Home Blog Page 210

Koliko nas zaista košta država: Plata po plata, agencija po agencija…

0

Trošak države mjeri se kroz budžet, a budžet kroz ono što se iz njega prvo i najlakše plaća, plate, naknade i održavanje administrativnog aparata. Budžet za 2026. godinu, koji je Skupština usvojila krajem prošle godine, iznosi oko 3,8 milijardi eura i već na prvi pogled pokazuje gdje je težište javne potrošnje.

Najveći dio tog iznosa otpada na tekuću potrošnju i fondove, dok je kapitalni budžet planiran na oko 300 miliona eura. Drugim riječima, država i u 2026. godini najveći dio novca troši na sopstveno funkcionisanje, a znatno manji dio na razvoj i investicije. Takva struktura budžeta nije izuzetak, već pravilo koje se ponavlja godinama.

U javnom sektoru danas radi oko 77 hiljada ljudi, računajući državnu upravu, lokalne samouprave, javne ustanove, fondove i agencije. To znači da gotovo svaki treći zaposleni u Crnoj Gori prima platu direktno ili indirektno iz budžeta. Trošak tog sistema u budžetu za 2026. ogleda se kroz rashode za zaposlene koji, kada se saberu plate, doprinosi i prateće naknade, čine jednu od najvećih pojedinačnih stavki ukupne potrošnje države. Na godišnjem nivou, taj iznos mjeri se stotinama miliona eura i troši se prije nego što se govori o putevima, školama ili bolnicama.

Kada se taj trošak posmatra mjesečno, postaje jasnije koliko je aparat skup. Desetine miliona eura svakog mjeseca odlaze na plate i naknade, bez obzira na to da li se administracija širi ili racionalizuje, da li se broj institucija smanjuje ili povećava. Budžet za 2026. to ne dovodi u pitanje, već ga prihvata kao zadato stanje.

Paralelno sa brojem zaposlenih, godinama raste i broj institucija koje se finansiraju iz budžeta. Pored ministarstava, Crna Gora ima više od šezdeset agencija, uprava, direkcija i nezavisnih tijela koja imaju sopstvena rukovodstva, upravne odbore i administraciju. Njihovo postojanje rijetko se suštinski preispituje, ali se njihovi troškovi redovno planiraju i isplaćuju. Plate rukovodilaca u pojedinim tijelima prelaze dvije hiljade eura, dok se naknade članovima upravnih odbora isplaćuju svakog mjeseca, bez obzira na to da li je učinak tih institucija mjerljiv ili vidljiv građanima.

Podaci Monstata pokazuju da je prosječna plata u javnom sektoru i dalje osjetno viša od prosječne plate u privatnom sektoru. Razlika se godinama kreće između petnaest i dvadeset odsto, ali je ključna razlika u sigurnosti. Dok privatni sektor zavisi od tržišta, potrošnje i sezone, plata u državnoj službi stiže redovno i predvidivo. Taj odnos utiče i na tržište rada, jer se administracija doživljava kao sigurnije utočište od privrede koja nosi veći rizik.

Budžet za 2026. godinu dodatno pokazuje i ograničenja takvog modela. I pored ukupnog iznosa od oko 3,8 milijardi eura, država planira deficit od oko 280 miliona eura, što znači da se dio potrošnje pokriva zaduživanjem. Istovremeno, za finansiranje obaveza predviđeno je i povlačenje sredstava iz depozita i novih izvora finansiranja. Ukratko, država nastavlja da troši više nego što prihoduje, a jedan od glavnih razloga za to je visoka i rigidna tekuća potrošnja.

Kada se sve to svede na nivo građanina, računica postaje jednostavna. Sa oko 620 hiljada stanovnika, trošak održavanja državnog aparata mjeri se sa više stotina eura godišnje po glavi stanovnika, samo za plate i prateće obaveze. To plaćaju svi, i zaposleni u privatnom sektoru, i penzioneri, i oni koji nikada nijesu kročili u neku od agencija ili uprava koje finansiraju.

Uprkos tome, ozbiljna rasprava o obimu i cijeni države gotovo da ne postoji. Racionalizacija se pominje u političkim izjavama, ali se u budžetskim linijama rijetko vidi. Država se prilagođava sopstvenim potrebama brže nego mogućnostima ekonomije koja je izdržava.

Zato pitanje koliko nas zaista košta država nije ni ideološko ni populističko. To je fiskalno pitanje koje se može pročitati u svakom budžetu. Država nijesu strategije ni saopštenja, već plate koje se isplaćuju svakog mjeseca, institucije koje se rijetko ukidaju i dug koji se planira unaprijed. Budžet za 2026. to ne skriva. On to samo potvrđuje.

Mandić: Ova parlamentarna većina, ako bude odradila sve kako treba, će biti parlamentarna većina i nakon 2027. godine

0

Crnogorski parlament suštinski kreira ukupno raspoloženje u Crnoj Gori i u velikoj mjeri pomaže Vladi da se zakoni bitni za integraciju zemlje u Evropsku uniju usaglase sa evropskom legislativom i oni imaju aposlutni prioritet u odnosu na druge zakone, kazao je u intervjuu za Radio Televiziju Crne Gore, predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Uprkos razmiricima koje se ponekad mogu čuti unutar većine, Mandić ističe da je to normalno, te da će vlast ispuniti četvorogodišnji mandat.

„Ja čvrsto vjerujem da će ova parlamentarna većina, ako bude odradila sve kako treba, biti parlamentarna većina i nakon 2027. godine. Mi smo veliki demokratski iskorak napravili, napravili smo velike iskorake na svakom polju. Da ne ispadne da sam ja samo evrofanatik koji govori o EU, Evropska unija je između ostalog i sredstvo da se popravi kvalitet života u Crnoj Gori. Kada vi pogledate od 2020. godine do današnjeg dana i uporedite sa vremenom prije 2020. godine, posebno u dijelu visine ličnih dohodaka, penzija, danas je stopa nezaposlenosti na istorijskom minimumu, danas je stepen zaduženosti Crne Gore gotovo 20 odsto manji nego 2019. godine. Vidite potpuno drugačiju životnu dinamiku“, rekao je Mandić. 

Kada govorimo o ljudskim pravima i slobodama, podvukao je, danas u Crnoj Gori ljudi govore slobodno. 

„Često ističem te primjere, dugo sam poslanik, kako je recimo samo bilo u ovoj instituciji, a bilo je sliično i u drugim institucijama. Kakva je to bila stroga disciplina. Sve u funkciji jedne partije. Danas su ljudi slobodni“, naveo je Mandić. 

UP: Uhapšen zbog vožnje pod dejstvom kokaina

0

Policijski službenici Sranice policije Šavnik su, vršeći pojačanu kontrolu saobraćaja na magistralnom putu Šavnik-Žabljak, kontrolisali vozilo podgoričkih registarskih oznaka kojim je upravljao M.M. (37) iz Podgorice. Testiranjem je utvrđeno prisustvo kokaina u organizmu ovoga lica i on je lišen slobode, saopštila je Uprava policije. 

„Uz prekršajnu prijavu priveden je sudiji za prekršaje koji mu je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 dana, kao i četiri mjeseca zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije“, navela je policija na mreži X. 

Medojević: Multilaterizam i globalizam, međunarodni poredak i međunarodno pravo, više ne postoje

0

STARI SVIJET NESTAJE, NOVI SE RAĐA!! POROĐAJNE MUKE BIĆE TEŠKE!!!

Otmica Predsjednika Venecuele je početak primjene Nacionalne strategije bezbjednosti SAD koja predstavlja kraj ere medjunarodnih odnosa uspostavljene 1945 godine. Multilaterizam i globalizam, međunarodni poredak i međunarodno pravo, Breton Woods institucije ( MMF, SVJETSKA BANKA, GATT…) više ne postoje.

Uspostavlja se novi međunarodni poredak i taj proces će biti praćen manjim ili većim nasiljem, krizama i globalnim turbulencijama. Svijet se opet dijeli na Istok i Zapad. SAD je najavila svoju ambiciju da kontroliše zapadnu hemisferu, što podrazumijeva i obračune sa neposlušnim liderima i vladama tih država.

SAD su spremne da o novoj arhitekturi svjetskog poretka pregovara sa Rusijom i Kinom ( mozda i Indijom kasnije). EU i NATO su postali beskorisni i kao takvi su osudjeni na nestanak. Svako ce morati svoje interese i svoje resurse sam štititi. Ili kroz bilateralne ili regionalne saveze koji ce se formirati na bazi zajednickih interesa. To znači ulazak u militarizaciji drzava i društava i devastaciju demokratskih dostignuća i sistema ljudskih prava i sloboda. Obavjestajne sluzbe i vojska ce ponovo dominirati geopolitičkim i onaj ko ne bude spreman da se brani, postace zrtva. Balkan je opet na granici, ali sad je to i čitava Evropa i Afrika. Dok se ne uspostave nova pravila međunarodnog poretka, slabi će biti suočeni sa teškim političkim, ekonomskim, bezbjednosnim krizama i turbulencijama.

Zbog nuklearnog odvraćanja nije realno očekivati svjetski rat, i zbog većeg otpora stanovništa za očekivati je da ce ovaj prelazni proces trajati kraće i da će se velike sile dogovoriti o novoj podjeli sfera uticaja i resursa .

Imajući u vidu da su venecuelanski državni narko karteli bilo strateški partneri DPS kartelu ( kao i kolimbijski, ekvadorski i meksički) decenijama, ukoliko SAD procjeni da naša policija, tužilastvo i sudovi ne mogu procesuirati vođe ovog kartela, slična operacija se može ponoviti i u Crnoj Gori!!

(FOTO/VIDEO) Maduro prebačen u zloglasni zatvor u Bruklinu

0

Pravni analitičar CNN-a Eli Honig izjavio je da se vrhunski advokati već bore za priliku da zastupaju Madura

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, koji je uhapšen juče u ranim jutarnjim satima u akciji američkih snaga, helikopterom je prebačen na Menhetn, a potom je u konvoju sproveden u pritvorski centar MDC u Bruklinu. Riječ je o ozloglašenoj ustanovi koju su bivši pritvorenici opisivali kao „odvratan“ zatvor sa „užasavajućim“ uslovima, u kojem su ranije boravili pjevač Ar Keli, Gislejn Maksvel i Sem Benkmen-Frid.

Bijela kuća objavila je snimak na kojem se vidi Maduro sa lisicama na rukama, u pratnji agenata DEA-e, kako pokušava da govori engleski, izgovarajući „Gud najt“ i „Hepi nju jir“.

Pravni analitičar CNN-a Eli Honig izjavio je da se vrhunski advokati već bore za priliku da zastupaju Madura. Slučaj je, kako je naveo, „izuzetno visokog uloga“, „masovno visokoprofilan“, a Maduro je „očigledno veoma bogata osoba koja može platiti vrhunsku cijenu za svoj odbrambeni tim“.

U javnosti se pojavila i fotografija na kojoj se vidi Nikolas Maduro sa lisicama na rukama, okružen agentima američke Agencije za suzbijanje droga (DEA) i službe Homeland Sekjuriti Investigejšns.

Američki partner Sky News-a, NBC news, došao je u posjed snimka koji prikazuje zarobljenog venecuelanskog lidera u svijetloplavoj majici s kapuljačom, dok ga okružuju američki zvaničnici.

Na društvenoj mreži Iks pojavile su se i druge fotografije, koje za sada nijesu potvrđene, a na kojima se čini da Maduro sjedi na stolici okružen agentima.

Uhapšen državljanin Gruzije osumnjičen za krađu gotovo 3.000 eura

0

Službenici bjelopoljske policije uhapsili su državljanina Gruzije na graničnom prelazu Dobrakovo zbog sumnje da je ukrao iz jednog vozila gotovo 3.000 eura.

Kako navode u saopštenju, službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever”, Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su, postupajući po prijavi da je iz vozila jednog lica otuđen novac u iznosu od 2.850 eura, u veoma kratkom roku rasvijetlili ovaj događaj, locirali izvršioca i lišili ga slobode.

„Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krađa slobode je lišen T.P. (40) iz Gruzije, koji je, kako se sumnja, iskoristio nepažnju vlasnika vozila iz kojeg je otuđio navedenu količinu novca. On je nakon toga pokušao napustiti Crnu Goru, gdje je od strane policijskih službenika lišen slobode na graničnom prelazu Dobrakovo“, navode u Upravi policije.

Dodaju da neselektivno, pravovremeno preduzimanje mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, radi podizanja nivoa bezbjednosti u društvu i očuvanja lične i imovinske sigurnosti građana će i dalje biti u fokusu službenika RCB “Sjever”.

Jedna krivična i šest prekršajnih prijava zbog zloupotrebe narkotika u Beranama

0

Službenici beranske policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv M.L. (19) iz Berane zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga, kao i prekršajne prijave protiv šest osoba zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.

„Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga krivično će odgovarati M.L. (19) iz Berana.
On je djelo za koje se tereti izvršio, kako se sumnja, na način što je, dok se nalazio u svom putničkom motornom vozilu sa još tri lica, istima omogućio uživanje opojne droge marihuana. Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je upoznat sa događajem je kvalifikovao krivično djelo i po njegovom nalogu policijski službenici su protiv M.L. podnijeli krivičnu prijavu“, mavode u saopštenju.

U policiji dodaju i da su podnijeli prekršajne prijave protiv šest osoba – R.A., N.K., H.L., V.K., I.Đ. i P.K., zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.

Poručuju da službenici Uprave policije nastavljaju pojačane aktivnosti na borbi protiv svih oblika kriminala, sa naglaskom na borbu protiv zloupotrebe narkotika u vidu ulične prodaje, u cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti u državi i očuvanja zdravlja građana.

Putevi mokri i klizavi, vidljivost smanjena

0

Učesnike u saobraćaju očekuju mokri i klizavi kolovozi i smanjena vidljivost na većini puteva u zemlji. Učestali su odroni na putevima duž usjeka i klisura. Iz Auto moto saveza skreću pažnju vozačima da voze pažljivije, poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine.

U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.

Od 31.12.2025.godine uspostavljeno je odvijanje saobraćaja na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac na lokalitetu Sokolovina uz poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Za vrijeme praznika neće se izvoditi radovi. Radovi se nastavljaju 12.01.2026. god.

U periodu od 16.12.2025. godine, pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.

Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.

Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodile su se 23 saobraćajne nezgode u kojima je 6 osoba zadobilo teže a 2 osoba lakse povrede.

Saobraćaj je umjerenog intenziteta.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Nišavić o intervenciji policije u Botunu 30. decembra: Mnogi prikrivaju svoj učinak

0

Asistenciju policije u Botunu nije zahtijevao Nišavić iz Demokratske Crne Gore, već pripadnik Komunalne policije kojom rukovodi kadar DNP-a, što je u tom trenutku i bila jedina zakonita odluka, saopštio je za „Dan” Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda.

Policija je u Botunu intervenisala 30. decembra nakon što Botunjani nisu dozvoljavali da mašine turskog izvođača uđu na parcelu i započnu gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Nišavić navodi da su u prošloj godini uložili ogroman trud i energiju u cilju rješavanja jednog od najvećih ekoloških problema u državi, ali da je u tom procesu došlo do „neprihvatljive grube manipulacije informacijama i politizacije projekta“.

– Došlo je do optužbi i zbunjivanja javnosti koje su dovele do neopravdanog nezadovoljstva dijela građana čije je povjerenje zloupotrijebljeno. Neodgovorni pojedinci su pokušali da svoj doprinos ovom projektu prikriju neosnovanim i neistinitim optužbama prema pojedincima i političkim subjektima koji su u ovom procesu sprovodili zakon i preuzete obaveze jednako kao i oni koji ih žele prikriti. Prethodnih godina svoje političke programe temeljili su na negativnoj kampanji, a poslednje dvije godine dali su značajan institucionalni doprinos da se ovaj projekat realizuje u predviđenom obimu, na predviđenoj lokaciji, o čemu govore dokumenta i činjenice – navodi Nišavić.

Kubik vode jeftiniji šest centi

Od 1. januara kubik vode jeftiniji je šest centi u odnosu na 2025. godinu. Direktor Vodovoda navodi da su u prošloj godini radili na povećanju naplate potraživanja, povećanje prihoda iz dodatnih djelatnosti, ali i na redukovanju troškova poslovanja.

– Ove aktivnosti dovele su do ostvarivanja dobiti u 2025. godini, nakon četiri godine poslovanja sa gubitkom. Ostvarenu dobit smo planirali uložiti u unapređenje zatečenog zapuštenog sistema, ali nažalost, metodologija cijena shodno Zakonu usvojenom prije osam godina je naše napore da povećamo prihode vidjela kao prostor za smanjenje cijena usluga, te će samim tim cijene usluga u ovoj godini biti u padu, odnosno za građane glavnog grada i susjedne opštine Zeta će u narednoj godini biti niža cijene vode. U pitanju su konkretni rezultati ostvareni odgovornim, zakonitim i profesionalnim radom, gdje se doprinos mjeri kvalitetnijom a ujedno povoljnijom uslugom prema građanima ove dvije lokalne uprave – navodi Nišavić.

On dodaje da je ključan doprinos gradnji postrojenja na predviđenoj lokaciji dao resor kojim rukovodi Nova srpska demokratija, a koji je izdao građevinsku dozvolu za gradnju. U pitanju je Ministarstvo prostornog planiranja.

– U ovom periodu su predstavnici vladajuće većine u Vladi, Skupštini Crne Gore i Skupštini Glavnog grada glasali nekoliko puta za DUP, budžete i ostala dokumenta kojima se potvrđuje realizacija projekta na predviđenoj lokaciji i ujedno stvara obaveza lokalnoj samoupravi- Glavnom gradu da je realizuje. U ovoj većini su sve vrijeme, među onima koji su glasali za realizaciju ovog projekta na ovoj lokaciji, bili predstavnici Nove srpske demokratije i DNP-a. Dakle, sve one institucije koje su bile uključene u ovom procesu na državnom i lokalnom nivou su preuzele svoje obaveze i uredno ih izvršavale, te im zahvaljujem na zaista profesionalnom odnosu, bez obzira što dolaze iz partija koje su paralelno među građanima susjedne Opštine Zeta stvarali osjećaj odbojnosti prema ovom ekološkom projektu – kaže Nišavić.

Direktor Vodovoda kaže da je sve eskaliralo 30. decembra.

– Tada su neodgovorni pojedinci kod dijela časnih i poštenih građana susjedne opštine Zeta, među kojima ima mojih prijatelja, komšija i kolega, uspjeli da predstave mene kao njihovog glavnog neprijatelja, koji je iz nekog hira došao da im na neki neutemeljen način naudi i sam započne realizaciju projekta. Upravo su predstavnici tih političkih partija glasanjem za prethodna dokumenta obavezali mene kao predstavnika izvršne agencije u ovom poslu da sprovodim aktivnosti i u dijelu svojih nadležnosti realizujem dalje faze projekta. Kao što su i u prethodnim fazama učešća u projektu pokušali da se sakriju jer su jedno sprovodili, a drugo govorili svojim sugrađanima, tako su i 30. decembra meni nacrtali metu, da bi prikrili da je upravo Komunalna policija kojom rukovodi kadar DNP-a zahtijevala asistenciju Uprave policije kako bi zajednički omogućili izvođaču da pristupi urbanističkoj parceli koju su prethodno izglasali kao lokaciju za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – poručio je Aleksandar Nišavić.

On dodaje da su angažovanjem Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada, kojom rukovodi kadar Ujedinjene Crne Gore, sva vozila sa urbanističke parcele uklonjena i izvođaču ustupljena urbanistička parcela za dalje aktivnosti.

– Ovo su činjenice i jedina istina u ovom procesu, a ako neko treba da bude glavni krivac meni nije problem da to budem ja, ali samo želim da cjelokupna javnost bude upoznata sa istinom i da ovog trena prestanu manipulacije kojima se prije svega omalovažavaju i zloupotrebljavaju građani susjedne opštine. Te građane uvažavam i cijenim više nego oni koji ih obmanjuju godinama unazad – zaključuje direktor Vodovoda.

Partizan lako sa Borcem

0

Košarkaši Partizana ubjedljivo su savladali Borac rezultatom 106:91 u 13. kolu ABA lige. Crno-bijeli su upisali desetu pobjedu u sezoni, dok je ekipa iz Čačka doživjela osmi poraz.

Partizan je već u prvom poluvremenu nametnuo ritam i na odmor otišao sa devet poena prednosti (56:47).

U trećoj četvrtini domaći su prvi put stigli do dvocifrene razlike, a iako je Borac u jednom trenutku zaprijetio, Partizan je u završnici rutinski priveo meč kraju.

Najefikasniji i najbolji igrač meča bio je Nik Kalates, koji je postigao 22 poena uz savršen šut za tri poena (7/7). Grčki veteran imao je i devet asistencija.

Partizan je imao još šestoricu dvocifrenih – Osetkovski i Parker postigli su po 15 poena, Fernando i Marinković po 12, Braun 11, a Bonga 10.