Home Blog Page 2275

Preminuo legendarni američki atletičar Greg Foster

0

Sa Univerzitetom Kalifornija dva puta je bio koledž prvak 1978. i 1980. godine, a tokom karijere osvojio je i tri zlatne medalje na svjetskim prvenstvima (1983, 1987. i 1991. godine) i srebro na Olimpijskim igrama 1984. godine u Los Anđelesu u trci na 110 metara sa preponama.

On je preminuo u nedelju, nakon što se godinama borio sa amiloidozom, rijetkom bolešću kod koje taloženje proteina uzrokuje oštećenje organa.

Zbog ove bolesti 2020. godine podvrgnut je transplantaciji srca.

„Tako je tužno što nas je Greg napustio tako mlad. Greg je bio način na koji želite da se ponašaju atletski heroji: žestok takmičar na stazi, ali i topao i velikodušan čovjek van nje“, rekao je izvršni direktor Svjetske atletike Džon Ridžon.

Foster je sportsku karijeru završio 1996. godine.

Ršumović u Herceg Novom: Svako dijete je magacin iznenađenja

0

Poznati dječiji pisac i pjesnik Ljubivoje Ršumović družiće se večeras u Dvorani Park, u Herceg Novom sa mališanima, u okviru programa Susret sa piscem.

Program počinje u 18 sati, a ulaz je besplatan.

Tokom šest decenija rada, iz pera Ljubivoja Ršumovića izašlo je preko 100 knjiga, na desetine pozorišnih scenarija, oko 600 radijskih i televizijskih emisija, a i dalje neumorno radi i druži se sa djecom.

Gostujući u Novskom jutru RTHN otkrio je kako treba pisati za djecu i citirao svog prijatelja, još jednog velikog dječijeg pisca Duška Radovića.

– On je rekao da za djecu treba pisati kao za odrasle samo mnogo bolje. Treba pisati lijepim jezikom, treba pisati čitko, jasno. Ko tako piše on se može bezmalo nazvati „saradnikom sunca – kazao je omiljeni dječiji pisac.

Bez obzira što se mjenjaju vremena, sistem vrijednosti, interesovanja, to se ne može reći i za djecu, kazao je Ršumović.

– Taman posla, djeca su ostala djeca i uvijek će djeca biti naši mladunci. Kao što su mačija djeca, mačkini mladunci, mali tigrovi su tigrovi mladunci… Kamo sreće da se naša pedagogija i naši vaspitači malo ugledaju na životinje kako treba o mladuncima voditi brigu i računa – ističe Ršum. 

Kako kaže, razgovor sa djecom je uvijek nov i iskren, pa ga često prijatno iznenade njihova simpatična pitanja.

– Svako dijete je magacin nekog iznenađenja. Oni osjećaju da treba da mi objasne nešto. Osjećaju da ne smiju da pokažu da nešto ne razumiju ili da ne mogu da definišu i saopšte. U toj želji, kažu i neku potpuno novu riječ – zaključio je Ršumović. 

Ršumove knjige prešle su tiraž od milion i po primjeraka, a za svaku je smatrao da mora da sadrži određenu zagonetku u naslovu kako bi zainteresovala čitaoca, poput njegovog prvog djela „Ma šta mi reče“ prema istoimenoj autorskoj emisiji u Radio Beogradu.

Program Susret sa piscem organizuju Opština Herceg Novi, Gradska biblioteka i čitaonica i Herceg fest. 

Misao dana: „Kukavice umiru mnogo puta pre konačne smrti“ – Gaj Julije Cezar

0

„Kukavice umiru mnogo puta pre konačne smrti“

Simptomi koji ukazuju na ozbiljne zdravstvene probleme

0

Ovo je pet znakova upozorenja kojima vam tijelo pokušava reći da nešto nije u redu.

Vrtoglavica

Mnoga medicinska stanja mogu dovesti do vrtoglavice ili bilo koje jednostavno stanje poput tjeskobe takođe može uzrokovati vrtoglavica. Ona može biti posljedica prebrzog ustajanja ili blage dehidracije.

Ukoliko imate vrtoglavicu zbog koje osjećate da vam se soba vrti ili ošamućenost, to takođe mogu biti znakovi problema s mozgom ili da nešto nije u redu s vašim gastrointestinalnim sistemom. Nizak sadržaj hemoglobina, koji se naziva anemija, takođe uzrokuje vrtoglavicu.

Pretjerano znojenje

Pretjerano znojenje ili hiperhidroza može biti posljedica menopauze, pretilosti, previše vježbanja, tjeskobe ili stresa, pa čak i konzumacije previše začinjene hrane. Jako znojenje takođe može ukazivati na probleme sa štitnom, dijabetesom ili probleme sa srcem.

Stalno vam je hladno

Konstantni osjećaj hladnoće mogao bi ukazivati na niz zdravstvenih problema, uključujući hipotireozu, anemiju, lošu cirkulaciju krvi ili nizak udio tjelesne masnoće.

Nizak nivo šećera u krvi ili hipoglikemija takođe može biti krivac. Način da to riješite nije da jedete šest obroka dnevno ili da ne jedete šećer kada vam je šećer u krvi nizak. Ostali uzroci uključuju nedostatak gvožđa ili određenih vitamina.

Nenamjerni gubitak na težine

Neobjašnjiv gubitak težine može biti simptom raka želuca, problema sa štitnom žlijezdom, Hronove bolesti, Adisonove bolesti, Parkinsonove bolesti, gastrointestinalnih problema, stomatoloških problema, depresije ili tjeskobe, nuspojava lijekova na recept, dijabetesa, parazitska infekcija, oticanje gušterače, problemi s gutanjem i mnoge druge.

Imate mrlje na koži

Neobični madeži ili mrlje na vašoj koži mogu, ali ne moraju biti znak raka kože. Ako su madeži ili pjege okrugli, simetrični ili se ne mijenjaju, vjeroatno ste dobro. Ukoliko su mrlje nove, rastuće, asimetrične ili nemaju jasne granice, mogu biti znak melanoma, smrtonosne vrste raka kože.

Zemljotres u Iranu

0

Zemljotres jačine 5,3 stepena po Rihterovoj skali pogodio je jutros južni Iran, objavio je Evromediteranski seizmološki centar (EMSC).

Kako je navedeno na sajtu EMSC, zemljotres je bio na dubini od 10 kilometara, na 112 kilometara od Bandar Abasa.

Zasad nema izvještaja o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti

AMSCG: Povoljni uslovi za vožnju

0

 U većem dijelu Crne Gore jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, a moguća je poledica na dionicama u višim predjelima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).

Iz AMSCG su upozorili na moguće sitne odrone duž klisura i usjeka.

Navodi se da je zbog magle na dionicama uz riječne tokove mjestimično smanjena vidljivost.

Savjetuje se oprezna vožnju prilagođena trenutnom stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.

Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.

Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4 centar Tuzi, od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1, obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila. Saobraća se lokalnim putevima.

Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta.

Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije puta saobraća se naizmjenično.

Zbog radova na dionici naspram Komnandnog centra tunela Sozina povremeno će se saobraćati naizmjenično i neophodno je poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.

Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.

Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.

Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.

„Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra“, naveli su iz AMSCG.

Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.

Na Zavodu preko 45 hiljada nezaposlenih, 17 doktora nauka

0

50 ODSTO ŽENE

Na Zavodu za zapošljavanje trenutno ima preko 45 hiljada nezaposlenih. Više od 50 odsto su žene, a čak 17 doktora nauka čeka posao.

Za razliku od Zapadne Evrope, gdje studenti po završetku fakulteta odmah dobiju posao, Crna Gora je daleko od te prakse. 

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje trenutno ima više od 5000 visokoškolaca, od kojih je najveći broj sa sedmim stepenom obrazovanja.

Radnih knjižica u Zavodu najviše imaju pravnici, ekonomisti i menadžeri. Da se Rektorat i Zavod za zaposljavanje usaglašavaju u vezi sa mjestima upisa na fakultet i potražnje na tržištu, tvrdi prorektor za nastavu prof. dr Veselin Mićanović.

U prosjeku 60 odsto studenata završi fakultet u roku. No, svakako to im očigledno nije garancija da će u roku naći i posao.

Zato mnogi sa visokom stručnom spremom rade poslove za koje se nisu školovali, ali kao što znamo nužda zakon mijenja

U Crnoj Gori za potrošačku korpu potrebno šest najvećih socijala

0

Crna Gora dočekala Dan socijalne pravde kao društvo koje dijele velika nejednakost i duboke nepravde

Iako Ustavom definisana kao država socijalne pravde, Crna Gora u praksi to nije, jer su na stotine građana doslovno gladni, a socijalna primanja ne obezbjeđuju ni elementarnu egzistenciju.

U svijetu je juče obilježen Dan socijalne pravde, a iz Akcije za ljudska prava ističu da se Crna Gora prihvatanjem Agende za održivi razvoj do 2030. godine obavezala da, između ostalog, unaprijedi stanje ljudskih prava, stimuliše zaposlivost i ojača socijalnu inkluziju u cilju smanjenja nejednakosti i dodatne ranjivosti najugroženijih kategorija stanovništva. Nažalost, do danas ti ciljevi nisu ispunjeni.

– Ekonomske i socijalne nejednakosti u državi su sve izraženije. Uvećanje socijalnih davanja od februara 2023. nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (136,52 eura) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (800,02 eura, decembar 2022, Monstat). Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje, već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih – ukazali su iz Akcije za ljudska prava.

Podsjećaju da je Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava još 2014. godine preporučio Crnoj Gori da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o sprovođenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.

Te preporuke, kako su ukazali, do danas nijesu primijenjene. Državna delegacija će ove godine tom Komitetu morati da objasni zašto država već osam godina nije u stanju da suzbije siromaštvo. Komitet je dao zaključak i preporuke ocenjujući stanje iz 2013. godine, za vrijeme vlade premijera Mila Đukanovića (2012–2016, ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, Zorica Kovačević i Boris Marić).

Od tada do danas, smijenile su se vlade premijera Duška Markovića (2016–2020, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić), Zdravka Krivokapića (2020–2022, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić) i Dritana Abazovića (od 2022, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović).

Narodna kuhinja Mitropolije crnogorsko-primorske svakodnevno podijeli 700 obroka za građane Crne Gore koji žive u siromaštvu, kazao je za TVCG koordinator „Čovjekoljublja“ Miško Radonjić.

Pored toga, 1.340 ljudi obrati im se za obrok jednom nedjeljno ili mjesečno.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), povodom 20. februara, Svjetskog dana socijalne pravde, poziva vlasti i cijelo društvo da proklamaciju iz Ustava Crne Gore istinski sprovode u praksi.

Socijalna pravda je, kako podsjećaju, u preambuli Ustava proglašena za jedan od principa javnog poretka.

– Ovo obavezuje nosioce vlasti i cjelokupno društvo da u definisanju i sprovođenju politika i aktivnosti budu vođeni principom socijalne pravde, a u praksi posvećeni rješavanju pitanja siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti, te postizanju jednakih šansi. Pozivamo vlasti (zakonodavnu, izvršnu i sudsku) da, umjesto politike milosrđa, koja ne suzbija ni siromaštvo niti socijalnu isključenost, niti umanjuje diskriminaciju i neravnopravnost osoba s invaliditetom, štaviše – produbljuje je, počnu s kreiranjem i sprovođenjem politika koje će biti u duhu socijalne pravde, principa javnog poretka Crne Gore i pružiti osobama s invaliditetom neophodne uslove za istinsku društvenu uključenost (socijalnu inkluziju), društvenu aktivnost, pristup pravdi i doprinos ovoj državi u ekonomskom razvoju – poručuju iz Udruženja.