Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ističe da njegova ocjena da se sistem raspada u potpunosti odgovara realnom stanju i samo je nešto što svi građani vide. Kazao je i da je vratio zakone, odnosno izveo taj dvostruki manevar, da bi ukazao na neodgovornost Skupštine prema građanima.
Vraćanje zakona Skupštini, kaže Milatović, bio je pokušaj da se istakne sam proces donošenja tih zakona i na koji način radi, odnosno ne radi Sklupština Crne Gore.
„Ne možete glasati nešto prije nego što to nešto ne pročitate. Mi imamo poštenih građana koji časno rade svoje poslove, a prime relativno male plate, a na suprot njima imate poslanike koji nijesu imali nijedan radni dan u januaru i jedan u februaru. Na taj način sam htio da pokažem koliko se ta institucija neodgovorno ponaša prema građanima i taj dvokotrak koji sam uradio je bio potreban da se do kraja ogoli neodgovornost naših institucija“, naglašava Milatović, prenosi RTCG.
Košarkaši Partizana upisali su prvu pobjedu u sezoni nad Dubaijem, savladavši tim sa Bliskog Istoka 86:76 u posljednjem kolu prve faze ABA lige.
Najzaslužniji za trijumf bio je povratnik u ekipu, Dvejn Vašington, koji je nakon 25 dana odsustva zbog povrede leđa briljirao sa 33 poena.
Partizan je predvođen Vašingtonom i borbenim Brunom Fernandom u prvom poluvremenu imao prednost od 12 poena, ali su gosti sredinom druge četvrtine serijom bez poena smanjili prednost. Sterling Braun je pred odlazak na poluvrijeme trojkom vratio Partizanu pet poena viška, a u nastavku je Vašington prelomio meč i osigurao pobjedu.
Sa ovom pobjedom Partizan je izjednačio skor sa Dubaijem na 15-1, ali je tim iz UAE i dalje prvi u B grupi zbog ranijeg trijumfa sa 12 poena razlike. Obe ekipe su već osigurale plasman u drugu fazu regionalnog takmičenja, gdje se prenose svi bodovi.
Na sjeveru pretežno oblačno. Mjestimično slaba kiša, u višim planinskim predjelima slab snijeg ili susnježica. Ujutru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 9 stepeni. U južnim i centralnim oblastima prijepodne sunčani periodi i uglavnom suvo, u drugom dijelu dana i tokom noći povremeno slaba do umjerena kiša. Vjetar slab do umjeren, jugoistočni. Temperatura do 15 stepeni.
More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, jugoistočni, od seredine dana jugozapadni i zapadni. Temperatura mora oko 15 stepeni.
U južnim oblastima i narednih dana promjenljivo, povećana oblačnost i kiša povremeno. U srijedu i četvrtak popodne i tokom noći umjerena do jaka kiša ili pljuskovi s grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, sredinom nedjelje pojačan i jak južni i jugoistočni. Temperatura u malom kolebanju.
U centralnim oblastima i dalje pretežno oblačno, svakodnevno mjestimično slaba, a u srijedu i četvrtak i umjerena do jaka kiša, naročito poslijepodne. Vjetar oba dana povremeno umjeren do pojačan južni. Temperatura gotovo bez promjene.
Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, povremeno uz slabu do umjerenu kišu. U planinama slab snijeg ili susnježica. Ujutru po kotlinama magla, a na krajnjem sjeveru i malo sunčanih perioda. Od srijede umjeren do jak južni vjetar i toplije.
Najnoviji AI video koji se plasira sa naloga povezanih sa kavačkim klanom zapravo je najbolje priznanje koje smo mogli dobiti, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Prema njegovim riječima, Demokrate i vrh bezbjednosnog sektora su „meta broj jedan kavačkog klana i ostataka organizovanog kriminala“.
„Drugim riječima, kriminal je sam potvrdio ko mu najviše kvari planove. Hvala im što su to javno potvrdili“, kazao je Leković.
Dodao je da „kada kriminalne strukture posegnu za montiranim i manipulativnim sadržajima, to nije demonstracija moći, već goli očaj“.
„Nova realnost i nova Crna Gora očigledno bole, ali na tu realnost će morati da se naviknu. Danas dio njih Crnu Goru može gledati jedino kroz prozor ćelija u Spužu, dok je odbjegli dio koji se sakrio van granica naše države posmatra sa razglednica. Nema više spektakla, vatrometa u Podgorici ili žurki na Grahovu, nema više osjećaja nedodirljivosti i to je suštinska razlika u odnosu na vremena kada su vođe kriminalnih grupa slobodno šetale Crnom Gorom misleći da je država njihov privatni prostor i prćija“, zaključio je Leković.
Upravni sud Crne Gore je 2. februara 2026. godine odbacio kao nedozvoljenu tužbu Mirjane Pajković iz Podgorice kojom je osporila raspisani javni poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od 1. oktobra 2025. godine za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore i odluku predsjednika od 4. decembra 2025. o predlogu kandidata za Zaštitnika. Sud je bio stava da se protiv ovakvih odluka ne može podnijeti tužba, jer predsjednik ima pravo da predlaže kandidata za Zaštitnika na osnovu Ustava.
Na prijedlog predsjednika države, 27. decembra prošle godine Siniša Bjeković je jednoglasnom podrškom u Skupštini izabran za novi mandat na čelu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Kako navode iz Ustvanog suda tužba je odbačena u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore prema kojoj se Zaštitnik imenuje u skladu sa Ustavom, kao i odredbe Ustava Crne Gore, prema kojoj Predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
“Primjenom odredbe Zakona o upravnom sporu kojom je određeno da se upravni spor ne može voditi protiv akta donijetog u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Skupština Crne Gore i Predsjednik Crne Gore, a cijeneći pravnu prirodu akta koji se tužbom osporava u odnosu na ustavna i zakonska određenja, ovaj sud je našao da se protiv predloga Predsjednika Crne Gore da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore bude imenovan Siniša Bjeković, te javnog poziva koji je predsjednik raspisao za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ne može voditi upravni spor, jer su isti donijeti u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Predsjednik Crne Gore”, saopštio je Upravni sud.
Radi objektivnog i potpunog informisanja javnosti, Viši sud u Podgorici ukazuje da je u predmetu optužene Vesne Medenice blagovremeno i zakonito odlučeno o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora, koji je odbijen, dok su istovremeno određene mjere nadzora. Rješenje suda je uredno dostavljeno Specijalnom državnom tužilaštvu, optuženoj i jednom od njenih branilaca, čime je obezbijeđeno nesporno ostvarivanje prava na odbranu, dok je žalba tužilaštva izjavljena isključivo na dio odluke koji se odnosi na pritvor. Sud naglašava da je odlaganje odlučivanja o žalbi nastalo usljed insistiranja drugog branioca Zdenka Tomanovića iz Beograda na isključivoj dostavi putem redovne pošte, uprkos dotadašnjoj kontinuiranoj elektronskoj komunikaciji sa sudom, što se cijeni kao zloupotreba procesnih prava i opstrukcija postupka u stvari hitne prirode, pri čemu nijedno pravo optužene nije povrijeđeno.
Saopštenje prenosimo integralno:
Dana 28.01.2026. godine, u Višem sudu u Podgorici objavljena je presuda u predmetu protiv Miloša Medenice i drugih, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i drugih krivičnih djela. Istog dana donijeto je i rješenje kojim je, u stavu prvom, odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora optuženoj Vesni Medenici, dok su u stavu drugom određene mjere nadzora.
Rješenje je uredno uručeno Specijalnom državnom tužilaštvu, koje je blagovremeno izjavilo žalbu, kao i optuženoj Vesni Medenici i jednom od njenih branilaca, advokatu Zdravku Begoviću, koji nijesu izjavili žalbu. Drugi branilac optužene, advokat Zdenko Tomanović iz Beograda, nije prisustvovao objavi presude, te mu rješenje nije moglo biti uručeno lično, već je upućeno putem pošte i u elektronskoj formi.
Predsjednica vijeća je, imajući u vidu da se kancelarija advokata Tomanovića nalazi u drugoj državi, a cijeneći hitnost postupanja zbog izjavljene žalbe tužilaštva, rješenje dostavila i putem elektronske pošte, uz zahtjev da potvrdi prijem. Navedeni branilac je obavijestio predsjednicu vijeća da, u dogovoru sa optuženom, odbija da primi rješenje putem elektronske pošte, te da zahtijeva da mu se isto dostavi isključivo putem redovne pošte, uz najavu da će na dio rješenja kojim su određene mjere nadzora izjaviti žalbu takođe putem redovne pošte. Pri tome se ukazuje da je tokom cijelog postupka navedeni branilac advokat Tomanović sa vijećem komunicirao putem elektronske pošte, dostavljajući podneske, zamjenička punomoćja, primajući zapisnike sa glavnih pretresa i dostavljajući završne riječi.
Dana 06.02.2026. godine predsjednica vijeća dostavila je spise predmeta Apelacionom sudu radi odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva. Istog dana Apelacioni sud je, dopisom vratio spise predmeta zbog administrativnih nedostataka, navodeći da u spisima nema dokaza o prijemu rješenja od strane drugog branioca optužene, advokata Zdenka Tomanovića, te da prijem putem elektronske pošte ne smatra urednom dostavom, uz nalog da se sačeka dostavnica o uručenju rješenja putem redovne pošte. Dana 09.02.2026. godine predsjednica vijeća je ponovo dostavila spise Apelacionom sudu radi odlučivanja po žalbi, ukazujući da odbijanje branioca optužene da, u dogovoru sa svojom branjenicom, primi odluku putem elektronske pošte predstavlja očiglednu opstrukciju i odlaganje odlučivanja u stvari hitne prirode. Posebno je naglašeno da je navedeni branilac tokom cijelog postupka komunicirao sa vijećem putem elektronske pošte, te da odbijanje prijema odluke na isti način u ovoj fazi postupka predstavlja zloupotrebu procesnih prava i pokušaj opstrukcije postupka.
Međutim isti dan Apelacioni sud je ponovo dopisom vratio spise predmeta zbog administrativnih nedostataka, navodeći da u spisima nema dokaza o prijemu rješenja od strane drugog branioca optužene, advokata Zdenka Tomanovića i da se isto sačeka putem redovne pošte.
Sud ukazuje da je nesporno utvrđeno da su Specijalno državno tužilaštvo, optužena i jedan od njenih branilaca advokat Zdravko Begović uredno primili rješenje od 28.01.2026. godine, o čemu postoje jasni i provjerljivi dokazi u spisima predmeta. Tužilaštvo je izjavilo žalbu isključivo na dio rješenja kojim je odbijen predlog za određivanje pritvora, na koji se odbrana, po prirodi stvari, ne bi žalila, dok je advokatska kancelarija Tomanović u komunikaciji putem elektronske pošte najavila žalbu u odnosu na određene mjere nadzora.
Sud smatra da insistiranje od strane Apelacionog suda na isključivoj dostavi rješenja putem redovne pošte drugom braniocu, u okolnostima konkretnog slučaja, dovodi do odlaganja odlučivanja po žalbi nadležnog tužilaštva. Imajući u vidu da su optužena i jedan od njenih branilaca uredno primili odluku suda, odbrana je u ovom predmetu nesporno zastupljena. Po ocjeni ovog suda, uredna dostava jednom braniocu (a drugom i putem elektronske pošte) predstavlja urednu dostavu u procesnom smislu, budući da branioci čine jedinstvenu odbranu. Suprotno tumačenje bi dovelo do odugovlačenja odlučivanja po žalbi i pravne nesigurnosti, jer činjenica da drugi branilac ima sjedište u drugoj državi i zahtijeva dostavu isključivo putem redovne pošte predstavlja očiglednu opstrukciju i samim tim nije povrijeđeno pravo na odbranu, budući da je odluka uredno dostavljena optuženoj i jednom od branilaca. O svim daljim radnjama u predmetu javnost će biti blagovremeno obaviještena.
Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio je Skupštini predlog za promjenu Ustava, u smislu dopune člana 64, sa ciljem da se pravo zaposlenih da ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika utemelji na ustavnom nivou.
– Na osnovu člana 155 stav 1 Ustava Crne Gore podnosim Predlog za promjenu Ustava, kojim predlažem dopunu člana 64 Ustava, tako da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, uz mogućnost da se zakonom propišu izuzeci u djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa – piše u saopštenju predjsenika.
Razlog za ovu inicijativu je, kako je navedeno, odluka Ustavnog suda od 28. januara 2026. godine, kojom je ukinut član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer je ocijenjeno da krši slobodu preduzetništva i princip jednakosti pred zakonom.
– Time je još jednom pokazano da se pitanje neradne nedjelje ne može dugoročno i stabilno riješiti bez jasnog ustavnog uporišta. Drugim riječima, bilo kakva izmjena zakona je unaprijed osuđena na propast, jer je Ustavni sud već jednom donio presudu po ovom pitanju. Dopunom Ustava obezbijedilo bi se jasno i nesporno ustavno uporište za ovo pravo i spriječila buduća pravna i socijalna neizvjesnost – istaknuto je u saopštenju.
Milatović je pojasnio građanima, da je ovakvo rješenje utemeljeno i na praksi pojedinih zemalja EU, poput Savezne Republike Njemačke, gdje su nedjelja i državni praznici ustavno prepoznati kao dani odmora, uz jasno propisane izuzetke u djelatnostima od javnog interesa.
– Ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja vrijednosno opredjeljenje Crne Gore – da li želimo državu u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije. Imajući u vidu najširi društveni značaj ovog pitanja, očekujem da će Skupština Crne Gore podržati izmjenu Ustava u dijelu člana 64 i jednom za svagda staviti tačku na ovo pitanje – poručio je predsjednik Milatović u izjavi.
Predlog za pormjenu Ustava prenosimo integralno:
Na osnovu člana 155 stav 1 Ustava Crne Gore podnosim, Predlog za promjenu Ustava Crne Gore.
Predlažem dopunu odredbe člana 64 Ustava Crne Gore na način da se utvrdi opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gorine rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika koji su propisani zakonom, te da se istom dopunom predvidi mogućnost zakonskog propisivanja izuzetaka od opšteg pravila u onim djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa.
Dopuna predmetne odredbe odnosila bi se na dodavanje posebnog stava kojim bi se utvrdilo navedeno opšte pravilo i, ujedno, predvidjela mogućnost zakonskog propisivanja izuzetaka u pojedinim djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa.
Obrazloženje Predloga
1. Ustavni osnov
Odredbom člana 155 stav 1 Ustava Crne Gore utvrđeno je da Predlog za promjenu Ustava može podnijeti, pored ostalih ovlašćenih subjekata, i predsjednik Crne Gore. Istim članom propisano je da se predlogom za promjenu Ustava može predložiti izmjena ili dopuna pojedinih odredbi Ustava ili donošenje novog ustava, te da predlog za promjenu pojedinih odredaba Ustava mora sadržati naznačenje odredbi čije se promjene traže i obrazloženje.
2. Razlozi za dopunu odredbe člana 64 Ustava Crne Gore
Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara 2026. godine ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, obrazlažući da se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom. Naime, jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno je obavljanje djelatnosti nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
Ovakva odluka Ustavnog suda ukazuje na institucionalni neuspjeh da se ovo pitanje riješi na trajan i ustavno održiv način. Kada se sistemski problem, koji direktno pogađa desetine hiljada zaposlenih, ne može dugoročno riješiti, odgovorni donosioci odluka pribjegavaju ustavnoj intervenciji. U tom smislu, predložena ustavna izmjena predstavlja nužan odgovor na jasno identifikovani problem.
Ukinutim članom Zakona o unutrašnjoj trgovini, donesenim 2019. godine, bilo je propisano da trgovina na veliko i trgovina na malo ne može da se obavlja nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenim zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici. Izuzeci od ovog pravila bili su predviđeni za pojedine djelatnosti (apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme itd.).
Upravo ovakva normativna rješenja i njihovo ukidanje doveli su do pravne nesigurnosti zaposlenih u sektoru trgovine. Radna prava, naročito u djelatnosti koja zapošljava gotovo 20% ukupno zaposlenih građana i generiše oko 14% bruto domaćeg proizvoda, ne mogu zavisiti od političke volje trenutne većine, niti biti prepuštena čestim izmjenama ili sudskim osporavanjima. Trgovina predstavlja važan segment naše privrede, a njeni radnici zaslužuju stabilan, predvidiv i održiv normativni okvir, a ne privremena i lako oboriva rješenja.
Kao Predsjednik Crne Gore, nedvosmisleno podržavam svaku inicijativu kojom se unaprjeđuju prava zaposlenih u Crnoj Gori, pa i aktuelnu koja se tiče ponovnog normativnog propisivanja neradne nedjelje u crnogorskom zakonodavstvu. Međutim, smatram da zakonodavna inicijativa koja je podnijeta Skupštini Crne Gore, a kojom se predlaže novo zakonsko rješenje u ovoj oblasti, bez jasnog ustavnog uporišta, otvara pitanje dugoročne održivosti takvog rješenja. Ovo posebno imajući u vidu obrazloženje predmetne odluke Ustavnog suda ali i određenje člana 145 Ustava Crne Gore prema kojem zakon mora biti saglasan sa Ustavom.
Dopunom Ustava u dijelu koji se tiče prava zaposlenih, na način kako je dato u ovom predlogu, preduprijedila bi se mogućnost da Ustavni sud u budućnosti ponovo ukine zakonsku odredbu koja bi bila usvojena u Skupštini Crne Gore, jer bi navedena prava zaposlenih, koja se odnose na pravo da ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenih zakonom, dobila jasno i nesporno ustavno uporište. Time bi se istovremeno uspostavio dosljedan princip jednakosti, u okviru kojeg ne bi postojale razlike u tretmanu prava zaposlenih, osim u izuzetnim slučajevima kada je takvo odstupanje nužno radi zaštite jasno definisanog javnog interesa.
Predlog da se na ovaj način proširi ustavom zagarantovani korpus prava zaposlenih temelji se na iskustvu Savezne Republike Njemačke. Naime, njemački Osnovni zakon (Grundgesetz), koji u tamošnjem sistemu ima karakter saveznog ustava, u članu 140 preuzeo je nekoliko važnih odredbi Vajmarskog Ustava iz 1919. godine. Tako je, pored ostalog, dio važećeg ustavnog okvira te zemlje i odredba kojom su nedjelja i državni praznici prepoznati kao dani odmora i duhovnog razvoja. Zakonodavstvom su, nadalje, taksativno pobrojane djelatnosti u kojima je dozvoljen rad nedjeljom i u dane praznika (hitne službe, policija, bolnice, ugostiteljski objekti, saobraćajna logistika, energetika, komunalne usluge, mediji i sl.).
Važno je naglasiti da neradna nedjelja ne predstavlja privilegiju niti zabranu rada, već minimalni standard dostojanstvenog rada, koji obuhvata pravo na odmor, porodični život i zaštitu zdravlja zaposlenih. To su temeljne vrijednosti savremenih evropskih država i sastavni dio socijalnog modela kojem Crna Gora teži. Posebno imajući u vidu da zaposleni u sektoru trgovine već rade više za manje – da je prosječna zarada u ovom sektoru niža od državnog prosjeka, te da im radna nedjelja faktički oduzima oko dva mjeseca godišnjeg odmora i smanjuje realna primanja za približno 150 eura mjesečno.
Najveći teret ovog normativnog vakuuma snose upravo najranjiviji – žene, mladi, slabije kvalifikovani i materijalno ugroženi zaposleni. Društvo koje svoj ekonomski rast gradi na njihov račun ne može se smatrati pravednim ni održivim. Ekonomski razvoj i zaštita radnika nisu suprotstavljeni ciljevi; naprotiv, dugoročni i stabilan rast moguć je samo uz zadovoljne, zaštićene i pravno sigurne radnike.
Ustavna zaštita prava na neradnu nedjelju spriječila bi buduću pravnu i socijalnu neizvjesnost, kao i ponavljanje situacija u kojima se prava zaposlenih ukidaju sudskim odlukama zbog ustavom neutemeljenih zakonskih rješenja. Time bi država jasno pokazala da su interesi građana i njihovih porodica iznad partikularnih i kratkoročnih interesa, te da institucije koje pokazuju efikasnost u zaštiti određenih finansijskih ili političkih interesa imaju istu odgovornost kada je riječ o pravima desetina hiljada zaposlenih.
Ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja jasno vrijednosno opredjeljenje Crne Gore – da li želimo državu u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije. Najširi društveni značaj ovog pitanja opravdava njegovu ustavnu regulaciju, posebno imajući u vidu da, shodno članu 72 Ustava, porodica uživa posebnu zaštitu. Više desetina hiljada zaposlenih opravdano očekuju da se njihova prava zaštite na trajno održiv način i obaveza je donosilaca odluka da, koristeći propisane mehanizme, izađu u susret njihovim očekivanjima.
Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da predstavnici svih političkih partija zastupljenih u Skupštini Crne Gore, barem deklarativno, podržavaju prava zaposlenih koja su obuhvaćena ovim predlogom, očekujem da će aktuelni saziv Skupštine uvažiti iznesene razloge i podržati izmjenu Ustava Crne Gore u dijelu odredbe člana 64.
Nakon izvjesnog povratka na vlast stvorićemo uslove da Crna Gora napokon dobije Crnogorsku kuću u Njujorku, poručio je predsjednik Demokratske partije socijalista DPS Danijel Živković na tribini sa dijasporom u Njujorku.
“Živković je predstavnicima dijaspore kazao da ideja o Crnogorskoj kući u Njujorku, koju su pokrenuli bivša vlast i naši uspješni iseljenici, ima za cilj da čuva veze Crne Gore i njene dijaspore, i da se, kako je istakao, u njoj niko ne osjeća kao gost, već da svi kojima je Crna Gora u srcu, budu domaćini”, saopšteno je iz DPS-a.
Foto: DPS
Predstavnici dijaspore su tokom razmjene mišljenja sa parlamentarnom delegacijom DPS-a, su kako se navodi u saopštenju, izrazili zabrinutost zbog pokušaja urušavanja vrijednosti multietničkog društva kao najveće tekovine savremene Crne Gore, sve većeg nepovjerenja u institucije i stalnog atakovanja na dostojanstvo nezavisne Crne Gore i njenog antifašističkog nasljeđa.
“Rukovodstvo Demoratske partije socijalista i predstavnici dijaspore su se saglasili da se fokus državne politike mora hitno vratiti na reforme, jačanje institucija i proces evropskih integracija, uz naglasak da Crna Gora ima sposobnu i odgovornu dijasporu koja je spremna da doprinese njenoj evropskoj i evroatlantskoj budućnosti”, piše u saopštenju.
Zajednička je ocjena, zaključuju u DPS-u, da u perspektivi treba raditi na stvaranju uslova za aktivno uključivanje visoko obrazovanih mladih ljudi iz dijaspore u naučni i ekonomski život Crne Gore, ne bi li savremeni put razvoja bio jednostavniji i uspješniji, a samim tim i lišen hendikepa odlaska najobrazovanijeg kadra iz države.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović saopštio je da javnost ima pravo na jasne i hitne odgovore povodom postupanja sudova u predmetu Vesne Medenice, nakon što je Apelacioni sud vratio spise Višem sudu u Podgorici radi otklanjanja navodnih nedostataka.
Boris Bogdanović (Foto: Demokrate)
Bogdanović je podsjetio da je Apelacioni sud obavijestio javnost da je spise predmeta, koje mu je Viši sud dostavio 6. februara, vratio zbog toga što u njima, kako je navedeno, nema dokaza da je rješenje uručeno i advokatu Zdravku Tomanoviću, braniocu Vesne Medenice.
„Riječ je o predmetu u kojem je Specijalno državno tužilaštvo tražilo da Apelacioni sud hitno preinači odluku Višeg suda i odredi mjeru pritvora Vesni Medenici, nakon što joj je prvostepenom presudom izrečena kazna zatvora u trajanju od deset godina“, naveo je Bogdanović.
On je ukazao da se iz medijskog praćenja suđenja moglo zaključiti da je Vesna Medenica imala više branilaca, te podsjetio na odredbu Zakonika o krivičnom postupku.
„Članom 195, stav 5 ZKP-a jasno je propisano: ‘Ako se pismeno ima dostaviti braniocu okrivljenog, a on ima više branilaca, dovoljno je da se dostavi jednom od njih’“, istakao je Bogdanović.
Zbog toga je, kako je rekao, neophodno da sudovi bez odlaganja obavijeste javnost o ključnim činjenicama u ovom postupku.
„Javno problematizujem ovo pitanje i očekujem od Apelacionog i Višeg suda da hitno saopšte da li Vesna Medenica u konkretnom predmetu ima više branilaca i da li je sporno pismeno uručeno makar jednom od njih“, poručio je on.
Bogdanović je upozorio da u javnosti već postoji ozbiljna sumnja da se procesne odredbe ZKP-a namjerno zloupotrebljavaju kako bi se što duže odlagala odluka Apelacionog suda po zahtjevu SDT-a da se Vesni Medenici odredi pritvor nakon što joj je prvostepenom presudom Višeg suda izrečena desetogodišnja kazna zatvora.
„Ozbiljno se nameće pitanje da li se u ovom predmetu priprema teren da i Vesna Medenica krene stopama svog sina Miloša, u pokušaju da izbjegne pravdu“, zaključio je Bogdanović.
Sumnjiči se da je to činio upotrebom sile i prijetnjama
Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv E.A. (54) iz tog grada, pod sumnjom da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima na štetu ženske osobe iz Rožaja.
„Službenici Sektora za borbu protiv kriminala podnijeli su krivičnu prijavu protiv E.A. (54) iz Podgorice koji je krivično djelo trgovina ljudima, kako se sumnja, izvršio na štetu vanbračne supruge iz Rožaja koju je tokom oktobra i novembra 2025. godine, uz upotrebu sile i prijetnje, zloupotrebom povjerenja, vrbovao i držao u svojoj kući u Podgorici u cilju svakodnevnog prinudnog rada“, naglasili su iz policije.
Pritom, E.A. je ranije lišen slobode, pod sumnjom da je izvršio krivično djelo silovanje u produženom trajanju u sticaju sa krivičnim djelom nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici na štetu iste ženske osobe, njegove vanbračne supruge.
„On je tada lišen slobode i njemu je nakon saslušanja kod nadležnog tužioca određen pritvor gdje se i sada nalazi. Nakon toga, službenici Sektora za borbu protiv kriminala su preduzeli dalje mjere i radnje iz svoje nadležnosti i došli do sumnje da je E.A. oštećenu, osim što je nad njom izvršio pomenuta krivična djela za koja je procesuiran, izvršio i krivično djelo trgovina ljudima, na gore opisani način“, dodali su oni.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
Foto: DPS
Boris Bogdanović (Foto: Demokrate)