Iako je meč Crne Gore i Srbije protekao u najboljoj atmosferi, nemile scene su se mogle vidjeti na tribinama.
Naime, na jednoj od tribina došlo je do tuče između crnogorskih navijača.
Kako se može vidjeti na snimku, koji je objavljen na društvenim mrežama, prvo je uslijedilo guranje, da bi preraslo u fizički kontakt više od 10 osoba.
Ovo je jedini incident koji se desio tokom ovog meča, koji je bio označen kao visoko rizični.
U Crnoj Gori je u prošloj godini, prema podacima Monstata, bilo 294,4 hiljade aktivnih stanovnika, od kojih je 251,2 hiljade ili 85,3 odsto zaposlenih.
Od ukupnog broja aktivnih stanovnika, 43,2 hiljade ili 14,7 odsto je nezaposlenih.
Broj zaposlenih je u odnosu na 2021. godinu povećan je 18,2 odsto, a nezaposlenih 2,4 odsto.
Prema podacima Monstatove ankete o radnoj snazi, iz četiri sprovedena kvartalna istraživanja tokom prošle godine, stanovništvo van radne snage čini 203,7 hiljada osoba.
„Za starosnu grupu od 15 do 89 godina u prošloj godini, stopa aktivnosti je 59,1 odsto, zaposlenosti 50,4 odsto, nezaposlenosti 14,7 odsto, a stopa stanovništva van radne snage 40,9 odsto“, navodi se u saopštenju.
Od ukupno aktivnog stanovništva, 161,5 hiljada ili 54,9 odsto čine muškarci, a 132,8 hiljada ili 45,1 odsto žene.
Od ukupnog broja zaposlenih, 135,3 hiljade ili 53,9 odsto čine muškarci, a 115,8 hiljada ili 46,1 odsto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih 26,2 hiljade ili 60,6 odsto su muškarci, a 17 hiljada ili 39,4 odsto su žene.
Anketirano je ukupno 7,7 hiljada domaćinstava.
Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 20,05 hiljada, a za 17,49 hiljada osoba od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.
Na predsjedničkim izborima u nedjelju vodi se odlučujuća politička bitka za odbranu građanske, multietničke i multivjerske Crne Gore, poručio je predsjednik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović.
On je, na sjednici bjelopoljskog odbora SD-a, kazao da su upravo te vrijednosti na najvećem ispitu od referenduma na ovamo, budući da su u prethodne dvije i po godine ozbiljno ugrožene.
Kako je saopšteno iz SD-a, Šehović je poručio da nije vrijeme za avanturizam nego za odgovornost.
„Moramo biti dostojni istorijske odgovornosti koja nam je pripala, jer je konačan cilj naših političkih konkurenata da obezglave građansku Crnu Goru kako bi dokrajčili ono što od 2020. godine naovamo nijesu stigli”, rekao je Šehović.
On je kazao da je zato pobjeda na predsjedničkim izborima važna, jer će, kako je naveo, od njihovog ishoda zavisiti karakter i budućnost države.
“Odnosno u kakvom okruženju će buduće generacije odrastati. U nacionalističkom, klerikalnom, srednjovjekovnom, ili građanskom, sekularnom i evropskom. Zato ulog nije ni lični ni partijski, nego državni, odnosno istorijski“, rekao je Šehović.
Prema njegovim riječima, pobjeda na predsjedničkim izborima otvara vrata za takav ishod i na parlamentarnim.
„A naš dobar rezultat na parlamentarnim izborima bi bio garant da ćemo nakon njih konačno dobiti državno odgovornu vladu, koja će imati dovoljno i legitimiteta i znanja da napravi zaokret od štetne politike Krivokapićeve i Abazovićeve vlade”, rekao je Šehović.
On je podsjetio da je tim vladama jedino SD bio opozicija, jer nije glasao za izbor ni jedne, ni druge.
“Zato sam uvjeren da građani Bijelog Polja i Crne Gore neće imati dilemu 2. aprila i da ćemo na krilima te pobjede ostvariti dobar rezultat i na vanrednim parlamentarnim izborima, što će označiti novi početak za Crnu Goru i njene građane,“ zaključio je Šehović.
Poslanik SD-a Ivan Brajović poručio je da smjenjivost vlasti nešto što karakteriše sva demokratska i evropska društva, ali da ona nije garant da će stvari biti bolje, a upravo primjer toga je Crna Gora.
“Crna Gora je za dvije i po godine iz predvorja Evropske unije otjerana na njenu periferiju, od lidera u pristupnim pregovorima postali smo problem broj jedan naših zapadnih partnera”, rekao je Brajović.
Predsjednik bjelopoljskog odbora SD Ismar Ćorović kazao je da Bjelopoljci neće imati dilemu, “kao što je nijesmo imali ni u prvom krugu predsjedničkih izbora”.
“Drugi krug nam je dodatan motiv da se olovkom izborimo protiv retrogradnih politika koje Crnu Goru vode u društveni, politički i ekonomski ambis”, rekao je Ćorović.
On je rekao da vjeruje i da će dijaspora kazati svoje i pokazati da razni pokušaji manipulacija i zastrašivanja koji dolaze sa strane nijesu uticali na njih i njihov jasan izbor da, kako je naveo, spasu Crnu Goru od onih koji je sistemski uništavaju već dvije i po godine.
Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović poručio je da će se 2. april, kada se održava drugi krug predsjedničkih izbora, slaviti kao „dan zlatne slobode“.
„Slavićemo dan zlatne slobode, baš onako kako je opisan u čuvenoj pjesmi ‘Boka’, obećavam vam večeras! Jer 2. aprila, cijela Crna Gora dobija, a Đukanović gubi. To je klatno koje će ovog puta prevagnuti u korist građana”, rekao je Milatović na konvenciji u Herceg Novom.
Zahvaljujući se na podršci u prvom krugu izbora, Milatović je naveo da je siguran da če nakon drugog kruga „zajedno planirati bolju budućnost“ cijele Boke.
„DPS i Đukanović su mislili da će vladati vječno. To pokazuje i način na koji su svoju djecu uvrstili u političke i poslovne relacije. Vjerovali su da nema kraja i da će vladati kao dinastija. Ali oni nisu plemići i ovo nije njihovo privatno vlasništvo! Dok smo mi, obični građani, radili pošteno i plaćali porez, oni su taj novac raspoređivali kako im je padalo na pamet i uglavnom u sopstvene džepove“, kazao je Milatović.
Govoreći o „prividnoj reformi“ DPS-a, dodao je:
„Mijanjali su logo, font i slogane, ali nikada nisu promijenili ćud i suštinu. Umjesto da evoluiraju kao partija, oni su uspjeli da afirmišu sve ono najgore što imaju.
„Čak ni nakon poraza 30. avgusta u DPS-u ne razmišljaju o promjenama, pa kakvi li su to mladi i progresivni ljudi kad im se i nakon 30 godina jedan čovjek pita za sve? Zato nisu ni dorasli ideji promjene“.
„Oni možda nisu, ali vremena su se i te kako promijenila. Rođena je Novska lista i nastale su nove partije, pojavili se novi ljudi, krenuo je talas promjena i zajedno sa svima koji su ovih 30 godina držali budnom ideju o boljoj Crnoj Gori 2. aprila ćemo Milu reći zbogom, a dobar dan Crnoj Gori“, kazao je Milatović.
Pozivajući da se u što većem broju izađe na birališta, istakao je da „ovo nije pobjeda Jakova Milatovića, već svih onih koji žele dobro ovoj zemlji“.
„Svaki glas je važan i svaki glas će jednako doprinijeti da već jednom vidimo leđa čovjeku koji je svih ovih godina pod izgovorom patriotizma radio za ličnu i porodičnu korist i nikako za dobro Crne Gore. Zato, slavićemo 2. april kao dan zlatne slobode”,zaključio je Milatovič.
Na konvenciji su govorili i Savo Marić, Miloš Konjević, Jovan Subotić i Jasmina Konjević u ime Novske liste, predsjednici opština Tivat, Herceg Novi i Kotor – Željko Komnenović, Stevan Katić i Vladimir Jokić, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, predsjednik Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšič, te član predsjedništva Pokreta Evropa sad Filip Radulović.
Predsjednik „Pokreta za promjene“, Nebojša Medojević, kazao je da je Crna Gora suočena sa unutrašnjim terorizmom.
– Zemlja faktički u vanrednom stanju i haosu. Nema odgovora političke elite! stanje kritično! Ugrožen ustavni poredak, mir i stabilnost u zemlji! Mora se reformisati iz korjena. Đukanović je državu pretvorio u kolumbiju na jadranu. Zato je 02.04. pred građanima važan zadatak. Mi ili on- naveo je Medojević.
Poručuje: „Označimo kraj epohe zla i prionimo zajedno na težak posao generalnog spremanja naše zajedničke kuće Crne Gore“.
– Vidimo se u nedelju na oproštaju od Đukanovića- zaključio je on.
Abazović je u Vili Gorica kazao da Specijalno državno tužilaštvo treba da odgovori ko je Veljku Belivuku (Velja Nevolja) bio pratnja i ko ga je puštao na žurke sa kriminalcima.
Kada je riječ o hapšenju Lazovića, kazao je da ništa ne najavljuje, niti očekuje.
„Ne miješam se u rad SDT-a, osim na način kada branim javni interes“, kazao je on.
Onda je kazao da SDT mora da odgovori na pitanje vezano za Belivuka.
„Postavljam opet pitanje – ko je pustio Belivuka u Crnu Goru? Neka nam kaže SDT – ko je uzeo predmet da bi ga upropastio”, dodao je Abazović.
Upitan da li je ostavka direktora Uprave policije Zorana Brđanina zahtjev EUROPOL-a, Abazović je odgovorio da su mnogo energije potrošili da bi Europol pružio podršku Crnoj Gori.
„A njihova podrška je bila krucijalna u ovome. Ja sam puno srećan i zahvalan na tome. Ne možemo zbog bilo koga da tu situaciju dovedemo u pitanje, zbog politike ili ljudi unutar sistema. Naša očekivanja od Europola su ogromna u narednom periodu“, kazao je Abazović.
Dodao je da je ovo samo vrh ledenog brijega.
„Ovo je prvi talas materijala koji je došao. Koliko će još biti dokumentacije, ne zna ali niko to ne smije da ugrozi“, poručio je Abazović.
Abazović je kazao je Europol i ranije mogao da radi kao danas, ali da su tek sada shvatili da postoje ljudi koji zaista insistiraju na ostvarivanju pravde.
„Ovo se ne odnosi na direktora policije, ali se odnosi na procese koji će se desiti i unutar policije i unutar drugih institucija“, rekao je premijer.
“Došlo je do kontakta lokomotive i djevojke. Naložena je obdukcija”, saopšteno je iz OKC.
Uviđaj je u toku.
Govoreći za za Jutjub kanal Adađo, Kurcvel je diskutovao o pomeranju granica u genetici, nanotehnologiji i robotici, zbog čega veruje da će doći do razvoja nanobota koji će moći da vrate proces starenja.
Ovi sićušni roboti će popravljati oštećene ćelije i tkiva koja propadaju kako telo stari, čime ćemo postati imuni na bolesti poput raka.
Kurcvela je „Gugl“ zaposlio 2012. godine da radi na novim projektima, poput mašinskog učenja, ali se i pre toga bavio predviđanjem tehnoloških proboja.
Tako je 1990. godine predvideo da će najbolji igrač šaha izgubiti od kompjutera do 2000. godine, a to se desilo 1997. kada je „Dip blu“ pobedio Garija Kasparova.
Takođe, 1999. je rekao da će do 2023. godine laptop od 1.000 dolara imati procesorsku moć i kapacitet ljudskog mozga.
Sada bivši inženjer „Gugla“ smatra da će tehnologija u bliskoj budućnosti postati toliko moćna da će moći da pomogne ljudima da žive zauvek.
Kurcvel, koji sebe opisuje kao futuristu, predviđa i da će veštačka inteligencija do 2029. godine uspeti da prođe Turingov test.
Navodi se da će film pratiti životnu priču legendarnog izvođača narodne muzike koji je preminuo 6. decembra 2020. godine od zastoja srca.
Radnja obuhvata period od njegovog odrastanja do muzičke karijere, zajedno s brojnim zanimljivim ličnostima koje su obilježile njegov život, kao i duh Beograda.
Blic prenosi da će lik Ramadanovskog tumačiti Husein Alijević, poznatiji kao Husa, a koji je bio član nekadašnje grupe „Beat Street“.
Iz produkcijske kuće „Pelicula productino“ naveli su da je scenario pisao Stefan Bošković, a film „Nedelja“ režirat će Nemanja Ćeranić.
Takođe, istaknuto je da će muzika biti veoma važan aspekt filma, ali nisu otkrili ko će biti zadužen za istu. Producenti kažu da će s konkretnim detaljima uskoro izaći u javnost.
„Bit će to uzbudljiva priča o životu Džeja Ramadanovskog, bez suvišne patetike, s upečatljivim likovima. Scenario se drži bitnih činjenica iz pjevačeve biografije, tretirajući ih sa simpatijama prema glavnom junaku, koje prikaz surove realnosti s kojom je bio prinuđen da se suočava ne dovodi u pitanje, nego naprotiv, kako to u uspješnim kinematografskim ostvarenjima i treba da bude – naglašava“, ranije su naveli iz Filmskog centra Srbije koji će sufinansirati projekat.
Sekretarka Ministarstva finansija i Nacionalna ovlašćena službenica za finansijsko upravljanje sredstvima IPA fondova, Ana Raičević, sastala se u Beogradu sa vođom tima Projekta izgradnje prekograničnih institucija (CBIB+) koji je finansirala Evropska unija, Vasileiosom Vasilatosom.
Raičević se, kako je saopšteno iz Ministarstva, zahvalila na dosadašnjoj podršci Crnoj Gori u implementaciji programa prekogranične saradnje finansiranih iz IPA fondova i istakla da postoji prostor za unapređenje saradnje kako bi projekti iz ove oblasti donijeli što više benefita građanima.
Oslanjajući se na dugogodišnje iskustvo CBIB tijela u pružanju tehničke i stručne pomoći zemljama Zapadnog Balkana, na sastanku su dogovoreni i konkretni modeli saradnje kako bi nedavno raspisani 4. poziv programa prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija bio što uspješnije realizovan, ali i kako bi se struktura Crne Gore što kvalitetnije pripremila za predstojeće programe prekogranične saradnje koji će biti finansirani iz nove finansijske perspektive IPA III.
Sastanku su prisustvovali i direktorica Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći Jelena Davidović i koordinator CBIB+, Enrique Aguado Asenjo.