MANS će sjutra nadležnom tužilaštvu predati krivičnu prijavu protiv direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Jelene Perović, zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj kako bi sebi i drugima pribavila korist, saopšteno je iz MANS-a.
– Istraživački centar MANS-a je otkrio da je direktorica ASK-a donijela nezakonitu odluku o raspolaganju voznim parkom te institucije na način što je sebi i svojoj pomoćnici dodijelila na stalno korišćenje (24 sata) dva putnička vozila koja su u vlasništvu Agencije. Ova odluka je donijeta suprotno vladinoj Uredbi o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore koja propisuje koji javni funkcioneri mogu imati povlasticu stalne upotrebe vozila u državnom vlasništvu. To svakako nisu direktorica ASK-a, a još manje njena pomoćnica, pa postoji osnovana sumnja da je sporna odluka donijeta sa ciljem pribavljanja nezakonite koristi- navodi se u saopštenju MANS-a.
Kako se navodi, zvanična dokumentacija je pokazala i da se vozni park Agencije, uključujući i BMW koji je Perović sebi dala na raspolaganje, koristi suprotno vladinoj Uredbi.
-Konačno, u svom reagovanju na istraživačku priču MANS-a, predstavnici Agencije nisu demantovali niti jednu činjenicu koju smo prezentovali, niti iskoristili priliku da pruže odgovore koje su dužni da saopšte javnosti.To svakako ne mogu nadomjestiti nemušti pokušaji da se sumnje u još jedno kršenje zakona, stave u kontekst navodne kampanje koju MANS vodi protiv direktorice Perović. Time se dodatno unižava ionako poljuljani kredibilitet institucije koja bi trebala da bude prva linija odbrane od korupcije i kršenja zakona, posebno kada su u pitanju javni funckioneri- zaključuje se u saopštenju.
Stav SNP-a oko predsjednickog kandidata je apsolutno za to da stranke pobjednici izbora od 30. avgusta 2022. imaju zajedničkog kandidata. Apsolutno smo sigurni da bi on bio apsolutni pobjednik predsjedničkih izbora, saopštio je član Predsjedništva SNP-a i državni sekretar Minsitarstva rada i socijalnog staranja Darko Stojanović.
Time bi, kako kaže, potpuno razvlastili DPS.
“To je stavS NP-a, koji nije promijenjen. Poziv je da sjednemo i dogovorimo zajedničkog kandidata”, rekao je on na današnjoj konferenciji za novinare.
Stojanović je kazao da će SNP glasati sa sva četiri kandidata za sudije Ustavnog suda.
“Takva institucija mora da radi u punom kapacitetu. Mislim da će sve partije imati dovoljno sluha da izaberemo sudije”, smatra on.
Vlada je 31. januara 2023. godine na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, usvojila Informaciju o gubicima u elektrodistributivnom sistemu za januar i februar 2023. godine.
-U okviru kadrovskih pitanja, Vlada je donijela Rješenje o razrješenju članova Odbora direktora d.o.o. „Skijališta Crne Gore” Zorice Vojinović, mr Ivana Ašanina i Ljiljane Đukić. Takođe, donijeto je i Rješenje o imenovanju novih članova ovog društva i to: Anje Vukićević, Milene Vlahović i Ivana Radevića- saopšteno je iz Vlade.
On je, nakon što je nepozvan došao do njenog stana u naselju Bečići, a dok je oštećena pokušavala da zatvori vrata nasilno ušao u unutrašnjost njenog stana i više puta vikao u njenom pravcu: ‘Đe ti je momak?’, navodi se u saopštenju
Dana 01.02.2023.godine okrivljeni D.O. (1991) iz Berana, oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju 40 dana jer se dana 22.01.2023.godine naročito drsko ponašao prema oštećenoj L.T., državljanki Ukrajine, kazao je predsjednik suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
– On je, nakon što je nepozvan došao do njenog stana u naselju Bečići, a dok je oštećena pokušavala da zatvori vrata nasilno ušao u unutrašnjost njenog stana i više puta vikao u njenom pravcu: ‘Đe ti je momak?’ Okrivljeni je povratnik u vršenju istog djela u odnosu na istu oštećenu, pa je sud odlučio da se kazna zatvora izvrši prije pravosnažnosti odluke, jer postoji bojazan da bi boravkom na slobodi ponovio prekršaj – naveo je Đukanović.
Cilj sastanka je da se dođe do dogovora oko kandidata koji bi dobili potrebnu podršku u Parlamentu.
Ovo je šesti pokušaj izbora sudija, nakon što su prethodni propali.
Zapadni partneri u više navrata slali su eksplicitne poruke o važnosti izbora sudija Ustavnog suda, kako bi se ta institucija učinila funkcionalnom, uzimajući u obzir da je Crna Gora u velikoj institucionalnoj krizi te da su brojni procesi, upravo zbog blokade Ustavnog suda, na čekanju.
Komentarišući izbor četvoro sudija Ustavnog suda, predsjednik Vlade Dritan Abazović poručio da je danas Dan D i da je najvažnije da dobijemo četiri kredibilna člana te da građani prosude kome je u interesu da bude blokada.
Ustavni odbor saslušao je 26 kandidata koji su se prijavili na javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda.
Predložiće četiri kandidata, a konačnu odluku donosi crnogorski parlament dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika.
Na posljednjem glasanju u parlamentu niko od četiri predložena kandidata za sudije Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu, ni u prvom ni u drugom krugu glasanja.
Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija i od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje.
Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina.
„Dok čekamo reviziju PEM konvencije, većina ugovornih strana, uključujući CEFTA strane, Evropsku uniju (EU) i EFTA, odlučila je da omogući kompanijama da koriste modernizovana i pojednostavljena pravila o porijeklu, te je počela primjenu prelaznih pravila na bilateralnoj osnovi“, navodi se u saopštenju.
Nova pravila su, kako su objasnili, fleksibilnija s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja, a samim tim i pojednostavljenja trgovine, pružanja više mogućnosti i omogućavanja kompanijama da postanu konkurentnije na drugim tržištima.
Pravila su stupila na snagu danas, nakon što su sve članice CEFTA finalizovale interne procedure.
Direktor CEFTA Sekretarijata, Emir Đikić, kazao je da će primjenom revidiranih, fleksibilnijih i modernijih pravila, strane moći da povećaju svoju izvoznu konkurentnost.
„Prelazna pravila o porijeklu robe pojednostavljuju sistem, pojednostavljuju utvrđivanje porijekla robe i dodatno olakšavaju trgovinu u CEFTA-i i sa EU“, rekao je Đikić.
PEM konvencija je međunarodni sporazum koji ima za cilj uspostavljanje jedinstvenog skupa pravila o porijeklu robe.
Ugovorne strane PEM-a počele su 2013. godine diskusiju o reviziji Konvencije, kako bi je prilagodile ekonomskoj realnosti.
„Budući da usvajanje revidirane konvencije nije uspjelo 2019. godine, većina ugovornih strana odlučila je unaprijed primijeniti revidirana pravila. Trenutno će se paralelno primjenjivati dva seta pravila – originalna PEM pravila o porijeklu i prelazna pravila, a ekonomski operateri će moći da biraju između primjenjivih pravila“ dodaje se u saopštenju.
Ovaj novi korak koji CEFTA preduzima ka olakšavanju trgovine fokusira se na smanjenje administrativne birokratije i povećanje obima trgovine.
Nova pravila predviđaju nekoliko pojednostavljenja, uključujući fleksibilnija i jednostavnija pravila proizvoda i fleksibilnija pravila tolerancije. Predviđeno je povećanje udjela nepreferencijalnih materijala u gotovim proizvodima od deset do 15 odsto na osnovu neto mase za poljoprivredne proizvode, dok je za industrijske proizvode (osim tekstila) postavljena tolerancija na 15 odsto materijala bez porijekla na osnovu cijene franko tvornica finalnog proizvoda.
„EUR.1, ili deklaracija o porijeklu, će važiti kao jedinstvena vrsta dokaza o porijeklu i njen rok važenja je produžen sa četiri na deset mjeseci. Predviđene su i opcije dogovora o primjeni sistema registrovanih izvoznika i dogovora o korištenju dokaza o porijeklu koji se izdaje i/ili dostavlja elektronskim putem“, navodi se u saopštenju.
Mogućnosti povrata carine i pune kumulacije kao prednosti prelaznih pravila u CEFTA-i se implementiraju od 2019. godine.
Potpredsjednik DNP-a i poslanik DF-a u Skupštini Crne Gore Dragan Bojović, pozvao je još jednom sve članice parlamentarne većine od 30. avgusta da se što prije izađe iz tehničkog mandata i VD stanja i formira nova, 44. Vlada Crne Gore.
„Podsjećam potpisnike sporazuma iz decembra mjeseca da zakonski rok za formiranje 44. Vlade ističe 15. marta ove godine, te da je dalje opstajanje 43. Vlade u postojećem nelegitimnom formatu, samo po sebi, apsurdno i neodrživo“, kazao je Bojović.
Neophodno je, poručuje, da mandatar Miodrag Lekić nastavi konsultacije o formiranju vlade.
„Imajući, dakle, u vidu nemogućnost produžavanja sadašnjeg ‘levitirajućeg’ položaja najvišeg organa izvršne vlasti, kao i da takva nestabilnost može jedino da odgovara pobijeđenim snagama bivšeg režima, neophodno je da svi omogućimo mandataru, gospodinu Miodragu Lekiću, da nastavi konsultacije u pravcu formiranja nove Vlade, koja bi imala nespornu većinsku podršku u Parlamentu“, kazao je Bojović.
On je kazao da je javnosti poznato da se proteklih dana DF zalagao za formiranje Vlade i, pozvao partije koje nijesu dostavile potpise za zakazivanje sjednice Skupštine, na kojoj bi se Vlada izabrala, da to učine i dostave ih mandataru.
„Takođe, apelujem na gospodina Miodraga Lekića da u narednih nekoliko dana obavi pojedinačne konsultacije sa svim konstituentima potpisnicima sporazuma iz decembra 2022. godine, kako bi se u najkraćem roku imenovala nova Vlada i obezbijedili elementarni uslovi za prevazilaženje političke krize“, navodi Bojović u saopštenju.
Uz obavezujući izbor sudija Ustavnog suda, poslanik DF-a smatra da bi se ovim u potpunosti odblokirao sistem i omogućilo funkcionisanje institucija, s jedne, i ispoštovala volja građana, s druge strane.
„Neophodno je, dakle, obaviti novi krug konsultacija, te podstaći i ubrzati inkluziju svih članica parlamentarne većine u prevazilaženju postojećeg problema, za šta, načelno, postoji raspoloženje i saglasnost svih aktera parlamentarne većine“, navodi Bojović.
Dragan Bojović (Foto: DF)
Poručuje da su DNP i DF spremni za izbore, u svakom trenutku.
„Što potvrđuju i rezultati proteklih lokalnih izbora, koji su posvjedočili našu neupitnu političku snagu, te da građani svakim danom u sve većem broju prepoznaju politiku DF-a kao kontinuiranu politiku integriteta, i kao svoju narodnu politiku. Smatramo, međutim, da predstojeće predsjedničke, a potom i parlamentarne izbore, treba da pripremi legitimna Vlada, koja bi, kao izraz izborne volje, obezbijedila političku stabilnost i vratila povjerenje građana, kako u funkcionalnost institucija, tako i u efektivnost izbornog procesa u cjelini“, zaključio je Bojović.
Nazvao je srpskog tenisera borcem do iznemoglosti nakon titule u Melburnu.
“Njegova igra je bez sumnje najkompletnija na Turu, što mu omogućava da igra i ofanzivno i defanzivno. Odlučan je i veliki je borac, rekao bih da iznemoglosti, ali odgovara zapanjujućom mirnoćom u momentima maksimalne tenzije”, napisao je Nadal u kolumni za “El Pais”.
Ističe i Đokovićevu želju da stalno usavršava svoju igru.
“Ima ambiciju i tu stalnu želju da nastavi da napreduje. Dokaz ovoga je njegov servis, izuzetno usavršen u proteklom periodu. U prvom setu, Cicipas je želio da igra precizno protiv Novaka, jedan na jedan, brzim i agresivnim udarcima, stalno mijenjajući pravac udaraca. I dalje djeluje nemoguće pobijediti ga, osim ako ste Rodžer Federer”, dodao je Nadal.
U utorak 31. januara 2023. završila se jedna sjajna era: skoro tačno 54 godine nakon prvog leta 1969. prestala je proizvodnja Boinga 747. Poslednji primjerak, 1574. po redu, je teretni avion Boing 747-8F, kojim će „Atlas er“ da obavlja usluge za logistički koncern „Kine & Nagel“. Samo mala naljepnica u blizini kljuna aviona podsjeća da je to poslednji proizvedeni Boing 747, a na njoj je i „otac 747-ice“, glavni inženjer Džo Sater koji je umro 2016.
Velik skok u istoriji avio-saobraćaja
Dok je njegov prethodnik Boing 707 mogao da primi 189 putnika, 747 je od početka imao dozvolu za prevoz 550 putnika, a kasnije je taj broj povećan na čak 660.
Već i nastanak 747-ice je legenda: 1965. su dva najuticajnija čovjeka u avio-industriji, šef Boinga Vilijem „Bil“ Alen i osnivač „Pan Ama“ Huan Tripe, tokom njihovog redovnog godišnjeg izleta brodom u lov na losose, sklopili džentlmenski sporazum da će izgraditi najveći putnički avion na svijetu. To je dogovoreno stiskom ruke, bez potpisivanja nekakvog zvaničnog dokumenta.
Danas je teško pojmiti da je takav jedan projekat, koji je mogao da ugrozi obje kompanije i koji je koštao milijarde dolara, dogovoren tako neformalno. „Tripe je u suštini rekao: ’Ako ga napravite, ja ću da ga kupim.’ A Alen je odgovorio: „Napraviću ga ako ćete vi da ga kupite.’ Nije potpisan nikakav ugovor, ali je time pokrenut program“, prisjećao se kasnije Džo Sater.
Zamišljen kao prelazni model
U današnje digitalno vrijeme kompjuterskog dizajna i virtuelnih 3D-modela koji se prave s nekoliko klikova mišem, teško je zamislivo pred kakvim su izazovima bili inženjeri Boinga sredinom 1960-ih godina. Jasno je bilo da su avio-prevoznici, prije svega „Pan Am“, htjeli mnogo veći avion. I to je bio potpuno nepoznat teren.
Za Huana Tripa mjerilo je bilo 707-ica. Zbog toga je dugo insistirao na ideji aviona na sprat, za koji bi, jedan iznad drugog, bila montirana dva trupa modela 707. Ali, 1965. ta ideja je napuštena. Boing 747 trebalo je da bude samo prelazno rješenje dok većina interkontinentalnih putnika leti nadzvučnim avionim, bilo francuskim Konkordom, ili u to vrijeme razvijenim američkim Boingom SST (označavan i kao 2707, a od njega se odustalo 1971).
Nakon toga je 747 trebalo da bude transportni avion. Kokpit je zato podignut iznad glavne platforme, jer je za jednostavniji utovar bio potreban kljun koji može da se podigne. Tako je iza kokpita nastao mali prostor, što je postao zaštitni znak 747-ice. Umjesto prvobitno planirana dva sprata, Boing 747 dobio je više od šest metara široku kabinu, u koju su, umjesto sedišta, mogla da budu smještena čak dva teretna kontejnera jedan pored drugog. „Pan Am je 13. aprila 1966. naručio 25 aviona tipa Boing 747 u vrednosti od 525 miliona dolara (danas bi to bilo oko 4,8 milijardi dolara). Time je zvanično počeo program 747-ice.
Gigantska proizvodna hala
U junu 1966. Boing je kupio 315 hektara močvarnog zemljišta obraslog šumom u blizini aerodroma Pejn fild u Everetu, sjeverno od Sijetla, u državi Vašington. Tu je nastala proizvodna hala za 747-icu, po obimu najveća zgrada na svijetu sve do danas. Njena izgradnja bila je veliki izazov za ono vrijeme.
Fabrika je građena istovremeno dok se radilo i na dizajnu aviona. Sve je pažljivo planirano, a prototip je trebalo da poleti u roku od dvije godine, 30. septembra 1968. Taj krajnje ambiciozan plan je ostvaren: tačno u predviđeno vrijeme najveći avion je poleteo.
Prvi let bez problema
„Doba prostranosti“ (Spacious age), kako je nazvana era najvećeg aviona, zaista je počela 9. februara 1969. godine. Prvi let je prošao bez ikakvih poteškoća. Prvi putnički let kompanije „Pan Am“ iz Njujorka za London dogodio se 21. januara 1970, a već do 1975. Boingom 747 letjelo je već sto miliona putnika. U oktobru 1993. Boing je isporučio hiljaditi avion tipa 747 – kupac je bio „Singapor erlajns“.
Kao dokaz dugog života izvornog koncepta iz 1960-ih može se smatrati odluka iz 2005. da se gradi nova generacija Boinga 747. To je američka kompanija uradila zajedno sa njemačkom „Lufthanzom“, koja je već ranih 1970-ih bila jedan od prvih kupaca i to iako je s Erbasom A380 već postojao avion velikog kapaciteta i sa dva sprata. Najnovija verzija Boinga 747-8 nastala je pod vođstvom tada još veoma aktivnog legendarnog inženjera Džoa Satera. Četiri decenije nakon što je proizveden prvi Boing 747, trup aviona po prvi put je produžen. Time je 747-8 tada postao najduži avion na svijetu.
Ali, vrijeme velikih aviona s četiri turbine već je bilo prošlo. Poslednji model Boinga 747-8 slabo se prodavao u putničkoj verziji, išao je samo kao teretni avion. Erbas je već 2021. obustavio proizvodnju svog A380, samo 16 godina nakon prvog leta.
Ipak, Boing 747 će i dalje igrati glavnu ulogu – najkasnije onda kad budu gotova oba nova predsjednička aviona „Air Force One“. Oni će vjerovatno da polete 2027. godine. Istoričar Majkl Lombardi je siguran: „I za stoti rođendan prvog leta 2069. godine Boingov džambo će još da leti. Kralj vazdušnog saobraćaja će još decenijama moći da se vidi na nebu.“
Dragan Bojović (Foto: DF)
