Home Blog Page 209

Vesni Bratić ukinut pritvor

0

Bivšoj ministarki prosvjete Vesni Bratić ukinut je pritvor, saopšteno je iz Višeg suda.

“Zbog velikog interesovanja, obavještavamo javnost da je krivično vijeće Višeg suda u Podgorici uvažilo žalbe branilaca osumnjičene Vesne Bratić, advokata Mitra Šušića, Aleksandra Rmuša i Aleksandra Delevića, pa je preinačeno rješenje sudije za istragu ovog suda Kris br. 12/26 od 17.februara 2026. godine, na način što je odbijen predlog za određivanje pritvora Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br. 268/22 od 17. februara .2026. godine, pa je osumnjičenoj Vesni Bratić ukinut pritvor. U stavu II rješenja, osumnjičenoj Vesni Bratić izrečena je mjera nadzora zabrana napuštanja stana i prostorija koje su u funkcionalnoj vezi sa stanom, u kojem osumnjičena mora boraviti dok traje ova mjera i za koje se vrijeme ne smije udaljavati van prostorija mjesta stanovanja, a koja se ima kontrolisati elektronskim nadzorom i mjera nadzora zabrana pristupa i sastajanja sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara”, piše u sudskom saopštenju. 

Kako se ističe, navedene mjere nadzora će izvršavati Uprava Policije – Centar bezbjednosti Podgorica. 

“Osumnjičena Vesna Bratić se upozorava, da ukoliko prekrši izrečene mjere nadzora,  protiv nje može biti određen pritvor. Izrečene mjere nadzora će trajati dok za to bude postojala potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka”, rekli su iz suda. 

Ocjenom dokaza iz spisa predmeta ovog suda krivično vijeće, ukazuju, nalazi da za sada u mjeri koja je potebna za ovu fazu postupka, postoji osnovana sumnja da je osumnjičena Vesna Bratić, izvršila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 1 u vezi člana 49 Krivičnog zakonika Crne Gore ( o čemu je i u pobijanom rješenju bilo riječi pa se sud u tom dijelu neće ponavljati).

„Sa druge strane, ovo vijeće nalazi da je neosnovan predlog Specijalnog državnog tužilaštva Kti-S.br. 268/22 od 17. februara 2026. godine, da se osumnjičenoj Vesni Bratić, odredi pritvor po pritvorskom osnovu iz čl. 448 st. 1 tač. 1 ZKP-a, dok osnov za pritvor zbog mogućeg uticaja na svjedoke postoji, ali se ista svrha može u potpunosti ostvariti primjenom mjere nadzora – zabrana napuštanja stana i prostorija koje su u funkcionalnoj vezi sa stanom, a koja se ima kontrolisati slektronskim nadzorom u kombinaciji sa mjerom nadzora zabrana pristupa i sastajanja sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara“, ukazano je iz Višeg suda. 

Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo tereti bivšu ministarku bratić da je nezakonito smijenila osam direktora obrazovnih ustanova, ali i da nije razriješila još 40 čelnika škola iako je, po njihovom stavu, za to imala zakonski osnov.

foto: najnovije.me

Advokat Šušić navje je nakon hapšenja nekadašnje ministarke da se aktuelni postupak odnosi na događaje od prije skoro pet godina, kada je Bratić kao ministarka razriješila veći broj direktora.

Prema njegovim riječima, tužilaštvo je proširilo konstrukciju optužbe i na oko 40 direktora koji nijesu smijenjeni, uz obrazloženje da je Bratić postupala nejednako.

Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a, oslobođeni svi u predmetu tzv. „državni udar“

0

Apelacioni sud Crne Gore odbacio je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdio oslobađajuću presudu svima u predmetu tzv. „državni udar“.

Kako su saopštili iz Apelacionog suda, nakon održane sjednice vijeća i tajnog vijećanja i glasanja, sud je donio presudu kojom je odbio kao neosnovanu žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici – Specijalnog odjeljenja Ks. br. 6/21 od 9. jula 2024. godine. U pitanju je predmet tzv. „državni udar“.

Okrivljeni su oslobođeni optužbi.

„Presudom Višeg suda u Podgorici optuženi Eduard Shishmakov Vadimovič, Vladimir Popov Nikolajevič, Bratislav Dikić, Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Mihailo Čađenović, Andrija Mandić i Milan Knežević, oslobođeni su optužbe da su izvršili i to: optuženi Eduard Shishmakov Vadimovič i Vladimir Popov Nikolajevič krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo terorizam u pokušaju, a optuženi Bratislav Dikić, Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Mihailo Čađenović, Andrija Mandić i Milan Knežević da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a optuženi Bratislav Dikić, Predrag Bogićević i Nemanja Ristić da su izvršili i krivično djelo terorizam u pokušaju putem pomaganja. Optuženi su oslobođeni optužbe jer tokom postupka nije dokazano da su izvršili krivična djela za koja su optuženi“, piše u saopštenju Apelacionog suda. 

Protiv prvostepene presude žalbu je, navedeno je, blagovremeno izjavilo Specijalno državno tužilaštvo zbog bitne povrede krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, sa predlogom da Apelacioni sud Crne Gore, pri činjenici da je presuda već jedanput ukidana, održi pretres i donese presudu kojom će okrivljene oglasiti krivim za krivična djela koja su im stavljena na teret.

„Po ocjeni Apelacionog suda, u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude i u samoj presudi nisu počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka na koje se ukazuje žalbom SDT-a, niti druge povrede na koje ovaj sud, kao drugostepeni, pazi po službenoj dužnosti. Apelacioni sud je, a nasuprot navodima žalbe SDT-a, utvrdio da je prvostepeni sud u zakonito sprovedenom postupku izveo sve dokaze koji su od uticaja na razjašnjenje predmetne krivično pravne stvari, pa je na osnovu ocjene svakog dokaza pojedinačno, dovodeći ih u međusobnu vezu i u vezi sa navodima odbrana optuženih, na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, izveo pravilan zaključak da u postupku nije dokazano da su optuženi izvršili krivična djela stavljena im na teret“, navedeno je u sudskom saopštenju. 

Presuda Apelacionog suda Crne Gore Kž-S.br. 20/25 od 30. decembra 2025.godine, kako su rekli, biće objavljena na internet stranici tog suda. 

Lideri koalicije Za budućnost Crne Gore Andrija Mandić, Milan Knežević i ostali oslobođeni su u julu 2024. godine optužbi u predmetu poznatom kao „državni udar“, odnosno pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Presudu je tada izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović.

Radović je kazao u obrazloženju presude da su od sveg naoružanja u Crnu Goru, uneseni samo dva mobilna telefona marke „lenovo“.

Sudija je kazao da nisu dokazani navodi optužnice da je svjedok saradnik Saša Sinđelić ušao u Moskvu i da se sastao sa organizatorom, kako je predstavljeno, kriminalne organizacije Eduardom Šišmakovim.

Mandić je ranije rekao da su Knežević i on žrtve progona, kao i oni koji su bili u zatvoru. Istakao je da je postupak protiv njih montiran, po nalogu Mila Đukanovića a u režiji Milivoja Katnića.  

Sudija Zoran Radović je 2024. godine obrazložio da u ponovnom postupku nije dokazano da su optuženi 16. oktobra 2016. godine planirali nasilni i naoružani upad u Skupštinu Crne Gore, niti da su namjeravali da silom promijene vlast i proglase izbornu pobjedu tadašnjeg Demokratskog fronta.

On je posebno problematizovao iskaze svjedoka saradnika Saše Sinđelića i svjedoka Mirka Paja Velimirovića, ocjenjujući ih kao kontradiktorne, nelogične i nepodržane materijalnim dokazima.

“Sud nije mogao pokloniti vjeru iskazu svjedoka saradnika Saše Sinđelića, niti nekoga oglasiti krivim isključivo na osnovu njegovog svjedočenja”, navodi se u prvostepenoj presudi sudije Radovića.

Sud je odbacio tvrdnju da se Sinđelić 27. septembra 2016. godine sastao sa Eduardom Šišmakovim na aerodromu Šeremetjevo u Moskvi.

Iz zvaničnog odgovora Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije proizilazi da Sinđelić toga dana nije prešao državnu granicu Rusije, već je ostao u tranzitnoj zoni aerodroma i istog dana se vratio u Beograd.

“Ove informacije predstavljaju zvanične podatke državnih organa Ruske Federacije, u koje sud nije imao razloga da sumnja”, navedeno je u obrazloženju, uz zaključak da do navodnog susreta nije moglo doći.

U presudi se navodi i konstatacija suda da je jedini susret Sinđelića sa Šišmakovim i Popovom bio u Beogradu, tokom šetnje Kalemegdanom, ali da nije bilo predaje novca niti dogovora o nasilnim aktivnostima.

Posebno je naglašeno da ne postoje dokazi da je Mirko Velimirović nabavio oružje, niti da je ono dopremljeno u Crnu Goru radi napada na policiju i zauzimanja Skupštine.

Sud je odbacio njegov iskaz da je oružje kupio od nepoznatog lica po imenu Fadilj, rastavio ga i bacio u jezero, navodeći da ne postoje fotografije, svjedoci niti materijalni tragovi koji bi potvrdili takvu tvrdnju.

“Nije dokazano postojanje oružja, niti plan oružanog upada u Skupštinu Crne Gore, kao ni tvrdnje da bi pedeset naoružanih lica pucalo na policiju i lišilo slobode tadašnjeg premijera Mila Đukanovića“, piše u presudi.

Sud je zaključio i da Bratislav Dikić nije znao za postojanje oružja, niti je dokazano da je preuzeo novac od Sinđelića.

Špijuni su među nama

0

Pojačano djelovanje „špijuna“, od milošte zvanih „žbiri“ siguran signal da se bliže izbori.

U Crnoj Gori se već decenijama vodi javna rasprava o ulozi bezbjednosnog aparata u političkom životu zemlje. U fokusu tih rasprava često se nalaze policija i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), kao i pitanje njihove stvarne nezavisnosti od dnevne politike.

Policija, ANB i političke partije

Formalno, i policija i ANB imaju jasno definisane nadležnosti: zaštitu ustavnog poretka, bezbjednosti građana i borbu protiv kriminala i terorizma. U demokratskom sistemu, njihovo djelovanje bi trebalo da bude strogo profesionalno i pod civilnom kontrolom. Međutim, u praksi Crna Gora često se suočava sa sumnjama i optužbama da su bezbjednosne službe bile korišćene kao instrument političkog uticaja.

Dio javnosti i pojedine političke partije tvrde da su kroz istoriju postojali oblici nadzora nad opozicionim akterima: praćenje političkih aktivnosti, prikupljanje informacija o unutrašnjim odnosima u partijama, pa čak i pokušaji uticaja na unutarpartijske procese. Takve tvrdnje se najčešće pojavljuju u predizbornim periodima ili u trenucima političke krize. Važno je naglasiti da ove optužbe rijetko dobiju pravosnažni sudski epilog, ali ostaju snažno prisutne u političkom narativu.

Špijuni i obavještajni rad u maloj državi

U malim državama, kakva je Crna Gora, obavještajni rad ima posebnu težinu. Zbog ograničenih resursa i snažnih političkih i ličnih veza, granica između profesionalnog obavještajnog rada i političkog angažmana može postati nejasna. „Špijuni“ u tom kontekstu ne moraju nužno biti klasični tajni agenti, već i informatori, saradnici ili ljudi unutar institucija i partija koji prenose informacije centrima moći.

Povjerenje i kontrola

Ključno pitanje ostaje povjerenje građana. Bez transparentne parlamentarne kontrole, nezavisnog pravosuđa i slobodnih medija, svaka bezbjednosna služba može biti doživljena kao produžena ruka vlasti. Zbog toga se u savremenoj Crnoj Gori sve češće insistira na reformama sektora bezbjednosti, jačanju nadzora nad policijom i ANB-om i jasnom razdvajanju bezbjednosnih poslova od partijskih interesa.

U suštini, priča o policiji, ANB-u i „špijunima“ u Crnoj Gori nije samo pitanje tajnih službi, već i ogledalo stanja demokratije: što su institucije jače i odgovornije, to je manje prostora za zloupotrebe i političku kontrolu.

Mojkovac: Delić ponovo izabran za predsjednika

0

Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Mojkovac, glasovima 17 odbornika, Vesko Delić ponovo je izabran za predsjednika Opštine Mojkovac. DPS je napustio sjednicu prije glasanja.

Delić je dobio podršku većine odbornika, čime mu je ukazano povjerenje da i u narednom mandatu nastavi vođenje lokalne uprave. U obraćanju nakon izbora zahvalio se odbornicima na podršci, ističući da će prioriteti u radu biti nastavak započetih infrastrukturnih projekata, unapređenje komunalnih usluga, podsticanje privrednog razvoja, kao i stvaranje boljih uslova za život svih građana Mojkovac.

On je naglasio da će lokalna samouprava u narednom periodu raditi na jačanju saradnje sa državnim institucijama i međunarodnim partnerima, kako bi se obezbijedila dodatna ulaganja i realizovali projekti od strateškog značaja za opštinu.

Za vršioca dužnosti sekretara Skupštine opštine Mojkovac izabrana je i Vesna Filipović.

Delić Delić (Foto: RTCG)

Odbornici su, takođe, usvojili Predlog odluke o osnivanju Javne ustanove „Muzej Mojkovac“, čime su stvoreni formalni uslovi za početak rada ove ustanove kulture, koja će imati značajnu ulogu u očuvanju i promociji istorijskog i kulturnog nasljeđa opštine.

Medojević: GST Novović ima političke ambicije

0

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao je danas da ima informacije da glavni specijalni tužilac Vladimir Novović ima političke ambicije i da planira da se kandiduje za predsjednika na narednim izborima.

On je istakao da se u slučaju hapšenja bivše ministarke Vesne Bratić stiču svi elementi politički montiranog slučaja.

“To otvara pitanje eventualnih političkih motiva Novovića, da li on planira da bude predsjednički kandidat”, rekao je Medojević.

Misli, naglasio je, da bi Skupština i Vlada trebalo da razmisle o izmjenama Zakona o koruciji i o konfliktu interesa, kako bi se nosiocima najviših tužilačkih i sudskih funkcija, nakon prestanka funkcije, u određenom periodu, makar 10 godina, zabranilo kandidovanje na izborima za političke funkcije.

“Jer oni u atmosferi apsolutne moći mogu da, bez kontrolnih mehanizama, hapse koga hoće. Sad je pitanje da li oni to hapse legitimno ili imaju skrivene motive – lične, materijalne, političke”, poručio je.

Ukazao je i na odnos tužilaštva prema nekadašnjem predsjedniku i bivšem lideru Demokratske partije socijalista Milu Đukanoviću i, kako je rekao, njegovim krivičnim djelima.

“Ni Novović, ni Šuković nisu uradili ništa da se privedu Milo Đukanović, njegov brat, čelni ljudi njegove organizacije. Tu podrazumijevam i Milana Roćena i Duška Markovića“, istakao je Medojević.

Vidjeli smo, rekao je, zastarijevanje, sa tužilačkog aspekta, gotovog slučaja korupcije u privatizaciji Telekoma, kao i mnoge druge stvari.

“Već sada je konstatacija da ovo tužilaštvo apsolutno nema namjeru da procesuira krivična djela vezana za 30 godina vladavine DPS kartela. Svi znamo šta je u to vrijeme bilo i šta se dešavalo”, naveo je.

On tvrdi da tužilac Novović i šef Specijalnog policijskog odjeljenja apsolutno nemaju nikakvu namjeru da procesuiraju Đukanovića.

“Naprotiv, očigledno je da tu postoji neki dil da se on štiti od krivičnog progona, kao i svi ljudi koji su mu bitni. Dokaz, posljednji, jeste i bjekstvo Miloša Medenice”, dodao je.

Tužilaštvo je optužio i za selektivno postupanje, kada su u pitanju hapšenja nekih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa.

“Ono što zabrinjava jeste da li je to selektivno postupanje rezultat političkog uticaja”, kazao je Medojević.

Naglasio je da je predao krivične prijave protiv predsjednika Vlade Milojka Spajića zbog zaduženja, provizija, štete po državu u vezi sa određenim infrastrukturnim projektima i raskidom ugovora o operativnom lizingu za dva aviona Montenegro Airlinesa, sumnjivih tendera…

“Krivična prijava stoji, niko ne postupa po njoj”, zaključio je Medojević.

Podgorica: Tri osobe uhapšene, osumnjičeni da su mučili i tukli oštećenog od kojeg su tražili 5.000 eura

0

Službenici podgoričke policije u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom lišili su slobode tri osobe iz Podgorice, zbog sumnje da su početkom februara počinili više krivičnih djela na štetu jednog lica. Oni su mučili i tukli oštećenog u namjeri da ga primoraju da im vrati 5.000 eura na ime pozajmice od 1.800.

Zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom samovlašće, lišeni su slobode M.M. (25) i B.M. (35), a zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška tjelesna povreda putem pomaganja, lišen je slobode S.R.

„Kako se sumnja, oni su 13. februara 2026. godine oštećenog odvezli na nepoznatu lokaciju u naselju Gornja Gorica. Nakon izlaska iz vozila kojim je upravljao M.M., B.M. je oštećenom počeo da zadaje udarce pesnicama u predjelu glave. Kada je oštećeni pokušao da se odbrani, prišli su mu S.R. i M.M., oborili ga na zemlju i onemogućili mu da pruži otpor. B.M. je potom oštećenom vezao ruke trakom, a zatim mu oštricom noža zadao više posjekotina u predjelu desne ruke. Oštećeni je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede, konstatovane od strane ljekara specijaliste. Kako se sumnja, B.M. i M.M. su, upotrebom sile i prijetnje pokušavali da primoraju oštećenog da M.M. vrati novčani iznos od 5.000 eura, na ime prethodne pozajmice od 1.800 eura, u namjeri da pribave pravo za koje su smatrali da im pripada“, navode u saopštenju policije.

Kako dodaju, osumnjičenima je nakon saslušanja, od strane postupajućeg tužioca određeno zadržavanje u trajanju do 72 sata.

Osumnjičen da je pijan vrijeđao partnerku, bacio je na pod i teško povrijedio

0

Zadržavanje do 72 sata zbog porodičnog nasilja

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata osumnjičenom M. N. za vrijeđanje, bacanje na pod i tešku povredu emotivne partnerke u njenoj kući u Andrijevici. Iz ODT-a je navedeno da se tereti za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

Kako je navedeno, osumnjičeni M.N. je 18. februara oko 14 sati, u Andrijevici, u alkoholisanom stanju, teško tjelesno povrijedio člana porodice – partnerku u intimnoj vezi, tako što je boraveći u njenoj porodičnoj kući tražio od nje da mu postavi ručak, a zatim joj uputio više uvredljivih riječi.

“Kada je pokušala da pobjegne, prišao je do nje, uhvatio je sa obje ruke i bacio na pod u hodniku kuće, usljed čega je zadobila tešku tjelesnu povredu”, objavilo je ODT.

Zadržavanje je, kako je navedeno, određeno zbog opasnosti od bjekstva.

Spasoje Tomić: Sistem nije stvarno demontiran samo je promijenio lica, nema Katnića ali ima Novovića

0

Od samog početka sam govorio i ponavljaću dok god bude potrebno da je Vladimir Novović nedostojan funkcije koju obavlja. Ne zato što mi se ne dopada lično, nego zato što njegova profesionalna biografija i postupci govore više nego bilo šta drugo.

Javnost kao da ima kratko pamćenje, ali ja nemam. Novović je bio istražni sudija u procesu takozvanog državnog udara protiv lidera tadašnjeg Demokratskog fronta. Procesu koji je od samog početka nosio sve karakteristike politički motivisane konstrukcije. Tada sam rekao a i danas stojim iza toga da onaj ko je bio dio takvog mehanizma ne može biti simbol pravde niti garant nepristrasnosti.

Vrijeme me, nažalost, nije demantovalo.

Hapšenje Vesne Bratić jedan je od najjasnijih signala da Novović i njemu slični nijesu izašli iz matrice koju je godinama nametala Demokratska partija socijalista. To je ona matrica u kojoj se pravosuđe koristi kao politički instrument, u kojoj se fabrikuju slučajevi, a optužnice više liče na loše napisane scenarije nego na pravne dokumente.

Slučaj Bratićke upravo to pokazuje optužbe koje su istovremeno smiješne i kontradiktorne, konstrukcije koje se raspadaju čim se suoče sa logikom. Ali nije ovdje suština u jednom slučaju. Suština je u kontinuitetu.

Narativ je ostao gotovo nepromijenjen. Kao da je jedna politička epoha formalno završena, a njen duh ostao da upravlja institucijama.
I u tom narativu, kao i nekad, za sve ili skoro sve uvijek su krivi Srbi. To nije pravosuđe. To nije borba protiv kriminala. To nije institucionalna odgovornost. To je politička inercija jednog sistema koji nikada nije stvarno demontiran, samo je promijenio lica, nema Katnića ali ima Novovića.

Zato danas moram da pitam, jesam li vam pričao za Novovića? Jesam. I govoriću opet. Jer problem nije u jednoj odluci, jednom postupku ili jednom predmetu.

Problem je u tome što se skoro još ništa suštinski nije promijenilo u najosetljivijim stvarima poput sudstva i tužilaštva.

Medojević: Ako socijalna pomoć ne pokriva ni osnovne troškove, teško je govoriti o socijalnoj državi

0

20. februar – Međunarodni dan socijalne pravde

Povodom 20. februara – Međunarodnog dana socijalne pravde, predsjednica Banke hrane Marina Medojević saopštila je da je Crna Gora, uprkos ustavnom određenju, daleko od suštinskog koncepta socijalne države.

„U našem Ustavu stoji da je Crna Gora zemlja socijalne pravde. Da je tako, mnoge stvari bi morale biti drugačije, od samih zakona do načina njihove primjene. Država socijalne pravde je ona koja u fokus stavlja najugroženije“, poručila je Medojević.

Prema zvaničnim podacima, svaki peti stanovnik Crne Gore nalazi se u riziku od siromaštva, dok najmanje polovina zaposlenih prima manje od prosječne plate, a svaki drugi penzioner minimalnu penziju. Siromaštvo je, kako navodi, i dalje potcijenjeno jer se ne mjere realni životni troškovi, niti se dovoljno prepoznaju građani koji žive na ivici egzistencije. Posebno ističe problem zaposlenih siromašnih i izostanak sistemskog rješenja poput socijalne penzije.

„Tek dvije prosječne plate dovoljne su za mjesečnu potrošačku korpu, a mali je broj porodica koje ih imaju. Čak 76,6 odsto građana spaja kraj s krajem uz poteškoće, dok skoro svako četvrti kasni sa ratom kredita, kirijom ili računima“, upozorava ona.

Nedavno povećanje penzija od 1,74 eura, kao i minimalna uvećanja socijalnih davanja, Medojević ocjenjuje nedovoljnim i ponižavajućim. Materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), jedino socijalno davanje namijenjeno najsiromašnijima, iznosi od 100 do 190 eura, dok za četvoročlanu porodicu iznosi 170,11 eura. Istovremeno, prema podacima MONSTAT, granica siromaštva za četvoročlanu porodicu iznosi 695 eura.

Naša država svjesno drži građane daleko ispod službene linije siromaštva“, navodi predsjednica Banke hrane.

Prema sindikalnoj potrošačkoj korpi, samo za hranu je potrebno oko 630 eura mjesečno.

„Mi u Banci hrane pitamo Vladu Crne Gore i resorno ministarstvo koliko porodica ima taj minimum novca za hranu. Da imamo socijalni karton svih građana, taj podatak bi bio precizan“, ističe Medojević.

Posljednji podaci UNICEF-a pokazuju da 25,6 odsto djece u Crnoj Gori živi u riziku od siromaštva, što je znatno iznad prosjeka Evropske unije.

Dugoročno rješenje, smatra ona, zahtijeva sistemska ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, socijalne usluge, stanovanje i zaštitu djece. Istovremeno kritikuje prioritete državne potrošnje.

„Dok se milioni eura izdvajaju za nova službena vozila, uvećana primanja javnih funkcionera i finansiranje političkih partija, građani dobijaju simbolična povećanja. To su pokazatelji socijalne nepravde i pogrešnih prioriteta“, navodi Medojević.

Ukazuje i na privilegujuću poresku politiku, navodeći primjer prometa goriva za jahte u Porto Montenegro, gdje se država, kako tvrdi, odrekla 104 miliona eura prihoda.

„Na socijalnu pomoć, penzije i dječji dodatak gleda se kao na trošak, dok se neprimjereni troškovi javnih funkcionera ne dovode u pitanje“, poručuje.

Težak položaj najugroženijih, dodaje, nije isključivo lična odgovornost, već posljedica sistemskih propusta u zapošljavanju, obrazovanju, privatizaciji i socijalnoj politici. Kvalitetna socijalna politika mora se zasnivati na preciznim podacima, ko je siromašan, gdje živi i kolika mu je podrška potrebna da izađe iz siromaštva.

„Potrebna nam je ciljana socijalna politika sa jasnim instrumentima, novcem, uslugama, stanovanjem, zdravstvom, kao i pravedna redistribucija poreza“, ističe.

Medojević upozorava da Crna Gora nema Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana Srednjoročnim programom rada Vlade 2024–2027.

„Banka hrane skoro 16 godina upozorava na rast broja porodica kojima je potrebna pomoć. Pojavljuju se nove kategorije siromašnih, zaposleni sa nedovoljnim primanjima, stariji bez prihoda, penzioneri, jednoroditeljske porodice. Evidentan je nedostatak političke volje da se sistemski odgovori na ovaj problem“, zaključila je Medojević.

Božović neće preporučiti pomilovanje Bratić

0

Ministar pravde Bojan Božović neće se uplitati u rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) niti preporučiti predsjedniku države Jakovu Milatoviću pomilovanje u slučaju bivše ministarke Vesne Bratić, pišu današnje novine Vijesti.

Prema informacijama iz Ministarstva pravde, Božović smatra da bi preporuka za oslobađanje od krivičnog gonjenja u fazi kada postupak tek počinje, a optužnica još nije podignuta, predstavljala presedan i neprimjereno miješanje izvršne vlasti u rad tužilaštva.

“Ministru ne pada na pamet da preporučuje predsjedniku da oslobodi nekoga protiv koga je postupak tek na početku. To bi bilo suprotno duhu Zakona o pomilovanju i predstavljalo bi neprimjeren uticaj na rad tužilaštva”, kazao je sagovornik Vijesti iz resora pravde.

Iz Kabineta Milatovića juče je saopšteno da je od Ministarstva pravde zatraženo da hitno postupi u skladu sa zakonom, pokrene postupak po službenoj dužnosti, prikupi potrebne informacije od nadležnih organa i dostavi obrazloženi predlog za pomilovanje, kako bi predsjednik mogao odlučivati u okviru svojih ustavnih i zakonskih ovlašćenja.

Zahtjev je uslijedio nakon što je sestra Vesne Bratić, Slavica Bratić javno apelovala na Milatovića da, kako je navela, iskoristi svoja zakonska i ustavna prava i oslobodi njenu sestru od krivičnog gonjenja, tvrdeći da je nepravedno i siledžijski privedena i zatvorena.

Vesni Bratić je određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj tokom smjene direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola 2021. godine, kada je obavljala funkciju ministarke prosvjete, kulture, nauke i sporta.

Portparol SDT-a Vukas Radonjić kazao je u emisiji “Načisto” na TV Vijesti da je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, imajući u vidu da Bratić, pored crnogorskog, posjeduje i državljanstvo Bosne i Hercegovine, kao i zbog mogućnosti uticaja na svjedoke.