Home Blog Page 24

Ćulafić: Bez Regionalnog vodovoda nema turizma

0

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, poručio je na sjednici Skupštine tokom diskusije o Predlogu zakona o izmjenama Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju crnogorskog primorja da predložena zakonska rješenja imaju za cilj jačanje jednog od najznačajnijih državnih preduzeća, “Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje”, kao i obezbjeđivanje njegovog dugoročnog i održivog funkcionisanja, saopšteno je iz njegovog resora.

Kako navode, Ćulafić je naglasio da, iako ovaj zakon formalno nije dio pregovaračkog Poglavlja 27, predstavlja dokaz da se MERS ne bavi isključivo evropskim integracijama, već i svim drugim pitanjima koja su od životnog značaja za građane Crne Gore.

Istakao je da se izmjenama zakona vrši terminološko usklađivanje sa drugim sistemski važnim propisima, uključujući zakone koji uređuju oblast prostornog planiranja, legalizacije bespravno izgrađenih objekata, turizma i ugostiteljstva.

Govoreći o finansijskoj održivosti “Regionalnog vodovoda”, ministar je podsjetio da važeća posebna naknada za investiciona ulaganja na crnogorskom primorju ističe krajem 2027. godine, dok ovo preduzeće planira realizaciju više kapitalnih projekata.

’’Vlada je zauzela stav da je potrebno produžiti period važenja ove posebne naknade do 2034. godine. Cilj je da se na taj način obezbijedi održivo finansiranje i funkcionisanje ‘Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje’, ali i servisiranje kreditnih obaveza, prije svega prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj“, kazao je ministar Ćulafić.

Osvrćući se na rezultate poslovanja “Regionalnog vodovoda”, ministar je saopštio da je preduzeće u 2025. godini ostvarilo istorijski rekordne prihode od 9,5 miliona eura, uz neto dobit od 1,5 miliona eura.

’’Regionalni vodovod je u 2025. godini isporučio crnogorskom primorju 12 miliona kubika vode. Dakle, pod znacima navoda, ‘nesposobnost’ tog menadžmenta je takva da nijedan jedini dan crnogorsko primorje nije bilo bez pijaće vode’’, naveo je ministar.

Ćulafić je istakao da bez Regionalnog vodovoda ne bi bilo održivog razvoja turizma na crnogorskom primorju, te da rezultati poslovanja demantuju tvrdnje o lošem upravljanju preduzećem.

Ministar je podsjetio i na izazove sa kojima se suočava vodoizvorište Bolje sestre, navodeći da je njegova izdašnost sa 2.090 litara u sekundi iz 2010. godine smanjena na 288 litara u sekundi, prvenstveno zbog dugogodišnje nelegalne eksploatacije šljunka iz korita rijeke Morače.

’’Aktuelni menadžment potrudio se da popravi tako devastirano stanje korita Morače. U 2025. godini izgrađene su dvije brane u toku rijeke Morače, podignut je nivo izdašnosti vodoizvorišta i, ponavljam, nijedan jedini dan crnogorsko primorje nije bilo bez vode’’, ocijenio je ministar Ćulafić.

Posebno se osvrnuo na aktivnosti izvršnog direktora “Regionalnog vodovoda”, Krsta Radovića, u zaštiti izvorišta i javnog interesa. Ministar Ćulafić je podsjetio da je Radović učestvovao u akciji „Kajak“, u okviru koje su uhapšena četiri osobe zatečene u nelegalnoj eksploataciji šljunka iz korita rijeke Morače.

Ministar je ocijenio da takav pristup pokazuje visok nivo odgovornosti prema državnim resursima i zaštiti vodoizvorišta, ističući da je rijetkost da se rukovodioci javnih preduzeća lično uključe u aktivnosti usmjerene na suzbijanje nelegalne eksploatacije prirodnih dobara.

’’Volio bih da čujem koji je to direktor nekog državnog preduzeća pokazao ovakav nivo preduzimljivosti i kome nije ispod časti da zaštiti javni interes na način na koji to radi gospodin Radović“, poručio je Ćulafić.

On je naglasio da činjenice, poslovni rezultati i konkretni projekti stoje iza rada aktuelnog menadžmenta “Regionalnog vodovoda”, te da su stabilno vodosnabdijevanje, rekordni prihodi i uspješna zaštita izvorišta najbolja potvrda ostvarenih rezultata.

Ministar je poručio da se o radu “Regionalnog vodovoda” mora govoriti jezikom činjenica, ističući da su poslovni rezultati, realizovani projekti i stabilno snabdijevanje vodom najbolji pokazatelji uspješnosti preduzeća.

„Smatram da ovaj predlog zakona ima svoju svrhu i da treba da dobije podršku“, zaključio je ministar.

DPS se obratio Satleru: Zakonski mehanizmi nisu adekvatni za zaštitu žena

0

Poslanica DPS-a Nela Savković Vukčević je navela da je prošla već godina od kad je predlog izmjena Krivičnog zakonika u kom se femicid definiše kao posebno krivično djelo upućen Evropskoj komisiji, ali da od Brisela još nije stigao odgovor

Poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) obratile su se šefu Delegacije Evropske unije (EU) Johanu Satleru povodom dva slučaja femicida u posljednjih 48 sati.

To je na konferenciji za medije u parlamentu kazala poslanica DPS-a Nela Savković Vukčević.

Ona je navela da je prošla već godina od kad je predlog izmjena Krivičnog zakonika u kom se femicid definiše kao posebno krivično djelo upućen Evropskoj komisiji, ali da od Brisela još nije stigao odgovor.

“Ovdje smo da izrazimo našu zabrinutost i da kažemo da su nasilje u porodici i naslije nad ženama ozbiljna krivična djela”, navela je Savković Vukčević.

foto: najnovije.me

Dodala je da su ubistva koja su se dogodila u posljednja dva dana pokazala da trenutni zakonski mehanizmi nisu adekvatni.

“Zato pozivamo Evropsku komisiju da što prije da svoje mišljenje o izmjenama Krivičnog zakona u dijelu u kom bi se definisao femicid”, poručila je ona.

Joković: Bune se farmeri koji se ne mire sa promjenama

0

Crnogorski farmeri primaju najveće subvencije u Evropi, a mjerama koje je preduzelo Ministarstvo poljoprivrede sektor stočarstva je napredovao i povećana je ukupna proizvodnja sirovog mlijeka, rekao je resorni ministar Vladimir Joković na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je bila posvećena stanju u poljoprivredi sa posebnim osvrtom na mljekarstvo.

– Otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori po litru kreće se od 50 do 55 centi. Imamo podršku 20 centi od države, Ministarstva poljoprivrede, to je znači 70 do 75 centi. I imamo od lokalnih samouprava od pet do 12 centi. Dakle, gornja granica je 75 do 87 centi – saopštio je on, napominjući da je u Mađarskoj trenutno otkupna cijena 39 centi po litru, a u Francuskoj 57 centi.

Upitan da objasni zašto onda domaći farmeri sve češće protestuju, Joković je kazao da se bune oni koji se još nisu pomirili sa promjenama koje su se desile u avgustu 2020. godine. 

Saopštio je da je broj poljoprivrednih gazdinstava porastao sa preko 18 hiljada na skoro 24,9 hiljada gazdinstava.

Napomenuo je i da trenutno nijedna zemlja u Evropi ne izdvaja za poljoprivredu pet odsto iz budžeta.

Problem viška mlijeka se preuveličava, rekao je Joković, ilustrujući svoj stav podatkom da je tokom protesta prošle jeseni u želji da pomogne proizvođačima i mljekarima, Ministarstvo poljoprivrede za tri sedmice otkupilo i izvezlo svega 36 hiljada litara mlijeka, čija je vrijednost iznosila 18 hiljada eura.

Kazao je i da se tokom nedavnog protesta na javni poziv za otkup viška mlijeka iz mljekarskog sektora niko nije javio.

– Tresla se gora, rodio se miš, a poslije dva dana dobili smo zahtjev za ljeto. Isti oni koji su protestovali da neće da otkupe, sada su tvrdili da će im faliti mlijeka. Ja odgovorno tvrdim, nijesu htjeli da ga izvezu zato što im je trebalo ovdje, ali je pravljen performans da se napravi da se nešto ne radi – rekao je on, odgovarajući poslanici Aleksandri Despotović (DPS).

Odgovarajući joj zašto Crna Gora nije iskoristila pravo i privremeno obustavila uvoz mlijeka, Joković je kazao da to nije izvodljivo, jer smo preuzeli obaveze kao članica CEFTA i kandidat na pragu članstva u EU.

Oskar Huter (DPS) je rekao da je iz Jokovićevih odgovora jasno da MPŠV nema strategiju rješavanja viškova mlijeka. Naveo je i da je nedopustivo da ministar kaže da protestuju oni farmeri koji se nisu pomirili s izbornim porazom DPS-a 2020. godine.

Despotović je naglasila da Joković banalizuje stanje u stočarstvu ističući političke podjele među farmerima. Takođe, ukazala je i da Ministarstvo nije učinilo ništa da se poveća agrobudžet.

Ilir Čapuni (Albanska alijansa) rekao je Jokoviću da je razumljivo što se na ime poljoprivrede najviše ulaže na sjeveru države, ali je ukazao da Ulcinj, pored veoma razvijenog maslinarstva, ima i druge grane poljoprivrede visoko razvijene i zato zaslužuje više ulaganja i brige države po tom pitanju.

Vladislav Bojović (DNP) je podržao ministra da traži od Vlade da se pronađu sredstva koja će omogućiti kupovinu poljoprivredne mehanizacije onima koji za to nisu dobili sredstva iz IPARD fondova.

Uvoz veći zbog većeg broja turista

Enormno povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda nastalo je, između ostalog, i zato što je došlo do rasta broja turista, rekao je Joković odgovarajući poslaniku Huteru.

Ipak, priznao je „ono što je evidentno jeste da je Crna Gora dosta zavisna od uvoza poljoprivrednih proizvoda i biće jedan duži period“.

Istakao je i da statistika o uvozu hrane ne prikazuje pravu sliku, jer, kako je rekao, pod poljoprivrednim proizvodima podrazumijvaju se i konditorski proizvodi, kafa, banane, ananas, kao i duvanski proizvodi, „što ne postoji nigdje u Evropi“.

– Suština je konfiguracija terena, podneblje, isplativost proizvodnje, i to je nemoguće sve sanirati. Ali ključni razlog za to je povećanje broja turista i povećanje standarda, jer za vrijeme vaše za 222 eura ništa nijesu mogli da kupe, bili su na ivici egzistencije – kazao je Joković.

Fond PIO: Majske penzije biće veće 0,95 odsto

0

Majska stopa usklađivanja penzija od 0,95 odsto rezultat je primjene zakonom utvrđenih parametara i dostupnih pokazatelja (koje objavljuje MONSTAT) u trenutku obračuna, poručili su iz Fonda PIO.

Kako su kazali, Fond PIO je u obavezi da primjenjuje važeći Zakon o PIO shodno članu 58 koji se odnosi na formulu za usklađivanje penzija.

“Fond PIO ne može odstupati od te formule niti donositi odluke koje bi bile u suprotnosti sa zakonom. Majska stopa usklađivanja penzija od 0,95 odsto rezultat je primjene zakonom utvrđenih parametara i dostupnih pokazatelja (koje objavljuje MONSTAT) u trenutku obračuna”, navodi se u saopštenju.

Iz Fonda PIO su istakli da se finansijska situacija stabilizuje kroz uvećane prihode od doprinosa i da postoje jasni pokazatelji pozitivnog trenda.

“Na kraju 2025. godine deficit Fonda PIO iznosio je 55,5 odsto, u prva četiri mjeseca 2025. godine deficit Fonda PIO iznosio je 59,5 odsto, a u prva četiri mjeseca 2026. godine deficit Fonda PIO iznosio je 49,3 odsto”, istakli su.

Printscreen/Fond PIO
Printscreen/Fond PIO

Kako su istakli, ovaj pad deficita ukazuje na poboljšanje finansijske pozicije Fonda PIO kroz rast prihoda od doprinosa i može biti posljedica nekoliko faktora poput povećane privredne aktivnosti, smanjenja sive ekonomije, povećanja zaposlenosti i ostalih razloga, što dugoročno doprinosi održivosti penzionog sistema.

“Fond PIO ostaje posvećen poštovanju zakona i redovnoj isplati penzija svim korisnicima. Sve odluke o usklađivanju donose se u okviru zakonskih ovlašćenja, uz transparentno praćenje finansijskih pokazatelja i na osnovu podataka nadležnih državnih institucija”, poručili su.

Sljedeće usklađivanje penzija, kako su zaključili, planirano je za septembar 2026. godine a novac je obezbijedjen budžetom Fonda PIO koji u 2026. godini iznosi 843,37 miliona eura.

NSD Pljevlja podržao inicijativu „o otpriznavanju Kosova“, očekuju konkretne rezultate

0

Funkcioneri Nove srpske demokratije iz Pljevalja podržali su inicijativu o, kako navode, otpriznavanju Kosova koju je u tom gradu predložio DNP, nakon sastanka u Podgorici na kojem su upoznati sa planovima i dometima realizacije slične inicijative u Opštini Zeta.

Na sastanku su funkcioneri NSD iz Opštine Zeta upoznali predsjednika Opštinskog odbora NSD u Pljevljima i poslanika Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša i odbornike te stranke u tom gradu sa planovima i realizacijom inicijative o otpriznavanju Kosova u Zeti.

„Prisutni funkcioneri naše stranke iz Pljevalja donijeli su jedinstven stav da podrže sličnu inicijativu koju je DNP predložio u njihovom gradu“, navodi se u saopštenju.

Kako je saopšteno, predstavnici NSD iz Pljevalja zahvalili su kolegama iz Zete na detaljnim informacijama koje su dobili tokom sastanka.

Iz stranke navode i da očekuju da će inicijatori ove inicijative započeti njenu realizaciju na terenu, kako bi građani mogli da prepoznaju i osjete njene konkretne učinke.

Tomić: Liberalno građanstvo kao instrument depolitizacije i asimilacije Srba

0

Kontra-građanistički srpski blok (front)

Građanistički narativ funkcioniše kao instrument asimilacije i depolitizacije srpskog supstrata. Zato je bitno koncentrisanje srpskog političkog potencijala u suveren, autonoman i kontra-građanistički blok zasnovan na principima srpskog integralizma.

Liberalni građanstvo kao instrument depolitizacije i asimilacije Srba

Analiza društveno-političkih procesa u Crnoj Gori tokom proteklih decenija ukazuje na to da je koncept tzv. „građanstva” primarno djelovao kao ideološki paravan za marginalizaciju srpskog nacionalnog činioca iz institucionalne i javne sfere. Liberalno-građanska premisa, koja zasniva političku zajednicu isključivo na apstraktnom pojedincu (atomizovanom građaninu), u specifičnom crnogorskom kontekstu rezultirala je potiskivanjem kolektivnih prava Srba i pokušajem njihove degradacije na nivo manjinske folklorne zajednice.

Iz perspektive savremene političke filozofije, posebno komunitarističke (Valzer) kritike liberalizma, jasno je da država ne može biti aksiološki neutralna. Proklamovano građanstvo u praksi često maskira težnju ka asimilaciji u jedan vještački konstruisan nacionalni okvir, prisiljavajući srpski konstitutivni narod na permanentne korak-po-korak ustupke pod izgovorom evroatlantskih integracija i zaista bespotrebne političke korektnosti.

Srbi u Crnoj Gori nemaju status doseljene manjine koja aplicira za socijalnu inkluziju, već status autohtonog, državotvornog društveno-istorijskog entiteta sa neupitnom istorijskom baštinom!

Formiranje suverenog srpskog bloka:
Strategija kontra-građanističkog djelovanja

Nasuprot modelu puke participacije u vlasti, koja po pravilu zahtijeva ideološku razvodnjenost i prihvatanje nametnutih paradigmi, predlažem koncept koncentrisanog, monolitnog srpskog bloka. Ovaj blok svoje djelovanje treba da zasniva na tri ključna postulata:

Ideološka i aksiološka doslednost: Odbacuje se površna retorička adaptacija motivisana zahtjevima spoljnih centara moći ili tranzicionih političkih elita. Srpski nacionalni identitet (srpski jezik, ćirilično pismo, Srpska pravoslavna crkva i kosovski zavjet) definiše se kao vrijednost koja ne može biti predmet koalicionih kompromisa.

Kontra-građanstička paradigma: Srpski politički pokret mora djelovati kao antiteza globalističkom socijalnom inženjeringu i eksperimentima. To podrazumijeva kritički otklon prema sistemu koji je izgrađen na antisrpskom narativu i aktivnu borbu za radikalnu restituciju kolektivnih prava srpskog naroda.

Politička autonomija: Srpski nacionalni interesi ne mogu biti uslovljeni koalicionim kvotama. Ostvarivanjem pune političke suverenosti, srpski blok prestaje da bude objekat ucjena i postaje samostalni akter sa kojim ostali društveni činioci moraju tražiti kompromis na bazi ravnoteže moći.

Srpski integralizam

Srpski integralizam se posmatra kao legitimna kulturna, duhovna i politička koncepcija koja afirmiše neraskidivo jedinstvo srpskog etno-prostora, nezavisno od formalno-pravnih i državnih granica. Ovaj pristup polazi od činjenice da je srpski kulturni prostor jedinstven i nedjeljiv od Beograda i Banja Luke do Podgorice i crnogorskog primorja.

Jačanje srpske samosvijesti u Crnoj Gori nema karakter destabilizacije, već predstavlja istorijski kontinuitet odbrane izvornog identiteta Crne Gore iz perioda Petrovića, koja je svoju državnost temeljila na srpskoj etničkoj tradiciji.

Borba za očuvanje srpskog supstrata u Crnoj Gori ima dugoročni cilj i zahtijeva elitu otpornu na spoljne pritiske i medijsku marginalizaciju. Eliminisanjem štetnih građanstičkih pretpostavki i odbacivanjem diktata političke korektnosti, stvaranje snažnog i ideološki homogenog srpskog bloka nameće se kao jedini istorijski garant biološkog, kulturnog i političkog opstanka srpskog naroda na ovim prostorima.

Autor je magistrand istorije

AMSCG: Na većini puteva saobraća se bez vanrednih ograničenja

0

Saobraća se bez vanrednih ograničenja na većini putnih pravaca u zemlji. Iz AMSCG-a apeluju na vozače da vožnju prilagode uslovima na putu i poštuju saobraćajne propise na mjestima izvođenja radova.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta „Đurđevića Tara“ na magistralnom putu M-6, dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet Đurđevića Tara, odobrava se promjena režima saobraćaja na sljedeći način:

Totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom itd.) nosivosti preko 3,5 tone, od 04.03.2026. godine do završetka radova.

Za putnički saobraćaj i autobuse, sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, kao i totalna obustava saobraćaja od 6.00 do 8.00, od 10.00 do 12.00 i od 14.00 do 20.00 časova u periodu od 1.06.2026. godine do 30.06.2026. godine.

Odobrava se totalna obustava saobraćaja do završetka radova u vremenskom intervalu od 11.00 do 17.00 časova zbog izvođenja radova na završnom sloju asfalta u sklopu rekonstrukcije na magistralnom putu M-3, dionica Plužine – Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje. Obustava saobraćaja u petak, 05.06.2026. godine, u terminu od 12.00 do 18.00 časova.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar – Kamenički most – Krute, a saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 8.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 časova.

U periodu od 16.12.2025. godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17, dionica Čevo – Riđani, zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova na sanaciji mosta Kruče na magistralnom putu M-1, dionica Bar – Ulcinj.

Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, u terminu od 8.00 do 17.00 časova, zbog izvođenja radova na izgradnji potpornog zida na regionalnom putu R-30, dionica ulaz u Petnjicu.

Do 30.06.2026. godine odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 8.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30, dionica Petnjica – Bioča, potez Bioča – Lješnica.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica – Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak–petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.

Za period od 19.01.2026. godine do 15.06.2026. godine doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, kao i mogućnosti potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 6.00 časova.

U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge, kao i radovi na čišćenju kanala odvodnje. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.

Privremeno se, u periodu od 13.03.2026. godine pa do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova zbog izvođenja radova na adaptaciji dijela saobraćajnice u centru Tuzi, od marketa „Voli“ do katoličke crkve, na magistralnom putu M-4, dionica Podgorica – Božaj.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara – ulice „Vojislavljevića“ od ulice „Kralja Nikole“ do ulice „Princeze Ksenije“ u Podgorici.

Privremeno, za period od 28.05.2026. godine do 5.06.2026. godine, odobravaju se povremene obustave saobraćaja ne duže od 15 minuta u vremenskom intervalu od 08.00 do 18.00 časova, zbog izvođenja radova na dalekovodu Čevo – Pljevlja na magistralnom putu M-6, dionica Žabljak – Đurđevića Tara, u mjestu Rasova.

Zabranjuje se saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona u periodu od 25.05.2026. godine do 15.10.2026. godine, svakog dana u vremenu od 07.00 do 24.00 časa, na sljedećim djelovima regionalnih puteva:

R-1 Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25), opština Cetinje.

ZABRANJUJE SE saobraćaj svih kategorija vozila u periodu od 25.05.2026. godine do 15.10.2026. godine svakog dana na dionicama regionalnih puteva:

R-1 od mjesta Krstac – raskrsnica sa R-25 (opština Cetinje) do mjesta Trojica – raskrsnica sa M-1 (opština Kotor), iz smjera Njeguša u smjeru Kotora, u vremenskom periodu od 08.00 do 15.00 časova.

R-1 od mjesta Trojica – raskrsnica sa M-1 (opština Kotor) do mjesta Krstac – raskrsnica sa R-25 (opština Cetinje), iz smjera Kotora u smjeru Njeguša, u vremenskom intervalu od 14.00 do 19.00 časova.

R-25-1, dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.

Intenzitet saobraćaja je umjeren. Tokom dana se očekuje pojačana frekvencija vozila na većini putnih pravaca u zemlji.

U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima je 1 osoba zadobila teže, a 5 osoba lakše povrede.

Auto-moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020 234 999 i 063 239 987.

Oblačno vrijeme, poslijepodne kiša, do 28 stepeni

0

U našoj zemlji poslijepodne očekuje se jače naoblačenje sa kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Temperatura do 28 stepeni.

U sjevernim predjelima promjenljivo – prijepodne duži sunčani periodi, popodne mjestimično kiša. Naročito krajem dana i tokom noći. Temperatura do 26 stepeni, a pojačan južni vjetar zahvatiće ne samo sjever, već i ostale djelove zemlje.

Slično vrijeme i u južnim i centralnim predjelima – večeras jače naoblačenje s kišom, ponegdje obilnije padavine i grmljavinske nepogode. Temperatura do 28 stepeni.

Vremenski uslovi na moru nepromijenjeni. More i dalje ustalasano, ali toplo – oko 20 stepeni. UV index malo niži, oko 7,5 UV jedinica.

Na jugu od četvrtka razvedravanje. Uslova za kišu može biti još ponegdje tokom jutra. A petak donosi lijepo vrijeme – temperetura… (pogledati da li raste!).

U centralnim predjelima u četvrtak oblačno, s kišom i grmljavinom mjestimično, ali od petka uglavnom sunčano. Južni vjetar slabi.

I na sjeveru zemlje još u četvrtak uslovi za kišu mjestimično. Od petka pretežno sunčano i uglavnom suvo. 

Evropa

Povećana oblačnost i kiša mjestimično i danas iznad Britanskih ostrva, sjevernih oblasti Francuske, iznad Skandinavije, centralnih i dijela istočnih oblasti Evrope, Apeninskog i Balkanskog poluostrva. U ostalim predjelima uglavnom suvo i pretežno sunčano.

Najhladnije i dalje na istoku i sjeveru kontinenta, a najtoplije na jugozapadu….

Madrid s najvišom temperaturom od glavnih gradova – oko 33 stepena, a Kijev najhladniji sa 15.

Balkan

Oblaci i kiša, lokalno pljuskovi i grmljavina sa sjeverozapada Balkana proširiće se sjutra na zapadne i dio centralnih oblasti poluostrva. U ostalim predjelima biće uglavnom suvo.

Najhladnije na sjeverozapadu, a najtoplije na jugu Balkanskog poluostrva. U Ljubljani i Zagrebu samo 18 stepeni, a u Tirani, Skoplju i Atini 30.

Vraćena puna akciza na dizel, umjesto pojeftinjenja od 12 centi, pojeftinio samo tri centa

0

Cijene goriva od juče je trebalo da budu niže za desetak centi, ali je Vlada to iskoristila da preksinoć pred ponoć poveća dažbine

Vlada je preksinoć oko 23 sata, sat prije isticanja roka za nove cijene goriva, donijela odluku kojom je ponovo uvela pune iznose akciza na eurodizel od 44 centa, dok je akcizu na dvije vrste benzina povećala na 95 odsto od pune cijene, odnosno na 52,15 centi po litru dok je puna 54,9 centi.

Vlada je tu odluku objavila tek juče oko 10 časova, odnosno deset sati nakon što je počela njena primjena.

Litar eurodizela, prema cijenama na berzama, od juče je trebalo da pojeftini 12 centi, ali je ipak pojeftinio samo tri centa jer je Vlada akcizu sa 35,2 centa vratila na 44 centa. Tako da eurodizel od juče košta 1,66 eura. Prije izbijanja nove krize na Bliskom istoku, krajem februara cijena eurodizela bila je 1,34 eura, odnosno sada je skuplji za 32 centa.

Super 98 je od juče trebalo da bude jeftiniji za deset centi, ali je zbog vraćanja dijela akcize poskupio jedan cent na 1,69 eura. Prije izbijanja krize njegova cijena je bila 1,43 eura.

Super 95 od juče je trebalo da pojeftini za 11 centi, ali je njegova cijena ostala ista 1,65 eura, zbog vraćanja dijela akciza. Litar ovog goriva prije krize koštao je 1,40 eura.

U odnosu na kraj februara litar eurodizela je sada skuplji za 32 centa, a dvije vrste benzina skuplje su za 26 i 25 centi. Na ovom rastu država zarađuje kroz porez na dodatu vrijednost od 21 odsto, koji se računa i na iznos akcize. Zbog rasta osnovne cijene goriva, u odnosu na kraj februara, država sada dobija više za pet do 6,5 centi po litru.

Vlada je 20. marta donijela odluku kojom je akcize na dizel privremeno smanjila za 50 odsto, a na dvije vrste benzina za 25 odsto. Međutim, kada su cijene goriva na međunarodnim berzama padale, Vlada je postepeno vraćala iznose akciza, zbog čega nije dolazilo do značajnijeg umanjenja maloprodajne cijene za domaće potrošače.

Vlada je iznose akciza najčešće mijenjala ponedjeljkom uveče nekoliko sati prije roka za izmjenu cijena, što je ostavljalo prostor na sumnje da neko unaprijed može znati detalje takvih odluka s obzirom da se akciza plaća prilikom uvoza goriva odnosno trenutka kada je količina prijavljena za uvoz carinskim vlastima.

Vraneš: Policija me saslušavala zbog srpskih pjesama otpjevanih uz gusle, ovo nije bilo ni za vrijeme DPS-a

0

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš objavio je na svom Instagram profilu zapisnik iz kojeg se vidi da je policiji dao izjavu zbog toga što je, kako tvrdi, uz gusle pjevao srpske pjesme ispred manastira Sveta trojica u Pljevljima prije par dana nakon tradicionalnog narodnog sabora povodom slave hrama, pišu Vijesti.

“Ovo nije bilo ni za vrijeme DPS-a. Juče sam u stanici policije davao izjavu jer sam ispred manastira Svete Trojice uz gusle pjevao srpske pjesme. Te iste pjesme sa svojim narodom pjevam od 1990. godine, ali me do sada niko u policiju nije pozivao. Upravo sam ovde, ispred naše drevne svetinje iz doba Nemanjića naučio prve stihove pjesama: ‘Ko to kaže, ko to laže Srbija je mala’, ‘Oj Vojvodo Sinđeliću’, ‘Srpska se truba s’ Kosova čuje’, ‘Od glave Zete do grada Spuža’, i mnoge druge. Pljevljaci smo, pjevamo i pjevaćemo. Do godine u Prizrenu”, napisao je Vraneš.

U zapisniku je naveo da je 31. maja, bio kum-domaćin hramovne slave Manastira Svete Trojice.

“Kao i svake godine poslije završene liturgije i lomljenja slavskog kolača na terasi konaka Manastira priređena je trpeza ljubavi – ručak za goste. Samoj slavi prisustvovalo je tokom dana oko 3000 ljudi, gostiju. U toku cijelog dana uz gusle sa vjerujućim Srpskim narodom pjevao sam više desetina srpskih pjesama. Između ostalog sa aktuelnog snimka pjevao sam pjesmu ‘Od glave Zete do grada Spuža’ kao i pjesmu ‘Đurišiću mlad majore komandante Crne Gore, Crne Gore i Sandžaka đe ne može petokraka. Petokraka jer ne valja, ona neće Petra kralja’. Među mnogobrojnim gostima na pomenuti sabor došao je i Vladislav Dajković koji je juče bio u posjeti Pljevljima. U vezi ovoga nemam više ništa da izjavim”, stoji u zapisniku.

Iz Uprave policije se za sada nijesu oglašavali povodom navoda predsjednika Opštine niti je poznato da li je protiv njega pokrenut bilo kakav postupak.