Direktor Fonda zdravstva poručio je da će zdravstvene ustanove ubuduće morati tromjesečno da pravdaju troškove potrošnje, a njihovi direktori da zaduže osobe koje će fakturisati sve što troše, ili će snositi posljedice

Direktor Fonda zdravstva Crne Gore Vuk Kadić kazao je u razgovoru za „Dan“ da su troškovi za povećanje plata za medicinski i nemedicinski kadar porasli za 20 miliona godišnje, odnosno do 1,6 miliona mjesečno.

On je podsjetio da u javnim zdravstvenim ustanovama radi 9.800 zaposlenih, kojima su plate od januara 2022.godine tri puta povećavane. Ukupne bruto plate i ostala primanja budžet su koštali oko 150 miliona za prošlu godinu.

Upitan da li je veliko povećanje plata bilo racionalna odluka tokom ekonomske krize, Kadić je kazao da je to očigledno bila potreba jer su zdravstveni radnici bili zapostavljeni u prethodnom periodu. Po njegovim riječima, epidemija korone je otkrila sve mane zdravstvenog sistema, generalno i u mnogo bogatijim zemljama od naše, koje nijesu mogle da izdrže takav teret.

– Naši zdravstveni radnici su pokazali ozbiljan entuzijazam i nevjerovatnu požrtvovanost. Ovo je na kraju bila jedna nagrada, ali ne u smislu da smo ih preplatili, nego da ih samo vrednujemo koliko su zaslužili. Siguran sam da 99 odsto zdravstvenih radnika odgovorno radi svoj posao – rekao je Kadić.

Menadžment da kontroliše da li ljekari rade u radno vrijeme

Upitan šta misli o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i da li smatra da ljekarima treba odobriti da rade kod privatnika, Kadić ističe da je pitanje šta nam je glavna agenda – jačanje javnog zdravstva ili da pružimo najbolju moguću zdravstvenu uslugu građanima.

–Da li da zdravstvo nosi javni sistem 99 odsto ili ćemo praviti privatno-javno partnerstvo gdje će građani isto na uput moći da odu kod privatnika koji ima ugovor sa državom? Mislim da je kompromis koji je napravljen prihvatljiv za sve, u smislu da će ljekari moći da rade kod jednog privatnika. To im se ne može zabraniti Zakonom o radu, a Ustavom je garantovano da u slobodno vrijeme mogu da rade šta hoće. Stvar je kontrole menadžmenta, koji mora da obezbijedi da njihovi zaposleni u okviru radnog vremena ispunjavaju obaveze. Kada završe radno vrijeme, mogu da rade šta hoće – naglasio je direktor Fonda zdravstva.

Odgovarajući na pitanje šta će preduzeti povodom izvještaja Državne revizorske institucije, koja je u januaru ove godine objavila izvještaj za 2021. za Fond zdravstva, u kojem je, između ostalog, utvrđeno da je zdravstvenim ustanovama isplaćeno 88 miliona eura, a da one nijesu pravdale troškove, naš sagovornik je poručio da će to ubuduće morati da rade ili će snositi posljedice.

On je istakao, da zbog javnosti mora da naglasi da nije bilo zloupotrebe u trošenju tih sredstava, već da se radi o neažurnosti ustanova zbog različitih razloga.

– Subjektivni razlozi podrazumijevaju neažurnost menadžmenta i ljudi koji su dužni da ažuriraju te usluge, da ih na vrijeme fakturišu. Druga stvar je i da su cijene koje su definisane sa Fondom toliko male da oni ne mogu da pokriju te usluge – naglasio je Kadić.

Raspisan tender za kupovinu tri aparata za magnetnu rezonancu

Budžetom je predviđeno sedam miliona eura za obaveze prema privatnim ustanovama koje pružaju usluge osiguranicima.

Najveći dio budžeta su troškovi za magnetnu rezonancu u četiri privatne ustanove sa kojima Fond ima ugovore.

U planu je kupovina tri aparata, tenderi su raspisani, a po okončanju te procedure više nećemo imati potrebu za tom uslugom u privatnim ustanovama jer ćemo sve moći da obavimo u okviru javnog zdravstva, istakao je Kadić.

On je njavio da će uslijediti kontrola i da će menadžmenti JZU biti dužni da zaduže osobe koje će biti zadužene za fakturisanje medicinskih usluga.

– Govorimo o glavnim sestrama odjeljenja, klinika, načelnicima tih klinika, svi će imati lanac odgovornosti. Moraće na tromjesečnim kvartalima da pravdaju fakture. Ukoliko se to ne bude desilo, moraće da snose posljedice za to – istakao je Kadić.

On je u julu prošle godine, kada je stupio na čelo Fonda, prisustvovao sjednici Upravnog odbora Kliničkog centra Crne Gore.

– Problem nije nastao tako što je DRI došla i rekla nam da problem postoji, mi smo to vidjeli u knjigama. Mi smo pokušavali da svedemo knjige sa KCCG, koji je najveći potrošač – ukupan budžet za ovu godinu je 107 miliona. Kada sam ih na UO KCCG pitao ko je odgovoran za fakturisanje određenih usluga, rečeno mi je da su svaka sestra i svaki ljekar odgovorni. U idealnom svijetu to bi trebalo da bude tako. Svi znamo da je KCCG usko grlo zdravstvenog sistema, gdje dolazi mnogo pacijenata, i nije realno da svaki ljekar kad pruži tu uslugu poslije je i opravda da bi se fakturisalo kako treba – rekao je Kadić i podsjetio da je poslednji nalaz revizora bio iz 2014. ili 2015. godina, a ovih pet-šest godina nije bilo izvještaja, iako problem sa fakturisanjem traje godinama.

On je istakao da je sistem finansiranja vrlo specifičan, zbog toga što Fond za JZU opredjeljuje budžetska sredstva na godišnjem nivou, a uplaćuje ih podijeljeno na 12 puta, prvog u mjesecu. Ustanove su dužne da do 10. u narednom mjesecu ta sredstva opravdaju fakturama.

– Specifično je da JZU uplaćujemo avansno, za razliku od privatnih ustanova, gdje plaćamo po fakturi koju nam dostavljaju. Kada se svode ti računi, dešava se da se ne poklapa ono što je dostavljeno od ustanova i ono što je plaćeno avansno – dodaje Kadić.

Pripremaju novi „paket za participacije“

Direktor Fonda zdravstva nije želio da govori o novim pravilima za participacije za liječenje građana prije nego što za njih dobiju saglasnost Ministarstva zdravlja.

– Novi Zakon o zdravstvenom osiguranju tek je u izradi. Radi ga stručna služba Fonda, a moraćemo da ga usaglasimo sa ministarstvom. Mi ćemo na neki način pokušati da definišemo obim prava koja imaju pacijenti. Ne bih sad želio da pričam o idejama, s obzirom da je u ovoj priči glavno Ministarstvo zdravlja, koje to sve treba da aminuje – kazao je Kadić.

Nije konkretno odgovorio ni na pitanje da li se ide u pravcu izmjena koje će dovesti do toga da građeni plaćaju usluge u zdravstvu koje do sada nijesu plaćali, ili da će neke zdravstvene usluge biti skuplje.

– Biće definisan takozvani paket usluga osnovnog zdravstvenog osiguranja, koji će definisati ono što građani mogu da dobiju, narodski rečeno, besplatno. Vidjeće se koji je to dio gdje će morati da učestvuju u participaciji, koliko i ko. Imali smo pravila za participaciju koja nijesu mijenjana od devedesetih godina. Prosto ih je pregazilo vrijeme i kao takva nijesu više upotrebljiva, ne znamo ko i šta naplaćuje. Sredstva idu ustanovama za situacije koje nijesu planirane budžetom, najčešće za opravku aparata i sl., rekao je Kadić.

Upitan da li ustanove dostavljaju precizne podatke u vezi sa obračunom dodataka na plate, kao i oko primjene novog Opšteg kolektivnog ugovora, s obzirom da je KCCG optužio Fond da im nijesu dostavili instrukcije za obračun, odgovorio je da su u KCCG bili dužni da primijene novu regulativu. On je saopštio da će se raditi pozitivna korekcija za plate za februar koje će biti isplaćene do 10. marta.

– Uveli smo kontrolu za dopunska primanja, u smislu limita sredstava, koja je rađena na osnovu analize i budžetskih sredstava, koliki je to na mjesečnom nivou maksimalni iznos koju možemo isplatiti za dopunski rad. Sve ustanove su se uklopile u to, osim KCCG, koji je imao veliko prekoračenje i to se do juče nije moglo uklopiti u limite – rekao je Kadić.

On je ukazao da je budžet za zdravstvo manji u odnosu na sve države regiona, a pogotovo u odnosu na evropske zemlje.

– Ukupan budžet Fonda je 368,5 miliona eura, što nije čak ni na nivou zemalja regiona, a pogotovo ne evropskih država. U regionu je budžet za zdravstvo između 7,8 ili 9 odsto BDP-a. Slovenija ima 11 odsto, a naš budžet je 6,5 do 7 odsto BDP-a. Moramo biti racionalni, znati na šta trošimo sredstva i uvesti ozbiljne kontrole. Ove godine za ljekove i medicinska sredstva izdvojeno je oko 115 miliona. Moraćemo da se uklopimo u to! Sada će biti raspisan veliki tender za nabavku, koji će nadam se barem 10 mjeseci ove godine pokriti potrebe za ljekove i medicinska sredstva.U ovom trenutku Fond nema dugove prema bilo kome – odgovorio je Kadić na pitanje da li će biti novca za blagovremenu nabavku ljekova.