Home Blog Page 2113

Stanišić: DF će kad preuzme sektor bezbjednosti izvršiti lustraciju bezbjednosnih službi

0

Predsjednik Mreže mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić saopštio je danas da građani Crne Gore ni poslije 30. avgusta i pada političkog krila Demokratske partije socijalista, ali ne i kriminalnog, nisu dočekali da ruka pravde konačno zakuca i na vrata onih koji su Crnu Goru opustošili i doveli do ivice bankrota.

Prema njegovim riječime, režim Mila Đukanovića srastao je sa organizovanim kriminalom.

Kako je istakao, stanje u Crnoj Gori je poslije vladavine jednog režima od 30 godina bilo izuzetno komplikovano i kriza koja se javljala u svim porama života je bila duboka i strukturna.

“Ovo stanje još više su pogoršale dvije eksperimentalne vlade koje nisu imali ni hrabrosti ni volje da stanu na kraj duvanskoj i narko mafiji, već pokušavaju da pronađu svoje mjesto u milionskim talovima od šverca duvana i kokaina”, naveo je Stanišić.

U prilog tome, rekao je, ide i odabir premijera Dritana Abazovića da na najodgovornija mjesta u sektoru bezbjednosti postavi ljude koji nemaju kompetencije „ni ljudske, ni profesionalne“. Najbolji primjer je, kaže, jedan od njegovih najbližih saradnika, uhapšeni direktor Uprave carina i prihoda Rade Milošević, kojeg je Tužilaštvo označilo kao šefa kriminalne grupe za šverc cigareta.

“Svakako vjerovatno najgore rješenje u moru promašaja jeste ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, koji je funkciju ministra unutrašnjih poslova degradirao na najniži mogući nivo, što je, mora se priznati izuzetan uspjeh, uzevši u obzir sve njegove prethodnike”, naglasio je Stanišić.

On je istakao da će mnoga pitanja vezana za rad Adžića biti predmet istrage buduće Vlade u kojoj će Demokratski front imati dominantnu ulogu u bezbjednosnom sektoru.

„Ko je pokušao da onesposobi kamere onog dana kad je nestao jedan od šlepera cigareta na putu za Nikšić? Ko je kompromitovao dokaze o narkoticima pronađenim u đubrivu krajem jula prošle godine? Da li nedostaje značajna količina cigareta popisana u magacinima Luke Bar i ko pokušava da sakrije ovaj nedostatak? Šta je ministar Adžić radio sa Radem Milošević par dana prije njegovog hapšenja u jednom podgoričkom lokalu? Šta je njegova šefica kabineta radila na sastanku sa Radem Miloševićem neposredno prije njegovog hapšenja“ – to su, kazao je, samo neka od pitanja na koja će se odgovor morati dati.

Stanišić je naveo da ćemo na sva ova pitanja dobiti odgovor nakon parlamentarnih izbora, kada Demokratski front preuzme sektor bezbjednosti i izvrši kompletnu reformu i lustraciju svih službi bezbjednosti.

“Na kraju, ne krivim ministra Adžića zbog njegovog nesnalaženja na mjestu ministra unutrašnjih poslova, jer ministar Adžić kao diplomirani ugostitelj jedini kontakt sa sektorom bezbjednosti je imao na drugoj godini studija na predmetu “Bezbjednost hrane”. Selektivna hapšenje se dešavaju kao posljedice obračuna između političko-kriminalnih klanova bivšeg režima i novih klanova koji su stasali pod okriljem prethodne dvije vlade, a ne kao dio osmišljene strategije i jasne političke volje da se država iskreno izbori protiv mafije”, zaključio je Stanišić.

Opštine bi da plate dug državi na rate

0

Zajednica opština uputila je inicijativu skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet kojom traži da se izmijeni Zakon o reprogramu poreskog duga kojima bi se lokalnoj vlasti omogućilo da dugove prema državi plate u ratama.

Uz to, zahtjev je i da se istim zakonom omogući i da opštine imaju pravo da svojim dužnicima reprogramiraju dugove za lokalne poreze.

U dopisu ZOCG ukazuje da je aktuelnim zakon o reprogramu isključena mogućnost reprograma poreskog duga prema opštini, već je to regulisano zakonom o obligacionim odnosima.

”Uz to, ovaj zakon ne daje mogućnost opštini da svojim poreskim dužnicima olakša otplatu dospjelih i nedospjelih dugova u ratama. Zato opštinama preostaje da taj dug naplate aktiviranjem hipoteke nad nepokretnostima ako je ona uspostavljena. Pri tome je obično vrijednost nepokretnosti kojima su ta potraživanja obezbijeđena veća od visine tih potraživanja pa se ova mjera rijetko koristi. Poreski dužnici opštine koji svoj dug ne mogu da plate jednokratno često to traže da bude u ratama. Opštine su do sada bile prinuđene da ove zahtjeve odbijaju, što je u konačnom dovodilo do odlaganja ili otežavanja naplate. Time se rizikuje zastara neobezbijeđenih potraživanja”, objasnilu su iz ZO.

Kada je u pitanju zahtjev za reprogram poreskog duga koji opština ima prema države predlaže se period do 10 godina, a ako je opština korisnica novca iz egalizacionog fonda, onda da joj se omogući da joj se reprogramira dug na period od 20 godina.

Za reprogram lokalnih prihoda se traži da se svakoj opštini ostavi da ona sama odluči kako bi taj odnos uredila sa dužnikom, kao i da se odlukom lokalnog parlamenta utvrdi iznos minimalne rate za ranjive kategorije poreskih obveznika (penzioneri, nezaposleni i osobe sa invaliditetom).

Dugovi građana za kartice i minuse 39 miliona eura

0

”Prema podacima koji su na kraj februara prijavljeni kreditnom registru dugovanja građana po osnovu dozvoljenih minusa po računu su iznosila 23,08 miliona eura, a za kreditne kartice 15,88 miliona eura. Dugovanja po osnovu dozvoljenih minusa po računu u odnosu na isti period prethodne godine su se povećala 2,58 miliona, odnosno 12,62 odsto, a po osnovu kreditnih kartica za 1,28 miliona, odnosno 8,24 odsto”, rekli su Vijestima u CBCG.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa za dozvoljene minuse po računu odobrene građanima na kraju februara ove godine iznosila je 14,44 odsto i u odnosu na uporedni period prethodne godine se smanjila 0,27 procentnih poena, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa za kreditne kartice iznosila 11,31 odsto, i u odnosu na uporedni period prethodne godine se smanjila 0,72 procentnih poena.

Iz vrhovne monetarne institucije nijesu odgovorili na pitanje Vijesti kakva je politika banaka za korišćenje ova dva proizvoda u ovoj u odnosu na prethodne dvije godine, odnosno da li su pooštreni pojedini uslovi za korišćenje.

”Dozvoljeni minus po tekućim računima, kao najskuplji vid kreditiranja, građani bi trebalo da koriste što kraće u cilju smanjenja troškova kamate koja se obračunava na dnevnom nivou. Kamatna stopa je tržišna kategorija koju kreiraju ponuda i tražnja finansijskih usluga na tržistu i trebalo bi da bude čist produkt zdrave konkurencije”, jedna je od ranijih preporuka Centralne banke.

Na sajtovima većine komercijalnih banaka nijesu dostupne detaljne informacije o kamatnim stopama za ova dva proizvoda. Jedan od predstavnika bankarskog sektora objašnjava da je za građane najbitnije da znaju da se kamatne stope na dugovanja obračunavaju na dnevnom nivou, ne na mjesečnom. Minus po tekućem računu se odobrava najčešće u iznosu jedne prosječne plate, eventualno dvije. Banka u kreditnom registru CBCG provjerava ukupnu zaduženost klijenta, prije nego odluči da odobri pozajmicu.

Kada je riječ o kreditnim karticama, na sajtovima banaka uglavnom su dostupne informacije o vrstama kreditnih kartica koje imaju u ponudi i nagradnim igrama koje organizuju uz uslov da se koristi kartice. Mjesečna članarina za kartice je od dva do deset EUR, u zavisnosti koju vrstu kartice klijent ima. Ako se klijent odluči da podiže novac sa bankoma neke druge banke, to ga može koštati i do pet eura.

Podaci sa kraja februara koje su banke dostavile CBCG pokazuju da je ugovoreni iznos po kreditnim karticama građana 34,47 miliona eura, a po dozvoljenim minusima 43,09 miliona eura.

”Iskorišćenost ovih limita koje su odobrile banke građanima iznosi 46 odsto po kreditnim karticama i 65 odsto po minusima. To je u odnosu na isti procenat iskorišćenosti prije godinu povećano kod kreditnih kartica 1,43 procentnih poena i povećano kod minusa za 2,45 procentna poena”, objasnili su u CBCG.

„Državni udar“: Zbog tajnih podataka sud vijeća o razdvajanju postupka za Mandića, Kneževića i Čađenovića

0

U podgoričkom Višem sudu održava se   suđenje za predmet poznatiji u javnost kao „državni udar“. 

Advokat Mitoje Jovanović je saopštio sudu da je došao do podataka koji su oznalrni kao službrna tajna a koji se odnose na optumenog Milana Kneževića, Andriju Mandića i Dražena Čađenovića. 

On je predložio sudu da se ovaj postupak u odnosu na njih odvoji i istakao da se ti podatci ne odnose i da ne dotiču ostale optužene.

Kako je Jovanovićnavei, isključenje javnosti ne bi bilo dovoljno jer tajne službene podatke ne smiju čuti optuženi na koje se oni ne odnose a ni njihovi advokati.

Sudija Zotan Radović je dao pauzu i u toku je vijećanje u odnosu na predlog advokata Jovanovića. 

Podsjećamo, Apelacioni sud je ranije  ukinuo presudu kojom je 13 optuženih osuđeno na ukupno oko 70 godina zatvora. Postupak je vraćen na ponovno suđenje Višem sudu u Podgorici pred izmijenjenim sudskim vijećem.

Ranije je sudija Suzana Mugoša je prilikom izricanja presude, pored ostalog, navela da su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov od 2016. godine formirali kriminalnu grupu u Srbiji, Rusiji i Crnoj Gori koja je trebalo da izvrši kriminalna djela kako bi zastrašili građane Crne Gore, ugroze život i tijelo građana i ozbiljno ugroze osnovne ustavne, političke i društvene strukture Crne Gore. Uovom predmetu svjedok saradnik bio je Saša Sinđelić.

Eduard Šišmakov je prvostepenom presudom, koja je ukinuta, osuđen je na 15 godina zatvora, Vladimir Popov na 12, lideri opozicionog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević na po pet godina zatvora, a Bratislav Dikić na osam godina zatvora. Predrag Bogićević i Nemanja Ristić ukinutom presudom bili su osuđeni na po sedam godina robije.

Mihajlo Čađenović bio je osuđen na godinu i šest mjeseci, Branka Milić državljanka Srbije koja je sa suđenja pobjegla u ambasadu Srbije, bila je osuđena na tri godine zatvora. Milanu Dušiću je bila izrečena kazna na godinu i po zatvora, Dragan Maksić bio je osuđen na godinu i devet mjeseci, Srboljub Đorđević na godinu i po, a Kristina Hristić bila je osuđena na uslovnu kaznu.

Uskoro opširnije…

Za vikend uhapšena 42 pijana vozača

0

“U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 170 prekršajnih prijava, izdali 1.043 prekršajna naloga, oduzeli 11 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja”, kazali su iz policije,

Takođe, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola uhapšena su 42 vozača, od čega 19 u Podgorici gdje je izvedena akcija „Alkohol“. Jedno lice je zadržano u prostorijama za zadržavanje, zbog počinjenog krivičnog djela iz oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja.

“U Podgorici je uhapšen A.B. (28) koji je upravljao vozilom sa 2,11 gr/kg alkohola u organizmu i nakon privoda sudiji za prekršaje izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 1.200 eura”, naveli su iz policije.

Sa 2,57 promila alkohola u krvi vozilom je upravljao N.T. (28), te je uz prekršajnu prijavu priveden sudiji za prekršaje gdje je kažnjen novčanom kaznom od 1.200 eura.

“Takođe, u Podgorici je uhapšen i B.P. koji je upravljao vozilom sa 2,26 gr/kg alkohola u organizmu i njemu je izrečena novčana kazna u iznosu od 800 eura”, kazali su iz policije.

Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.

Namirnice koje smanjuju holesterol

0

Kako piše Aktivni.si, uključivanjem određenih namirnica u svoju dijetu možete postići ovaj cilj. Otkrijte u narednim redovima šta je poželjno da jedete ako želite da snizite nivo holesterola.

Borovnice

Antocijani, koji se nalaze u borovnicama, kupinama, crvenom grožđu, trešnjama i drugom bobičastom voću, podižu nivo dobrog HDL holesterola dok snižavaju nivo lošeg LDL holesterola. Oni su u stanju da to urade jer smanjuju aktivnost vrste proteina koji pretvara HDL holesterol u LDL, što naravno ne želimo. Borovnice i drugo navedeno voće možete pomešati i sa mnogim grickalicama i poslasticama, pa se pobrinite da uživate u njima svaki dan.

Ovsena kaša i pahuljice

Pored mnogih ukusnih sastojaka, ovsena kaša sadrži i beta glukane, rastvorljiva vlakna koji apsorbuju LDL holesterol i uklanjaju ga iz tela, a snižavaju i proizvodnju triglicerida. Savetujemo vam da ovsene pahuljice jedete za doručak, pomogućstvu u kombinaciji sa bobičastim voćem, za maksimalno pozitivan uticaj na nivo holesterola.

U jednom naučnom istraživanju, četrdeset dobrovoljaca dobilo je zadatak da jede dve jabuke dnevno tokom perioda od dva meseci, a isti broj dobrovoljaca je trebalo da se suzdržava od ove voćke u istom periou. Na kraju izabranog perioda, autori studije primetili su da su osobe koje su jele jabuke u proseku imale niži nivo holesterola od onih koji nisu. Oni su ovaj rezultat objasnili činjenicom da jabuke sadrže dosta vlakana i antioksidanasa, koji su dobri za zdravlje kardiovaskularnog sistema ljudi.

Orasi

Kada ste poslednji put jeli orahe? Trebalo bi da se češće nađu na vašem meniju, budući da sadrže nezasićene masne kiseline koje pomažu u snižavanju nivoa lošeg holesterola u krvi. Dobra stvar u vezi sa njima je što ih možete dodati u obroke koje pravite i za doručak, ručak, večeru i užinu.

Kinoa

Kinoa sadrži dosta vlakana, posebno rastvorljivih vlakana, koja deluju kao neka vrsta sunđera koji upija „loš“ holesterol i izbacuje ga iz organizma. Kinoa je takođe odlična kada vam je potreban hranljiv obrok koji zasićuje pre rekreatvinih aktivnosti, kao što su trčanje dugih distanci i vežbe visokog intenziteta.

Za nama je drugi najtopliji mart na svijetu u istoriji mjerenja temperature

0

Prosječne temperaturne anomalije su u Evropi generalno veće nego što su na nivou čitave planete. Tako je bilo i tokom mjeseca za nama.

Prosječna temperatura bila je za 0,86 stepeni Celzijusa viša u poređenju sa referentnim periodom (1991-2020), ali se mart ove godine nije plasirao među deset najtoplijih u Evropi, počev od 1940. Bilo je za 1,3 stepena hladnije nego tokom najtoplijeg marta do sada, marta 2014. godine.

Globalno gledano, jedini topliji mart od marta 2023. bio je mart 2016. godine, i to za svega 0,11 stepeni Celzijusa. Slične temperaturne prosjeke kao mjesec za nama imali su i mart 2017, mart 2019. i mart 2020, piše portal Klima101.

Kako se navodi u saopštenju, u južnoj i centralnoj Evropi bilježile su se temperature iznad prosjeka, dok je u sjevernoj bilo obrnuto. U velikom dijelu sjeverne Afrike, jugozapadne Rusije i Azije bilo je znatno toplije nego inače, te su izmjerene mnoge rekordno visoke temperature.

Slična situacija bila je i na sjeveroistorku Sjeverne Amerike, Argentini i komšijskim zemljama, Australiji i na obalama Antarktika.

Sa druge strane, hladnije od uobičajenog vremena primijećeno je na zapadu i u centralnim predjelima Sjeverne Amerike.

Ali porast temperature širom svijeta nije jedina osmotrena posljedica klimatskih promjena u proteklom periodu. Satelitski snimci pokazuju da je obim morskog leda na Antarktiku bio drugi najniži u martu otkako se vodi evidencija, pao je za 28 odsto ispod prosjeka. To je uslijedilo nakon rekordno niskog obima tokom februara.

Arktik je takođe u nezavidnom stanju. Morskog leda na tom području bilo je za četiri odsto manje u odnosu na prosjek za mart. Pa je mjesec za nama četvrti mart među onim sa najnižim obimom morskog leda na Arktiku.

Među različitim bazama podataka postoji usaglašenost da je doba nakon 2015. toplije od bilo kog prethodnog, kao i da je srednja globalna temperatura od kasnih sedamdesetih godina prošlog vijeka rasla za 0,2 stepena u toku jedne decenije.

Planeta je u proteklih godinu dana, zaključno sa prošlim mjesecom, bila toplija za 1,2 stepena nego što je to bio slučaj u predindustrijskom razdoblju. To znači da bi cilj Pariskog sporazuma da se globalno zagrijevanje zauzda znatno ispod dva stepena mogao da nam izmakne iz ruku.

Eksperti sugerišu da bi porast srednje globalne temperature mogao da premaši 1,5 stepen između 2030. i sredine vijeka. Klimatske promjene uzimaju maha i to je već vidljivo na svim geografskim širinama. Zarad održivije sutrašnjice neophodno je hitno smanjenje korišćenja fosilnih goriva i zaokret ka obnovljivim izvorima.

Novak Đoković započeo 382. nedelju na čelu ATP liste: Prvi će biti i nakon turnira u Monte Karlu

0

Treća pozicija pripada Stefanosu Cicipsu, četvrti je Kasper Rud, a peti Danil Medvedev, posle kojih slede Andrej Rubljov, Feliks Ože-Alijasim, Janik Siner, Holger Rune i Tejlor Fric, dok je povređeni Rafael Nadal pao na 15. poziciju.

Od ostalih srpskih tenisera Miomir Kecmanović je 34. na svetu, Laslo Đere je na 62. poziciji, Dušan Lajović je 69. igrač sveta, a Filip Krajinović je ostao na 78. mestu liste najboljih tenisera na planeti.

Sva petorica pomenutih srpskih igrača učestvuju na turniru u Monte Karlu, s tim da je Novak Đoković kao prvi nosilac slobodna u uvodnom kolu i učešće započinje u utorak, 11. aprila duelom protiv pobednika meča Ivan Gakhov – Mekenzi Mekdonalds.

Miomir Kecmanović će u prvom kolu odmeriti snage protiv Italijana Lorenca Muzetija, Laslo Đere se sastaje sa Poljakom Hubertom Hurkačem, a Dušan Lajović i Filip Krajinović koji u Monte Karlu igraju kao „laki luzeri“ za protivnike imaju Alekseja Popirina, odnosno Roberta Bautistu Aguta.

Radulović: Cijene namirnica iz perioda kad je raspisan godišnji tender, novi u pripremi

0

Direktorica Kliničkog centra Ljiljana Radulović je, komentarišući prijavu protiv više osoba iz te ustanove, zbog sumnje u malverzacije prilikom javnih nabavki hrane, pojasnila da su cijene osnovnih namirnica iz perioda kad je raspisan godišnji tender, u julu 2022. godine.

Sindikat slobodnih radnika KCCG-a podnio je Specijalnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog sumnje u malverzacije prilikom javnih nabavki hrane, tvrdeći da ta ustanova plaća ulje i šećer po duplo većoj cijeni.

„Govorimo o nečemu što se desilo prije intervencije države da se koriguju cijene. Trenutno se litar ulja plaća po 2,8 eura. Priprema se godišnji tender, pa ćemo vidjeti koja će biti cijena ovogodišnje nabavke ulja“, rekla je Radulović u Bojama jutra na TV Vijesti.

Kazala je da je ponovo pozvala Inspekciju za javne nabavke da dođe u Klinički centar i sve ispita, te da očekuje posjetu danas.

„Grupa zaposlenih je pokrenula medijske spekulacije i pokrenuću sve pravne mjere da zaštitim Klinički centar. Planiram možda tužbu protiv onih koji su uznemirili javnost lažnim dojavama“, istakla je.

Radulović je navela kako misli da će ovogodišnji tender biti raspisan i prije jula.

Direktorica KCCG-a je kazala da su od kraja 2020. primili 260 novih radnika.

Misao dana: „Neuspeh je predah za buduću pobedu“ – Mihajlo Pupin

0

„Neuspeh je predah za buduću pobedu“