„Ožiljci koje ostavljaju bliski ljudi, ne može izlečiti niko. Znali su kuda udaraju.“
Đeljošaj: Nijesmo spremni za trule kompromise sa bezuspješnim političarima
Đeljošaj je kazao da će koalicija „Albanski forum“ koji čine Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca i Nacionalna unija Albanaca, nastupiti u istom sastavu i na parlamentarnim izborima.
„Teško da će biti velikih širenja foruma do predaje izbornih lista. Nijesmo spremni za trule kompromise sa političarima koji su bili bezuspješni. Ipak je albanski forum prepoznat kao uspješna priča i na osnovu ovih parametara, nemamo albanske partije sa kojima bismo pravili koaliciju. Jer imamo višedecenijske lidere kod drugih subjekata koji nemaju iza sebe rezultat za građane, osim za sebe i ne želimo da se stavljamo u isti koš“, kazao je on.
Smatra da su u Albanskom forumu autetntični zastupnici albanskih građana i trenutno nije razmišljao o koaliciji sa nekom partijom na nivou Crne Gore.
„Trenutno nijesam razmišljao o takvoj opciji i ideji. Ako dođe do takvih ideja, možemo iznijeti stav nakon analiza“, rekao je on.
Komentarišući predsjedničke izbore, Đeljošaj je kazao da pojedini građani koji su glasali za Đukanovića, nijesu glasali za ličnost ili partiju, već prozapadni kurs.
On je istakao da je čestitao pobjedniku.
„Mislim da je veoma važno što je pobjednik dobio čestitke od protivkandidata, što su izbori završeni iste noći. Dobila je demokratska Crna Gora“, kazao je on.
Komentarišući ulazak u Otvoreni Balkan kazao je da navija da budu obuhvaćene sve zemlje Balkana, uključujući Kosobo i Bih, jer ga vidi kao proširenu CEFT-u.
Dačić: I nova vlast u Crnoj Gori podržala rasturanje teritorijalnog integriteta Srbije
– Zaista hvala im na tome, ne znam kako je Srbija to zaslužila. I moram da kažem da će to svakako ostaviti određene posledice po naše odnose. Ne može Srbija samo da služi da se kaže – pucaćemo vam u glavu, ali nije ništa lično – rekao je Dačić.
Odluku o pokretanju procedure za razmatranje zahtjeva za članstvo Kosova u Savjetu Evrope ocijenio je očekivanom i dodaje da će ista naštetiti dijalogu Beograda i Prištine.
Dačić je ocijenio da je to dan kojeg će se Savjet Evrope stidjeti i naveo da je delegacija Srbije, koja je glasala protiv, napustila salu posle glasanja, jer nije željela da dalje učestvuje u „tiradama“, ali je napomenuo da Srbija nije napustila tu organizaciju.
– Ova odluka svakako predstavlja sumrak i statuta Savjeta Evrope, jer po prvi put se razmatra zahtjev nečega što nije država i što nije priznato od strane UN i o teritoriji koja nije članica UN – rekao je Dačić.
On je zahvalio svima koji su bili protiv i pokazali da su tradicionalni prijatelji Srbije i naveo da prije svega misli na Kipar, Španiju, Rumuniju, Azerbejdžan i Gruziju, a posebno je zahvalio Mađarskoj koja je priznala nezavisnost Kosova, a glasala je protiv.
– Sa druge strane zaista smo razočarani stavom i pristupom Grčke i Slovačke kao članica EU koje su bile udržane, prije svega zbog toga smo od njih čuli da oni ne priznaju nezavisnost Kosova. Takođe bih podsjetio da je BiH bila uzdržana. Zamislite te ironije. Zamislte kada bi se Republika Srpska sada prijavila za članstvo, kakva je to ironija i bezobrazluk, a nama drže predavanje da mi utičemo na rasturanje teritorijalnog integriteta BiH. Oni direktno učestvuju u rasturanju teritorjalnog integriteta Srbije – rekao je Dačić.
On je posebno istakao i stav Ukrajine koja je bila uzdržana.
– Pogledajte koliko mi problema imamo da branimo teritojalni integritet Ukrajine, koliko se napinjemo i glasamo svuda i pravdamo se zato što neko nas optužuje da ne podržavamo dovoljno teritorijalni integritet Ukrajine, a Ukrajina glasa uzdržano kada je riječ o našem teritorijalnom integritetu. Apsolutno neprihvaljivo. Jermenija, takođe, nije bila u sali kada je bilo glasanje. Nismo očekivali takve poteze od tih zemalja – rekao je Dačić.
On je povodom odluke Komiteta SE ocijenio da je Srbiji stavljeno do znanja da nema pravo da štiti svoj teritorijalni integritet i suverenitet, a da mora da brani teritorijalni ingeritet svake druge zemlje.
Kaže i da je ovo pouka za Srbiju da nikada ne smije da izgubi većinu u UN.
Čukić: EPCG Solar gradnja već zarađuje milione i stoji na svojim nogama
Za projekat 3000+ prijavilo se oko 15.000 građana Crne Gore, a oko 5.000 njih je zadovoljilo uslove i za njih su potpisani sporazumi.
“Neki od njih još čekaju montaže, a kod nekih je već ugrađeno. Kompletna instalisana snaga koja je predviđena iznosi 30 megavata, a mi smo do sada ugradili 21,5 megavata”, rekla je ona.
Ona kaže da se nada da će do kraja juna, ako im vremenski uslovi dozvole, biti ugrađeni svi solarni paneli iz prvog projekta 30000+ Solari, a onda kreću sa drugim projektom.
Istakla je da smatraju da će Solar gradnja biti jedno od profitabilnijih preduzeća.
“Naravno, kada počnete neka ulaganja, potrebne su godine da počne to da se vraća u budžet. Mi mislimo da je već počelo dovoljno da se vraća u budžet, toliko da Elektropruvreda Solar grdanja bude rentabilna firma. U odnosu na ono što smo do sada uradili, 21,5 megavata ugrađene, instalisane snage, to su milioni eura od električne energije koja se dobija po tom osnovu i već sad ne treba da strepimo za održivost te firme. Ona je već održiva i na svojim nogama”, rekal je Čukić.
Objašnjavajući činjenicu da građani koji su ugradili panele, nijesu dobili na računima brojku koliko su proizveli struje, Čukić je objasnila da je predviđeno da se umjesto obračunavanja utrošene električne energije građani od momenta kada su potpisali ugovor dobijaju iznos svog prosječnog računa kao ratu za otplatu elektrane.
“Oni sada, bez obzira na to koliko su potrošili i proizveli, istu ratu. A onda svakog 1. aprila u godini vršiće se obračun koliko su potrošili, a koliko proizveli električne energije i taj nivo se saldira. Ukoliko su su proizveli više, EPCG po cijenama po kojima obračunava građanima struju, obračunava im iznos koji im mora isplatiti, a ukoliko su proizveli manje, onda građani tu razliku plaćaju EPCG”, kazala je Čukić.
Milatović: Inauguracija predviđena u Skupštini
„Inauguracija je svečani čin uvođenja u predsjedničku dužnost. Ona treba biti primjer najviših demokratskih standarda, i upravo je zato predviđena u Skupštini Crne Gore. Građani su mi dali povjerenje da uradim sve što je u mojoj moći da Crna Gora postane istinski demokratsko društvo“, istakao je Milatović na Tviteru.
Inauguracija je svečani čin uvodjenja u predsjedničku dužnost. Ona treba biti primjer najviših demokratskih standarda, i upravo je zato predvidjena u Skupštini Crne Gore. Gradjani su mi dali povjerenje da uradim sve što je u mojoj moći da 🇲🇪 postane istinski demokratsko društvo. pic.twitter.com/N6yQTxQb3v
— Jakov Milatovic 🇲🇪🇪🇺 (@JakovMilatovic) April 25, 2023
Podsjetimo, svečana ceremonija polaganja zakletve novog predsjednika Crne Gore ranije je održavana na Cetinju.
Da je Cetinje prirodna adresa za polaganje predsjedničke zakletve, Milatoviću je ukazao ranije cetinjski gradonačelnik Nikola Đurašković.
„Bila bi veoma loša poruka uraditi drugačije. To bi bilo otvoreno nipodaštavanje Cetinja i svojevrsni obračun sa gradom koji je istorijska i sadašnja prijestonica“, tvrdio je Đurašković.
Milatović je potom saopštio da sumnja u iskrenost poziva da se inauguriše na Cetinju, s obzirom da mu, kako je rekao, Đurašković nije čestitao izbor za predsjednika.
Jovanić ostaje u pritvoru – odbijeno jemstvo od 768.000 eura
Jovanić je krajem prošle godine ponudio 442.000 eura vrijednu imovinu na ime garancije da neće pobjeći ukoliko sud donese odluku da se brani sa slobode.
U januaru je član njegove šire porodice na ime garancije ponudio dodatnih 192.000 eura vrijednu imovinu, ali, kako Specijalno tužilaštvo nije dalo pozitivno mišljenje, Viši sud je odbio i ovo jemstvo. Krajem februara porodica je za Jovanićevu slobodu ponudila dodatnih 134.000 eura garancije u nekretninama, ali je sud odbio i treću ponudu jemstva.
Jovanić je uhapšen 9. maja prošle godine i od tada se nalazi u pritvoru.
On je 21. decembra prošle godine na ročištu za kontrolu optužnice zamolio vanraspravno krivično vijeće kojim predsjedava sudija Boris Savić da u što kraćem roku odluči o njegovom predlogu za jemstvo. Istakao je da se u pritvoru nalazi već osam mjeseci i da smatra da visina zaprijećene kazne ne može biti razlog za njegovo držanje u pritvoru.
Kako je tada kazao, pored imovine koju predlaže kao garanciju, argumenti koje bi sud trebalo da uzme u obzir prilikom odlučivanja su da je otac troje djece koju izdržava, da je zaposlen, da je bio predsjednik Privrednog suda, ali i prezumpcija nevinosti.
Neradni dani 1. i 2. maj
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopštili su da će, povodom Praznika rada, neradni dani biti ponedjeljak 1. maj i utorak 2. maj.
Praznik rada se, po Zakonu o državnim i drugim praznicima, praznuje 1. i 2. maja.
Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.
Zemljotres magnitude 7,1 pogodio Indoneziju
Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 15 kilomentara oko 170 kilometara jugoistočno od Teluk Dalama, priobalnog grada u pokrajini Južni Nias na sjeveru Sumatre, saopštio je američki Geološki zavod.
Nacionalna agencija za ublažavanje katastrofa emitovala je video snimke na kojima se vidi kako žitelji selana ostrvu Mentavai u mraku i po kiši bježe u visoravni.
Nekoliko pacijenata iz seoske bolnice, čija zgrada je oštećena u zemljotresu, izvedeno je u njeno dvorište na otvoreno.
Zemljotres se mogao osjetiti u okruzima i gradovima provincija Zapadna Sumatra i Sjeverna Sumatra u čijih je nekoliko naselja takođe naređena evakuacija stanovnika.
Zvaničnici su saopštili da se veliki broj stanovnika ostrva Mentavavi nije spustio iz viših oblasti u koje su pobjegli jer se plaše naknadnih potresa, iako je prošlo upozorenje o cunamiju.
Indoneziju, ogroman arhipelag od 270 miliona stanovnika, često pogađaju zemljotresi, vulkanske erupcije i cunamiji.
U novembru je zemljotres magnitude 5,6 ubio najmanje 340 osoba i oštetio više od 62.600 kuća u Zapadnoj Javi.
AMSCG: Oprez zbog mokrih puteva i mogućih odrona
Iz AMS-a su upozorili moguće sitnije odrone i savjetovali vozačima opreznu vožnju i poštovanje saobraćajnih pravila.
„Na dionicama gdje se izvode radovi režim saobraćaja je izmijenjen, obavezno je poštovanje postavljene signalizacije“, kaže se u saopštenju.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani saobraćaj će zbog minitanja biti obustavljen od osam sati i 30 minuta od 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Saobraćaj na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Draćenovac, u mjestu Rožaje, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog sanacije zidova.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi je, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a obustavljen od deset do 14 sati.
Građani oteli uhapšene mafijaše od policije pa ih kamenovali i zapalili na ulici
Nacionalna policija Haitija je u gradskom naselju Canape Vert rano u ponedjeljak zaustavila minibus, zatim ga pretražila u potrazi za krijumčarenom robom
Naoružana rulja je u glavnom gradu Haitija, gdje već neko vrijeme „caruje“ bezvlašće, izvukla iz policijskog pritvora, pretukla i spalila 13 osumnjičenih članova mafije, koje je policija bila upravo uhapsila.
Nacionalna policija Haitija je u gradskom naselju Canape Vert rano u ponedjeljak zaustavila minibus, zatim ga pretražila u potrazi za krijumčarenom robom. Zaplijenili su oružje, a osumnjičene su pokušali da privedu nakon čega su ih linčovali građani.
Naime, njih 13 je oteto od policije, ali u izvještaju se ne navodi kako su uspjelida preuzmu kontrolu nad osumnjičenima. Kamenovani su i pretučeni, a na kraju su im stavili gume, polili ih benzinom i spalili, prenosi reporter AP-a koji je vidio tijela dok gore.
S obzirom na to da je taj dan bilo mnogo pucnjave u glavnom gradu, pretpostavlja se da je osumnjičena grupa, s obzirom na to da je bila naoružana, krenula u drugi dio grada da pomognu članovima mafije u borbi sa policijom. Međutim, u tome su ih spriječili policajci, ali su im naoružani građani na kraju presudili.
Događaj je privukao i stotine posmatrača koji su zaklanjali nos od isparenja iz vatre, a neki su prokomentarisali kasnije da je osumnjičene zapravo ubila policija, a da su građani samo došli i zapalili ih, prenosi Klix.ba.
Inače, na Haitiju već dugo traje haos i bezakonje, pogotovo nakon što je ubijen predsjednik Jovanel Mojsia u julu 2021. godine. Sada državu vodi premijer Ariel Henri, ali on nije uspio obuzdati bande koje kontrolišu oko 60 posto kapitala u državi.
Nesigurnost u glavnom gradu je prema procjenama UN-a dostigla nivo koji imaju zemlje u ratu. Naoružane bande se međusobno takmiče i bore za teritoriju prilikom čega njihovi sukobi postaju sve nasilniji i kobniji. Njihovo nasilje u pet dana dovede i do 70 mrtvih, među kojima bude i žena i djece.
Premijer i zvaničnici UN-a su bviše puta pozvali na raspoređivanje međunarodnih snaga koja bi pomogla njihovoj policiji u borbi, međutim, nijedna država se do sada nije ponudila da to uradi. SAD pokušavaju uvjeriti Kanadu da preuzme tu ulogu, ali se premijer Džastin Trudo do sada uspješno opirao.