Rat u Ukrajini značajno je uticao na crnogorsku ekonomiju, a veće cijene hrane i energenata na globalnom nivou doprinijele su rekordnoj inflaciji od blizu 17 odsto u oktobru, ocijenio je šef misije MMF-a za Crnu Goru, Srikant Seshadri.
„Istovremeno, državljani Ukrajine i Rusije, koji su se prijavili za privremeni boravak, pomogli su rastu domaće tražnje i prilivu strane valute. Troškovi zaduživanja su naglo porasli, a pristup međunarodnim tržištima kapitala će možda biti ograničen na duže vrijeme“, naveo je Seshadri nakon završetka posjete misije MMF-a, koja je trajala od 5. decembra.
On je kazao da očekuje da će se deficit tekućeg računa ove godine povećati zbog visokih cijena uvoza, kao i da će vjerovatno ostati na visokom nivou.
Seshadri je rekao da se tokom naredne godine očekuje slabljenje rasta.
„Lična potrošnja, dalji oporavak turizma i snažan kreditni rast doprinijeli su povećanju realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od deset odsto na godišnjem nivou tokom prve polovine ove godine. Međutim, očekuje se da će naredne taj impuls usporiti, kako ti efekti budu slabili, a veće cijene budu uticale na ograničavanje potrošnje stanovništva“, saopštio je Seshadri.
On smatra da bi slab rast na globalnom nivou takođe mogao negativno da utiče na turizam naredne godine. Inflacija će se, prema njegovim riječima, vjerovatno smanjiti tokom naredne godine, u zavisnosti od stepena stabilizacije ili pada cijena uvoza, ali će držanje pod kontrolom pritiska na zarade biti od krucijalnog značaja.
Seshadri je dodao da se trenutno prognozira da će inflacija ostati visoka, na oko devet do deset odsto.
„Tržište rada je osnaženo. Očigledno je povećanje učešća radne snage pomoglo da se stopa nezaposlenosti vrati na nivoe prije pandemije. Ne čini se da je veliko povećanje minimalne zarade na početku godine imalo primjetnog uticaja na formalno zapošljavanje koje se evidentira, iako je potpuna procjena teška zbog ograničenja u podacima“, saopštio je Seshadri.
On je kazao da je njihov savjet protiv daljeg većeg povećanja minimalne zarade u postojećim ekonomskim uslovima.
„Usporavanje momenta rasta otežaće preduzećima, naročito malim i srednjim, koja čine značajan udio zapošljavanja u privatnom sektoru, da podnesu veće troškove, a da to ne dovede do daljeg podsticanja rasta inflacije“, objasnio je Seshadri.
On je naveo da snažan rast prihoda ove godine maskira fiskalne slabosti koje se nalaze u pozadini.
„Prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) ove godine oslanjaju se na snažan rast potrošnje koji prelazi 20 odsto na godišnjem nivou u prvoj polovini godine, podstaknut dijelom privremenim rezidentima iz Rusije i Ukrajine, i na visoku inflaciju“, rekao je Seshadri.
On je dodao da je učinak PDV-a više nego kompenzovao pad poreza na dohodak fizičkih lica i ostalih doprinosa na rad, koji je povezan sa poreskim i reformama zarada usvojenim u budžetu za ovu godinu.
Seshadri je podsjetio da se zdravstveni sektor bori sa dospjelim zaostalim obavezama,a da MMF prognozira da će fiskalni deficit u ovoj godini biti tri do četiri odsto BDP-a, koji će zavisiti od neizvjesnosti u pogledu izvršenja kapitalnog budžeta.
On je poručio da je obuzdavanje fiskalnog deficita od najveće važnosti u narednim godinama.
„Finansiranje velikog fiskalnog deficita povrh rastućih otplata duga tokom narednih godina pokazaće se izazovnim, naročito u okruženju visokih kamatnih stopa. Stoga, savjetujemo da treba odmah razmotriti kredibilno fiskalno prilagođavanje, poklanjajući pažnju mjerama vezanim za rashode, ali i prihode, ciljajući da primarni bilans bude najmanje nula do 2025. godine i primarni suficit najmanje jedan odsto do 2026. godine“, saopštio je Seshadri.
On je rekao da će možda biti potrebno da se ubrza tempo fiskalnog prilagođavanja u zavisnosti od preovladavajućih globalnih finansijskih uslova. Takvo prilagođavanje će doprinijeti smanjenju javnog duga i rizika finansiranja u narednim godinama, naročito uoči amortizacije euroobveznica u 2025. godini.
„U cilju očuvanja održivosti javnih finansija biće potrebno da se izbjegava dalja potrošnja ili smanjenje poreza za koje nema izvora finansiranja“, kazao je Seshadri.
On smatra da je od ključne je važnosti kontinuirana obazrivost supervizije banaka u okruženju rastućih kamatnih stopa.
„Koeficijenti adekvatnosti kapitala banaka i likvidnosti na nivou sistema i dalje su visoki uz niske nekvalitetne kredite (NPL), uprkos tome što mjere povezane sa pandemijom prestaju da važe. Međutim, nedavni snažan rast kredita usred rastućih kamatnih stopa na globalnom nivou traže pažljivo praćenje od Centralne banke“, naveo je Seshadri.
U MMF-u su pozdravili uvođenje okvira zasnovanog na riziku za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma (SPNFT), što iziskuje kontinuirani naglasak na njegovoj efektivnoj implementaciji.
„Nezavisnost CBCG je ključna za kredibilitet i stabilnost finansijskog sistema. Postojeća procedura da Skupština bira guvernera, nakon što ga predloži predsjednik Crne Gore, u skladu je sa međunarodnom najboljom praksom. Odvajanje imenovanja i izbora tog važnog zvaničnika na dvije odvojene grane vlasti direktno izabrane na izborima, omogućava snažnu i transparentnu institucionalnu podjelu vlasti u procesu izbora, istovremeno čuvajući nezavisnost CBCG“, rekao je Seshadri.
Misija je imala produktivne razgovore sa predsjednikom Vlade, Dritanom Abazovićem, ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, guvernerom CBCG Radojem Žugićem, zvaničnicma Vlade i CBCG, poslanicima u Skupštini i predstavnicima privatnog sektora.
„MMF ostaje snažno posvećen pružanju konstruktivnih savjeta i tehničke pomoći Crnoj Gori u širokom opsegu oblasti. Radujemo se konsultacijama u vezi sa članom četiri za narednu godinu“, poručio je Seshadri.
