Prohodno je na putu od Kolašina prema Beranama.
Podsjećamo, ranije danas tim putnim pravcem se nije moglo zbog snijega, dok je tunel Klisura bio zatvoren.
“Od 15:10 sati uspostavljen je saobraćaj naizmjeničnim propuštanjem na putu Kolašin – Berane preko tunela Klisura”, obavijestili su iz AMSCG.
Janović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da vjeruje da Crna Gora može iskoristiti povoljnu političku klimu unutar Evropska unije (EU) i postati članica u narednih nekoliko godina, ukoliko političari budu zajednički rješavali otvorena pitanja i budu odgovorni prema svojim obavezama
Upitan razmišlja li o osnivanju nove političke partije, on je odgovorio da odluka da i dalje nastavi da se bavi politikom pokazuje da i ta mogućnost postoji
Dio partija vladajuće koalicije već zauzima startnu poziciju za naredne izbore i pokušava da radikalizacijom mobiliše svoje članstvo, otvaranjem identitetskih pitanja koja odvlače pažnju građana sa važnijih stvari, ocijenio je nezavisni poslanik Nikola Janović.
Janović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da vjeruje da Crna Gora može iskoristiti povoljnu političku klimu unutar Evropska unije (EU) i postati članica u narednih nekoliko godina, ukoliko političari budu zajednički rješavali otvorena pitanja i budu odgovorni prema svojim obavezama.
On je upozorio da će, ako ne bude takve vrste političkog dogovora i odgovornosti, taj cilj biti daleko.
„Nažalost, plašim se da dio partija koje čine vladajuću koaliciju već zauzima startnu poziciju za naredne izbore i pokušava da radikalizacijom mobiliše svoje članstvo. To se prije svega odnosi na otvaranje starih identitetskih pitanja koja su i do sada odvlačila pažnju građana od onoga što je puno važnije – ekonomskog boljitka svih nas“, kazao je Janović.
On je, govoreći o ključnim reformama, rekao da će prijem Crne Gore u EU zavisiti prije svega od dosljednog ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24.
„U pitanju je, ne samo usvajanje dobrih zakona, nego i njihovo kvalitetno sprovođenje, a to je moguće samo ako imamo istovremeno sinergiju sve tri grane vlasti – zakonodavne, izvršne i sudske“, rekao je Janović.
Kako je naveo, ako bilo koja od tri grane vlasti ne bude na visini zadatka, put Crne Gore prema EU, i pored političke volje članica, biće usporen.
„Ne treba zaboraviti da vladavina zakona podrazumijeva jednakost građana pred zakonom. Da budem do kraja jasan: pravila i zakoni moraju da važe jednako za sve i ne smiju da zavise od političke volje partija na vlasti“, istakao je Janović.
Upitan razmišlja li o osnivanju nove političke partije, on je odgovorio da odluka da i dalje nastavi da se bavi politikom pokazuje da i ta mogućnost postoji.
„Da li će se to desiti, u kojoj političkoj formi ili obliku, kao i svi drugi detalji, zavisiće od procjene mogućnosti i ambijenta“, dodao je Janović.
On je istakao da je svoje ime izgradio prije ulaska u politiku, da je ostvaren lično i profesionalno, pa nema potrebu da se ikome pravda ili dokazuje.
Janović je naglasio da je jedino što ga zanima – da Crnoj Gori i građanima bude bolje.
„Jednako kao dok sam kao kapiten predvodio našu reprezentaciju do uspjeha i uvijek vodio računa da svojim izjavama ne dijelim nego spajam ljude. Nakon svake naše sportske pobjede ponosno sam izjavljivao da je to pobjeda cijele Crne Gore i svih njenih građana“, rekao je Janović i dodao da je zato, kao ministar i sada poslanik, uvijek znao koliko je važno slati takve poruke.
On smatra da je Crna Gora danas u problemu.
„Sa jedne strane imamo dramatični populizam, bujanje nacionalizma, osjećaj nestabilnosti kod građana, blamiranje i neozbiljnost institucija, vrijednosno propadanje, a sa druge politiku koja ne daje rezultate, bez strategije i cilja“, smatra Janović.
On je kazao da se uvijek borio na fer način, svjestan da se rezultati računaju, i dodao da razumije da ljudi koji su se samo bavili politikom i iza kojih ne stoje realni rezultati, bez obzira iz koje partije dolaze, teško mogu to da razumiju.
„Zato smatram da politikom treba da se bavimo na drugačiji način i sa više lične i profesionalne odgovornosti. Iza priče mora stajati integritet ličnosti i integritet političke ponude“, naglasio je Janović.
On je poručio da će svako ko želi da Crna Gora ide naprijed i pobjeđuje u njemu imati saveznika, dok je, kako je dodao, spreman da „stane na crtu“ svakom ko to ne želi.
Janović je, govoreći o djelovanju u parlamentu kao nezavisni poslanik, rekao da vjeruje da je i do sada pokazao odgovoran odnos prema poslaničkim obavezama na plenarnim sjednicama i u radu skupštinskih odbora.
„Važno je da probleme jasno definišemo i da ih rješavamo. Sve što sam smatrao ranije, smatram i danas, ni za milimetar svoja stanovišta i pogled na vrijednosti važne za naše društvo i državu nijesam promijenio, niti imam namjeru“, rekao je Janović.
On je poručio da će se prema svemu što smatra važnim za napredak Crne Gore, njene interese i interese građana, bez obzira da li predlozi dolaze od vlasti ili opozicije, odnijeti odgovorno i sa dužnom pažnjom.
Janović smatra da način na koji je funkcionisao parlament krajem godine – ogroman broj zakona koji su prolazili skupštinsku proceduru bez mogućnosti prave rasprave i potom išli na glasanje, govori o neodgovornosti, bahatosti i spremnosti vlasti da zloupotrijebi činjenicu da imaju opoziciju koja želi Crnu Goru u EU.
„Zakoni se usvajaju na brzinu zbog kratkog vremena koje je ostavljeno, i zato sa jedne strane gubimo na kvalitetu, a sa druge kod građana stvaramo utisak neozbiljnosti“, dodao je Janović.
On je upitao da li iko smatra da je bilo koji poslanik u Skupštini u stanju da pročita, sagleda i ozbiljno se odnese prema desetinama zakonskih predloga koji su ostavljeni za par dana pred kraj godine.
„Kada se tu dodaju i amandmani sa kojim se ti isti predlozi zakona suštinski mijenjaju u posljednjem trenutku da bi se interes neke partije vlasti ili nekog iz vlasti „završio“, a sve pod plaštom ubrzavanja našeg puta ka EU, onda je definitivno jasno u kakvom problemu se danas nalazimo“, kazao je Janović.
Kako je istakao, aktuelna vlast je u dosadašnjem radu pokazala da nije dorasla brojnim izazovima koji su se našli pred državom.
Janović je naveo da su nova zaduživanja, nerealna obećanja, velika kašnjenja sa realizacijom infrastrukturnih objekata, gašenja nacionalnih kompanija, koketiranje sa istorijskim revizionizmom i urušavanje vrijednosti na kojima počiva crnogorsko drustvo, osnovna obilježja najglomaznije Vlade u istoriji Crne Gore.
„Teško da možemo pobrojati sve promašaje, bez obzira na činjenicu da smo zatvorili pet poglavlja u posljednjem trenutku, manje našom zaslugom, a više zbog činjenice da nas EU očigledno nosi na leđima do članstva“, rekao je Janović.
On je naglasio da sve to, kao i promašaji bez bilo kakve odgovornosti, govore da je jako važno kakva će Crna Gora uopšte stići do EU, ako se tako nastavi.
Janović je rekao da će kao nezavisni poslanik djelovati samostalno, kao opozicioni poslanik, navodeći da, bez obzira na sve loše što rade partije na vlasti, i opozicija ima dio odgovornost za ono što se dešava u crnogorskom društvu.
Policija je u Bijelom Polju uhapsila državljanina Azerbejdžana M.R., koji se nalazi na potjernici te države.
„Provjerom podataka o ovom licu utvrđeno je da se M.R. potražuje na osnovu međunarodne potjernice, koju su raspisali nadležni organi Azerbejdžana radi obezbjeđenja lica u krivičnom postupku. Sumnja se da je M.R. izvršio krivična djela pronevjera i protivpravno trošenje zloupotrebom službene dužnosti, čime je nanijeta velika materijalna šteta“, navode iz Uprave policije u saopštenju.
Njemu je Viši sud u Bijelom Polju odredio ekstradicioni pritvor.
„Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Azerbejdžana i Crne Gore“, kazali su iz UP.
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović u intervjuu za Portal RTCG istakla je da su ljudi najveći resurs države i da efikasan, transparentan parlament mora biti oslonac javnosti. Naglasila je da evropska agenda ne smije biti podređena dnevnoj politici, već da ostaje prioritet za ubrzanje puta Crne Gore ka EU. Istovremeno, podsjetila je da su u fokusu i ekonomska stabilnost, investicije i zaštita životnog standarda građana. Odluke parlamenta, poručila je, treba da donose stvarne koristi ljudima, a ne da ostanu formalnost.
Kao predsjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kako ocjenjujete doprinos ovog odbora u poboljšanju administrativne efikasnosti i transparentnosti rada parlamenta, i koji su ključni projekti na kojima trenutno radite?
Nedović: Administrativni odbor ima važnu ulogu u uređenju kadrovskih i statusnih pitanja u Skupštini i iz nadležnosti Skupštine, ali i u jačanju transparentnosti i odgovornosti parlamenta prema javnosti. U prethodnom periodu fokus je bio na jasnijim procedurama, efikasnijem radu službi i dosljednoj primjeni propisa, posebno u dijelu imenovanja i administrativnih odluka.
Poslije dvije godine od mog imenovanja za predsjednicu Administrativnog odbora i službe kojom rukovodim mogu ocijeniti da su ljudi najveći resurs svake institucije i ove države. Ovo važi naročito za državne službenike, kao i zaposlene u sekretarijatu Administrativnog odbora – koji su nosioci svake aktivnosti i čuvari zakona i zakonskih procedura unutar Parlamenta. U ovoj godini odbor je zasijedao 70 puta, što je mjerilo našeg velikog rada.
Kako ocjenjujete napredak Crne Gore u evropskim integracijama, posebno nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja, i šta su ključni izazovi koji nas čekaju u narednom periodu?
Nedović: Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja predstavlja snažan i ohrabrujući signal da Crna Gora može ubrzati svoj evropski put kada postoji politička stabilnost i puna institucionalna saradnja. To je važan iskorak koji potvrđuje da sprovedene reforme daju konkretne rezultate.
U narednom periodu biće ključno da evropska agenda ostane iznad dnevne politike i da se obezbijedi kontinuitet u ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa. Već u 2026. godini očekuje nas izuzetno zahtjevan posao. Tome u prilog govori i činjenica da je Parlament tokom ove godine usvojio veliki broj zakona, uz dodatnu posvećenost radu i u decembru, kada smo, radeći i vikendom, omogućili da značajan broj zakonskih rješenja predloženih od strane Vlade bude razmotren i usvojen u skladu sa evropskom agendom.
Kako ocjenjujete trenutno stanje ekonomije u Crnoj Gori, uključujući rast BDP-a, inflaciju i zaposlenost, i šta su po Vama prioriteti za ekonomski oporavak i razvoj zemlje?
Nedović: Svi relevantni pokazatelji pokazuju da je stanje ekonomije u Crnoj Gori stabilno i ohrabrujuće. Stopa nezaposlenosti je na rekordno niskom nivou od 8,9 odsto, dok je inflacija, nakon vrhunca od 15,7 odsto u decembru 2022. godine, svedena na 4,9 odsto, što pokazuje uspješno obuzdavanje cjenovnih pritisaka. Današnja ekonomska politika, zasnovana na činjenicama i fiskalnoj odgovornosti, održava javni dug u okvirima mastriškog kriterijuma, na oko 60 odsto BDP-a, čime se stvara prostor za dalji ekonomski oporavak i održivi razvoj, uz fokus na investicije, diversifikaciju ekonomije i jačanje životnog standarda građana.
Kakva je uloga Pokreta Evropa sad u aktuelnoj vladajućoj koaliciji, i kako vidite saradnju sa drugim partijama u rješavanju ključnih problema poput bezbjednosti i ekonomije?
Nedović: Pokret Evropa sad u aktuelnoj vladajućoj većini ima ulogu ključnog nosioca reformskih procesa, naročito u oblastima evropskih integracija i ekonomskih politika. Naš primarni cilj je da se fokus zadrži na konkretnim rezultatima, mjerljivim reformama i politikama koje donose stvarne koristi građanima.
Saradnju sa koalicionim partnerima gradimo na jasnim programskim principima, međusobnom uvažavanju i punoj institucionalnoj odgovornosti. Kada je riječ o bezbjednosti, prioritet je jačanje institucija sistema i unapređenje profesionalnih standarda, dok je u oblasti ekonomije akcenat na očuvanju stabilnih javnih finansija, unapređenju investicione klime i zaštiti životnog standarda građana.
Kao žena u politici, šta mislite o položaju žena u crnogorskom parlamentu, i da li postoje dodatne inicijative PES-a za veće uključivanje žena u politički život?
Nedović: Položaj žena u crnogorskom parlamentu danas se može ocijeniti kao relativno dobar, ali to, nažalost, ne važi i za položaj žena u crnogorskom društvu u cjelini. Ne postoje isti aršini za muškarce i žene u politici. Ono što se jasno može zaključiti iz javnog prostora, društvenih mreža i pojedinih portala jeste da se ženama u Crnoj Gori uspjeh često ne prašta. Poslanice su znatno više izložene kritikama koje su, umjesto konstruktivne rasprave, nerijetko obilježene mizoginijom, diskriminacijom, omalovažavanjem i organizovanim botovanjem.
Posebno zabrinjava činjenica da je onlajn nasilje postalo svakodnevna realnost savremenog društva, a njegove posljedice nimalo nijesu bezazlene. Zbog toga je važno da se o ovoj temi govori otvoreno i odgovorno. Učešće žena u politici ne smije se svesti isključivo na brojke, već mora biti suštinsko – kroz rukovodeće pozicije i aktivno učešće u ključnim političkim i društvenim procesima.
Pokret Evropa sad smatra da veće uključivanje žena u politički život nije formalno pitanje, već jedan od osnovnih standarda savremene evropske demokratije. Upravo zato smo predložili povećanje kvota za učešće žena na 40 odsto. Paralelno s tim, neophodno je kontinuirano raditi na podsticanju ženskog političkog angažmana, jačanju institucionalne i društvene podrške, kao i stvaranju ambijenta u kojem će znanje, kompetencije i rezultati biti u prvom planu.
Evropska integracija ostaje primarni državni cilj i svako njeno ugrožavanje predstavlja crvenu liniju preko koje Bošnjačka stranka neće preći, kazao je Ibrahimović
Potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u intervjuu za Portal ETV govori o prijetnjama upućenim reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću, evropskoj perspektivi Crne Gore, mogućim političkim i bezbjednosnim izazovima na tom putu, jačanju diplomatske mreže države, odnosima unutar Vlade, ulozi Bošnjačke stranke, kao i o aktuelnim pitanjima u odnosima sa Turskom.
Ibrahimović naglašava da su stabilnost, vladavina prava i evropske integracije crvene linije od kojih nema odstupanja.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon što je Islamska zajednica u Crnoj Gori prijavila policiji da su reis Rifat Fejzić i drugi preko društvenih mreža primili brojne prijetnje po život, uvrede i poruke mržnje. Kome su sve ove prijetnje bile upućene? Kakva je njihova pozadina i namjera?
IBRAHIMOVIĆ: Svaka prijetnja upućena reisu Rifatu Fejziću predstavlja ozbiljan napad na društvene vrijednosti na kojima se temelji Crna Gora. Nijedna prijetnja ovakve vrste ne smije proći bez adekvatnog i pravovremenog odgovora institucija države. Tako mora biti u zemlji koja počiva na vladavini prava i koja se ponosi svojim međuetničkim i međuvjerskim skladom.
Poruke nasilja mogu biti upućene svakom bez razlike, ali su motivi često isti. Prijetnje upućene reisu Fejziću izazvale su osjećaj duboke zabrinutosti zbog postojanja ideja koje mogu proizvesti ovakve poruke.
Upravo zato ovakve prijetnje još snažnije obavezuju sve nas da ne dozvolimo da mržnja i ekstremizam dobiju prostor. Oni koji šalju poruke nasilja i straha najčešće žele izazvati podjele. Naš odgovor tada mora biti jedinstvo, dostojanstvo i povjerenje u institucije. Reis i svi koji su meta ovakvih napada imaju moju punu podršku – ljudsku, političku i institucionalnu.
Da li Vlada, u sastavu u kojem je sada, ima kapacitet i iskrenu želju da uvede Crnu Goru u EU? Preciznije, žele li svi u Vladi evropski put Crne Gore? Ako ne, ko to ne želi?
IBRAHIMOVIĆ: Evropska integracija predstavlja ključni i strateški vanjskopolitički cilj Crne Gore – cilj oko kojeg u Vladi postoji apsolutni konsenzus. To nije samo politička odluka, već i civilizacijsko opredjeljenje naše države, koje nadilazi stranačke i ideološke razlike.
Naravno, svaka vlada koja je sastavljena od različitih političkih subjekata donosi sa sobom različite političke nijanse, ali u pogledu evropskog puta ova Vlada nema dileme. To potvrđuju i konkretni i mjerljivi rezultati koje smo ostvarili u kratkom roku, a posebno je značajno istaći nedavno održanu Međuvladinu konferenciju između Evropske unije i Crne Gore u Briselu, na kojoj je privremeno zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja.
Taj važan iskorak predstavlja jasnu potvrdu liderske pozicije naše države u procesu proširenja, kao i da naši partneri iz Brisela prepoznaju predan rad, ozbiljnost i posvećenost Crne Gore reformskom procesu.
Istovremeno, riječ je o snažnom zamahu ne samo za Crnu Goru, već i za sve države Zapadnog Balkana, kao i dodatnom doprinosu stabilnosti i bezbjednosti Evropske unije u cjelini.
U tom smislu, ostajemo čvrsto opredijeljeni cilju da tokom naredne godine zaokružimo pregovarački proces, kako bi naša država postala 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Ukoliko se pokaže da deklarativnu privrženost EU integraciji ne prate djela, to se u ovoj fazi mora vidjeti i vidjeće se. Ono što je važno jeste da Crna Gora ima kapacitet da u optimalnom roku bude dio Evropske unije i ovu šansu nećemo propustiti.
Plašite li se mogućih tenzija kako se Crna Gora bude približavala ulasku u EU? Kome bi takvo stanje najviše odgovaralo?
IBRAHIMOVIĆ:Crna Gora je danas najsnažnije i najodlučnije usmjerena ka članstvu u Evropskoj uniji. Kako se budemo približavali tom cilju, realno je očekivati da će se određeni akteri pokušati tome suprotstaviti, jer evropska, stabilna i institucionalno snažna Crna Gora nije u skladu sa njihovim interesima.
U tom kontekstu, moramo biti svjesni da je hibridno djelovanje, koje uključuje sajber napade i širenje dezinformacija i lažnih narativa, postalo sastavni dio savremenog političkog okruženja. Iako nijesu u pitanju novi izazovi, oni će zasigurno postajati intenzivniji kako se približavamo članstvu u EU.
Naša obaveza kao Vlade jeste da izazove prepoznamo na vrijeme, da im se odlučno suprotstavimo i da izgradimo atmosferu povjerenja i kohezije u društvu. Od eventualnih tenzija najviše bi profitirali upravo oni akteri koji imaju interes da Crnu Goru vide u stanju nesigurnosti i sporosti – oni kojima odgovara politika podjela, a ne politika integracija i razvoja.
Zato ćemo nastaviti da jačamo institucije, unapređujemo otpornost društva na manipulacije i ostanemo u potpunosti usklađeni sa evropskim partnerima u oblasti bezbjednosti. Evropski put nije samo politički proces – to je proces jačanja države, a jaka i stabilna Crna Gora, u potpunosti integrisana u evropske strukture, najbolji je odgovor na sve pokušaje destabilizacije.
U kojim državama Crna Gora planira da otvori nove ambasade i kada?
IBRAHIMOVIĆ:Crna Gora već duži period pokazuje jasnu ambiciju da bude aktivniji i vidljiviji akter u međunarodnim odnosima, a jačanje diplomatske mreže jedan je od ključnih preduslova za to. Upravo iz tog razloga donijeli smo odluku o otvaranju šest novih ambasada – u Češkoj, Slovačkoj, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Indiji i Japanu – kao i kancelarije Ambasade Belgije u Luksemburgu.
Time težimo da proširimo prisustvo u državama i regionima u kojima vidimo značajan potencijal za dublju političku, ekonomsku i kulturnu saradnju. Dinamika otvaranja diplomatsko-konzularnih predstavništava zavisi od raspoloživih sredstava, a moja intencija je da se proces odvija ubrzano i da već tokom naredne godine većina ovih ambasada bude u potpunosti operativna.
Da li Vam je Vaše biračko tijelo — makar dio njega — oprostilo to što ste zajedno sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem (četnički vojvoda) dio iste vladajuće strukture?
IBRAHIMOVIĆ:U politici, kao i u svakom javnom poslu, rezultate uvijek najbolje ocjenjuju građani. Na izborima se jasno vidi ko je radio odgovorno, ko je donosio rezultate i ko je dosljedno zastupao interese Crne Gore i svih njenih građana.Moja obaveza, kao potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, jeste da radim u interesu stabilnosti, evropske budućnosti i međunarodnog ugleda Crne Gore. To je mandat koji mi je povjeren i odgovornost koju preuzimam bez kalkulacija.
Što se tiče našeg biračkog tijela, ni najmanje ne sumnjam u njegovu političku zrelost. Bošnjačka stranka ima jasnu viziju i političku odgovornost da učestvuje u procesima koji doprinose stabilnosti, evropskoj integraciji, bezbjednosti i ekonomskom razvoju zemlje. To smo potvrdili u ključnim istorijskim trenucima za našu državu – kroz doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore i pridruživanju NATO savezu.
Uvjeren sam da većina ljudi razumije da se odgovorna politika vodi kroz institucije i u skladu sa državnim prioritetima. Moj posao nije da se dopadnem kroz dnevne političke poruke, već da isporučim rezultate koji jačaju državu i unapređuju kvalitet života građana.
Da li je Bošnjačka stranka partija ličnih interesa ili partija prosperiteta okrenuta državi i građanima?
IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je bila i ostaje stranka posvećena prosperitetu Crne Gore. Naše odluke i inicijative vođene su principima odgovornosti, transparentnosti i interesa države, a ne ličnim interesima.
Optužbe o partijskom zapošljavanju ne odražavaju stvarnost. Ljude vrednujemo prema stručnosti i sposobnosti da doprinesu razvoju države. Kontinuirano se zalažemo za jačanje institucija, ubrzanje evropskih integracija i ravnomjeran regionalni razvoj.
Posebno ističem osnivanje Ministarstva dijaspore, kao i potpisivanje Zajedničke deklaracije o namjeri o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke, što je značajan iskorak za našu dijasporu. Paralelno radimo na sličnim sporazumima sa Italijom, Španijom, Grčkom i Danskom.
Bošnjačka stranka je u svojoj političkoj istoriji više puta birala principe ispred funkcija, uključujući odluku da ne uđe u određene vlade, pa čak i odbijanje funkcije premijera.
Šta je za Vas crvena linija zbog koje biste napustili Vladu?
IBRAHIMOVIĆ: Crvena linija za mene je svaki pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka, suvereniteta, vladavine prava, demokratskih vrijednosti i evropskog puta Crne Gore. Moj mandat nije lični privilegij, već odgovornost prema građanima i državi.
Ukoliko bi temeljni interesi Crne Gore bili dovedeni u pitanje, bio bih spreman da preispitam svoj mandat i postupim u skladu sa savješću i državnim interesima. Evropska integracija ostaje primarni državni cilj i svako njeno ugrožavanje predstavlja crvenu liniju preko koje Bošnjačka stranka neće preći.
Koliko su nemili događaji koji su prethodili uvođenju viza državljanima Turske prošle godine (vize su u međuvremenu ukinute) uticali na odnose Crne Gore i Turske i šta Vam turski predstavnici kažu na tu temu? Zbog čega su najviše zabrinuti?
IBRAHIMOVIĆ: Krajnja namjera narativa koji su prethodili, te incidenata i nemilih scena kojima smo nakon toga svjedočili, bila je da se odnosi Crne Gore i Turske poremete na političkoj ravni. Ovaj zaključak temeljim na pažljivom analiziranju sinhronizovanih aktivnosti pojedinaca i grupa, kako u Crnoj Gori, tako i u širem okruženju, koje su išle u pravcu kontinuiranog targetiranja turskih državljana koji borave u našoj državi.
Kroz intenzivnu komunikaciju koju sam ostvario sa najvišim zvaničnicima Turske odmah nakon ovih događaja, detaljno sam objasnio prirodu ovih aktivnosti i njihov nimalo dobronamjeran krajnji cilj.
I predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan i moj kolega Hakan Fidan, sa kojima sam razgovarao u Istanbulu neposredno nakon ovih dešavanja, razumjeli su taj kontekst. Kao odgovorni lideri, koji predstavljaju značajnu partnersku državu u okviru NATO saveza i državu sa kojom smo, kroz decenije mukotrpnog rada, izgradili izuzetno razvijene odnose u mnogim oblastima, jako dobro su razumjeli o kakvim je aktivnostima bilo riječi.
Ipak, uz sve razumijevanje ozbiljnosti situacije, prenijeli su zabrinutost za bezbjednost turskih državljana i njihove imovine u Crnoj Gori, uz nadu da će naše institucije ovom pitanju posvetiti dužnu pažnju. Mišljenja sam da su naše službe bezbjednosti odgovorno pristupile ovom zadatku.
Istovremeno, učinili smo sve što je bilo u domenu objektivnih mogućnosti da sačuvamo kvalitet naših bilateralnih odnosa, a opredjeljenje za naredni period je da, kroz intenziviranje dijaloga na najvišem nivou, te odnose dodatno unapređujemo i nadgrađujemo.
Propali dron-šou, nabavljen bez tendera, dokaz je da možda ipak znaju da organizuju jedno – korupciju, saopštio je Opštinski odbor Nove srpske demokratije (NSD) Budva.
“Pad dronova i izostanak dugo najavljivanog „događaja vijeka“, plaćenog stotinama hiljada eura, razotkrili su potpunu nesposobnost, ali i zabrinjavajuću sposobnost za korupciju budvanske „platformaške“ koalicije. Ako ništa drugo, propali dron-šou, nabavljen bez tendera, dokaz je da možda ipak znaju da organizuju jedno – korupciju”, navode u saopštenju.
Kako su kazali, ne stide se ni da najave dron šou kao događaj prvi put organiovan u Crnoj Gori.
Foto: TO Budva
“Prvi put je organizovan prije četiri godine u Boki. Umjesto da se javno izvine građanima jer su obrukali Budvu pošto svi regionalni mediji izvještavaju o debaklu i fijasku, organizatori – Opština Budva, Turistička organizacija Budva i firma Mirnovec kao izvođač – odlučili su se za bijedan pokušaj bježanja od odgovornosti”, istakli su iz budvanskog NSD-a.
Bez ikakvih dokaza, kako dodaju u saopštenju, za fijasko optužuju Vojsku i policiju Crne Gore, jer, kako su rekli, navodno samo one mogu posjedovati uređaje za ometanje dronova.
“Očigledno ih je neko dobro podučio da krivicu prebace na državne organe kako bi, pored već isplaćenih apanaža, dodatno naplatili i navodnu štetu koja se mjeri stotinama hiljada eura”, tvrde oni.
Prema njihovim riječima, firma Mirnovec bi trebalo da kaže istinu.
“Kojim visokim funkcionerima su isplaćene desetine hiljada eura mita kako bi baš oni bili angažovani za ovaj posao. Građani i brojni posjetioci su, pukom srećom, ostali nepovrijeđeni, ali razočaranje će se dugo pamtiti. Ostaje jezivo pitanje – šta bi bilo da je neko stradao zbog njihove alavosti i korupcije”, navode.
Kako su dalje kazali, ovim pokušajem prebacivanja krivice organizatori i izvođač očigledno nastoje da prikriju vlastiti promašaj, neznanje i lošu organizaciju, te da dodatno naplate “propali program i oštećene dronove”.
“Na već isplaćenih nekoliko stotina hiljada eura pokušavaju da dodaju i novu, izmišljenu „štetu“, kroz još jednu papreno skupu kombinaciju koju će, po ustaljenom obrascu, međusobno podijeliti. Država mora hitno da reaguje i rasvijetli ovaj događaj, ili će se potvrditi ono čega se građani sve više plaše – da je Budva prepuštena organizovanom kriminalu i institucionalnom nemaru”, zaključili su.
Taksista A.L. (28) iz Berana, osuđen je na 21 dan zatvora jer je odbio test na droge, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
“Danas je okrivljeni A.L. (28) iz Berana oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 21 dana. Njemu je suđeno u hitnom postupku, nakon što ga je kao taksi vozača rano jutros oko 02.15 časova na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije, a on je odbio da se podvrgne testu na prisustvo droga u organizmu”, naveo je.
Kako zaključuje Đukanović, uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca kao i maksimalan broj kaznenih bodova.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić Stojanović kazala je za „Dan“ da je u toku formiranje vladine radne grupe koja će prikupljati podatke i dokumentaciju za zaposlene u javnom sektoru radi zaštite javnog interesa u oblasti priznavanja obrazovnih isprava.
Ministarka Jakšić Stojanović je saopštila da je obustavljeno priznavanje obrazovnih isprava sa devet obrazovnih ustanova iz BiH i Srbije. Ona nije komentarisala izjave o preko 20.000 lažnih diploma, koje se gotovo svakodnevno mogu čuti u javnosti.
• Da li je Ministarstvo počelo kontrolu diploma zaposlenih u javnom sektoru? Kakvi su rezultati kontrole?
– U skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, u toku je obrazovanje vladinog Radnog tijela koje će, radi zaštite javnog interesa u oblasti priznavanja i izjednačavanja inostranih obrazovnih isprava, prikupljati podatke i dokumentaciju o zaposlenima u organima državne uprave, organima uprave, javnim ustanovama i drugim subjektima koji vrše javna ovlašćenja, a koja se odnose na njihovo obrazovanje. Organi i ustanove će biti dužni da, na zahtjev Radnog tijela dostave tražene podatke i dokumentaciju svojih zaposlenih, koja uključuje i podatke o ličnosti.
Smatramo da će formiranje i rad ovog radnog tijela značajno doprinijeti unapređenju transparentnosti i zakonitosti postupaka priznavanja i izjednačavanja inostranih obrazovnih isprava, jačanju povjerenja u obrazovni i institucionalni sistem, kao i dosljednoj primjeni propisa u cilju zaštite javnog interesa.
• Koliko je u ovoj godini podneseno krivičnih prijava zbog sumnje na falsifikovane obrazovne isprave, koje su dostavljene Vašem resoru radi nostrifikacije? Iz kojih država dolaze ove diplome, koji su to nivoi obrazovanja?
– Od početka 2025. godine do danas MPNI je podnijelo ukupno 88 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave. Od tog broja, 12 krivičnih prijava se odnosi na obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja, 69 krivičnih prijava nivoa srednjeg obrazovanja i 7 krivičnih prijava nivoa visokog obrazovanja. U 2024. godini podnijeto je 38 krivičnih prijava, a u 2023. godini 28. Obrazovne isprave za koje se sumnja da su falsifikovane najčešće dolaze iz Turske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije, SAD, Austrije, i Velike Britanije.
Napominjemo da je Ministarstvo u svim slučajevima u kojima je imalo sumnju da je određena isprava falsifikovana, odnosno da nije vjerodostojna, podnijelo krivičnu prijavu protiv podnosioca zahtjeva, nadležnom tužilaštvu.
Godinu dana rok za donošenje pravilnika o upisu na Univerzitet
• Ministarstvo će prvi put raditi pravilnik o upisu na Univerzitet. Da li je počela njegova izrada i koje su planirane novine?
– U skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju, Ministarstvo će, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu zakona, donijeti jedinstven pravilnik o uslovima i kriterijumima za upis na prvu godinu osnovnih akademskih i primijenjenih studija koji će biti isti za sve ustvanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Izrada jedinstvenog podzaknskog akta kojim će se propisati bliži uslovi i kriterijumi, način i postupak upisa u prvu godinu osnovnih studija na svim ustanovama visokog obrazovanja, u odnosu na postojeći, odnosi se na utvrđivanje odgovarajućeg obrazovnog programa koji je prohodan za nastavak obrazovanja na konkretnom studijskom programu. Time će se svršeni srednjoškolci upisivati na studijske programe za koje su tokom srednjoškolskog obrazovanja stekli odgovarajuća znanja, vještine i kompetencije koje su bitne za nastavak obrazovanja u određenoj oblasti. Do donošenja podzakonskog akta ustanova može mijenjati postojeći akt kojim su propisani uslovi, kriterijumi, način i postupak upisa u prvu godinu osnovnih akademskih i primijenjenih studija.
• Sa kojih ustanova iz regiona je obustavljeno priznavanje diploma?
– Zajednička međudržavna saradnja sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine rezultirala je obustavom priznavanja obrazovnih isprava stečenih na šest ustanova visokog obrazovanja u BiH koje su pod istragom nadležnih organa u toj državi. Takođe, privremeno smo obustavili postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava stečenih na Visokoj školi za uslužni biznis Istočno Sarajevo – Sokolac, upravo zbog sumnje u način sticanja obrazovnih isprava na navedenoj ustanovi.
U prethodnom periodu smo prekinuli postupak priznavanja obrazovnh isprava stečenih na Visokoj medicinskoj školi strukovnih studija „Milutin Milanković“, Beograd, Republika Srbija.
Prekinuli smo postupak priznavanja obrazovnih isprava licima koja su obrazovnu ispravu stekla u Srednjoj školi „Tutin“ u Tutinu, Republika Srbija, jer je navedenoj školi zabranjen rad u Republici Srbiji.
Privremeno je obustavljeno priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija na ovaj način jasno pokazuje da ostaje dosljedno u primjeni propisa i preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelagalnih obrazovnih isprava.
Univerzitet radi na akreditaciji studija u skladu sa novim zakonom
• Da li očekujete da će Univerzitet Crne Gore biti spreman da uvede fleksibilan model studija u 2026. godini, u skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju?
– UCG radi na pripremi akreditacije svih svojih programa usklađenih sa novim Zakonom o visokom obrazovanju gdje će biti zastupljeni fleksibilni modeli studija. Na Univerzitetu Crne Gore se takođe radi akreditacija novih studijskih programa na PMF-u i Filozofskom fakultetu po navedenom fleksibilnom modelu studija i očekujemo da će ti novi programi biti akreditovani do upisnog roka 2026. godine.
• Kako komentarišete tvrdnje koje možemo čuti iz NVO sektora, ali i od poslanika, da je u Crnoj Gori više od 20.000 lažnih diploma? Da li je ovaj problem preuveličan?
– Borba protiv lažnih diploma zahtijeva zajedničku sinergiju institucija i društva u cjelini. Smatramo da je interes društva da se izbori sa diplomama koje su stečene prevarom i bez uloženog znanja. Međunarodna saradnja sa zemljama porijekla obrazovne isprave, strože kontrole i nadzor nad obrazovnim institucijama, spriječiće unutar obrazovnih ustanova prodaju „kupljene“ diplome, jasno definisani zakoni koji kriminalizuju falsifikovanje i kupovinu diploma sa strožom kaznenom politikom koja će prepoznati zatvorske kazne za ova djela ili zabranu rada u javnom sektoru, ali i javno otkrivanje i objavljivanje slučajeva lažnih diploma, uticaće na podizanje svijesti eventualnih počinilaca ovog djela, ali i samih poslodavaca da provjere kvalifikacije svojih zaposlenih prilikom zapošljavanja.
Ohrabruje činjenica da cjelokupna javnost ovih dana svjedoči pooštravanju kaznene politike kada je u pitanju posjedovanje lažnih ili neistinitih obrazovnih isprava, pa tako imamo i prve presude koje podrazumijevaju zatvorske kazne za ovo krivično djelo.
Ove godine izgradnja gimnazije u Podgorici
• Koji su to infrastrukturni projekti čija će izgradnja početi u 2026. godini?
– Plan investicija u obrazovanje prepoznat je kao prioritet u okviru Plana rasta kojim su takođe predviđena sredstva za izgradnju novih objekata. Ono što bih svakako istakla kada su u pitanju novi objekti su izgradnja nove gimnazije u Podgorici, sportske sale u Andrijevici i na Cetinju, nove škole na Starom aerodromu, nadogradnja OŠ „Vlado Milić“ i izgradnja novog paviljona u okviru OŠ „Oktoih“, izgradnja vrtića u Baru, u Podgorici (Stari aerodrom i Zlatica), u Ulcinju, Bijelom Polju i Beranama. Posebno ističem da su projekti za školu i vrtić u Sity kvartu u Podgorici, kao i vrtiće na Zabjelu i u Kotoru u završnoj fazi…
Osim samog ulaganja u objekte, u prethodnom periodu značajna sredstva su uložena u IT opremu (preko 7 miliona eura), opremanje EdTech laboratorija u preko 100 škola, namještaj, nabavku školskih vozila, a u narednom periodu je planirana nova nabavka IT opreme, kao i specijalizovane opreme za srednje stručne škole. Sigurna sam da je ulaganje u unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture na svim nivoima neophodan preduslov za reformu obrazovnog sistema koja je pred nama i da ćemo ispuniti sve ono što smo obećali na početku mandata, a to je realizacija najvećeg investicionog ciklusa u istoriji kada je u pitanju resor obrazovanja.
• Da li je Ministarstvo počelo kontrolu diploma zaposlenih u javnom sektoru? Kakvi su rezultati kontrole?
– U skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, u toku je obrazovanje vladinog Radnog tijela koje će, radi zaštite javnog interesa u oblasti priznavanja i izjednačavanja inostranih obrazovnih isprava, prikupljati podatke i dokumentaciju o zaposlenima u organima državne uprave, organima uprave, javnim ustanovama i drugim subjektima koji vrše javna ovlašćenja, a koja se odnose na njihovo obrazovanje. Organi i ustanove će biti dužni da, na zahtjev Radnog tijela, dostave tražene podatke i dokumentaciju svojih zaposlenih, koja uključuje i podatke o ličnosti.
Smatramo da će formiranje i rad ovog radnog tijela znatno doprinijeti unapređenju transparentnosti i zakonitosti postupaka priznavanja i izjednačavanja inostranih obrazovnih isprava, jačanju povjerenja u obrazovni i institucionalni sistem, kao i dosljednoj primjeni propisa u cilju zaštite javnog interesa.
NAKON 5 GODINA „OSLOBODIOCI“ SU UNIŠTILI EPCG NAJVAZNIJE JAVNO PREDUZECE U CRNOJ GORI. POSAO JE ZAVRSEN, EPCG VISE NE POSTOJI!!
EPCG ima tri strukturna problema : partijsko zaposljavanje, neznanje i korupcija sto sve dovodi do zajednickog efekta- loseg upravljanja. Uprava EPCG u kontinuitetu od promjena 2020 donosi pogrešne i stetne odluke o distribuciji resursa koje ocigledno nijesu posledica brige o uspjesnom poslovanju i razvoju, vec iskljucivo privatnih interesa.
Kupovina imovine Zeljezare, fijasko oko zakupa ( trosak preko 30 mil eur), masovno zapošljavanje partijskih uhljeba iz vladajućih stranaka i to uglavnom na neproduktivna radna mjesta u administraciji, suluda ideja sa osnivanjem firme Solar koja postaje finanijsko-poslovna crna rupa u kojoj nestaju desetine miliona EUR iz EPCG, nastavak besmislenog i koruptivnig posla oko tzv ekoloske rekonstrukcije TE PV i citav niz finansijskih stetnih odluka uprave EPCG doveo je ovo preduzece u gubitak od skoro 100 mil EUR. O zaduzenjima i efektima tzv investicija tek ce se malo vise znati kad dodje neka postena vlast ili kad SPO i SDT udju u EPCG.
Vec od oktobra mjeseca bilo je jasno da izvođaci radova na tzv ekoloskoj rekonstrukciji neće moći da završe posao na vrijeme, a pojavili su se neki problemi i oko samog glavnog projekta, pa je uprava EPCG trazila stručnu pomoc od stručnjaka EPS koji su takodje konstatovali probleme u realizaciji projekta.
Problemi sa sistemom za odsumporavanje i denatrifikaciju, problem sa funkcionisanjem sistema za odvoz pepela i šljake na deponiju Maljevac bili su poznati upravi EPCG.
Očigledno da je uprava EPCG na silu i suprotno zakonu pustila u pogon TEPV bez uključenih sistema za ekološku zaštitu životne sredine ( i ako je navodno upravo zbog toga rađena rekonstrukcija TEPV) .
Najvjerovatnije , da je to bio očajnicki pokušaj uprave EPCG, da malo popravi katastrofalne finansijske bilanse za 2025 koju ce EPCG završiti sa gubitkom najvećim od kako je osnovana.
Nema nikakve hajke na EPCG. Naprotiv. Uprava EPCG, resorni Ministar i Premijer su odavno trebali da budu uhapšeni zbog svjesnog ugrožavanja zdravlja građana Pljevalja, puštanjem u rad TE PV suprotno zakonu i bez neophodnih dozvola, što je dovelo do trovanja ljudi.
Uprava EPCG je ocigledno zasticena od zakona i bilo kakve odgovornosti i moze da radi sta hoce. Tako da je kuknjava uprave EPCG samo amaterski pokusaj skretanja pažnje javnosti sa ključne teme, a to je politička, moralna, ali i krivična odgovornost za uništavanje najvaznije kompanije u CG i donosenja niza pogresnih odluka koje ne samo da ugrozavaju interes drzave, vec i zivote ljudi.
Slike koje stizu iz Pljevalja ovih dana dižu kosu na glavi. Ovo ni DPS nikad nije radio. Rešenje je u rukama Novovića i Šukovića. TE PV treba odmah ugasiti, a odgovorne za ovaj ekocid iz EPCG privesti pravdi.
Struja u Crnoj Gori neće poskupiti jer u ovom trenutku ne postoje razlozi koji bi upućivali na korekciju cijene aktivne energije za domaćinstva i privredu, kazao je Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore.
On je u intervjuu za portal Bankar istako da je fokus Elektroprivrede očuvanje finansijske stabilnosti kroz unapređenje efikasnosti, optimizaciju troškova i pažljivo upravljanje investicionim ciklusom. Istovremeno, kaže Đukanović, kompanija nastavlja da balansira tržišne pritiske i socijalnu ulogu, uz prioritet sigurno i cjenovno održivo snabdijevanje domaćeg tržišta.
Kako ocjenjujete poslovne rezultate EPCG u 2025. godini, posebno u pogledu prihoda i neto rezultata poslovanja?
Đukanović: Godina 2025. bila je izuzetno dinamična i izazovna, ali istovremeno i uspješna sa stanovišta očuvanja finansijske stabilnosti EPCG. I pored činjenice da će godina biti završena sa gubitkom, taj rezultat je prije svega posljedica planskog isključenja TE „Pljevlja“ zbog realizacije strateški važne ekološke rekonstrukcije, kao i nepovoljnih hidroloških uslova u drugom i trećem kvartalu. Ovaj gubitak je svjesno prihvaćen kao kratkoročna posljedica dugoročne investicione odluke, kojom se postavlja osnova za moderniji, ekološki usklađen i stabilniji energetski sistem.
Koliki je značaj izvoza električne energije za ukupne prihode EPCG, i da li je Crna Gora u ovoj godini bila neto izvoznik ili uvoznik struje?
Đukanović: Izvoz električne energije predstavlja važan izvor prihoda EPCG, posebno u periodima povoljne hidrologije i dobrog rada svih proizvodnih kapaciteta, kada sistem ostvaruje viškove energije. U 2025. godini planirano isključenje TE „Pljevlja“ i nepovoljna hidrologija smanjili su prostor za izvoz, pa je značajan dio prihoda došao iz regulisanog snabdijevanja domaćeg tržišta, uz balansiranje na regionalnim berzama u skladu sa trenutnim potrebama sistema.
EPCG je, u 2025. godini, na strani uvoza – saldo trgovine (uvoz-izvoz) imala nedostatak od 1.056 GWh, čija je vrijednost oko 90 miliona evra.
Na kojim tržištima EPCG najčešće plasira višak električne energije, i koliko kretanja cijena na regionalnim berzama utiču na finansijski rezultat kompanije?
Đukanović: EPCG svoju trgovinu električnom energijom dominantno plasira na tržišta regiona, pri čemu ključnu ulogu imaju tržišta Italije i Mađarske, čiji su cjenovni signali najrelevantniji za formiranje veleprodajnih cijena u Crnoj Gori. Ostvarene prosječne cijene tokom godine iznosile su 116,48 €/MWh na italijanskom i 108,67 €/MWh na mađarskom tržištu, dok su u zemljama okruženja vrijednosti bile slične: u Srbiji 108 €/MWh, u Hrvatskoj 105,49 €/MWh, a u Albaniji nešto više – 118,21 €/MWh.
Kretanje cijena na ovim tržištima ima direktan uticaj na finansijski rezultat EPCG, budući da se viškovi proizvedene električne energije tradicionalno plasiraju na regionalnim berzama i kroz bilateralne aranžmane sa partnerima u okruženju. Kada su cijene više, a proizvodnja iz hidro, termo i obnovljivih izvora stabilna, izvoz značajno doprinosi prihodima kompanije. U periodima nepovoljne hidrologije ili planiranih zastoja u proizvodnji, prioritet postaje sigurnost snabdijevanja domaćeg tržišta i pažljivo upravljanje rizicima izloženosti cjenovnim oscilacijama.
Vjetroelektrana Gvozd je jedan od najznačajnijih novih projekata u oblasti obnovljivih izvora – u kojoj je fazi realizacije ovaj projekat i kada se očekuje puni doprinos proizvodnji?
Đukanović: Vjetropark „Gvozd I“ je u završnoj fazi realizacije: u novembru 2025. instaliran je vjetrogenerator snage 7 MW, sa stubom visine 120 metara i elisama dužine 85 metara, čime se prelazi sa planiranja na konkretan doprinos proizvodnji zelene energije. Projekat je vrijedan oko 82 miliona eura i finansira se kreditnim aranžmanom sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, a nakon završetka montaže i probnog rada očekuje se da vjetroelektrana u vrlo kratkom roku uđe u puni komercijalni pogon i da stabilno doprinosi ukupnoj proizvodnji.
Koliki se godišnji proizvodni kapacitet očekuje od vjetroelektrane Gvozd, i kakav će njen uticaj bitina energetsku stabilnost i izvoz električne energije?
Đukanović: Vjetroelektrana „Gvozd I“ ima planiranu godišnju proizvodnju od oko 150 GWh, što je dovoljno da podmiri potrebe približno 25.000 domaćinstava. Nastavak projekta kroz „Gvozd II“ snage 21 MW omogućiće da ova dva vjetroparka zajedno proizvode oko 220.000 MWh godišnje i generišu približno 20 miliona eura prihoda po tržišnim cijenama, čime se značajno jača energetska stabilnost sistema i
povećava izvozni potencijal Crne Gore u segmentu zelene energije.
Koliko projekti iz oblasti solarne energije danas učestvuju u ukupnoj proizvodnji, i kakvi su planovi EPCG kada je riječ o daljem razvoju solarnih elektrana i programa solarnih panela za domaćinstva?
Đukanović: Solarni projekti su postali jedan od ključnih razvojnih stubova EPCG: kroz programe „Solari 3000+“, „500+“ i „5000+“ ukupno 8.955 potrošača je ugradilo fotonaponske sisteme na svojim objektima, sa ukupnom snagom od 87,454 MWp. Dosad instalirani i pušteni u rad sistemi generisali su oko 140 GWh električne energije, a novi projekat „Solari 10.000+“, za čije finansiranje je interesovanje iskazala njemačka KfW banka, biće fokusiran na javne, zdravstvene i obrazovne ustanove. Paralelno se razvijaju veliki solarni projekti poput SE Kapino Polje (L1, L2, B1, B2), SE Krupac (50 MW), SE Štedim (150 MW), SE Željezara, SE Brana Slano i SE Brana Vrtac, za koje se intenzivno pribavljaju urbanističko-
tehnički uslovi, građevinske dozvole i projekti glavne dokumentacije.
Koliki je ukupan obim investicija u obnovljive izvore energije, uključujući Gvozd i solarne projekte, i kako se oni finansiraju?
Đukanović: EPCG je u protekle tri godine investirala preko 200 miliona evra u razvoj energetskog sistema, pri čemu su obnovljivi izvori – vjetro, solarni i hidro projekti – u središtu ovog investicionog ciklusa. U Pljevljima se realizuju projekti ukupne vrijednosti preko 100 miliona eura (ekološka rekonstrukcija TE, toplifikacija grada, izmještanje korita Ćehotine), dok vjetropark „Gvozd I“ vrijedi oko 82 miliona eura i finansira se kroz aranžman sa EBRD, a modernizacija HE „Perućica“ (agregat A8) realizuje se uz kredit od 40 miliona eura sa KfW bankom; istovremeno se pripremaju novi projekti, uključujući HE „Komarnica“ i HE „Kruševo“, kao i valorizacija voda Nikšićkog polja kroz investiciju od 30 miliona eura.
Najavljena je mogućnost poskupljenja električne energije – koji faktori će presudno uticati na
eventualnu odluku EPCG o povećanju struje?
Đukanović: U ovom trenutku, nema naznaka koje bi upućivale na promjenu cijene aktivne energije. Generalno, odluke o eventualnim korekcijama tog tipa uvijek su rezultat pažljive analize više faktora: kretanja cijena električne energije na regionalnim tržištima, troškova uvoza u periodima smanjene domaće proizvodnje, obima i dinamike investicionog ciklusa, kao i potreba da se očuva finansijska stabilnost kompanije. Istovremeno, EPCG je u minule četiri i po godine dokazala da zna da vodi računa o socijalnoj ulozi i standardu građana, pa se prioritet daje unapređenju efikasnosti poslovanja i optimizaciji troškova, kako bi se što veći dio pritisaka apsorbovao unutar sistema prije razmatranja
poskupljenja.
Kako Odbor direktora balansira između tržišnih kretanja, investicionih potreba i socijalne uloge EPCG, posebno kada je riječ o cijenama struje?
Đukanović: Odbor direktora balansira između ova tri zahtjevna cilja tako što EPCG definiše kao stub energetskog sistema Crne Gore, partnera države i privrede, ali i kompaniju koja vodi računa o standardu zaposlenih, interesima akcionara i specifičnosti socio-ekonomskog statusa naših kupaca. Investicije u ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“, nove hidro, solarne i vjetro kapacitete, kao i u modernizaciju postojećih postrojenja, planiraju se tako da istovremeno obezbijede dugoročnu stabilnost sistema i omoguće da cijene električne energije ostanu održive za domaćinstva i privredu, uz maksimalnu transparentnost i odgovorno upravljanje.
Koji su strateški prioriteti EPCG za naredni period, kada je riječ o izvozu, obnovljivim izvorima
energije i sigurnosti snabdijevanja domaćeg tržišta?
Đukanović: Strateški prioriteti EPCG zasnivaju se na tri glavna pravca: razvoj, modernizacija i energetska tranzicija, uz očuvanje stabilnosti sistema. To konkretno znači: završetak i valorizaciju ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, snažno ulaganje u obnovljive izvore (vjetropark „Gvozd“, veliki solarni projekti, nove hidroelektrane „Komarnica“ sa 172 MW i oko 213 GWh godišnje i „Kruševo“ sa 82 MW i 170 GWh kao reverzibilna elektrana), razvoj baterijskih sistema (BESS) i modernizaciju postojećih hidroelektrana, uključujući HE „Perućica“. Cilj je da EPCG bude nosilac zelene transformacije Crne Gore, da poveća učešće obnovljivih izvora, ojača izvozni potencijal i istovremeno obezbijedi sigurno, stabilno i cjenovno prihvatljivo snabdijevanje domaćih potrošača.