavaniji andol (metamizol-natrijum) koji nema direktnu paralelu na pozitivnoj listi, hloramfenikol mast, kafetin tablete, betaserc, aspirin, kardiopirin, andol, detralex, preductal, bilive, beloderm mast, didermal mast, određene kapi za nos…

U apotekama ne gledaju blagonaklono na ograničavanje cijena ljekova sa negativne liste i tvrde da taj potez, iako na prvi pogled zvuči kao mjera zaštite potrošača, u praksi može da ima više negativnih posljedica. Među njima su smanjena dostupnost i izbor terapije, potencijalno narušavanje tržišne konkurencije jer negativna lista podrazumijeva da tržište samo treba da reguliše cijene kroz konkurenciju, pa se obesmišljava slobodno formiranje cijena i demotivišu novi ulasci na tržište.

U farmaceutskom sektoru postoji i bojazan da kompanije koje znaju da ne mogu plasirati lijek po ekonomski održivoj cijeni jednostavno neće ponuditi lijek u Crnoj Gori, što može pogoditi pacijente, a sagovornici tvrde da se ovakvom politikom može podstaknuti i sivo tržište.

Mugoša: Potreban precizan odgovor na pitanje zašto je cijena druge dionice autoputa značajno porasla

0

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša prokomentarisao je vijest da se približavamo početku gradnje druge dionice autoputa, i konstatovao da je cijena oko 700 miliona eura za 23,5 km značajno porasla u prethodnih par godina, zbog čega, kako kaže, treba dati precizan odgovor o razlozima takvog povećanja.

“Cijena oko 700 miliona eura za 23,5 km je značajno porasla u prethodnih par godina (sada je skoro 30 miliona po km), zbog čega treba dati precizan odgovor o razlozima takvog povećanja. Ne pada mi na pamet da o ovome diskutujem kao nekadašnja opozicija kod izgradnje prve faze, jer paušalna i dnevnopolitička tumačenja nisu moj manir. Svi znamo koliko je konfiguracija terena i sama trasa prve faze bila kompleksnija”, naveo je Mugoša u objavi na mreži X.

On je pitao i da li se i druga faza morala raditi po žutom FIDIC-u, odnosno idejnom projektu i šta je razlog za to da se preko deset godina od potpisivanja ugovora za prvu fazu nije uradio glavni projekat druge faze.

Miličić: Mandić sa velikim zadovoljstvom potpisnik dokumenta o nagradi Trampu

0

Tokom svoje zvanične posjete Državi Izrael u februaru prošle godine i tokom prijateljskog razgovora – predsjednik Skupštine Andrija Mandić i predsjednik Kneseta Amir Ohana razgovarali su na temu brojnih sukoba koji su u datom momentu bjesnili širom svijeta, te u tom kontekstu veoma pozitivno komentarisali i ulogu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa u rješavanju istih, a posebno tada žestokog konflikta koji je uslijedio nakon napada na Izrael 7. oktobra, saopštio je šef Kabineta predsjednika Skupštine Mirko Miličić.

Miličič je reagovao povodom teksta objavljenog u Vijestima, u kojem se između ostalog navodi da Mandić nije, kako je ranije saopšteno, “jedan od pokretača inicijative za nominaciju Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir”.

Miličić je kazao da je od izuzetne važnosti činjenica da su brojne ideje i razmišljanja koja su proizašla iz tog razgovora predstavljala svojevrsnu političku i moralnu inicijativu, koja je u kasnijem periodu dobila i svoju konkretnu institucionalnu formu, poput memoranduma o saradnji između naša dva parlamenta koji su tokom naše posjete potpisali generalni sekretar Skupštine i generalni direktor Kneseta, a svakako i formalna nominacija predsjednika Trampa za Nobelovu nagradu za mir.

“Odlučna borba koju Donald Tramp sprovodi protiv kriminalnih narko kartela, koje je označio terorističkim organizacijama, od izuzetne je važnosti i za našu zemlju, jer na taj način se nanose veliki udarci i klanovima koji uništavaju mladost u Crnoj Gori i zato vjerujemo da je ova nominacija ispravna i da dolazi u pravi čas”, rekao je Miličić.

On ističe kako Mandić smatra da, Donald Tramp zaslužuje Nobelovu nagradu i sa velikim zadovoljstvom je potpisnik dokumenta kojim se to jasno konstatuje Nobelovom komitetu.

“Prihvatamo i činjenicu da postoje pojedini političari i mediji kojima se ne dopada politika Donalda Trampa i koji vjeruju da čak i iz male Crne Gore i regiona na ovaj način mogu da mu nanesu neku štetu, ali kao odgovoran političar koji zna šta je u ovom vremenu važno za budućnost naše zemlje, predsjednik Mandić neće odustati od saradnje sa najvažnijom adresom na svijetu”, zaključio je Miličić.

Granična policija u vozilu pronašla 300 šteka cigareta

0

Granična policija uhapsila je U.Š. (20) zbog sumnje da je krijumčario 300 šteka cigareta sa akciznom markicom druge države, saopštila je Uprava policije.

Prema njihovim riječima, policija je sinoć na putnom pravcu Rožaje – Berane, kontrolisala putničko vozilo marke Fiat, kojim je upravljao uhapšeni.

„Službenici su u dijelu ispod zadnjeg sjedišta primijetili nekoliko paklica cigareta, nakon čega je pregledom pronađeno 300 šteka cigareta sa akciznom markicom druge države, različitih marki, skrivenih u bunkeru ispod zadnjeg sjedišta ovoga vozila“, naglasili su u saopštenju.

 (Foto: UP)

Sa događajem su službenici Stanice granične policije Rožaje upoznali dežurnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama.

„On je kvalifikovao krivično djelo krijumčarenje i po čijem je nalogu U.Š. lišen slobode, a cigarete su oduzete“, piše u saopštenju.

Navode da će u zakonom predviđenom roku U.Š. biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.

Medojević: Dionica Mateševo – Andrijevica sa 31,5 miliona po km trenutno najskuplji put u Evropi, korupcija ubija

0

DIONICA AUTO-PUTA MATEŠEVO-ANDRIJEVICA SA 31,5 MIL EUR PO KM TRENUTNO NAJSKUPLJI AUTO-PUT KOJI SE GRADI U EVROPI. UGRADNJA SKUPLJA OD GRADNJE!! KORUPCIJA UBIJA !!!

Dionica Mateševo–Smokovac (prioritetna dionica autoputa Bar–Boljare, dužine oko 41–41,5 km) ima:

– Ukupno oko 17,7 km tunela (16 dvocijevnih tunela).

Ukupno tuneli i mostovi čine oko 24 km (preko 40% dužine dionice).

Dionica Mateševo–Andrijevica (planirana druga dionica, dužine oko 22 km) ima:

– Oko 4 km tunela.

– Oko 7 km mostova.

Ukupno tuneli i mostovi čine oko 11 km (oko polovine dužine dionice). 

Ponuđena cijena za dionicu Mateševo – Andrijevica iznosi 693,97 miliona eura (bez PDV-a) za dužinu od približno 22 km, što daje prosječnu cijenu od oko 31,5 miliona eura po kilometru.

Ovo je značajno više u poređenju sa prethodnim i regionalnim projektima izgradnje autoputeva u posljednjih 5–10 godina, posebno imajući u vidu planinski teren.

Poređenje sa prethodnom dionicom u Crnoj Gori (Bar – Boljare)

– Dionica Smokovac – Mateševo (41 km, izgrađena 2015–2021, izvođač CRBC):  

  Ukupna cijena oko 809–944 miliona eura ( uključujući kreditne troškove).  

  Prosječna cijena po km: oko 19,7–23 miliona eura.  

  Ova dionica se često navodi kao jedna od najskupljih u svijetu po km u trenutku izgradnje, ali je nova dionica sada skuplja za oko 60% po km.

 Poređenje sa prosječnim cijenama u Evropi (2020–2025, uključujući planinske terene)

– Prosječna cijena autoputeva u Evropi: 10–13 miliona eura po km (npr. Austrija ~12,9M, Mađarska ~11,2M, Slovačka ~9,6M).  

– U planinskim terenima cijene rastu: do 25–26 miliona eura po km (npr. Njemačka u planinama ~26M).  

Poređenje sa regionom Balkan (nedavni projekti)

– Hrvatska → oko 6,7 miliona eura po km (niže zbog ravnijeg terena na nekim dionicama).  

– Slovenija → oko 7,3 miliona eura po km.  

– Srbija i Bosna → varira, ali uglavnom 10–20 miliona eura po km za kompleksnije dionice; neki projekti u planinama prelaze 20M.  

– Albanija–Kosovo autoput → prosječno preko 15 miliona eura po km, sa ukupnim troškovima koji su značajno narasli.

Prema dostupnim informacijama iz različitih izvora i procjena tokom godina, troškovi izgradnje **dionice autoputa Mateševo–Andrijevica** (dužine oko 22–23,5 km) značajno su varirali, uglavnom zbog inflacije, rasta cijena materijala, detaljnije razrade projekta i uključivanja PDV-a.

Veoma je zanimljivo, kako su procjene troskova izgradnje ove dionice naglo porasle kad je premijer postao čuveni Milojko Spajic. Odjednom su u cijenu, sve su prilike, ušli i neki „tajni, ali dobro organizovani troškovi ugradnje“

-2019. godina- prvobitna procjena za vrijeme Vlade Duška Markovića): Oko 295 miliona eura ( bez PDV-a), 

2022. godine (procjena Evropske investicione banke – EIB): Oko 300 miliona eura

Mart 2024. godine ( procjena premijera Milojka Spajića, bazirano na idejnom projektu): Oko 500 miliona eura

– 2025. godina ( procjena u tender dokumentaciji Monteputa): Oko *549 miliona eura ( za dužinu od približno 22 km)

Novembar 2024. / 2025. godina (najnovija procjena EBRD-a i aktuelne projekcije): 600–650 miliona eura, što znači 25–27 miliona eura po kilometru (za 23,5 km)

Za poređenje, prva dionica (Smokovac–Mateševo, ~41 km) koštala je oko 809 miliona eura, odnosno ~19,7–20 miliona eura po kilometru, pa se nova dionica procjenjuje kao skuplja po kilometru uprkos manje zahtjevnom terenu

Cijena od ~31,5 miliona eura po km za Mateševo – Andrijevica je među najvišim u Evropi i regionu u posljednjih nekoliko godina, čak i uzimajući u obzir izuzetno zahtjevan planinski teren (više tunela i mostova). Viša je od prethodne dionice u Crnoj Gori za oko 60%, i znatno iznad evropskog prosjeka za planinske autoputeve (20–26M/km). Ranije procjene za ovu dionicu kretale su se oko 25–27 miliona eura po km, pa je ponuđena cijena viša od očekivane.

Imajuci u vidu porast troskova sa 295 mil EUr na 693 mil EUR u razmaku od 2019-2025, cijenim da sve ponude treba odbiti kao preskupe, a istovremeno SDT treba da otvori istragu, zajedno sa Šeficom Evropskog javnog tužilastva (EPPO)Laurom Kaveši ( jer ce značajan dio troškova biti pokriven grantom EK) o mogućoj korupciji na visokom nivou jer su troškovi ugradnje ( korupcije) daleko premašili realne troskove izgradnje.

Imajući u vidu teške optužbe za vlasnike BEMAXA u vezi organizovanog kriminala i šverca cigareta i narkotika i pranja novca, država treba da privremeno ( do pravosnažne presude) preuzme upravljanje nad ovom kompanijom i da sopstvenim  sredstvima ( jeftinim kreditima i grantovima) i resursima gradi ovu dionicu auto-puta koja je neuporedivo lakša od dionice Smokovac-Matesevo.

Bojović: Izlazak predstavnika srpskog naroda iz vlasti bio bi strateški pogrešan

0

Dragan Bojović, nezavisni poslanik, poručuje da nije ispravno da politički predstavnici srpskog naroda napuste pozicije u okviru sistema. Ističe da evropske integracije Crnu Goru obavezuju da se spriječi svaki oblik diskriminacije, i da se kroz dijalog i sporazum prevaziđu istorijske podjele između srpskog i crnogorskog naroda.

Dragan Bojović, nezavisni poslanik, koji je nedavno podnio ostavku na sve funkcije u DNP-u, ponovio je da njegova odluka u toj partiji, u kojoj je proveo više od decenije, nema veze s međuljudskim odnosima. Riječ je o razlikama koje nisu ni programske prirode niti u ciljevima programa, već u načinu ostvarivanja tih ciljeva.

„Riječ je o strateškim načinima ostvarivanja ciljeva koje smo zajednički definisali programom. S obzirom na te razlike, smatrao sam da je odgovorno da podnesem ostavku na svoje partijske funkcije. Svima u DNP-u želim ličnu i porodičnu sreću i svaki uspjeh“, kazao je Bojović u Jutarnjem programu RTCG-a.

Na pitanje da li je ostavka povezana s trenutnim odnosima NSD-a i DNP-a, Bojović je odgovorio da nije, već da je riječ o njegovoj ličnoj odluci i političkom stavu.

 (Foto: RTCG)

„Ne smatram ispravnim da politički predstavnici srpskog naroda napuste pozicije u okviru sistema, ne zbog samih pozicija. Predstavnici srpskog naroda nedavno su ušli u vlast i nisu imali dovoljno vremena da naprave veće greške, a mislim da su radili kvalitetno i odgovorno. Napuštanje tih pozicija sada, i eventualno otvaranje prostora onima koji su nas politički marginalizovali i progonili decenijama, bilo bi strateški pogrešno i to se ne smije raditi“, rekao je Bojović.

On je dodao da se svako pitanje, ma koliko bilo osjetljivo, može rješavati kroz dijalog unutar sistema, posebno što su sada dio tog sistema.

„Ovom odlukom ne želim doprinijeti ni onemogućiti eventualni gubitak vlasti u Podgorici, što smatram da ne bi bilo dobro. To bi značilo da se vlast u Podgorici već treći put ruši u vrlo kratkom periodu. Treba dati priliku razgovoru, dijalogu, sporazumu i dogovoru da se stvari rješavaju na taj način, a ne odmah novim promjenama i izborima, jer ni ti novi izbori vjerovatno ne bi promijenili političku scenu“, naveo je Bojović.

Na pitanje voditelja kako će djelovati u Skupštini, Bojović je pojasnio da će to biti kao nezavisni poslanik, a ne kao neko ko je blizak određenoj partiji.

„Formalno djelujem kao nezavisni poslanik, ni kao dio vlasti, ni kao dio opozicije. To je nova perspektiva koja ima svoje prednosti – svaki zakonski prijedlog ili inicijativu mogu sagledavati iz fokusa građana. To sam radio i do sada, a sada mi pozicija daje veću autonomiju. Primarno ću gledati opšti interes građana i nastaviti sa inicijativama koje poboljšavaju kvalitet života svih nas“, istakao je Bojović.

Voditelj ga je podsjetio na tri zahtjeva njegove bivše partije DNP-a: ustavne promjene radi priznavanja srpskog jezika kao službenog, promjenu zakona o državljanstvu i izmjenu propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila priznata kao nacionalna zastava pored postojeće državne zastave.

„Među prvima sam insistirao da se sva ta pitanja konačno pravno definišu i zakonski uokvire, kako bi se obezbijedila ravnopravnost i spriječila diskriminacija, koja se u prethodnim decenijama dešavala nad srpskim nacionalnim korpusom“, kazao je Bojović.

On je podsjetio da je u jednom trenutku došlo do toga da su srpskom narodu prijetili izbjegličkim traktorima, te da se ne može zanemariti taj period i da se kaže da se ništa nije desi.

„Jer nas na kraju krajeva, integracije koje su u toku i evrtospki sistem pravila obavezuje da spriječimo svaki oblik deskriminacije“, kazao je Bojović.

On je dodao da velika diskriminacija i dalje postoji na nivou govornika srpskog jezika, najveće jezičke zajednice u Crnoj Gori, i da to treba prepoznati kroz zakon, ustav i druga obilježja.

„To je najveća jezička zajednica u Crnoj Gori i to treba da se prepozna i kroz zakon i kroz ustav kao i druga obilježja. Smatram da sve to treba da dovede do pomirenja između srpskog i crnogosrkog naroda što je nasušna potreba. Mi smo malobrojni, mi smo međusobno rođaci, braća, sestre, kumovi. Malobrojni smo se tako duboko međusobno dijelili“, rekao je Bojović.

On je kazao da je neophodno prevazići diskriminatorske odluke i ostvariti pomirenje, kako bismo se mogli posvetiti ključnim pitanjima – kvalitetu života građana.