Na sjeveru pretežno sunčano. Ujutru po kotlinama mjestimično magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv. Najviša temperatura do 15 stepeni.
U južnim i centralnim predjelima sunčano i tokom dana prijatno toplo za ovo doba godine. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Najviša temperatura do 19 stepeni.
More mirno do malo talasasto. Vjetar uglavnom slab, ujutru sjeveroistočni, tokom dana sjeverozapadni i zapadni, a krajem dana jugoistočni. Temperatura mora oko 18 stepeni.
Na jugu i naredna dva dana suvo. Danas pretežno sunčano, u utorak uz povremeno malu do umjerenu, uglavnom visoku oblačnost, a krajem dana povećanje oblačnosti.
U srijedu promjenljivo do potpuno oblačno, na jugozapadu povremeno kiša ili pljusak, a moguća je i grmljavina.
Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, tokom utorka i srijede ponegdje umjeren do pojačan, istočni i jugoistočni. Temperatura bez većih promjena i dalje iznad prosjeka za ovo doba godine.
U centralnim predjelima sjutra pretežno sunčano, u utorak povremeno uz malu ili umjerenu oblačnost. U srijedu umjereno do pretežno oblačno, u zapadnim predjelima ponegdje kiša. Vjetar najčešće slab do umjeren, promjenljiv.
U sjevernim predjelima sjutra tokom dana pretežno sunčano. U utorak povremeno uz malu do umjerenu oblačnost, a u srijedu promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, prvenstveno tokom drugog dijela dana.
Po kotlinama i duž riječnih tokova, ujutru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar slab do umjeren, promjenljiv, u utorak i srijedu povremeno umjeren, u višim predjelima i pojačan, južni. Temperatura i dalje iznad prosjeka za ovo doba godine.
Iznad većeg dijela Evrope sjutra stabilno i suvo uz dosta sunčanih perioda. Povećana oblačnost i mjestimično padavine očekuju se na jugu Skandinavije, dijelu Britanskih ostrva, jugozapadu Francuske, na Pirinejskom poluostrvu te u oblasti Sredozemlja.
Obilniji pljuskovi očekuju se na istoku Španije i za tu oblast za sjutra je izdat crveni meteoalarm.
Najtoplije i danas na jugoistoku, a najhladnije na sjeveroistoku kontinenta.
Najtopliji glavni grad biće Atina sa 17 stepeni, a najhladniji Moskva sa -5.
I danas iznad većeg dijela Balkanskog poluostrva pretežno sunčano. Povećana oblačnost se očekuje u sjevernim i zapadnim predjelima.
Moguća je i česta pojava magle po kotlinama, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Najtoplije će biti duž morskih obala, najhladnije u kontinentalnim predjelima, naročito u mjestima gdje će se magla duže zadržati.
Građani Opštine Zeta na referendumu su se ubjedljivom većinom izjasnili protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna. Kako je saopštio predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, protiv izgradnje kolektora glasalo je 98,4 odsto, odnosno 7.834 građana.
Asanović je naveo da je izlaznost bila izuzetno visoka, preko 95 odsto, što, kako je istakao, daje punu demokratsku i pravnu težinu donijetoj odluci. U samom Botunu, dodao je, 505 građana glasalo je protiv, dok su samo dva birača podržala izgradnju postrojenja.
„Građani Botuna, njih 99,7 odsto, jasno su rekli da su protiv. Ovo je pravno obavezujuće za Zetu i mi moramo da se držimo toga“, poručio je Asanović.
(Foto: RTCG)
On je naglasio da Vlada ne može donositi odluke suprotne jasno izraženoj volji građana.
„Vlada neće ići protiv svojih građana“, dodao je Asanović.
(Foto: RTCG)
Predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić saopštio je da tokom glasanja nijesu zabilježene nikakve nepravilnosti. Pravo glasa imalo je 12.747 građana, koji su glasali na ukupno 29 biračkih mjesta.
Botun (Foto: RTCG)
U Botunu je za danas najavljen i zbor mještana. Mještanin Dimitrije Raičković kazao je da će dalji koraci biti usklađeni isključivo sa voljom građana iskazanom na referendumu.
„Kako kažu Zeta, Zećani i Botunjani, tako ćemo da radimo i da se upravljamo. Ništa unaprijed nećemo preduzimati niti prejudicirati“, rekao je Raičković.
Satler (Foto: RTCG)
U međuvremenu, ambasador Evropske unije u Podgorici Johan Satler poručio je da je spreman da razgovara sa građanima Botuna o pitanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali i o širim ekološkim izazovima.
„Možda je trebalo i ranije, ali dobro je da se to dešava. Bitno je da slušamo jedni druge. Želim da saslušam građane, to je jako važno, jer oni nijesu dugo bili saslušani“, kazao je Satler, podsjećajući i na problem crvenog mulja, za čije je rješavanje izdvojeno više od 30 miliona eura.
„Vjerujem da će i pitanje postrojenja u Botunu biti uspješno riješeno“, zaključio je ambasador EU.
Policija je saopštila da je podnijela krivičnu prijavu protiv I.K. (44) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na način što je u toku oktobra 2025. godine, na teritoriji Nikšića i Plužina, predstavljajući se kao bliski rođak tri starija oštećena lica, iste doveo u zabludu, zbog čega su mu oni, po osnovu zajma, isplatili novac u ukupnom iznosu od 2.710 eura.
“I.K. je na taj način ostvario protivpravnu imovinsku korist u pomenutom iznosu”, navodi policija.
Ovo lice se nalazi u UIKS-u, takođe zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na teritoriji više gradova u Crnoj Gori.
Poljska namjerava da izazove rat Evrope sa Rusijom, ali Budimpešta u to neće ući, rekao je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto.
– Razumijemo da vi zaista želite da započnete rat Evrope protiv Rusije! Mi nećemo dozvoliti da budemo uvučeni u vaš rat – naveo je Sijarto na mreži X reagujući na kritike poljskog ministra spoljnih poslova Radoslava Sikorskog.
We understand you really want a Russia vs. Europe war! We will not let ourselves be dragged into your war!! https://t.co/UXqBu74WSd
Sikorski je juče optužio mađarskog premijera Viktora Orbana da je navodno „dobio Orden Lenjina“, nakon što je on izjavio da bi evropsko oduzimanje ruskih aktiva predstavljalo faktičku „objavu rata“ Moskvi.
Evropska unija odobrila je ranije zamrzavanje ruskih aktiva u iznosu od 210 milijardi eura na neodređeno vrijeme.
Centralna banka Rusije podnijela je tužbu protiv belgijskog depozitara „Juroklir“, u kojem se nalaze ruska sredstva, zahtijevajući naknadu štete.
Posebno je neobično što diplome i detaljni podaci o posljednjem nivou obrazovanja svih ministara, potpredsjednika Vlade i poslanika nisu javno dostupni, bez obzira na nivo obrazovanja, kaže Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u CGO
Većina ministara i potpredsjednika Vlade nisu po zahtjevu za pristup informacijama od javnog značaja dostavili kopiju fakultetske diplome. Podatak o prosječnoj ocjeni tokom studiranja za samo troje ministara je javan, dok su ostali smatrali da ta informacija spada u domen zaštićenih ličnih podataka.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je u maju ove godine, cijeneći angažman ministarke Anđele Jakšić Stojanović u adresiranju fenomena lažnih i kupljenih diploma, uputio Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija inicijativu da se uvede obavezno javno objavljivanje podataka o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi Vlade i poslanici Skupštine stekli akademska zvanja, uključujući i period studiranja i datum sticanja diplome.
“Ignorisanje ove inicijative, o kojoj je CGO obavijestio i javnost, dodatno jača sumnje u vjerodostojnost diploma najviših nosilaca izvršne i zakonodavne vlasti. Suprotno tome, uvođenje obaveze javnog objavljivanja podataka poslalo bi jasnu poruku odgovornosti i doprinijelo jačanju povjerenja između javnosti i vlasti”, objašnjava Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u CGO.
Ona ističe da se ova obaveza može vrlo jednostavno urediti izmjenama poslovnika Vlade i Skupštine, ukoliko bi bila zvanično inicirana od strane predstavnika vlasti. S obzirom na to da se često naglašava stabilna većina, usvajanje takve odluke ne bi predstavljalo problem.Dugoročno, dodaje, Kaluđerović ovo je jedno od pitanja koje bi trebalo urediti Zakonom o Vladi i Zakonom o Skupštini, propisima koji se predugo najavljuju, a čija se izrada ili skorije usvajanje više ni ne pominju.
“Posebno je neobično što diplome i detaljni podaci o posljednjem nivou obrazovanja svih ministara, potpredsjednika Vlade i poslanika nijesu javno dostupni, bez obzira na nivo obrazovanja. Treba podsjetiti i da za ove pozicije u Crnoj Gori ne postoje zakonska ograničenja, odnosno obavezni propisani nivo nacionalnog okvira kvalifikacije, pa čak i lice sa završenom osnovnom školom može biti ministar ili poslanik”, naglašava viša pravna savjetnica u CGO.
Budimir Aleksić, potpredsednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dostavio je sve “obrazovne isprave” osim diplome sa osnovnih studija na Filološkom fakultetu u Beogradu na kojem je magistrirao i doktorirao.
Budmir Aleksićfoto: Bojana Ćupić/Vlada Crne Gore
Ostali potpredsednici Vlade nisu u zakonskom roku dostavili kopiju diplome o završenim osnovnim akademskim studijama.
Što se tiče ministara, samo troje je dostavilo diploma fakulteta na kojoj nisu izostavljeni podaci o prosječnoj ocjeni tokom studiranja.
Mirsad Azemović, minister dijaspore, među rijetkim je ministrima i potpredsednicima Vlade koji su dostavili diplome iz koje se vide svi traženi podaci. On je studirao od 2001/2 do 2009. godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, uz prosječnu ocjenu od 7,14, a diplomirao je sa ocjenom 9.
Mirsad Azemovićfoto: Vlada Crne Gore
Anđela Jakšić Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na odsjeku-smjeru za engleski jezik i književnost, sa prosječnom ocjenom 8,75 i ocjenom 10 na diplomskom ispitu.
Anđela Jakšić Stojanovićfoto: Vlada Crne Gore
Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, završio je Pravni fakultet u Podgorici, sa srednjom ocjenom “D” (7,36).
Damjan Ćulafićfoto: Bojana Ćupić/Vlada Crne Gore
Bojan Božović, ministar pravde, upisao je Pravni fakultet u Podgorici školske 2003/2004. Osnovne studije je okončao 2007. godine, ali podatak o prosječnoj ocjeni je izbrisan, s obrazloženjem “zaštite privatnosti”.
Bojan Božovićfoto: Bojan Gnjidić/Vlada Crne Gore
Fatmir Đeka, ministar ljudskih prava, na Ekonomskom fakultetu u Podgorici nostrifikao je diplomu stečenu na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Skadru koju je stekao u periodu od 1993. do 1997. godine. Na diplomi nije navedena prosječna ocjena.
Fatmir Đekafoto: Đorđe Cmiljanić/Vlada Crne Gore
Filip Ivanović, potpredsednik Vlade za vanjske i evropske poslove, prema dostupnim podacima, diplomirao je i magistrirao na Odsjeku za filozofiju Univerziteta u Bolonji, a doktorirao na Odsjeku za filozofiju i religijske studije Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju u Trondhajmu. Ivanović po zahtjevu za SPI nije dostavio diplomu sa osnovnih studija.
Filip Ivanovićfoto: Saša Matić/Vlada Crne Gore
Među onima za koje je podatak o prosječnoj ocjeni tokom studiranja ostao nepoznanica je Nik Đeljošaj, ministar ekonomskog razvoja, koji je završio Učiteljski fakultet u Prištini.
Nik Đeljošajfoto: Bojan Gnjidić/Vlada Crne Gore
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, prema podacima Bošnjačke stranke, diplomirao je na Fakultetu za poslovne studije u Podgorici, gdje je i stekao zvanje magistra ekonomije.
Admir Šahmanovićfoto: Boris Pejović
Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova, diplomirala je na Pravnom fakultetu u Podgorici, ali kopija diplome ne sadrži podatak o prosječnoj ocjeni.
Maida Gorčevićfoto: Saša Matić/Vlada Crne Gore
Tamara Vujović, ministarka kulture i medija, Dragan Krapović, ministar odbrane, i Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, izbrisali su podatke o prosječnoj ocjeni. Vujović, po zanimanju specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, završila je Medicinski fakultet u Beogradu, a Krapović je studirao na Pravnom fakultetu u Podgorici od 1997/98. do 2005. godine. Gutić je poslije studija koje su trajale od 1999/2000. do 2008. godine završio Ekonomski fakultet u Podgorici.
Tamara Vujovićfoto: Saša Matić/Vlada Crne Gore
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kako je navedeno, ne posjeduje u svojoj dokumentaciji diplomu ministra Vladimira Joković, već samo radnu knjižici.
foto: najnovije.me
Filip Radulović, ministar pomorstva, završio je Fakultet poljoprivrednih i ekoloških nauka na Univrezitetu u Kaliforniji (University of California Faculty of college agricultural and enviromental science).
(Foto: MPS)
Ni na diplomi Maraša Dukaja, ministra javne uprave, nema podataka o prosječnoj ocjeni. Dukaj je diplomirao na Fakultetu društvenih nauka i obrazovanja Univerziteta u Tirani.
Maraš Dukajfoto: MJU
Snežana Kaluđerović ističe da diploma jeste javna isprava kojom se poslodavcu dokazuje stručnost za određeno radno mjesto ali, sa druge strane, istraživanje CGO-a iz maja ove godine pokazalo je da se na sajtu Vlade ne mogu naći potpuni podaci o obrazovanju za 44 odsto članova Vlade, dok na sajtu Skupštine takve informacije nedostaju za 24 odsto poslanika.
“Kako su članovi Vlade politički izabrani, za te pozicije ne postoje jasno definisane norme koje bi zahtijevale određeni nivo obrazovanja ili stručni profil. To, ipak, ne oslobađa javne funkcionere obaveze da u demokratskom društvu budu transparentni u vezi sa svim podacima koji omogućavaju javnosti da formira stav o njihovoj kompetentnosti. Svako uskraćivanje informacija otvara prostor za sumnju i dodatno podstiče percepciju netransparentnosti, nepotizma ili slabe kontrole kvaliteta kadrova”, kaže Kaluđerović, napomenuvši da, ako se za ove pozicije formalno ne propisuje minimalni nivo obrazovanja, realnost savremenog javnog upravljanja zahtijeva da najviše državne funkcije obavljaju visoko obrazovani ljudi, sa širokim spektrom vještina i kompetencija, poznavanjem stranih jezika, te često i iskustvom u diplomatiji ili menadžmentu.
Uspjesi se ne skrivaju
Prosječna ocjena jeste lični podatak, ali ne i osjetljiv, poput medicinskih informacija, etničke pripadnosti ili političkih uvjerenja, kaže Snežana Kaluđerović, naglašavajući da se skrivanjem prosječne ocjene u diplomama ostavlja utisak da se nešto namjerno prikriva, jer je prirodno pretpostaviti da se uspjesi ne skrivaju.
“Ovdje se otvara i šire pitanje: da li se ministarske funkcije mogu opravdati isključivo političkim imenovanjem ili se podrazumijeva posjedovanje određenih znanja i menadžerskih vještina koje su ključne za razumijevanje resora, rješavanje problema i donošenje odluka? U praksi se to najjasnije vidi kroz rezultate rada pojedinih ministara”.
Kaluđerović naglašava da se posljednjih godina mnogo govori o fenomenu lažnih diploma:
“Mi u CGO-u smatramo da borbu protiv ovog problema moraju predvoditi upravo oni koji su na čelu institucija. Javni funkcioneri koji skrivaju svoje diplome direktno podrivaju napore da se izgradi povjerenje javnosti, kao i temelji profesionalne i odgovorne javne uprave”.
Od Kamenice do Bara
Od onih koji nisu odgovorili po zahtjevu za SPI, prema javnosti dostupnim podacima, ministar finansija Novica Vuković2005. upisao se na Fakultet za uslužni biznis (FABUS), u Sremskoj Kamenici, direktno na drugu godinu studija. Završio je 2007. smjer Menadžment u sektoru finansijskih usluga sa prosječnom ocjenom 6,86, dok je diplomski rad na temu “Depoziti” odbranio sa ocjenom 10.
Milun Zogović, potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj, završio je Pravni fakultet Univerziteta u Prištini, sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici.
Milun Zogovićfoto: Vlada Crne Gore
Ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović ima diplomu Rudarsko-metalurškog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici.
Foto: Najnovije/N.D.
Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove Univerziteta Privredne komore u Novom Sadu.
Slaven Radunovićfoto: Bojan Gnjidić/Vlada Crne Gore
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO Ernad Suljević visoko obrazovanje stekao je na Fakultetu za turizam u Baru Univerziteta Mediteran.
Ernad Suljevićfoto: Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama
Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.
U više navrata smo upozoravali da Termoelektrana Pljevlja neće biti spremna za puštanje u rad 1. decembra. Na kraju su je ipak pustili u rad bez neophodnih dozvola propisanih zakonom, a pritom nijedan segment koji se tiče ekološke rekonstrukcije nije stavljen u funkciju, što je bio glavni i jedini razlog za prekid njenog rada na osam mjeseci, saopšteno je iz Građanskog pokreta URA.
„Na taj način EPCG i Ministarstvo energetike, na čijem je čelu Admir Šahmanović, svjesno su ugrozili sve građane Pljevalja, koji su vjerovali da će po završetku rekonstrukcije situacija sa TE Pljevlja biti znatno povoljnija kada je u pitanju ispuštanje štetnih gasova“, kazali su iz te partije.
Naglašavaju da su danima jedini upozoravali na protivzakonske aktivnosti u TE Pljevlja, ali da su menadžment EPCG i Ministarstvo energetike prećutali situaciju, zbog čega pozivaju nadležne da utvrde odgovornost.
„Tačno je da ovaj problem postoji dugi niz godina i da je i ranije bilo sličnih situacija, ali nikada do sada nije rađena ovakva vrsta ekološke rekonstrukcije, a da se u rad pusti pogon TE bez završenih poslova. Pozivamo nadležne da hitno objave podatke o emisiji štetnih gasova iz TE, jer tvrdimo da su oni isti ili na većem nivou nego prije rekonstrukcije“, kazali su iz partije Dritana Abazovića.
Razlog za to je, kako navode, jednostavan: u TE Pljevlja nijesu u funkciji ni postrojenje za odsumporavanje, ni postrojenje za denitrifikaciju dimnih gasova.
Takođe, iz URA pozivaju EPCG da objavi podatke sa svojih sistema za kontinualni monitoring dimnih gasova, kako bi se vidjeli efekti ekološke rekonstrukcije, ukoliko ih uopšte ima, kroz smanjenje emisija praškastih čestica, sumpornih i azotnih oksida.
„Sačekaćemo inspekcijski nalaz, ali ako se naši navodi, nakon objavljivanja podataka mjerenja, ispostave kao tačni, u šta nažalost, ne sumnjamo, odgovorni u menadžmentu EPCG moraju podnijeti neopozive ostavke. Isto tako, očekujemo da se nadležna tužilaštva uključe u ispitivanje kako je i uz čiju saglasnost TE puštena u probni rad, da li su ispoštovane odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i da li su svi nadležni inspekcijski organi dali potrebne saglasnosti za puštanje u probni rad“, zaključuju u saopštenju.
EKOCID U PLJEVLJIMA: KO JE PUSTIO U RAD TE PV BEZ SISTEMA ODSUMPORAVANJA? POSAO ZA SDT NOVOVICA!!!
Jučerašnja meteorološka situacija dodatno je pogoršala stanje – gusta magla se podigla visoko, tako da je dimnjak Termoelektrane ostao ispod tog sloja, a sistem za odsumporavanje još uvijek nije pušten u rad.
To znači da je Termoelektrana započela rad bez odsumporavanja i to je osnovni uzrok ovakvog zagađenja“, rekao je Vraneš.
Iz Uprave policije saopšteno je da je bjelopoljska policija podnijela krivičnu prijavu protiv pravnog lica “S.B.D.” iz Bijelog Polja, odgovornog D.K. i B.M., koji se sumnjiče za falsifikovanje isprave.
Naime, sumnja se da su falsifikovali uvjerenja po osnovu poreza i doprinosa “S.B.D.” d.o.o. i upotrijebili ga prilikom predaje zahtjeva za ostvarivanje prava na subvenciju lica sa invaliditetom Zavodu za zapošljavanje Crne Gore – Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.
“Suzbijanje ekonomskog kao i svih ostalih oblika kriminaliteta će i dalje biti u fokusu službenika Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever”, radi stvaranja sigurnijeg ambijenta za život i rad naših građana”, zaključuju iz UP.
Branimir Džoni Štulić još jednom je uradio ono što najbolje zna.
Iznenadio je publiku i bez ikakve ranije najave objavio “novu” pjesmu.
“Bez mene” je našla mjesto 1987. godine na albumu Azre “Između krajnosti”.
Sada je dobila novo ruho.
Džoni već dugo živi u svojevrsnoj ilegali.
Jedini kontakt koji fanovi imaju s njim je Jutjub kanal na kom je i objavio ovu verziju.
Komentari su uslijedili odmah nakon premijere – naravno da svi žele samo jedno, Džonijev povratak na scenu kojoj je dao mnogo.
“Vrijeme je, Branimire, da se za života vratiš malo u svijet ovaj naš. Da napuniš Arene od Ljubljane do Skoplja, pa onda možemo svi da idemo. Nemoj da čekaš, vrijeme nam bježi, čovječe”, jedan je od komentara objavljenih ispod snimka nove pjesme.
Imajući u vidu okolnosti i godine ilegale, teško da će se ova želja ispuniti.
Uprava policije je saopštila da je uhapsila vozača P.J. (22) iz Mojkovca zbog prekoračenja dozvoljene brzine na auto-putu.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, P.J. je kontrolisan dok se kretao brzinom od 192 kilometra na sat na dijelu puta gdje je maksimalno dozvoljena brzina 100 kilometara na sat.
Zbog počinjenog prekršaja, on je uhapšen i priveden sudiji za prekršaje u Kolašinu na dalju nadležnost.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.