Home Blog Page 2109

Ibrahimović: Ministar Adrović i ja smo u Vladi zbog odgovornog odnosa prema građanima

0

Lider Bošnjačke stranke i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović u razgovoru za CdM je, odgovarajući na pitanje koji su razlozi ostanka BS-a u Vladi koja je izgubila povjerenje, kazao da su on i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović (BS) u Vladi koja je u tehničkom mandatu zbog odgovornog odnosa prema građanima i zbog činjenice da vode veoma važne resore za državu Crnu Goru.

Lider BS-a i prvi čovjek MKI naglašava da su u više navrata govorili oko učešća Bošnjačke stranke u Vladi, iako smatra da to nije najvažnije pitanje u državi u ovom tenutku.

“Ali, važno je podsjetiti da je Bošnjačka stranka uvijek, u ključnim momentima, donosila ispravne odluke i da je za prethodnih skoro 17 godina uvijek bila na strani onih ideja i snaga koje su dovele do nezavisne Crne Gore, kasnije i članstva u NATO Alijansi. Nakon svega što smo vidjeli, a mi kao predstavnici manjinskih naroda i doživjeli tokom trajanja 42. Vlade, kada smo imali sječu Bošnjaka iz institucija sistema, upravo je BS inicirala formiranje manjinske Vlade, s ciljem da se Crna Gora vrati na kolosjek evropskih vrijednosti. U tome smo imali podršku svih građanskih partija, međunarodne zajednice, intelektualaca i vjerujem da je to bio dobar politički potez”, rekao je on za CdM.

Podvukao je da je aktuelna 43. Vlada imala jasno poređane prioritete, među kojima su bili nastavak EU integracija i deblokada institucija, podizanje životnog standarda, jačanje manjinskih prava, ravnomjeran regionalni razvoj i drugi.

“Ne našom voljom, došlo je do rokade prioriteta i mi smo na to imali jasan odgovor – glasali smo za nepovjerenje Vladi. U političkom smislu, tu se cijela priča završava. Vlada je sada u tehničkom mandatu i ja i kolega Adrović smo u Vladi zbog prije svega odgovornog odnosa prema građanima, jer vodimo veoma važne resore za državu Crnu Goru. Takođe, imamo i odgovornost prema našim glasačima. Stanje na sjeveru Crne Gore je zaista alarmantno kada su u pitanju razvojni projekti koji su u direktnoj vezi sa demografskim pražnjenjem i demografskim starenjem sjevera”, ističe on.

Prema njegovim riječima, iskustvo je pokazalo da odsustvo Bošnjačke stranke iz vlasti znači i odsustvo investicija u djelovima Crne Gore u kojima žive Bošnjaci, bez obzira ko vodi Vladu.

“Našim aktivnim učešćem u procesu kreiranja kapitalnog budžeta za 2023. godinu, opštine na sjeveru će biti u prilici da realizuju značajne kapitalne projekte. Takođe, svi oni projekti koji su bili zaustavljeni u prethodne dvije godine, poput skijališta na Štedimu, biće nastavljeni. Ovo su dominantni razlozi zbog čega je BS dio Vlade koja je u tehničkom mandatu. Sve ostalo što se čuje u javnosti, plod je raznih manipulacija, koje su usmjerene prema politici i rukovodstvu BS”, naveo je Ibrahimović za CdM.

Govoreći o aktuelnom trenutku u kojem se nalazi država, on upozorava da se Crna Gora danas nalazi u ozbiljnoj političkoj, institucionalnoj i krizi nepostojanja dijaloga između vlasti i opozicije.

Sve je to, kako dodaje, rezultiralo da je naš pregovarački proces ozbiljno doveden u pitanje, na to su nas jasno upozorili naši EU partneri.

“S druge strane, imate jasne pokazatelje da više od 75 odsto građana želi Crnu Goru u EU. To obavezuje sve odgovorne političare u državi da promišljeno planiraju sve buduće korake, kako Crna Gora ne bi izašla iz kolosjeka koji vodi prema EU članstvu”, napominje sagovornik CdM-a.

Bošnjačka stranka, ističe, izlaz iz ove situacije vidi prije svega u dijalogu, koji je neophodan, ukoliko želimo da ova kriza traje što kraće.

“Prije svega, dijalog oko izbora sudija Ustavnog suda, da izaberemo najbolje kandidate, da među njima bude i neko iz reda manjinskih naroda, što je Ustavna obaveza. Deblokadom Ustavnog suda, stvaraju se pretpostavke da se politički procesi ubrzaju i da idemo ka konačnom rješavanju političke krize, a to je određivanje datuma vanrednih parlamentarnih izbora”, zaključio je Ibrahimović u razgovoru za CdM.

LEKIĆ: „Pregovori o novoj vladi počinju u srijedu“

0

Sastanak lidera parlamentarne većine na kojem će se razgovarati o sastavu nove vlade, ali i dinamici njenog formiranja, biće održan u srijedu, najavio je mandatar Miodrag Lekić.

On je Televiziji Vijesti kazao da je „primio k znanju“ javno izrečene zahtjeve određenih stranaka i lidera. i poručio da će nova vlada biti ozbiljna, ili je neće biti.

“Mi ćemo imati sastanak prvog radnog dana, to je preksjutra, srijeda, kada ćemo nastaviti temu dinamike sastavljanja vlade, odluke i, naravno, personalna rješenja“, rekao je Lekić.

Kako je naveo, nema puno vremena i plan je da pregovori budu završeni do 20. januara.

„Iako je to relativno malo vremena, da se u tom roku sve obavi, naravno kroz legalne procedure i demokratske odluke”, dodao je Lekić.

Komentarišući zahtjev lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića da bude potpredsjednik Vlade zadužen za reformu sektora bezbjednosti s jedne, kao i stav Građanskog pokreta URA da ta oblast pripada toj partiji, Lekić je kazao da je legitimno saopštavati zahtjeve i stavove.

“Svi koji čine parlamentarnu većinu legitimno saopštavaju zahtjeve i stavove i ja nemam nikakav apriori negativan stav, ali ćemo odučivati kada dođe na red ta tema“, rekao je Lekić.

Prema njegovim riječima, predstoji da se problem razriješi dogovorom, nekim konsenzusom, sporazumom.

„Ja sad ne mogu da projektujem što će biti, ono što znam pouzdano je da će i ovaj postupak, a i moguća vlada, biti ili ozbiljna, ili je neće biti”, poručio je Lekić.

On je istakao da će nova vlada biti sastavljena u Crnoj Gori, na principima demokratije, koji važe za zemlje iz kojih stižu određene kritike i sugestije.

“Ne prihvatamo kolonijalni status, ako neko to misli“, poručio je Lekić.

Kako je naveo, većina koja će činiti novu vladu sporazumom se obavezala na posvećenost evropskim integracijama, regionalnoj saradnji i poštovanju svih preuzetih međunarodnih obaveza.

Upitan da li bi nova vlada mogla da traje do kraja mandata, Lekić je odgovorio da izbori mogu biti i ranije.

„Tako da formiranje vlade apsolutno ne negira mogućnost prijevremenih izbora, ako treba i vrlo brzo“, dodao je Lekić.

KOMISIJA O UBISTVU JOVANOVIĆA: „Opet saslušati Vujanovića, Veljoviću ponuditi poligrafsko testiranje“

0

Vladina Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinara preporučila je istražnim organima da u okviru istrage o ubistvu urednika „Dana“ Duška Jovanovića ponovo saslušaju bivšeg šefa podgoričke policije Milana Vujanovića, radi utvrđivanja šta se desilo sa službenom zabilješkom sačinjenom tokom saslušanja Damira Mandića, u kojoj se opisuje kako je izveden taj zločin. Izvještaj komisije objavljen je na sajtu Vlade i u njemu se tretiraju slučajevi ubistva Jovanovića, napada na Tufika Softića, napada na Oliveru Lakić, napada na Seada Sadikovića, kao i drugi napadi na crnogorske novinare. Izvještaj uključuje i osvrte na napad na novinara RTCG Darka Bulatovića, napad na novinare Miodraga Babovića i Luku Zekovića, između ostalih. Jedan dio izvještaja posvećen je opštim preporukama a drugi dio analizi ispunjavanja ranijih preporuka komisije.

Jovanović je ubijen 27. maja 2004. godine i do sad je osuđen samo Podgoričanin Damir Mandić, i to za saizvršilaštvo. Nalogodavci, organizatori i počinioci ostaju nepoznati. Po ocjeni komisije, posebno je zanimljivo postojanje službene zabilješke koja je nastala tokom saslušanja Damira Mandića kada je on prvi put uhapšen, a čije je postojanje dugo osporavano.

Vujanović je pred kamerama u avgustu 2021. godine potvrdio da je službena zabilješka nastala tokom saslušanja Mandića nedugo nakon ubistva Jovanovića, ali i da je o svemu tome obavijestio tadašnju vrhovnu državnu tužiteljku Vesnu Medenicu koja, po njemu, nije na pravi način odreagovala.

Komisija je formirala Radnu grupu koja se bavila radom policije i tužilaštva u slučaju ubistva Duška Jovanovića, a čiji su članovi bili Miroslav Turković, Biljana Knežević i Nebojša Asanović. Komisija posebno smatra da dva pitanja nijesu rasvijetljena, a to su kupovina vozila Golf 3, iz kojeg je kasnije pucano na Jovanovića, a gdje nijesu ni primjenjivane mjere da se utvrdi ko je kupio to vozilo i platio zatamnjivanje stakala. Drugo pitanje je službena zabilješka o saslušanju Mandića od 5. juna 2004. godine.

Kada je u pitanju službena zabilješka, komisija uočava da je tadašnji direktor policije Veselin Veljović tvrdio da u Upravi policije ne postoji niti je zvanično zaveden dokument u vezi navodnog informativnog razgovora sa Mandićem. No, Vujanović već 21. juna 2005. u svojstvu svjedoka tvrdi da službena zabilješka postoji i da je CB Podgorica može dostaviti na zahtjev Suda.

„Komisija konstatuje da o istoj stvari postoje kontradiktorne tvrdnje Uprave policije i tadašnjeg načelnika CB Podgorica“, piše u izvještaju.

Komisija uz to tvrdi da su policijski funkcioneri Tihomir Gačević i Branislav Živković kao svjedoci potvrdili da su obavili razgovor sa Mandićem, da su sačinili službenu zabilješku, i dostavili je timu koji je vodio istragu. Uz to ističu da tužilaštvo takođe zaključuje da službene zabilješke nema u službenoj evidenciji.

Prema ocjeni komisije, Više tužilaštvo nije utvrđivalo šta je sa tom i takvom službenom zabilješkom, gdje se ona sada nalazi i zašto je nema u spisima predmeta.

Stoga komisija preporučuje da se opet saslušaju Vujanović, Živković i Gačević ali i tužilac Novak Ražnatović koji je te večeri 5. juna 2004. godine bio dežuran u Višem tužilaštvu.

„Saslušati u svojstvu svjedoka Veselina Veljovića, na okolnosti njegovih saznanja vezanih za ubistvo Jovanovića, uz ponudu za poligrafsko testiranje“, navodi se u izvještaju.

Preporuka je i da se sasluša Ivan Đukić kao svjedok, a povodom njegovog razgovora sa osobom koja je dovela Golf 3 kod Uroša Marčetića radi zatamnjenja stakala, da li tu osobu poznaje, uz ponudu za poligrafsko testiranje. Komisija posebno problematizuje što nije bilo pravih napora da se sačini fotorobot ili obavi radnja prepoznavanja osoba koja je dovela Golf 3 iz koje je kasnije pucano na Duška Jovanovića.

Kada su u pitanju napadi na Tufika Softića 2007. i 2013. godine komisija smatra da policija nije ništa uradila u istrazi napada od prije devet godina pa se preporučuje Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju da izvrši nadzor u predmetu i o rezultatima obavijesti komisiju.

Što se tiče napada na Oliveru Lakić, Komisija je ukazala da im tužilaštvo ne dostavlja dio spisa predmeta jer misli da ih komisiji ne može dostaviti pošto nije stranka u postupku.

„Komisija će o nemogućnosti da prati istrage koje su proglašene tajnim upoznati Vladu Crne Gore i ukazati na svoju ograničenu nadležnost, a kako bi se ili proširila nadležnost komisije ili zauzeo stav da nema nadležnosti u predmetima u kojima su istrage proglašene tajnim.

Po pitanju napada na Seada Sadikovića komisija je preporučila da se obave vještačenja u Forenzičkom centru i da se utvrdi je li bilo brisanja ili dorađivanja snimaka sa kamere na zgradi Hipotekarne banke u momentu napada na novinara Seada Sadikovića.

Povodom napada na Darka Bulatovića u julu ove godine komisija je zatražila da se dostave spisi tužilaštva iz Nikšića a konstatuje se da je u ovom slučaju podnijeta i prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.

Što se tiče napada na Miodraga Babovića i Luku Zekovića preporučeno je da se od policije i tužilaštva zatraži dokumentacija i izjašnjenja o postupanju u ovom predmetu kako bi se tek na osnovu jasnih i nedvosmislenih činjenica mogao donijeti pravilan zaključak. 

POTPISAN UGOVOR: EPCG kupila imovinu Željezare za 20 miliona eura

0

Elektroprivreda Crne Gore kupila je imovinu Željezare za 20 miliona eura. Ugovor je potpisan danas, a sjednici rukovodstva EPCG prisustvovao je i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.

Informaciju je za Portal RTCG potvrdio predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović. Ugovor je potpisan sa turskom kompanijom „Tosjali“. 

Predsjednik Opštine Marko Kovačević je kazao da je Željezara opet u rukama države i onih čiji su preci ostavili život u toj fabrici i dali doprinos razvoju ovog grada.

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, naglasio je da je ta kompanija od danas značajno uvećala svoju imovinu.

„Imamo nacrte planova da ovu imovinu oplemenimo, a oplemenićemo je novim radom i novim vrijednostima. Željezara će opet biti šansa i ljudi će željeti da rade u kompaniji koja će se zvati Željezara-EPCC-Solar, ili drugačijim redom“, kazao je Đukanović.

Са састанка Sa sastanka (Foto: Marko Kovačević/Fejsbuk)

Premijer Dritan Abazović je poručio radnicima Željezare da ovog poslovnog poduhvata ne bi bilo da nije bilo njih.

„Da nije bilo vas ne bi bilo ni ovog dogovora. Dijelim danas sa vama jednu emociju, kao što sam dijelio bol kada ste bili na krovu Željezare ljetos. Tada smo dali obećanje da ćemo uraditi sve da vam pomognemo, sa vama sam do kraja vjerovao da se ovo može desiti, kao što vjerujem da se u Crnoj Gori može desiti još stotine i stotine lijepih vijesti. Ova zemlja treba da bude zemlja velikog optimizma. Treba imati vjeru da se dobre stvari mogu postizati, raditi pošteno i časno i posvećeno. Bila mi je obaveza i ljudska i moralna da vi Novu godinu dočekate u svojim kućama sa svojim porodicama“, poručio je Abazović.

Đukanović je ranije najavio da će EPCG formirati svoje preduzeće, koja će se zvati Željezara Solar Nikšić i da će ta firma startovati već 15. januara.

On je naveo da se ta kompanija neće baviti proizvodnjom čelika, već nekim drugim djelatnostima, ističući u prvi plan solarnu industriju.

“Planiran je jedan tehnološki centar i da on budu potpora solarnoj industriji. Nikšić i sama Crna Gora će postati lider u solarnoj industriji. Nadamo se da ćemo izgraditi jedan biznis plan da se u Nikšiću sastavljaju solarni paneli”, najavio je Đukanović.

On je dodao da aktivno rade na popisu imovine, njene vrijednosti, te da već imaju nacrt jednog “lijepog biznis plana”.

Đukanović je naveo da će svih 229 radnika koji su dobili otkaz u Željezari nastaviti da rade u novom preduzeća na drugim pozicijama, a očekuje da se vremenom broj radnika i poveća.

Fotografija dana

0

Fotografija dana

MUHOVIĆ PORUČIO: „Bošnjaci da ne idu na proteste čiji cilj je povratak DPS-a“

0

Nezavisni odbornik u petnjičkom parlamentu i bivši potpredsjednik Stranke pravde i pomirenja, Adnan Muhović, pozvao je sve Bošnjake u zemlji i inostranstvu da ne podliježu manipulacijama i ne idu na proteste koje, kako je rekao, „organizuje bivši režim i Demokratska partija socijalista sa ostacima službe koji za cilj imaju destabilizaciju Crne Gore i povratak na vlast DPS-a, kojem povratka nema“.

„Pozivam sve Bošnjake u zemlji i dijaspori da ne podliježu manipulacijama i da ne idu na takozvane proteste. Bošnjaci su se kao narod dokazali kad je u pitanju odnos prema državi i nema potrebe da se dodatno dokazuju, i to baš nikako DPS-u i preko DPS-a, koji je najgora nepogoda i prirodna i neprirodna koja je pogodila Crnu Goru i njene građane. Naprosto, Bošnjaci treba da shvate da je došlo novo vrijeme u politici i međunacionalnim odnosima, a da je prošlo vrijeme starog režima“, poručio je Muhović u izjavi dostavljenoj „Vijestima“.

Istakao je da posebno to moraju da shvate „naši ljudi u dijaspori“.

„I da politiku svojih klubova u Luksemburgu, Njemačkoj i drugim državama usklade sa novim politikama i interesima Bošnjaka, a ne pošlog režima. Mislio sam da će im sve bit jasno poslije pada DPS-a u Podgorici, ali neki njihovi predstavnici nakačeni na bivšu vlast još uvijek pokušavaju da biju bitke za tuđe interese, a na štetu sopstvenog naroda. Ja im poručujem da ne tuguju za ‘partijom’ i da više brinu o interesima koji proizilaze iz novog stanja na terenu. Neka ne povezuju neke ljude sa ’90-im, koji su tada tek rođeni, već da realno razmisle ko je bio ‘slika i prilika’ toga vakta, ko je tada hapsio Bošnjake i naše lidere i prikrivao zločine nad našim narodom. Ima nas koji ćemo na to opominjati“, poručio je Muhović.

MANDIĆ: Prvo nova vlada, pa predsjednički izbori, DF-u mjesto potpredsjednika

0

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) i predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić saopštio je da se parlamentarna većina načelno dogovorila da nova vlada bude formirana prije 20. januara, kada će biti raspisani predsjednički izbori.

On je, na konferenciji za novinare, rekao da će 20. januara biti raspisani predsjednički izbori.

„Mi smo se načelno dogovorili da prije toga imamo završen izbor svih onih tijela iza kojih stoji parlamentarna većina, od kojih je najvažnija Vlada. Da li će to biti 18. ili 19. januar, to zavisi od roka za zakazivanje sjednice“, naveo je Mandić.

Upitan koje funkcije u Vladi će tražiti DF, on je kazao da će o tome obavijestiti javnost nakon razgovora sa mandatarom, i da je za neka mjesta iskazano interesovanje više stranaka.

Mandić je naveo da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije želio da obavi konsultacije sa predstavnicima parlamentarne većine, navodeći iste razloge kao i ranije.

On je dodao da su očekivali da će na tim razgovorima otvoriti i druge teme.

„Ne slažemo se sa prvim dijelom pisma, u kome je, prema našoj procjeni, bila i njegova ustavna i zakonska obaveza da taj posao učini, ali u drugom dijelu je važna poruka koju cijenimo, u dijelu gdje odgovara na našu inicijativu u vezi sa dogovorom o imenovanjima o pravosuđu“, naveo je
Mandić.

On je poručio da će u taj dijalog ući potpuno spremni, kako bi što prije zamršena i komplikovana situacija bila razriješena.

Mandić je kazao da je dužnost Skupštine da izabere vladu i da je posebna obaveza da svi zajedno urade sve da profunksionišu institucije koje ne funkcionišu.

„U toku dana na zasijedanju bićete svi obavijesteni o tom trenutku kada će se u suštini i formalizovati pozicija mandatara Miodraga Lekića“, naveo je Mandić.

Upitan da li to znači da će predsjednica skupštine dodijeliti mandat Lekiću, on je odgovorio da Zakon ne predviđa takvu mogućnost.

Mandić je kazao da nijesu oduzeli ustavnu obavezu predsjedniku vezano za davanje mandata, nego su željeli konsultacije i da on povjeri mandat onome ko ima podršku parlamentarne većine.

„Poučeni iskustvom da on to nije želio da uradi u prvom roku kad je bio obavezan, postoji član zakona koji govori da samim činom predaje 41 potpisa predsjedniku, ako on ne završi konsulatcije, da se to ovdje završava parlamentu“, rekao je Mandić.

On je kazao da je 41 potpis zaustavio mogućnost opstrukcije.

Mandić je rekao da je mjesto jednog potpredsjednika Vlade namijenjeno Pokretu za promjene (PzP).

„Medojević se najviše bavio pitanjem bezbjednosti, čekao je godinama vrijeme da se uhvati u koštac sa kriminalom i korupcijom. Ja nisam mandatar nego Lekić, on će to da iznijansira“, naveo je Mandić.

On je naveo da misli da će vlada biti izabrana.

„Verujem da ćemo taj posao uraditi vrlo brzo. Danas kad nam nedostaje samo pola koraka da završimo taj čin, mislim da bi bilo bi neodgovorno da taj posao ne bude završen“, zaključio je Mandić.

MEDOJEVIĆ PORUČIO: „Nećemo podržati Vladu ako ja ne budem koordinator za bezbjednost“

0

Lider Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević poručio je da ta stranka neće podržati novu vladu ako njemu ne pripadne pozicija koordinatora za reformu službi bezbjednosti. On je, na konferenciji za medije, kazao da je došao trenutak da sve svoje međunarodne kontakte stavi na raspolaganje državi u borbi protiv kriminala, i da mu je cilj da inicira suštinske reforme koje će dekriminalizovati obavještajnu službu.

Medojević je ocijenio da je situacija u bezbjednosnom sektoru je kritična i da prijeti da uruši stabilnost države, mir i bezbjednost, kao i imovinu države i građana.

“Znate za naš stav da je organizovani kriminal u Crnoj Gori političkog profila. Ovo je atipični slučaj koji je prepoznat od najvećih zapadnih partnerskih službi, NATO-a i ekspertskih organizacija”, rekao je Medojević.

On je kazao da javnost ovih dana svjedoči tužbama protiv osoba koje su zauzimale visoke pozicije u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), Specijalnom državnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu.

Prema njegovim riječima, taj problem će se smanjivati kad se promijene političke prilike i spovedu neophodne reforme u tom sektoru.

Medojević je rekao da su crnogorske institucije zarobljene, kao posljedica političke profilacije organizovanog kriminala.

On je kazao da, i pored smjene vlasti 30. avgusta, nijesu uspjeli da formiraju vladu koja je rezultat izborne volje, već se formirala vlada koja „nije obezbijedila političku volju da se reforme sprovedu“.

“Prvi dio posla su obavili građani, a drugi dio, koji je trebalo da bave političke elite, nije obavljen”, saopštio je Medojević.

On je kazao da su crnogorska policija i službe bezbjednosti bile blokirane od kiriminalnih struktura, i nijesu bile u stanju da otkrivaju i procesuiraju krupni organizovani kriminal i korupciju.

“Nego su to uradile bezbjednosne službe, EUROPOL, policija Francuske, Belgije, sudovi i tužilaštva Velike Britanije”, rekao je Medojević.

Kako je naveo, nova vlada treba da uradi ono što nijesu uspjele prethodne dvije, da osnaži, dekriminalizuje i profesionalizuje bezbjednosne službe.

Medojević je kazao da se moraju napraviti institucionalne promjene koje će omogućiti da se osnaže kapaciteti u Crnoj Gori, kako bi institucije mogle da obavljau svoje posao.

“Prije nego što ih osnažimo, moramo prekinuti veze između organizovanog kriminala i institucija države. To ne možemo bez stručne podrške naših zapadnih partnera”, istakao je Medojević.

On je kazao da će njegov fokus biti na obezbjeđivanju konkretne međunarodne podrške, koja bi trebalo da rezultira izmjenama ili pripremama nove strategije nacionalne bezbjednosti i nacionalnih planova reformi.

“Ne želim da se bavim operativnim radom, kao što je radio Dritan Abazović, da uzimam kripto telefone, komuniciram sa ljudima koji su bezbjednosno interesantni. Moj cilj je da iniciram suštinske reforme. To bi bio moj zadatak u okviru te vlade”, precizirao je Medojević.

On je rekao da je frapantno da je budžet SDT-a dva miliona i 100 hiljada EUR.

“Kako da shvatimo poruku koja se tu šalje Crnoj Gori? Sudija prihvata jemstvo za jednog od šefova jedne od najvećih kriminalnih narko organizacija u Evropi od 6,2 miliona EUR”, naveo je Medojević.

Kako je saopštio, jasno je da treba da se naprave krupni koraci na obezbjeđivanju materijalnih, tehničkih i logističkih uslova i na osnaživanju međunarodne saradnje.

“Pošto sam se dugo godina bavio pitanjem bezbjednosti, čini mi se da je došao trenutak da sve svoje međunarodne kontakte stavim na raspolaganje državi u borbi protiv kriminala”, rekao je Medojević.

On je kazao da je njegov cilj da inicira suštinske reforme koje će dovesti do dekriminalizacije obavještajne službe.

Upitan sa koje pozicije bi to radio, Medojević je odgovorio da je to funkcija potpredsjednika Vlade koji bi se bavio koordinacijom reformi u službama bezbjednosti.

Čeka nas ogroman posao i ja sam spreman za to. PzP ne traži ništa što nije dogovoreno u septembru 2020. godine

“U septembru je, u okviru koalicije Za budućnost Crne Gore, napravljen dogovor. Već tada smo podijelili te funkcije koje su nam pripadale. U okviru Demokratskog fronta i koalicije dogovoreno je da ja budem kandidat za potpredsjednika Vlade za koordinaciju službi bezbjednosti”, rekao je Medojević.

On je kazao da bi bilo prirodno i efikasno da, uz tu poziciju bude i Ministarstvo odbrane, koje je veza /contact point/ sa NATO-om.

„Čeka nas ogroman posao i ja sam spreman za to. PzP ne traži ništa što nije dogovoreno u septembru 2020. godine”, rekao je Medojević.

On je kazao da je sve što se dešavalo u Crnoj Gori, krize i pad vlade, bilo povezano sa švercom cigareta.

Upitan da li će PzP povući podršku 44. vladi, ukoliko ne dobiju podršku za taj predlog, Medojević je kazao da bi postavio supotno pitanje.

„Zašto nekome smeta i da li imaju nekog boljeg kandidata? Ako neko kaže da ima boljeg kandidata, mi možemo da razgovaramo, ali vidite da nemaju alternativan plan imaju samo jedan cilj – ne može Nebojša Medojević i ne može PzP”, rekao je Medojević.

On je dodao da će PzP insistirati na tome.

“Nije to nikakav uslov, već zahtjev. Ako ne private naš zahtjev, neće biti podrške vladi”, rekao je Medojević.

Od 2023. godine ulazak u EU neće biti moguć bez podnošenja onlajn zahtjeva – ETIAS

0

Prema prvim planovima, ETIAS je trebalo da postane operativan već u januaru, zatim je prolongiran za maj 2023. godine, ali se sada očekuje da primjena tog sistema startuje u novembru sljedeće godine, što je objavljeno i na zvaničnoj stranici Evropske unije.

Onlajn formular za prijavu podnosiće se na zvaničnoj ETIAS veb stranici ili mobilnoj aplikaciji, koje će biti pokrenute kada ETIAS postane operativan. Prijavu bi trebalo popuniti najkasnije 96 sati prije datuma putovanja, a u njoj je potrebno navesti adresu e-pošte, zatim podatke o pasošu, kao i lične podatke.

Posljednji korak je plaćanje naknade za prijavu putem kreditne ili debitne kartice. Naknada za prijavu iznosiće sedam eura za sve podnosioce zahtjeva koji su stariji od 18, a mlađi od 70 godina. Naknada u iznosu od sedam eura naplaćuje se prilikom podnošenja prijave i to je jedina naknada koju je neophodno platiti. Maloljetnici i lica starija od 70 godina dobiće ETIAS besplatno.

Procijenjeno je da će proces prijave trajati oko deset minuta, a odobrenje bi trebalo da se dobije u roku od nekoliko minuta od trenutka podnošenja prijave. Dobijeno odobrenje važiće tri godine i u tom periodu broj putovanja u zemlje EU nije ograničen. Uz ETIAS, građani Crne Gore moći će da ostanu u Evropskoj uniji najviše 90 dana u periodu od 180 dana.

U kojim sve slučajevima zahtjev može biti odbijen

Kako se navodi na stranici schengenvisainfo.com, malo je vjerovatno da će građanima Srbije biti odbijen zahtjev za ulazak u Evropsku uniju kada ETIAS bude pokrenut.

Ipak, prijava za ETIAS mogla bi biti odbijena ukoliko podnosilac ima kriminalnu prošlost, predstavlja opasnost za društvo ili se nalazi na listi za praćenje putovanja u vezi sa osumnjičenim teroristima. Takođe, razlog za odbijanje može biti i davanje lažnih informacija tokom prijave, kao i putovanje iz oblasti sa epidemijom/pandemijom, zbog čega podnosilac prijave može predstavljati opasnost po javno zdravlje.

Državljani Crne Gore će tako od novembra 2023. morati da imaju ETIAS za ulazak u sljedećih 30 zemalja: Austriju, Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Kipar, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Island, Italiju, Letoniju, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maltu, Holandiju, Norvešku, Poljsku, Portugal, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Španiju, Švedsku i Švajcarsku. Shodno tome, građanima Crne Gore će biti potreban ETIAS i da bi posjetili sljedeće evropske mikrodržave sa otvorenim granicama: Monako (preko Francuske), San Marino (preko Italije) i Vatikan (preko Italije).

Slična praksa već postoji u SAD, Kanadi i Australiji, dok sama ideja o uvođenju ETIAS odobrenja datira još od 2016. godine. Sistem bi trebalo da doprinese smanjenju aktuelnih bezbjednosnih, zdravstvenih i migratornih rizika, a odnosi se na 63 države koje nisu članice Evropske unije, ali čiji građani mogu da putuju bez viza u šengensku zonu.

Misao dana: „Ne veruj ni u šta što čuješ, a samo u pola onoga što vidiš“ – Edgar Alan Po

0

Misao dana: „Ne veruj ni u šta što čuješ, a samo u pola onoga što vidiš“