Home Blog Page 2067

Vlaović: Snažna podrška kandidaturi Budve za Evropsku prijestonicu kulture 2028.

0

Kulturni potencijal i nasljeđe Budve čini je dobrim kandidatom za evropsku prijestonicu kulture za 2028. godinu, ocijenila je ministarka kulture Maša Vlaović na otvaranju manifestacije Temišvar – Evropska prijestonica kulture 2023.

Vlaović je, na poziv rumunskog kolege Luciana Romaskanua i gradonačelnika Temišvara Dominika Frica, prisustvovala programima kojima je obilježen početak manifestacije.

Program otvaranja pod nazivom „Shine your light – Light up your city!“ od 17. do 19. februara obuhvatio je brojne izložbe, koncerte i performanse.

Vlaović je na susretu organizovanom za prestavnike stranih delegacija, kazala da Crna Gora treba da postane destinacija u kojoj kultura ima noseću ulogu.

“Zato dajemo snažnu podršku kandidaturi Budve i nudimo svu neophodnu pomoć u pripremi za realizaciju i implementaciju projekta „Budva Boka 2028“ ukoliko taj projekat bude nominovan za Evropsku prijestonicu kulture”, rekla je Vlaović u svom uvodnom obraćanju.

Prema njenim riječima, ovakvi projekti su karika u uvezivanju kulture i turizma i velika razvojna šansa za Crnu Gori i njenu veću vidljivost u svijetu.

Projekat je značajan s aspekta međunarodne promocije i prezentacije regiona i države u cjelosti, a dobijanje ove titule bi trajno doprinijelo razvoju i održivosti regiona u oblasti kulture, kreativnih industrija, kulturnog turizma, zaštite i očuvanja kulturne baštine, obrazovanja, stvaranja mogućnosti za zapošljavanje, razvoj infrastrukture, novih partnerskih veza i pozicioniranja na evropskoj i svjetskoj kulturnoj i turističkoj mapi.

Tokom ceremonije otvaranja Evropske prijestonice kulture 2023 ministarka Vlaović se srela sa premijerom Rumunije Nikolajem Čukom, ministarkom kulture Slovačke Natalijom Milanovom i brojnim kolegama, koji su prisustvovali ministarskom sastanku organizovanom u Crnoj Gori u decembru prošle godine. U kratkim razgovorima razmotrena su značajna pitanja o saradnji i razmjeni u oblasti kulture.

Titulu Evropske prijestonice kulture za 2023. godinu imaju Temišvar u Rumuniji, Eleusis u Grčkoj i Vešprem u Mađarskoj.

Gradovi iz države kandidata i potencijalnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji na osnovu odluke EK iz 2014. godine imaju pravo da u periodu od 2020. do 2033. godine jednom konkurišu za titulu Evropske prijestonice kulture.

Opština Budva je u saradnji sa partnerskim opštinama iz Boke kandidovala projekat „Budva Boka 2028“ i zajedno sa Skopljem ušla u završni krug takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture za 2028. godinu.

Evropska prijestonica kulture je inicijativa Evropske unije koja je započeta 1985. godine i predstavlja jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Evropi.

Cilj je promocija raznolikosti i bogatstva evropskih kultura i isticanje osobina koje dijele, uz podršku međusobnom razumijevanju, interkulturnom dijalogu i osjećaju pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru.

Kotorani plaćaju 3.850 eura za bezakonje dva bivša ministra

0

Uprava za inspekcijske poslove do sada je Opštini Kotor i predsjedniku Vladimiru Jokiću napisala kazne od 3.850 eura jer još nije uklonjena spomen-ploča u Morinju koju su bivši ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivikapić postavili, kako je utvrdila nadležna inspekcija, nezakonito. Kako je „Danu“ saopšteno iz inspekcije, inspektorka za kulturna dobra je u postupku administrativnog izvršenja rješenja 24. januara donijela rješenje kojim su izrečene novčane kazne Opštini Kotor, kao pravnom licu, u iznosu od 3.000 eura, a predsjedniku opštine Kotor Vladimiru Jokiću, kao odgovornom licu u pravnom licu, u iznosu od 300 eura.

Podsjećaju da je prethodno 14. decembra prošle godine, inspektorka donijela prvo rješenje o novčanoj kazni u ovom predmetu, kojim je Opština Kotor, kao pravno lice, kažnjena sa 500 eura, a predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, kao odgovorno licu u pravnom licu, sa 50 eura.

– Dana 27. januara 2023. godine, Upravi za inspekcijske poslove je od strane Opštine Kotor dostavljena sljedeća dokumentacija: Rješenje o uklanjanju spomen-obilježja, doneseno od strane Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, br. UP/I 07-019/22-23380, od 30.12.2022. godine; Zahtjev za pružanje podrške u izvršenju gore navedenog rješenja, zaveden kod Opštine Kotor pod brojem UP/I 07-019/22-23380/2, od 30.12.2022. godine, upućen Ministarstvu odbrane; Rješenje o izvršenju br. UP/I 07-019/22-23380/3, od 25.01.2023, doneseno od strane Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, kojim se konstatuje da je prethodno donijeto rješenje, od 30.12.2022. godine postalo izvršno, te se dozvoljava njegovo izvršenje o trošku Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. U istom se navodi da će se izvršenje sprovesti dana 31.1.2023. godine u 10 časova, te da će za izvršenje biti angažovana izvršna služba preduzeća Komunalno Kotor d.o.o. i Akt o dostavi Rješenja o izvršenju br. UP/I 07-019/22-23380/3, od 25.1.2023, koji je Opština Kotor uputila Ministarstvu odbrane Crne Gore. Dana 6.2.2023. godine, Upravi za inspekcijske poslove dostavljena je službena zabilješka u postupku izvršenja rješenja br. UP/I 07-019/22-23380/3, od 25.1.2023, u kojoj se, između ostalog, navodi da su predstavnike opštinskih organa na ulaznoj kapiji sačekali pripadnici Vojske Crne Gore, koji su im saopštili da je strogo zabranjeno sačinjavanje fotografija na pomenutoj lokaciji jer se radi o vojnom objektu, te da od strane Ministarstva odbrane nije izdato odobrenje da bi se predstavnicima Opštine Kotor omogućio pristup objektu – navode iz inspekcije, a prenosi portal Dan.

Kako su nam saopštili, Opština Kotor je 1. februara podnijela molbu Inspekciji za kulturna dobra.

– U toj molbi se, između ostalog, navodi sljedeće: „Kako smo zbog prisustva Vojske Crne Gore trenutno onemogućeni da postupimo po predmetnom rješenju, to molimo da nam omogućite dodatni rok u periodu od dva mjeseca za njegovo izvršenje.“ Na osnovu člana 88 stav 3 Zakona o upravnom postupku, a rješavajući po gore navedenoj molbi, inspektorka za kulturna dobra je donijela rješenje kojim se molba Opštine Kotor usvaja kao osnovana, te se rok produžava do 3. aprila i zaključno s tim datumom – kazali su iz inspekcije, portalu Dan.

SAD: Naoružani muškarac ubio bivšu suprugu, njenog oca i još četvoro ljudi

0

Pedesetdvogodišnji Ričard Dejl Kram, naoružan puškom i s dva pištolja počeo je da puca oko 11 sati prije podne po lokalnom vremenu i ubio čovjeka u vozilu parkiranom ispred prodavnice u mjestu Arkabutla, rekao je šerif okruga Tejt Bred Lens.

To je malo seosko mjesto s oko 300 stanovnika.

Policija je bila na mjestu napada kada su dobili drugi hitan poziv za još jednu pucnjavu nekoliko kilometara dalje.

Kada su stigli na to mjesto pronašli su mrtvu ženu, koju je šerif identifikovao kao Kramovu bivšu suprugu, a njen sadašnji suprug bio je ranjenog.

Policija je sustigla napadača ispred njegove kuće i uhapsila ga. Iza te kuće pronašli su dva ubijena muškarca, dok su u susjednoj kući pronašli tijela Kramovog bivšeg očuha i njegove sestre. Time je ukupan broju ubijenih porastao na šest.

Kram je uhapšen i optužen za ubistva, a policija za sada ne zna šta je bio njegov motiv.

Šerif koji živi u toj oblasti cio život, a radio je u policiji 25 godina, rekao je da se ne sjeća da je ranije bilo problema sa Kramom.

Od sinoć zabilježeno deset zemljotresa u Rumuniji

0

Tlo u Rumuniji ne prestaje da podrhtava, a samo tokom prethodne noći u periodu između 23:45 i osam ujutru registrovano je 10 blažih zemljotresa, od kojih je najjači zabiliežen u 7:51 i iznosio je tri stepena Rihterove skale.

Jačina zemljotresa koji su tokom noći pogodili Rumuniju varirala je od 1,9 do tri stepena Rihtera.

Prethodno su tokom jučerašnjeg dana registrovana četiri slabija zemljotresa, jačine od 2,1 do 2,4 stepena Rihtera.

Podsjetimo, tokom prethodnih dana Rumuniju je pogodila serija zemljotresa od koji je najjači bio 5,2 stepena Rihterove skale.

Upozorenja na luksuznim stanovima koja su se pretvorila u prah, građani i prije katastrofe strahovili od potresa: „Na rukama im je krv ljudi koji su ovde umrli“

Oni su izazvali veliku materijalnu štetu, a situacija je najkritičnija u okrugu Gorj. Kako prenose tamošnji mediji, mnoge kuće su teško oštećene i u svakom trenutku im prijeti rušenje.

Nekadašnji fudbaler Čelsija i Njukasla pronađen mrtav

0

Kako je Uzunmehet naveo na Tviteru njegovo tijelo pronađeno je ispod ruševina, 12 dana nakon zemljotresa.

Atsu, koji je odigrao 65 utakmica za reprezentaciju Gane, rođen je 1992. godine, a samo nekoliko sati uoči zemljotresa postigao je gol za pobjedu Hataja protiv Kasimpaše.

U jednom trenutku pojavila se informacija da je pronađen, to je čak objavio i klub, ali ispostavilo se da to nije tačno.

Misao dana: „Moja formula za život je prilično jednostavna. Ustajem svako jutro i idem na spavanje svake večeri. U međuvremenu, živim najbolje što mogu.“-  Keri Grant

0

„Moja formula za život je prilično jednostavna. Ustajem svako jutro i idem na spavanje svake večeri. U međuvremenu, živim najbolje što mogu.“

Sud u državi Misuri oslobodio čoveka koji je nevin proveo skoro 30 godina u zatvoru

0

„Ne mogu da kažem da sam znao da će se to desiti, ali nikad ne bih odustao od borbe za ono što znam da je ispravna stvar. Sloboda mi je oduzeta greškom,“ izjavio je Džonson (49), prenosi AP.
Džonson tvrdi da je „najveći deo posla uradio sam“ i da je to najbolji način da se zadobije pažnja suda ili bilo koga drugog.

Uspeo je da kontaktira ljude „koji su bili spemni da svedoče i kažu istinu.“ Džonson je imao samo 20 godina kada su njegovog prijatelja Markusa Bojda upucala dvojica maskiranih muškaraca.

Policija je tada uhapsila Džonsona, a sud ga je proglasio krivim na osnovu svedočenja očevica i zatvorskog policijskog informatora koji je navodno čuo Džonsona da priča o zločinu. Prema studijama, svedočenje očevica je tačno samo u otprilike 50 odsto slučajeva, a ova vrsta identifikacije često odražava rasne predrasude.

Očevidac zločina Džejms Gregori Elking je pred sudom u decembru naveo da je detektiv koji je tada istraživao ovaj slučaj vršio pritisak na njega da označi Džonsona kao ubicu. Ispostavilo se i da su tvrdnje zatvorskog policijskog informatora bile netačne.

Oslobodjeni Lamar Džonson je izjavio da je puštanje na slobodu posle skoro 30 godina nepravedno provedenih iza rešetaka „uzbudljivo i pomalo zastrašujuće.“

„Moram da izadjem u svet i učim, moram da preživim i sredim svoj život,“ zaključio je Džonson.

AMSCG: Oprezno zbog poledice na sjeveru

0

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, a zbog niskih temperatura moguća je poledica na dionicama u višim predjelima i preko planinskih prevoja, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).

Iz AMSCG su upozorili na moguće sitne odrone, i savjetovali opreznu vožnju prilagođena trenutnom stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.

Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.

Tunel Vrmac na magistralnom putu M-1 dionica Kotor-Krtolska zatvoren je zbog sanacije kanalizacionog kolektora. Za vrijeme obustave može se koristiti alternativni put Kotor-Trojica-Radanovići.

Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4 centar Tuzi, od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1, obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila. Saobraća se lokalnim putevima.

Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta.

Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije puta saobraća se naizmjenično.

Zbog radova na dionici naspram Komnandnog centra tunela Sozina povremeno će se saobraćati naizmjenično i neophodno je poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.

Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.

Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

U Budvi, od Prijevora do Lastve Grbaljske, promijeniće se režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Trajekt na liniji Kamenari – Lepetane neće saobraćati do daljnjeg. Vozači mogu koristiti put preko Kotora.

Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.

Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.

„Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra“, naveli su iz AMSCG.

Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.

Đurović: Vjerujem da će 27. februara biti izabrano četvoro sudija Ustavnog suda

0

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović kazala je za TVCG da smatra da će dogovor o izboru sudija Ustavnog suda na sjednici 27. februara biti ispoštovan, te da se nada da će upravo tada biti govora i o četvtom kandidatu za sudiju, kako bi kako bi Ustavni sud bio potpuno kompletiran.

“Neutemeljene kritike mogu doći samo do neupućenih u skupštinske procese i način na koji se zakazuju sjednice. Ako je potrebno, a definitivno ću morati da ponovim da od 1. januara pa sve do prvog radnog dana u martu, Skupština je u vanrednom zasijedanju. U toku vanrednog zasijedanja sjednicu Skupštine može sazvati predsjednik države, Vlada ili kvalifikovani broj poslanika, što je u našem slučaju najmanje 27 poslanika. Znači predsjednik Skupštine ne saziva sjednicu, osim u redovnom zasijedanju”, kazala je Đurović.

Istakla je da je apsolutno tokom svog mandata na mjestu predsjednice Skupštine u potpunosti posvećena problemu izbora sudija, odnosno da se na prvom mjestu dođe do funkcionalnosti Ustavnog suda.

“Tu sam baš posvetila jako dosta vremena i energije, tražeći način da kroz politički dijalog dođemo do kvalitetnih rješenja i mislim da sam u tome uspjela i da dogovor postoji. I kako je zakazana sjednica o izboru najmanje troje – ja želim da čujem i četvoro sudija – Ustavnog suda”, istakla je Đurović.

Naglasila je da je sjednicu sazvala na zahtjev 27 poslanika.

“Sjednicu sam sazvala na zahtjev 27 poslanika,a jedan od tih poslanika sam i ja, potpisom. Malo je neprimjereno komentarisanje u ovom trenutku i poništavanje ovog mukotrpnog procesa, koji mislim da sam dovela do kraja, da 27. februara imamo sjednicu Skupštine. Negdje sam i ja bila razmišljanja prije nego je sjednica sazvana, da li bi sjednicu trebati i ranije organizovati, a tim povodom sam dva puta organizovala kolegijum”, rekla je Đurović.

Napomenula je da je kolegijum donio odluku o najboljem dtumu.

“Sa te strane kolegijum je donio odluku da je 27. februar najbolji datum i moramo imati u vidu da je ovo veoma važno glasanje”, kazala je Đurović.

Ona smatra neprimjerenim pitanje o uticaju međunarodne zajednice na institucije države koja je suvjerena.

“To shvatam kao neku zlu namjeru onih koji tu ideju plasiraju. momunikaciju sa Međunarodnom zajednicom imam, s obzirom na to da je zabrinuta, i to smatram nekom normalnom komunikacijom posebno ako Crna Gora želi da postane dio Evropske unije”, istakla je Đurović.

Kazala je da smatra da će se dogovor 27. februara biti ispoštovan.

“Vrlo cijenim svoje kolege poslanike i poslanice i članove kolegijuma, kao i sve poslanike koji su članovi Ustavnog odbora, i mislim da su to sve ozbiljni i odgovorni ljudi koji će ispoštovati ono što je dogovor 27. februara i da to ne može biti dovedeno u pitanje. Ono što ja želim da vjerujem je da ćemo 27.februara doći do dogovora i oko četvrtog kandidata Ustavnog suda kako bi Ustavni sud bio potpuno kompletiran”, zaključila je Đurović.

DIK večeras o predsjedničkoj kandidaturi Spajića

0

Državna izborna komisija DIK raspravljaće večeras o kandidaturi lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića za predsjednika Crne Gore. Sjednica će biti održana večeras sa početkom u 21 sat.

Trenutni sastav Državne izborne komisije koja između ostalog treba danas da razmatra i kanidaturu Spajića je: Nikola Mugoša predsjednik komisije, Koča Đurišić i  Nataša Prelević iz Demokratskog fronta, Milisav Ćorić iz Socijalističke narodne partije, Vladimir Čađenović iz Demokrata, Nataša Pešić, Vera Mijatović i Nikola Dedejić Demokratske partije socijalista, Aleksandar Jovićević iz Socijaldemokrate Crne Gore, Haris Mekić iz Bošnjačke stranke i Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje.

Mladi Pokreta Evropa sad predali su preksinoć Državnoj izbornoj komisiji (DIK) predsjedničku kandidaturu Milojka Spajića.

Član Predsjedništva Pokreta Janko Odović, saopštio je, prilikom predaje potpisa, da kandidaturu Spajića podnose “u skladu sa zakonom i ustavom”.

On je u DIK-u pokazao potvrde o prebivalištu i državljanstvu Spajića.

Kandidature za predsjedničke izbore najavili su Draginja Vuksanović Stanković (SDP), Goran Danilović (Ujedinjena Crna Gora) i Dejan Vukšić (Demohrišćanski pokret).

DIK je za sada potvrdio predsjedničku kandidaturu jednog od lidera DF-a Andrije Mandića.

Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart.