Računica Sindikata i Centra za zaštitu potrošača ipak pokazuje da mjesečni troškovi života odavno prevazilaze primanja većine građana.

Četvoročlana porodica na kraju prošle godine za minalnu potrošačku korpu trebalo je da izdvoji gotovo 800 eura. Nešto manje od polovine tog iznosa odnosi se na hranu i bezalkoholna pića. Ukupni troškovi bili su, prema zvaničnim podacima, veći za oko 100 eura u odnosu na početak 2022.

Da je za hranu i higijenu lani trebalo izdvojiti vise novca nego sto bilježi zvanična statistika, kažu i u Centru za zaštitu potrošača.

“Evo samo ova tri artikla, mlijeko jaja i sir prema podacima Monstata, a to je očigledno porasla cijena za 49,5 posto što je veliko povećanje i što svi građani osjećaju”, kazao je Željko Tomović iz Centra za zaštitu potrošača.

A, kada se tome još dodaju računi za struju, vodu i druge obaveze mjesečni troškovi života po računici Sindikata odavno prevazilaze primanja većine građana.

“Skoro su potrebne skoro dvije minimalne zarade da bi sadašnju vrijednost potrošačke korpe bez imputirane rente pokrili. Ako znamo da je prosječna zarada u Crnoj Gori 720 eura prema zadnjem podatku i ako zamislimo da to prosječno domaćinstvo gdje imamo 1,2 zaposlena prima prosječnu zaradu.To bi značilo da to prosječno domaćinstvo živi od 800 eura i to je taman toliko koliko je potrebno za taj minumum minimuma”, ocijenio je predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.

A zašto cijene toliko skaču, pa nam svaki odlazak u trgovinu donosi novo neprijatno iznenađenje iz trgovačkih lanaca nijesu željeli da komentarišu.

Sagovornici TVCG ipak kažu da je razloga više.

“Evo na rafovima su to uvozni proizvodi, a Crna Gora kao uvozna ekonomija i to je zapravo jedan od glavnih uzroka rasta cijena i da se svi ti negativni trendovi na svjetskom tržištu reflektuju i kod nas”, kazao je Željko Tomović, iz  Centra za zaštitu potrošača.

“Mi dobijamo inpute od naših kolega i koleginica sa terena da se cijene nekih artikala preko noći mijenjaju a da pri tom oni bitni elementi za formiranje cijena artikla su ostali isti. To je neko morao da kontroliše”, kazao je Keković.

Kontrola Ministarstva ekonomskog razvoja pokazuje da su poskupljenja uzrokovana isključivo rastom nabavnih cijena, a da je samo za neke proizvode zabilježen rast marži i to ne veliki.

Ističu da se cijene formiraju slobodno i da bi svako njihovo ograničavanje moglo poremetiti lance snabdijevanja i izazvati nestašice na rafovima.