Home Blog Page 2153

Partijarh Porfirije: Sa tugom i bratskom ljubavlju gledamo na progon koji ukrajinska vlast sprovodi protiv kanonske crkve

0

„Ukrajinska Pravoslavna Crkva je, kao što je opštepoznato, jedina kanonska i zakonita Pravoslavna Crkva u Ukrajini, a ujedno i najveća vjerska organizacija u toj zemlji. Ona je priznata od svih Pravoslavnih Crkava u svijetu, kao i od svih inoslavnih crkava i konfesija, dok nekanonsku, raskolničku strukturu koja, iako naziva sebe Pravoslavnom crkvom Ukrajine i nema ni najosnovnije atribute crkvenosti, priznaju samo četiri pravoslavne crkve, koje po broju svojih vjernika čine veoma mali procenat u pravoslavnoj vaseljeni“, navode iz SPC.

Ukrajinska pravoslavna crkva nije, kako ističu, nikakva „zaraćena strana”, nego živa i djelatna Crkva Božja u jedinstvu vjere i liturgijskom opštenju sa Ruskom pravoslavnom crkvom i pravoslavnim crkvama uopšte.

„Ratove, pravedne i nepravedne, vode države, a ne crkve. Čudovišnog je karaktera i sam tretman neke crkve kao neprijatelja zbog činjenice da pripadnici tragično sukobljenih strana, ukoliko su vjernici, jesu vernici jedne te iste crkve. Crkva je uvijek za mir, stalno se moli za mir i čini sve što može da neprijateljstvo i mržnju među ljudima i narodima zamijene prijateljstvo i ljubav. Crkva ne dijeli ljude na „svoje” i „tuđe”, „domaće” i „strance”; ona se trudi da, u ime Boga koji je Ljubav, voli sve i pastirski brine o spasenju duša i života svih kojima su bratska ljubav i pomoć potrebne“, dodaje se u saopštenju.

Najbolji primjer takvog stava i ponašanja daje nam, ističu iz SPC, Ukrajinska pravoslavna crkva – njen prvojerarh, mitropolit kijevski i sve Ukrajine Onufrije, njen episkopat, sveštenstvo, monaštvo i vjerni narod.

„Zbog toga Srpska pravoslavna crkva sa dubokom zabrinutošću, tugom i sastradalnom bratskom ljubavlju gleda „trpljenje svetih” (Otkr. 14, 12; sr. 1, 9) u Ukrajini, gleda pritiske, nasilje i progone koje aktuelna ukrajinska vlast vrši protiv kanonske crkve, a time i protiv većine vlastitih građana, s obzirom na činjenicu da je riječ o najvećoj vjerskoj zajednici u zemlji“, navodi se u saopštenju.

Progoni su, kako podsjećaju, kulminirali upravo poslednjih dana nasilnim otimanjem hramova u korist pseudocrkvene raskolničke strukture, koja ima status svojeobrazne „državne Crkve” i neformalne inkvizicije.

„Najavljen je i predstojeći vrhunac terora, vjerna repriza sovjetskog gonjenja crkve – izgon 250 monaha i više stotina profesora i studenata teologije iz Kijevo-pečerske lavre, vjekovnog duhovnog izvorišta i središta Svete Rusije, krstionice istočnoslovenskog hrišćanstva i Pravoslavlja u savremenoj Ukrajini, Rusiji i Belorusiji. Kijevo-pečerska lavra sa svojim svetinjama nije samo simbol i centar pravoslavne Ukrajine i, šire, „ruskoga svijeta” (ma kako ko tumačio taj termin) nego i nepresušni živonosni izvor duhovnosti vasceloga Pravoslavlja“, dodaju iz SPC. Štaviše, duhovno i kulturno blago Lavre jeste izuzetno važan i svima vidljiv elemenat ne samo ukrajinske i sveruske nego i svetske kulturne baštine. U svijetlu ovih činjenica, odluka sadašnjeg državnog rukovodstva Ukrajine da mitropolita Onufrija, monaško bratstvo i duhovnu akademiju protera iz Lavre nije drugo do”, kako upozoravaju iz SPC, „sinonim užasavajućeg državnog terora nad Crkvom, kao i najgrubljeg kršenja njenih osnovnih prava, verske slobode i slobode savjesti uopšte”.

„Ponašanje ukrajinskog državnog rukovodstva svedoči da je njegov stvarni, verovatno i krajnji cilj, brisanje istorijskog pamćenja i svih tragova izvornog Pravoslavlja u Ukrajini da bi se izmijenio kod i istorijski identitet koji je Crkva mukotrpno izgrađivala i čuvala u toku vjekova, od svetoga kneza Vladimira do danas. Osjećajući i znajući da jedina postojeća Pravoslavna crkva u Ukrajini, na čelu sa mitropolitom kijevskim Onufrijem, hrabro i smireno nosi svoj krst i sa nadom uzlazi na Hristovu i svoju Golgotu, uvjereni smo da će Raspeti i Vaskrsli Gospod – zbog duboke vjere, praštanja i ljubavi prema svima, pa i prema neprijateljima po njihovom sopstvenom izboru – dati snage Svojoj Crkvi da izdrži sva stradanja koja treba i mora da podnese. Istovremeno podižemo svoj vapijući glas protiv užasne nepravde, protiv državnog terora nad Crkvom u Ukrajini koji „vapije na nebo”. Nadamo se da će crkve i vjerske zajednice, kao i institucije i organizacije kojima je stalo do mira, pravde i kakvog-takvog poretka u svijetu, osuditi flagrantno kršenje vjerskih prava i sloboda u Ukrajini. Moleći se usrdno Gospodu za prekid bratoubilačkog rata u Ukrajini i za što skorije uspostavljanje blagoslovenog mira u njoj, sa vjerom, nadom i ljubavlju iščekujemo trijumf Krsta i Vaskrsenja Hristovoga nad silama tame, zla i smrti. Krstu Tvome klanjamo se, Hriste, i sveto Vaskrsenje Tvoje slavimo“, navodi se u saopštenju SPC koje potpisuje patrijarh srpski i predsednik Svetog arhijerejskog Sinoda Porfirije.

Đonović izvrijeđao voditeljku i napustio studio

0

“Nemoj mi ništa zijevati, pusti me da završim“, rekao je Đonović u živom programu Meli Ramusović koja ga je zamolila da pristojno komunicira nakon čega je ovaj nastavio: “6+589+“.

„Znaš što Meli, nemam nikakvu želju da ti odgovaram. Ovaj mikrofon mi sklonite i ja napuštam emisiju… Krajnje nekorektno… ja sam to predsojetio. Pitao sam te ko je Predrag Kalezić, ja sam mislio da je onaj Danilo Kalezić. Rekla si da je čovjek fin i da se može razgovarati. Vrlo ste pristrasni i nekoreknti, napuštam emisiju. Vi ste protivnik Crne Gore i vi i vi“, rekao je Đonović.

Đonović je u emisiji predsjedničkog kandidata Evrope sad više puta nazvao “mali”, a njegove partijske kolege “padobranci”.

Uspjeh jednak neuspjehu: Nema troje prvorangiranih na državnom takmičenju iz matematike

0

Dok u Udruženju nastavnika matematike Crne Gore to objašnjavaju preteškim zadacima, u Ispitnom centru smatraju da su zadaci u skladu s testovima država regiona i smatraju da se mora držati nivo da bi se napravila selekcija najboljih. Dok je za mnoge matematika bauk za Vasilija Perovića, učenika 9. razreda uvijek je bila mnogo više od brojki i formula.

“Ja sam uvijek matematiku posmatrao na drugi način, uvjek sam je izdvajao od drugih predmeta učio sa više pažnje i ljubavi, jednostavno uživao kad je učim”, kazao je učenik 9. razreda OŠ “21. maj” Vasilije Perović.

I ta ljubav davala je najbolje rezultate. Poslije tri godine pripremanja Vasilije je svoje znanje testirao nedavno na državnom takmičenju. Očekivano, bio je najbolji.

“Kada sam otvorio dokument vidio sam da imam 33 boda i da sam sa 33 boda najbolji kandidat na testu. U tom trenutku ja nijesam znao da li sam ja napravio uspjeh, postigao nešto ili sam u neku ruku sebe razočarao”, dodao je Vasilije.

“Ja rekoh nijesi dobro vidio jer nevjerovatno je da najbolji rezultat u cijeloj državi bude 33 odsto”, kazala je Vasilijeva majka Danijela Perović.

Bez teksta je bio i Vasilijev nastavnik matematike Milan Rosandić koji mu je bio mentor, sa kojim je neumorno vježbao.

“Šta ja da kažem, bravo bio si najbolji, izvini nisi uspio ništa da osvojiš, nijesi rangiran, nema diplome najbolji si”, kazao je profesor matematike Milan Rosandić.

Da nema troje prvorangiranih na državnom takmičenju iz matematike dešava se već godinama kažu u Udruženju nastavnika matematike. Kao što nemaju dilemu da je jedan plus jedan dva, ne dvoume se da su preteški zadaci razlog loših rezulatata.

“Kada sam vidjela zadatke ostala sam bez teksta vjerujte, vraćala sam se više puta da li bi ih ja u njihovim godinama znala uraditi”, kazala je Danijela Jovanović iz Udruženja nastavnika matematike Crne Gore.

O težini zadataka nema govora, kažu iz Ispitnog centra. Nijesu ni lakši ni teži od onih koji se daju na državnim takmičenjima u zemljama regiona.

“Šta dobijamo ako damo suviše lagane zadatke. Ako nam svi odrade te zadatke imaćemo djecu koja su uradila te zadatke ali to nije informacija ako većina takmičara uradi. Mi moramo imati zahtjevnije zadatke kako bi napravili kvalitetnu selekciju. Moramo gledati nivoe ostalih zemalja ne možemo suviše spuštati nivo, jer ako to uradimo, kao svaki trening, olimpijska norma je svuda ista kao i za malu Crnu Goru gdje imamo, ne znam koliko atletičara i za Kinu. Ista je za sve, slično je, i ovdje moramo da imamo to u glavi”, kazao je Gojko Jelovac iz Ispitnog centra Crne Gore.

Ipak Vasilijeva ljubav prema matematici veća je od svih prepreka i zato ne planira da odustane.

“Ja ću se potruditi da me to ne demotiviše, jer jednostavno ono što me nastavnik naučio, da to znanje neće propasti nakon februara, da ću ga prenijeti u srednju školu, da me čeka puno većih izazova od samog državnog takmičenja”, kazao je Vasilije.

I kao u svemu, i za ovu životnu jednačinu ljubav i upornost tačan su odgovor za onu nepoznatu.

“Matematika te uči da griješiš ali te uči da nikad ne odustaješ”, poručio je profesor matematike Milan Rosandić.

Produžen pritvor Šariću

0

Viši sud u Beogradu produžio je za još 60 dana pritvor Šariću i dvojici pripadnika njegove organizovane kriminalne grupe, koji se potvrđenom optužnicom terete za krivična djela među kojima je i ubistvo.

Pored Šarića pritvor je produžen i Danilu Stojanoviću i Milutinu Radovanoviću, navodi se u saopštenju suda.

Pritvor im je produžen zbog opasnosti od bjekstva i zbog osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično djelo.

Pripremno ročište u ovom postupku je odlagano nekoliko puta, a sljedeće je zakazano za 10.april.  Sa slobode se brane advokat Dejan Lazarević, Danilo Odović i Aleksandar Bošnjaković.

Pored Šarića i Lazarevića još 13 osoba optuženo je, pored ostalog, za teško ubistvo.  Na pripremnom ročištu, koje je zatvoreno za javnost, tužilaštvo i odbrana će predložiti sudu svoje dokaze, nakon čega će se okrivljeni izjasniti o krivici, prenose Nezavisne.

Nakon ovog ročišta sud će zakazati početak glavnog pretresa (suđenje), kojem će javnost moći da prisustvuje, a okrivljeni da detaljni iznwsu svoju odbranu.

Pored Šarića i Lazarevića optuženi su i  Bojan Stanojković, Danilo Odović, Aleksandar Bošković, Nikola Spasojević, Danilo Stojanović, Milutin Radovanović,  Duško Mirković, Stefan Andrejić, Marko Vukić, Uroš Radovanović, Milan Vučinić, Arsa Šarić i Duško Šarić.

Prema optužnici Tuzilaštva za organizovnai kriminal, vođa ove grupe je Darko Šarić, koji je kako se sumnja, stvorio plan djelovanja da se iz bezobzirne osvete ubije Nebojša Joksović, svjedok saradnik u krivičnom postupku koji se protiv Šarića i drugih vodio zbog krijumčarenja kokaina.

Kada u tome nisu uspjeli, Šarić je kako se sumnja, izdao nalog da se preduzmu radnje koje su bile usmjerene na diskreditaciju Joksovića da eventualno izgubi status svjedoka saradnika, prenosi Tanjug.

Tužilaštvo grupu tereti za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela, teško ubistvo, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, izrađivanje i nabavljanje oružja i sredstava namijenjenih za izvršenje krivičnog djela, izazivanje opšte opasnosti, lažno prijavljivanje, zloupotreba službenog položaja i krivično djelo iz člana 98 Zakona o tajnosti podataka.

Zemljotres u Italiji

0

Jak potres pogodio je italijansku južnu regiju Molise, a prema prvim izvještajima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) bio je magnitude 5,4, međutim italijanski geofizički i vulkanološki institut (INGV) procjenio je da je bio 4,6 stepeni.

Epicentar noćašnjeg potresa bio je u Montaganu, blizu grada Campobaso na dubini od oko 23 kilometra, izvestio je INGV.

Grenland prešao na ljetnje računanje vremena i više se neće vraćati

0

Dok se na Starom kontinentu i Severnoj Americi i dalje debatuje o tome da li treba praktikovati dva pomeranja godišnje, Grenland, ogromna poluautonomna danska teritorija, odlučila je da zauvek ostane tri sata iza Kopenhagena i većine evropskih zemalja.

Parlamentarci ogromnog ostrva odlučili su prošlog novembra da zadrže ljetnje računanje vremena tokom čitave godine.

„Promena vremenske zone obeležava početak uzbudljivog novog početka i jednaku razliku sa Amerikom i Evropom“, saopštili su iz Turističke organizacije Grenlanda.

Iako je Grenland u sklopu Danske, njegova najjužnija tačka udaljena je od Kopenhagena više od 3.200 kilometara. Naseljava ga 56.000 ljudi, mahom Inuita, koji pretežno žive na zapadnoj obali.

MILjANIĆ: Ispitati da li je i ko policajcima davao zaštitu

0

Ministar bez portfelja i stručnjak za bezbjednost Zoran Miljanić pozvao je tužilaštvo da reaguje u slučaju torture nad uhapšenim licima od strane policijskih službenika, čijue je fotografije objavio Libertas.

„Treba kazniti ne samo izvršioce, već i nalogodavce ovih djela. Treba ispitati da li je, i ko ovim policajcima davao zaštitu“, poručio je Miljanić u jutarnjem programu Dobro jutro Crna Goro.

On je rekao da je u prethodnom periodu ukazivao da šverc kokaina nije bio moguć bez logistike Uprave policije.

„Pandorina kutija se otvorila. Zaslugom partnera iz Europola, što je zasluga i ove Vlade jer smo tek od skoro mi počeli da dobijamo te transkripte, jer je to bilo blokirano zbog nepovjerenja. Proaktivnim djelovanjem SPO  i SDT došlo je do otvaranja prepiski iz SKY aplikacije, i sve je izašlo na vidjelo. Za mene nije to nikakvo iznenađenje. Neophodno je iščistiti policijske redove“, poručio je Miljanić. 

Govoreći o najavi premijera Dritana Abazovića da će na sledećoj sjednici Vlade moguće smijeniti direktora Uprave policije Zorana Brđanina, Miljanić je istakao da je ta odluka na ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću.

„Podsjećam da je parlamentarna većina juna 2021. usvojila novi Zakon o unutrašnjim poslova i tada je Uprava policije, koja je bila do tada država u državi vraćena pod kontrolu MUP-a. Jedan od razloga je bio upravo da ministar MUP-a snosi političku odgovornost nad radom UP. I normalno je da  ako ministar smatra da direktor UP ne obavlja svoj posao na zadovoljavajući način zatraži ostavku direktora Uprave policije. Brđanin treba ili ostavku da podnese, ili da sačeka ishod njegove smjene“, kazao je Miljanić. 

Govoreći o slučaju hapšenja policijskih službenika, Miljanić je rekao da se mora poštovati prezumpcija nevinosti, ali da nema nedodirljivih. 

Globalna očekivanja ulagača na najnižem nivou u 20 godina

0

Povjerenje globalnih ulagača srozano je na jedan od najnižih nivoa u posljednjih 20 godina, pokazuje istraživanje investicione banke Bank of America (BoA).

Razlog tome je recentna bankarska kriza s obje strane Atlantika. Mjesečno istraživanje nakon kolapsa SVB-a i Signature Banka i prije prošlosedmičnog spašavanja Credit Suissea, pokazalo je da se dramatično pogoršala percepcija nivoa rizika, prenosi SEEbiz, javlja Mina biznis.

BoA-in pokazatelj rizika finansijskog tržišta o nivoima zabrinutosti ulagača skočio je na 7,7, stavivši ga ispod prošlogodišnjih vrijednosti nakon početka rusko-ukrajinskog rata te iznad nivoa u globalnoj finansijskoj krizi i vrhuncima pandemije.

Menadžeri evropskih fondova su posebno pesimistični.

Iako je istraživanje zaključeno prije problema u Credit Suisse-u, gotovo trećina njih smatra da je trenutni najveći rizik za tržište sistemska kreditna kriza.

Još u anketi u februaru udio onih koji su očekivali takvu krizu iznosio je samo osam odsto, čime je moguća kreditna kriza prvi put u devet mjeseci istisnula inflaciju s prvog mjesta. Kao najizgledniji izvor opasnosti ispitanici su naveli neformalni bankarski sektor u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

AMSCG: Dobri uslovi za vožnju

0

U Crnoj Gori jutros se saobraća na suvim putevima i vidljivost je dobra, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG), javlja MINA.

Iz AMSCG su upozorili da su na dionicama koje prolaze kroz usjeke mogući sitni odroni i savjetovali vozačima opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putevima.

Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.

Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije obustavljen je saobračaj za sve vrste vozila od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta.

Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.

Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu radova.

Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

U Budvi, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a putpuno je obustavljen od deset do 14 sati.

Na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane trajekti saobraćaju od šest do 22 sata za sva vozila, a od 22 do šest sati trajekt će prevoziti samo automobile.

Iz AMSCG su kazali da je u toku sanacija uzdignute površine betonske podloge na saobraćajnoj traci u tunelu Sozina, kod osmog proširenja.

Saobraćaj će biti regulisan saobraćajnom signalizacijom, kao i naizmjeničnim propuštanjem saobraćaja koje će biti regulisano semaforskom signalizacijom.

Iz AMSCG su apelovali na vozače da prilagode vožnju, prate privremenu i promjenljivu saobraćajnu signalizaciju.

Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.

Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.

-Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra- naveli su iz AMSCG.

Kako su kazali, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.

Crna Gora daleko od tačnog biračkog spiska

0

POVEĆAN BROJ NOVIH GLASAČA

Jedina sigurnost da će birački spisak biti tačan i ažuran je da se istovremeno srede registri prebivališta i državljana, a sva lica za koja su se stekli zakonski uslovi, budu izbrisana iz biračkog spiska, u zakonom propisanoj proceduri, kazala je za Portal RTCG izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Ana Nenezić.

Podatak da se od 8.marta ove godine, kada je zaključen birački spisak za predsjedničke izbore, do 24.marta pojavilo novih oko 1.500 glasača predstavlja ozbiljan alarm. 

Problemi sa biračkim spiskom su godinama prisutni u političkoj javnosti, zbog čega je jednim dijelom smanjeno povjerenje u regularnost izbornih procesa. Bivše opozicione stranke, koje su sada na vlasti, godinama su tvrdile da DPS Crne Gore manipuliše biračkim spiskovima na kojima, osim „fantomskih“ birača ima umrlih, duplo upisanih i lica koja decenijama ne žive u našoj zemlji. 

Kako je istakla Nenezić, ono oko čega postoji puna saglasnost svih aktera izbornog procesa je da Crna Gora nema niti ažuriran, niti tačan birački spisak.

„U biračkom spisku Crne Gore 17. januara bilo je, prema podacima MUP-a, 543.175 birača, što je za preko tri hiljade više nego na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine, kada ih je bilo 540.026. Imajući u vidu da u Crnoj Gori zvanično, prema podacima Monstata, ima 618 hiljada stanovnika, ispada da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto. Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, koji su se gotovo izjednačili, ukazuje da birački spisak nije tačan niti ažuran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto“, rekla je Nenezić za Porta RTCG. 

Ненезић  Nenezić (Foto: privatna arhiva)

Prema njenom sudu, neažurirani birački spiskovi samo su jedan, iako važan, problem „sa kojim se godinama suočavamo, i iznova govorimo i upozoramo na važnost rješavanja ovog pitanja“.

„Ukoliko bi postojala politička volja, sam postupak bi bio prilično jednostavan. Jedina sigurnost da će birački spisak biti tačan i ažuran je da se istovremeno srede registri prebivališta i državljana, a sva lica za koja su se stekli zakonski uslovi, budu izbrisana iz biračkog spiska, u zakonom propisanoj proceduri. Međutim, političke partije nijesu pokazale interesovanje da se ovaj problem razriješi. I ne samo ovo pitanje, već se, rekla bih, u potpunosti odustalo od ukupne izborne reforme“, upozorila je Nenezić. 

Kako je navela, danas nemamo, niti možemo dobiti podatke o tome koliko crnogorskih državljana živi van Crne Gore a istovremeno imaju formalno prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori, te koliko njih se trajno iselilo, koliko lica ima istovremeno prijavljeno prebivalište ili stečeno državljanstvo u drugim zemljama. 

„Kao ni da li je to državljanstvo stečeno suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu. Mnogo ozbiljniji problem je što ove podatke nemaju ni nadležne crnogorske institucije. Zakon o registrima prebivališta i boravišta propisuje mogućnost, ali ne i obavezu crnogorskog državljanina da prilikom iseljenja iz Crne Gore kako bi se nastanio u drugoj državi, odjavi prebivalište. Time imamo nepoznat broj lica koja nijesu odjavila prebivalište prilikom odlaska u inostranstvo na duže vrijeme, a glasali su na izborima iako samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta“, pojasnila je Nenezić.

Mišljenja je da je, kako bi se riješio ovaj problem, potrebno značajno poboljšati zakonski okvir, a onda sprovesti terensku kontrolu i razmotriti svaki pojedinačan slučaj.

„Ili se opredijeliti za jedan od drugih komparativnih modela koji idu u pravcu propisivanje zakonske obaveze građanima da u precizno definisnim rokovima lično prijavljuju prebivalište u Crnoj Gori. Brojka od oko 1.500 novoupisanih birača u odnosu na birački spisak koji je zaključen za tekuće parlamentarne izbore predstavlja vrlo značajno povećanje za tako kratak vremenski period i ovo treba da bude predmet posebne analize. Međutim, kako posmatračke misije, a time ni CeMI, nijesu kao ranijih godina uključene u koordinaciono tijelo MUP-a koje je nadležno za organizaciju i koordinaciju obaveza MUP-a tokom izbora, nemamo direktan uvid u registar iz kojih se ovi podaci preuzimaju“, kaže Nenezić.

Ona je objasnila da će u svakom slučaju analizirati moguće razloge ovako visokog povećanja upisanih birača, netipično visok broj u odnosu na ranije periode.

„I nakon predsjedničkih izbora, obavijestiti javnost o našim nalazima“, kazala je Nenezić.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju za 2022. godinu konstatovala da nije postignut nikakav napredak kad je u pitanju izborna reforma.

U slučaju preseljenja iz Crne Gore, crnogorski građani imaju zakonsku obavezu da u MUP-u odjave prebivalište. Iako je to obaveza građana, zakon ne propisuje kazne za neprijavljivanje. 

Радуловић  Radulović (Foto: RTCG)

Advokat Veselin Radulović kaže da je nesporno da birački spisak nije validan, odnosno tačan i to godinama znaju sve političke partije.

„Međutim, utisak je da političari nemaju volju da birački spisak urede, već se svi nadaju da će doći u poziciju da ga zloupotrebljavaju u svom interesu. Neodgovornost političara dovela je do toga da je mjesecima bilo upitno da li će uopšte biti moguće održati izbore jer jedno vrijeme nijesmo imali funkcionalan Ustavni sud. Za to vrijeme pitanje biračkog spiska nije bilo ni u drugom planu. Sada se u toku izbornog procesa taj problem aktuelizuje, iako svim licima koja su upisana u birački spisak mora biti omogućeno da ostvare svoje biračko pravo“, rekao nam je Radulović.

Smatra da od reforme izbornog zakonodavstva nema ništa, što pokazuje da među političarima nema želje za promjenama, već da se isključivo bore da budu zamjena onima koji vladaju.

„Revizija biračkog spiska i reforma izbornog zakonodavstva su preduslov za održavanje poštenih demokratskih izbora, ali, na žalost, poštenje i demokratija nije ono što karakteriše političku scenu u Crnoj Gori“, zaključio je Radulović.