U većem dijelu Crne Gore jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, a u višim predjelima ima mjestimične poledice, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su upozorili da su učestali odroni i da je neophodna dodatna opreznost.
Iz AMSCG su savjetovali opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima.
Saobraćaj je za sve vrste vozila u prekidu na putevima Mojkovac – Đurđjevića Tara u mjestu Dobrilovina.
Tunel Vrmac na magistralnom putu M-1 dionica Kotor-Krtolska raskrsnica biće zatvoren do 14. februara zbog sanacije kanalizacionog kolektora. Za vrijeme obustave može se koristiti alternativni put Kotor-Trojica-Radanovići.
Na magistralnom putu Rožaje-Berane u mjestu Baza vozila saobraćaju naizmjenično.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
– Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra, naveli su iz AMSCG.
Kako su objasnili na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani, zbog rekonstrukcije puta saobraća se naizmjenično.
Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4 centar Tuzi (od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1) obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila. Saobraća se lokalnim putevima.
Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Premijer Dritan Abazović kazao je da su prosvjetni radnici i službenici Ministarstva unutrašnjih poslova već primili uvećane zarade, a da se ostali zaposleni u javnom sektoru tome mogu nadati čim bude potpisan Granski kolektivni ugovor.
Abazović je u video poruci sinoć saopštio da su13.893 prosvjetna radnika i 4.397 službenika MUP-a već primili ili će tokom naredna dva dana primiti uvećane zarade.
“To je samo početak, jer i za ostatak državne uprave slijedi znatno uvećanje zarada čim Sindikati potpišu Granski kolektivni ugovor”, kazao je premijer.
On je najavio uvećanje penzija od 20 februara i kazao da penzioneri mogu da računju i na dodatke tokom proljeća.
“Mislimo na vas, trudimo se da svima koji rade u korist države Crne Gore pomognemo na sve moguće načine. Vlada će to raditi u kontinuitetu i svi možemo da se radujemo budućim zaradama”, rekao je Abazović.
Skupština Srbije danas bi na posebnoj sjednici trebalo da raspravlja o pregovorima sa Kosovom od 1. septembra prošle do 15. januara ove godine.
Poslanicima će biti predstavljen izvještaj o pregovorima sa vlastima Kosova, koji je parlamentu podnijela Vlada Srbije.
Sjednici će, kako je najavljeno, prisustvovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji će govoriti o francusko-njemačkom planu, odnosno predlogu sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
Kako prenosi Slobodna Evropa, Vučić je ranije najavio spremnost da radi na njegovoj implementaciji.
Proevropske stranke opozicije u Skupštini Srbije već su poručile da je, prije odluke o tome da li će podržati plan, potrebno da ga vlasti u Srbiji objave.
(Foto: Guliver)
Desničarski blok opozicionih stranaka najavio je akcije protiv plana, koji su predložile zapadne diplomate.
Kandidatkinje za sutkinje Ustavnog suda Crne Gore su, po jučerašnjem dogovoru predstavnika vlasti i opozicije, Momirka Tešić, Snežana Armenko i Dragana Đuranović. Njihove kandidature dobile su podršku članova Kolegijuma Skupštine i Ustavnog odbora. Portal RTCG predstavlja tri kandidatkinje, koje su na sjednicama Odbora, tokom, januara, odgovarale na pitanja poslanika.
Kandidatkinje koje su dobile podršku: Tešić, Armenko i Đuranović (Foto: Skupština Crne Gore/YouTube screenshot)
Momirka Tešić
Kandidatkinja je rođena 1976. godine u Kotoru.
Pravni fakultet završila je u Podgroici, a pripravnički staž u Osnovnom sudu u Kotoru, gdje je nastavila karijeru.
Za sudiju kotorskog Osnovnog suda izabrana je 2009. godine.
Momirka Tešić (Foto: Skupština Crne Gore/YouTube screenshot)
Od 2012. do 2020. radila je kao zamjenica predsjednika suda, dok je posljednje dvije godine na funkciji v.d. predsjednika.
Na saslušanju pred Ustavnim odborom, 24. januara, istakla je da će ako bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda raditi „posvećeno kao i do sada“.
„Svake godine ostvarivala sam normu kao sudija krivičar, krivično odjeljenje je bilo ažurno, i nemamo takozvanih crvenih predmeta“, istakla je Tešić.
Snežana Armenko
Kandidatkinja je rođena 1981. u Podgorici.
Snežana Armenko (Foto: Skupština Crne Gore/YouTube screenshot)
Pravni fakultet je završila u glavnom gradu Crne Gore, a karijeru je počela u podgoričkom Višem sudu.
Radila je i u Kancelariji zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Sudski savjet ju je 2010. izabrao za sudiju Osnovnog suda u Podgorici.
Od 2020. je zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda, na kojoj je funkciji i sada.
Na sjednici Odbora, 23. januara, istakla je da je prva crnogorska sutkinja upućena u sud u Strazburu, gdje se stručno usavršavala.
Trenutno je angažovana i od strane Air centra iz Londona na izradi priručnika tj. vodiča o konvencijskim pravima stranaca u ekstradicionom postupku u Crnoj Gori.
„Kao dugogodišnji sudija, trudila sam se da primjenjujem i nacionalno i međunarodno pravo“, poručila je Armenko.
Dragana Đuranović
Kandidatkinja je rođena u Podgorici, gdje je i završila Pravni fakultet.
Treći put se javila na javni poziv za kandidata za sudiju Ustavnog suda.
Dragana Đuranović (Foto: Skupština Crne Gore/YouTube screenshot)
Pripravnički straž odradila je u podgoričkom Višem sudu, gdje je nastavila karijeru. Kao građanski sudija, u istom sudu radila je 17 godina.
Potom je imenovana za zaštitnicu imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, gdje je bila jedan mandat. Na početku drugog je razriješena, a protiv odluke o razrješenju je vodila sudski spor, koji je prvostepenom odlukom presuđen u njenu korist.
Članovi Kolegijuma Skupštine i Ustavnog odbora postigli su na današnjem sastanku saglasnost za izbor tri kandidata za sudije Ustavnog suda, saopštila je predsjednica parlamenta Danijela Đurović.
„Do sjednice Ustavnog odbora biće uložen maksimalan napor da se postigne saglasnost i potrebna većina za izbor i četvrtog kandidata“, piše u saopštenju.
Na sastanku su, osim predsjednice Skupštine Crne Gore Danijele Đurović, bili: Miloš Konatar i Suada Zoronjić ( GP URA), Dragan Ivanović (SNP), Danijel Živković, Luiđ Škrelja, Suzana Pribilović, Vesna Pavićević (DPS), Simonida Kordić, Slaven Radunović, Jovanka Bogavac (DF), Branka Bošnjak (PZP), Momo Koprivica i Boris Bogdanović (Demokrate), Ivan Brajović (SD), Genci Nimanbegu (Forca) i Draginja Vuksanović Stanković (SDP).
Ustavni odbor saslušao je 26 kandidata koji su se prijavili na javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda.
Predložiće četiri kandidata, a konačnu odluku donosi crnogorski parlament dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika.
Na posljednjem glasanju u parlamentu niko od četiri predložena kandidata za sudije Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu, ni u prvom ni u drugom krugu glasanja.
Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija i od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje.
Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore, na 12 godina
Većina učesnika večerašnjeg sastanka predstavnika opozicije smatra da na predsjedničke izbore moraju izaći sa zajedničkim kandidatom, nezvanično saznaje Portal RTCG. Očekuje se da se do kraja sedmice, odnosno tokom vikenda, nastave razgovori.
Saznajemo da su na sastanku bili predstavnici parlamentarne opozicije – Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), Liberalne partije i manjinskih stranaka.
Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart.
Za sada su svoje kandidature najavili Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) i Dejan Vukšić (Demokhrišćanski pokret).
Desetine hiljada škola u Velikoj Britaniji su djelimično ili potpuno obustavile nastavu, obustavljen je i željeznički saobaćaj, a očekuju se kašnjenja aviona jer je oko pola miliona radnika stupilo u štrajk da bi sindikati pojačali pritisak na Vladu sa zahtjevom za veće plate zbog poskupljenja.
Današnji radnički štrajk, najveći u Velikoj Britaniji za više od deset godina, organizovao je savez sindikata koji obuhvataju prosvjetu, državne službenike, javni prevoz.
U narednim danima i nedjeljama planirano je više protesta u koje će se uključiti medicinske sestre i osoblje hitne pomoći.
Štrajkovi koji se u manjem obimu ponavljaju mjesecima poremetili su život Britanaca, a još nije nađeno rješenje za spor sindikata i vlade oko povišice plata i poboljšavanja uslova rada.
Današnji koordisani štrajkovi više djelatnoosti znače eskalaciju protestnih akcija sindikata koji su posljednji put u Velikoj Britaniji bili tako organizovani 2011. godine, kada je više od milion radnika u javnom sektoru organizovalo jednodnevni štrajk u sporu oko penzija.
Inflacija u Velikoj Britaniji iznosi 10,5 odsto, najviša u poslednjih 40 godina, izazvana naglim porastom cijena hrane i energije.
Foto: EPA-EFE/N.H.
Premijer Riši Sunak je poslanicima rekao da su štrajkovi nastavnika „greška“ i tvrdi da je njegova vlada nastavnicima već dala najveće povećanje plata u poslednjih 30 godina.
Američki Federalni istražni biro (FBI) pretresa kuću predsjednika Džozefa Bajdena u Delaveru, objavio je CNN.
Pretres se sprovodi u sklopu istrage Bajdenovog rukovanja poverljivim dokumentima.
„Danas, uz predsjednikovu punu podršku i saradnju, Ministarstvo pravde sprovodi planiranu pretragu u njegovom domu u Rehobotu, u Delaveru“, saopštio je Bajdenov lični advokat Boba Bauer.
Naveo je i da se se u interesu operativne bezbjednosti i integriteta istrage, pretres obavlja bez javnih upozorenja.
Istraga u Rehobotu je treći slučaj da federalni agenti pretražuju nekretnine koje se dovode u vezu sa Bajdenom u potrazi za poverljivim materijalom.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.