Apelacioni sud odlučio je da Rožajac N.M. ostaje u pritvoru do daljnjeg zbog sumnje da je u više navrata počinio krivično djelo nasilje u porodici, i to uprkos ranije izrečenoj zabrani uznemiravanja i uhođenja.
Pritvor mu je određen 23. novembra 2025. godine odlukom Osnovnog suda u Rožajama, a posljednji put produžen 1. decembra 2025. godine. Tu odluku potvrdili su Viši sud u Bijelom Polju i Apelacioni sud.
Kako se navodi u odluci, razlog za produženje pritvora je sumnja da je okrivljeni počinio tri krivična djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici. Protiv njega je 28. novembra 2025. godine podnijet optužni predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama, kojim mu se na teret stavljaju tri djela nasilja u porodici, kao i jedno teže krivično djelo.
Prema navodima iz predmeta, N. M. je 20. novembra 2025. godine, oko podneva, u porodičnoj kući prijetio ocu R. M., majci Z. M. i sestri A. M., ugrožavajući njihovu bezbjednost.
Tom prilikom im je, kako se navodi, uputio riječi: „Ubiću vas, polomiću vas, vidjećete do noćas šta ću da vam uradim“.
Navodi se i da je ovim postupcima prekršio zabranu uznemiravanja i uhođenja koju mu je ranije izrekao Sud za prekršaje u Bijelom Polju, a koja se odnosila na njegovog oca i majku.
Poslanik DPS u Skupštini Crne Gore Ivan Vuković zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.
Na mreži X, Vuković je naveo da uvrede poput „ništa roba“ i „lupež“ političari često moraju da trpe, ali da komentari sa prijetećim sadržajem predstavljaju ozbiljan problem.
„Ništa roba’ i ‘lupež’ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi (pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU). ‘Stasao za gepek’, nijesam baš siguran“, poručio je Vuković.
Dodao je i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.
“Ništa roba” i “lupež” su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi (pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU).
Crna Gora je dobro započela godinu na putu ka Evropskoj uniji zatvorivši još jedno pregovaračko poglavlje 32 – Finansijski nadzor, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, ističući da je država na dobrom putu da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja. Premijer Milojko Spajić uvjeren je da će tako i biti.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je da je Crna Gora dobro započela ovu godinu na evropskom putu, ali da je pred državom još značajan posao.
“Još mnogo toga treba uraditi, ali samo zajedničkim radom možemo ispuniti ono što smo zacrtali. Zahvaljujući vama i cijelom timu zatvoreno je još jedno poglavlje”, poručila je Kos.
Ona je istakla da je Crna Gora na dobrom putu da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja.
“Ovo je dobar početak godine. Crna Gora je na putu da ostvari svoje ambicije i cilj da zatvori sva poglavlja do kraja 2026. godine. Ne vidim bolju godinu od ove da taj posao završimo, posebno imajući u vidu da Crna Gora ove godine obilježava 20 godina nezavisnosti. Dakle, možemo naporno raditi, ali i slaviti”, kazala je Kos.
Montenegro has closed another negotiating chapter.
That makes 13 in total. More than a third.
It shows Montenegro’s strong progress in the accession talks.
Now it’s crucial to keep the momentum and step up reforms. Above all on the rule of law. pic.twitter.com/HuR5R3DjBa
Današnja Međuvladina konferencija je još jedan pokazatelj da pristupanja Evropskoj uniji nema na “mala vrata” već da su rezultat, disciplina i odgovornost u sprovođenju reformi jedini put do punopravnog članstva, navodi Pokret Evropa sad.
“Prošla godina je za Crnu Goru bila impresivna, ali će je ova nadmašiti. U prethodnom periodu Crna Gora je posvećeno radila na reformama i u ostalim poglavljima zbog čega spremno i sa optimizmom gledamo na preostalih 11 mjeseci u kojima planiramo okončanje cjelokupnog pregovaračkog procesa”, istakao je PES.
“Čestitke timovima Ministarstva finansija i Centralne banke na kvalitetno odrađenom poslu u susret međuvladinoj konferenciji! Apsolutni fokus na evropsku agendu (nasuprot pokušajima destabilizacije države) nikada nije bio važniji”, naveo je Vuković na mreži X.
Još jedan važan korak u pravom smjeru!
Čestitke timovima Ministarstva finansija i Centralne banke na kvalitetno odrađenom poslu u susret međuvladinoj konferenciji!
Apsolutni fokus na evropsku agendu (nasuprot pokušajima destabilizacije države) nikada nije bio važniji.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopštilo je da ih je „Jugopetrol AD“ Kotor obavijestio da, usljed najavljene blokade prevoznika Luke Bar i petrolejskih instalacija u kojima se skladišti gorivo, tokom trajanja blokade neće biti u mogućnosti da vrši isporuku energenata obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori, saopšteno je iz ovog resora.
“Novonastala situacija u značajnoj mjeri otežava funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova u ovom periodu godine kada sistemi grijanja moraju biti u punom kapacitetu, te bilo kakvo odstupanje od ustaljene rutine održavanja ustanova može direktno uticati na nesmetano odvijanje nastavnog procesa, te na zakonsku obavezu obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja nastave za sve učenike”, naveli su iz MPNI.
Imajući u vidu navedeno, kako su zaključili, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apeluje na sve relevantne aktere da omoguće neometanu realizaciju nastavnog procesa i funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova.
Uprava policije objavila je na mreži X da su službenici policije Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” u proteklih 72 sata sankcionisali 364 vozača.
Kako su napisali, akcija policije sprovedena je u cilju poboljšanja bezbjednosti učesnika u saobraćaju.
Kako se dodaje, sankcionisali su 364 vozača, izdali 327 prekršajnih naloga, podnijeli 37 prekršajnih prijava, uhapsili 15 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga.
🚔Službenici @PolicijaCG RCB „Sjever“ su u proteklih 72 časa u cilju poboljšanja bezbjednosti učesnika u saobraćaju: 🚗sankcionisali 364 vozača, 🧾izdali 327 prekršajnih naloga, ⚖️podnijeli 37 prekršajnih prijava, 🚨uhapsili 15 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga.
Bjelopoljska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv S.B. zbog sumnje da je pokušao da ubije psa lutalicu pa ranio brata, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
– Naime, postupajući po informaciji da se u bolnici u Bijelom Polju na ukazivanje ljekarske pomoći javila osoba sa povredom u predjelu butine koju je zadobila od zalutalog pušćanog zrna, službenici bjelopoljske policije preduzeli su hitne mjere i radnje i na osnovu operativnih aktivnosti na terenu, rasvijetlili ovaj događaj i podnijeli krivičnu prijavu protiv jedne osobe – navodi se u saopštenju policije.
Kako su kazali, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, kako je ovo djelo kvalifikovano od strane tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je upoznat sa događajem, krivična prijava podnijeta je protiv S.B.
– Sumnja se da je S.B. ovo djelo izvršio na način što je, dok se nalazio u lovu sa svojim bratom, postupajući krajnje nepažljivo i suprotno pravilima bezbjednog rukovanja oružjem, u namjeri da usmrti psa lutalicu sa udaljenosti od oko 150 metara, ispalio hitac iz lovačke puške, usljed čega je pogodio brata, u predjelu butine, nanijevši mu tjelesne povrede opisane u izvještaju ljekara specijaliste – kazali su iz policije.
Od S.B. je, kako su dodali iz policije oduzeta puška marke „Franchi“,model Affinity Anniversario, kalibra 12 mm, sa 16 komada patrona istog kalibra, dok je od njegovog brata oduzeta lovačka puška marke „Benelli“, model Montefeltro, kalibra 12 mm, sa 13 komada patrona.
– Oduzeto oružje će biti predato nadležnom organu radi vođenja upravnog postupka sa predlogom za trajno oduzimanje oružja – zaključili su iz policije.
Zastara slučaja visoke korupcije Mila Đukanovića koji je kao Predsjednik Vlade prilikom privatizacije Telekoma 2005.god dobio od Mađar Telekoma mito od 7.3 mil EUR i da su top menadžeri Mađar Telekoma to priznali na sudu u Njujorku, je najbolji dokaz da Milo i dalje vlada CG!
Sve je isto, samo Milo ne ide na posao u zgradu Vlade.
Predsjednik DPS-a tvdi da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve, koje već godinama izlazi iz okvira djelovanja primjerenog ustavnom i sekularnom uređenju.
Živković je u intervjuu za Portal Standard objasnio razloge odluke da DPS podrži budžet Opštine Budva, odbacujući optužbe o promjeni političkog kursa, uz poruku da DPS ostaje dosljedan građanskom, sekularnom i državotvornom karakteru Crne Gore.
U razgovoru za ovaj medij, Živković govori i o širem političkom kontekstu u kojem je donesena odluka u Budvi, odnosu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izazovima koalicionog upravljanja, ali i o aktuelnim krizama vlasti u Podgorici, Botunu i Bijelom Polju. Poseban fokus stavlja na sve izraženija identitetska pitanja, spoljne političke uticaje na Crnu Goru, evropske integracije i poziciju DPS-a u slučaju mogućih promjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, uz poruku da je stabilna, proevropska i državnički odgovorna politika jedini izlaz iz dugotrajne političke nestabilnosti.
Kako komentarišete odluku DPS-a u Budvi da odbornici te partije podrže budžet grada koji predviđa i donaciju od milion eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imajući u vidu da je SPC više puta okarakterisana kao faktor koji djeluje protiv interesa države Crne Gore? Da li je ta odluka u Budvi u suprotnosti sa ranijim političkim stavovima DPS-a kada je riječ o ulozi SPC u Crnoj Gori, i kako to objašnjavate biračima?
ŽIVKOVIĆ: Podsjetiću vas da su u Budvi lokalni izbori održani 2024. godine, nakon kojih je koalicija okupljena oko DF, poslije deset godina vršenja neuspješne i nefunkcionalne vladavine, poslata u opoziciju.
DPS je dala ključan doprinos smjeni te i takve vlasti, i kao što vidimo danas – godinu dana kasnije, imamo funkcionalu lokalnu samoupravu i stabilne političke prilike koje omogućavaju povratak Budve na one pozicije koje joj pripadaju kao metropoli crnogorskog turizma.
Glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo je dileme u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenila kurs u svom političkom djelovanju. Odgovor je precizan i jasan, ne.
Podsjetiću vas da je upravo Demokratska partija socijalista pokrenula pitanje izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vrlo svjesno kalkulišući rizik gubitka vlasti koji se i desio – 30. avgusta 2020. godine. Takođe, podsjetiću vas da je DPS srušio Vladu Dritana Abazovića koju smo manjinski podržali nakon samo 100 dana, jer smo smatrali da je potpisani Temeljni ugovor izdajnički i suprotan državnim interesima. Vjerujem, dakle da se slažemo – iako je javnost sklona brzom zaboravljanju, u situaciji kada smo svjesno rizikovali gubitak vlasti, i napustili Vladu nakon povratka na vlast poslije samo godinu dana, da nema osnova sumnjičenju Demokratske partije socijalista kada je u pitanju odnos prema SPC ili odnos prema vrijednostima koji su temelj naše politike – antifašizam, građanski koncept i evropska budućnost naše zemlje.
Dozvolite da sada nešto direktnije odgovorim vezano za odluku o podršci budvanskom budžetu.
Demokratska partija socijalista nije saglasna sa dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, neprimjereno izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.
Ipak, ono što je stvarno pitanje u konkretnoj situaciji je sljedeće – da li je zbog te budžetske stavke bilo vrijedno rušiti započeto partnerstvo sa liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kada je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća?
Smatrali smo da nije.
„NIJESMO ŽELJELI VANREDNE IZBORE ILI RUŠENJE PARTNERSTVA KOJE ZVANIČNI BEOGRAD NIJE USPIO DA ” REŠI”“
Dodatno, Demokratska partija socijalista je dio koalicione vlasti koja o mnogim pitanjima ima različite stavove, koji su i prirodni s obzirom na to da je ovakvo partnerstvo prvo takve prirode na političkoj sceni Crne Gore. Ne bi se ipak bilo loše podsjetiti da je zbog tog partnerstva Budva po prvi put nakon 10 godina proslavila obnovu crnogorske nazavisnosti i najviše državne praznike, a da umjesto ambijenta Guče koji se bio uselio u metropolu crnogorskog turizma sa redovnim trubačkim predstavama, danas ponovo ima povratak kulture i obrise modernog, savremenog i crnogorskog grada.
U finalu, sa tim razlikama koje jesu krupne odlučeno je da ova koalicija nastavi sa radom do vanrednih lokalnih izbora u 2027. godini. Nijesmo željeli vanredne izbore ili rušenje partnerstva koje zvanični Beograd nije uspio da ,,reši” svjestan da bi ovaj primjer, ukoliko bi se u perspektivi preslikao na državni nivo, bio trajni kraj snova o tretiranju Srba u Crnoj Gori kao dijaspore i uticaja preko poslušnih i instaliranih vlasti što je slučaj od 2020. godine do danas.
Svjesni smo, dakle, da ova odluka jeste izazovna i da će jedini sud o njoj dati test vremena. Ipak, uvjereni smo u njenu ispravnost. Sigurno je i da će se koalicija u Budvi i u narednom periodu nalaziti pred određenim izazovima koji će se, vjerujem, uz međusobno razumijevanje i mudrost, prevazilaziti.
Na kraju, ovakva odluka nije skopčana sa potrebom da se bude vlast po svaku cijenu kako nam se želi pripisati, već da se obezbijedi mogućnost uspostavljanja dugoročnije stabilnosti i saradnje koja će počivati na poštovanju Crne Gore kao nezavisne i samostalne države sa evropskom perspektivom. Dakle, svjesni smo i rizika ovakve odluke, ali vjerujemo da možda može i da otvori šansu da se pomjerimo iz rovova koji traju decenijama i pokušamo kroz politički napor da prevladamo crnogorsko-srpski jaz koji istorijski okiva Crnu Goru nepremostivim podjelama i obesmišljavanju dometa svakog pokušaja jačanja njenog demokratskog i ekonomskog napretka. Vjerujemo da vrijedi pokušati. Vrijeme će svakako suditi o dometima tog pokušaja.
„BOTUN I EKOLOŠKI IZAZOVI: KAKO IDENTITETSKA PITANJA POSTAJU IZGOVOR ZA BLOKADE“
Kako komentarišete aktuelnu situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i postupke lokalne i državne vlasti u tom procesu? Kakav je vaš komentar da se sa ekoloških tema preko noći prešlo na identitetska pitanja i da li su upravo ova identitetska pitanja DNP-a glavni razlog njihove opstrukcije u Botunu?
ŽIVKOVIĆ: Rekao bih da je situacija u Botunu očekivana. Naime, više puta smo ukazivali da u Crnoj Gori i na državnom, i na lokalnom nivou, imamo nefunkcionalnu i neodrživu parlamentarnu većinu koja prirodno porađa probleme u praksi. Nekada su ti problemi na lokalnom nivou, zbog čega smo imali više vanrednih lokalnih izbora i zbog čega danas u nekoliko Opština imamo nefunkcionalnu lokalnu vlast. Nekada su ti problemi i na državnom nivou. Ovo je vlada blokada, koja u kontinuitetu proizvodi štete na svim nivoima i unosi nesigurnost u život građana. Trenutno u fokusu je, kao posljedica tih okolnosti, pitanje Botuna. Što se tiče dodatnih zahtjeva DNP-a, vjerujem da oni imaju cilj da kupe određeno vrijeme Milanu Kneževiću za realizaciju odluke o napuštanju vlasti sa jedne strane, a da sa druge kroz tkz. srpsko pitanje otežaju ostanak toj vlasti Kneževićevim koalicionim partnerima. Sve u svemu, politikantski, jeftino i već viđeno. Ipak, to je pitanje za premijera Spajića i za one koji participiraju u ovakvoj nesrećnoj većini.
Kako mislite da će dešavanja oko kolektora u Botunu uticati na vlast u Podgorici, ali i na vlast na državnom nivou i kako komentarišete da uprkos prijetnjama DNP-a da će napustiti vlast na lokalnom i državnom nivou, oni to i dalje ne čine?
ŽIVKOVIĆ: Crnom Gorom trenutno upravlja dualitet populizma i nacionalizma. Iz našeg ugla svaki dan trajanja ovakvog savezništva poguban je i za Crnu Goru i za sve lokalne samouprave u kojima je on dominantan. Mi vjerujemo da je Crnoj Gori na svim nivoima potrebna ozbiljna proevropska i stabilna vlast koja će završiti pregovore sa EU, ubrzati ekonomski rast, stabilizovati javne finansije i nastaviti borbu za unapređenje vladavine prava. Apsolutno je jasno da takve vlasti nema bez DPS-a. Spremni smo u smislu postizanja ovih ciljeva na tu temu da razgovaramo ukoliko se pokaže ozbiljnost i druge strane političke scene. Ono na šta nijesmo spremni jesu bilo kakvi truli kompromisi, kratkoročni dogovori i neprincipijelni savezi, koji ne počivaju na viziji i dugoročnosti saradnje. Što se tiče prijetnji o izlasku iz vlasti, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko ko drži do riječi, a na osnovu prethodnih iskustava ni zaklinjanje u parlamentu nije obezbjeđivalo poštovanje onoga što se obeća.
IDENTITETSKA PITANJA I STRANI UTICAJI: CRNA GORA MORA SAMA DA ODLUČUJE
Kako vidite ovo novo potenciranje identitetskih pitanja i da li se ono radi po političkim instrukcijama koje dolaze van Crne Gore? Da li je ovo primjer hibridnog uticaja drugih država?
ŽIVKOVIĆ: U trenutku kad Brisel pokazuje interesovaanje da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU i kad bi Crna Gora s jednakim entuzijazmom trebalo da odgovori kroz brz hodogram aktivnosti na planu zatvaranja poglavlja, očigledna je namjera dijela političkih partija vlasti da zaustave evropski put po instrukciji prvo skoči pa reci hop.NIje ni prvi ni posljednji put da nam se sa trećih adresa sugeriše kako nijesmo sposobni da sami upravljamo svojom sudbinom a kamo li postanemo članica EU. Vjerujem da zbog toga sami moramo pokazati otpornost na pokušaje takve destrukcije. Ne smijemo imati očekivanja da će uticaj Beograda, u prvom redu, ili nekih trećih strana prestati. Prirodno je da će svako nastojati da ostvaruje svoj interes. Tim prije je i veća odgovornost na političkoj eliti u Crnoj Gori da artikuliše crnogorski interes i da se za te interese zajednički beskompromisno borimo. Nekad to može biti i kroz saradnju koja znači vlast, a nekad to znači i kroz djelovanje na suprotstavljenim političkim pozicijama. Ali, i u jednom, i u drugom slučaju, vjerujem da je naša obaveza da te dogovore gradimo unutar Crne Gore. Nažalost, djeluje da u ovom trenutku fali zrelosti i partnera za takav dijalog. Što se DPS-a tiče, mi smo svojim pristupom tu zrelost i pokazali. Ne samo da smo u parlamentu pretpostavili državni interes partijskom, zbog čega smo i često kritikovani od strane dijela javnosti, već smo na svim krupnim pitanjima u proteklih nekoliko godina, počevši od popisa, preko IBAR zakona, izbornog zakonodavstva, pa do brojnih drugih pokazali da nam je državni interes prioritet, da smo spremni da donosimo teške odluke za čije potvrđivanje je potrebno određeno vrijeme i da smo spremni da kratkoročno žrtvujemo nekoliko procenata podrške kako bi ostvarivali viziju. Mi smo otvorili evropsku perspektivu Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, otvorili sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorili, čime smo završili najveći dio posla kako bi naredna vlast nastavila započeto. Naš rukopis što se tiče evropskog puta vidi se iz opozicije, kroz otvorenu spremnost za podršku u parlamentu u nastavku integracionog procesa.Nažalost ne vidim takvu odgovornost i državničku zrelost na strani vlasti.
„STIČE SE UTISAK DA SMO POD STALNIM PATRONATOM“
U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, postoje uticaji drugih zemalja na političke procese u Crnoj Gori danas, da li ti spoljni uticaji predstavljaju opstrukciju evropskih integracija Crne Gore i iz kojih centara, odnosno država, ti uticaji dominantno dolaze?
ŽIVKOVIĆ: Uticaji drugih država na oblikovanje političke situacije u Crnoj Gori učestali su, snažni i mnogo izraženiji nego prije 2020. godine.I ti uticaji u značajnoj mjeri prevazilaze okvire regiona. Stiče se utisak da smo pod stalnim patronatom, bez sposobnosti da sami realizujemo strateške ciljeve i ono što vidimo kao prioritete u državnoj politici. To je prvi znak nedostatka državnog dostojanstva, hrabrosti i odlučnosti da se ne mora po svaku cijenu slijediti svaka sugestija koja ne odgovara onome što je naš državni interes. Tipično za ovu vlast, servilnost i snishodljivost su odlike koje ne idu ruku pod ruku sa onim na šta se često pozivaju, razboritost i hrabrost predaka i našu hiljadugodišnju istoriju borbe za slobodu. Kada nemate upravljanje državom koje je odgovorno, treće strane na prvom mjestu Rusija će uraditi sve da nanese štetu EU i spriječi širenje na Zapadni Balkan smatrajući ovaj prostor njenom legitimnom zonom interesa. Nažalost, ne može se očekivati drugačiji pristup od ove vlasti kada u njoj i dalje imamo političke subjekte koji Crnu Goru ne smatraju državom i one koji bi nas u skladu sa religijskim dogmama rado vratili u srednji vijek. Trećim stranama je to dovoljan signal da ostvare svoje naume, jer će im iznutra biti otvorena vrata da umarširaju bez ikakve borbe. Zbog toga ponavljamo tezu o neophodnoj proevropskoj vladi koje će biti spremna da pruži otpor svakom pokušaju destrukcije ili zaustavljanja evropskog puta. Za sada ne prepoznajem smjelost na drugoj strani da se obavi bilo kakav ozbiljan razgovor ili osim stalne kalkulacije i straha od povratka DPS na vlast.
„KRIZA VLASTI U PODGORICI: DPS SPREMAN DA ZAŠTITI STABILNOST DRŽAVE“
U slučaju krize vlasti u Podgorici, kao i na državnom nivou kakav bi stav i poziciju zauzeo DPS?
ŽIVKOVIĆ: Čini mi se da smo više puta odgovarali na ovo i slična pitanja. DPS je partner za ozbiljne razgovore koji bi rezultirali stabilnom vlašću i njenom dugoročnom održivošću. Ne interesuju nas partikularni, privremeni, jednokratni dogovori koji nemaju nikakvu perspektivu i koji služe ostvarivanju ličnih ambicija. Partnere za takav razgovor za sada smo imali u Budvi. Da li će to biti slučaj i u Podgorici ili u nekim drugim sredinama, i na državnom nivou, ostaje da se vidi. U ovom trenutku ne bih licitirao dalje od toga.
BIJELO POLJE: DUGOGODIŠNJE PARTNERSTVO DPS-A I BOŠNJAČKE STRANKE NA TESTU
Povodom krize vlasti u Bijelom Polju, gdje je DPS dio lokalne vlasti – da li ste vodili razgovore sa Bošnjačkom strankom i kakvi su rezultati te komunikacije?
ŽIVKOVIĆ: Znate da DPS i BS imaju tradicionalno političko partnerstvo i savezništvo na gotovo svim nivoima koje traje već skoro 20 godina. Čini mi se da je to partnerstvo posebno bilo uspješno u Bijelom Polju. Prirodno je da povremeno dođe do određenih razlika ili neslaganja, ali ipak vjerujem da sa Bošnjačkom strankom i dalje imamo saglasnost oko onoga što su ključne vrijednosti na kojima treba da počiva vlast u Bijelom Polju. Prema tome, vjerujem da će se trenutni nesporazumi prevazići i da će postojeća koalicija nastaviti uspješno da upravlja najvećom opštinom na sjeveru i da bude primjer kako jedna uspješna i funkcionalna lokalna samouprava treba da izgleda
I pored brojnih političkih izazova, rejting DPS-a ostaje stabilan i pokazuje da ste i dalje najjača politička partija u Crnoj Gori. Kako komentarišete tu činjenicu i šta je, po vašem mišljenju, ključ opstanka i stabilnosti DPS-a i kako ste uspjeli da zadržite povjerenje birača uprkos promjeni vlasti i snažnim političkim pritiscima?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da se to povjerenje zasniva na činjenici da je Demokratska partija socijalista pokazala i potvrdila viziju razvoja Crne Gore, kao i spremnost da donosi teške odluke u skladu sa državnim interesima koje su izdržale test vremena. Nikada u fokusu našeg djelovanja nije bio populizam niti smo se vodili linijom manjeg otpora. Donosili smo teške, ali ispravne odluke i vjerujem da to građani prepoznaju. Stabilnost, ozbiljnost i odgovornost, sinonimi su Demokratske partije socijalista. Period iza nas i proteklih 5 godina djelovanja u opoziciji, potvrdili su da DPS nije klijentelistička stranka, već stranka ideje koju aktivno zastupa, brani i podržava gotovo 100 hiljada građana Crne Gore. I u pravu ste, naš rejting je u porastu. Podsjetiću vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca ostvarili rezultat od 23%. Možemo, dakle, reći da je rezultat DPS na tim izborima iznosio oko 20% podrške. Danas, i po najkonzervativnijim procjenama koje su nedavno javno prezentovane uprkos djelovanju iz opozicije, vidite da je naš rejting iznad 25%. Vjerujem da to dovoljno govori o povjerenju građana. Razlog za to jeste aktivna komunikacija sa građanima, sa članstvom i biračima – onim ljudima, koji su u jednom trenutku bili nepravedno zanemareni i zaboravljeni, dok su neki drugi, koji su u DPS-u vidjeli samo i isključivo šansu da ostvare svoje lične ambicije, svoje interese dobili priliku da budu u prvom planu. I s ove tačke gledišta – razumijem i što su se ljudi koji istinski žive za politiku DPS-a, koji su mnogo propatili u periodu od smjene vlasti do danas, trpjeli pritiske i revanšizam, ljutili na Demokratsku partiju socijalista. Ti iskreni, dobronamjerni podržavaoci naše politike su danas u fokusu naše pažnje, zbog njih vjerujem da se za Crnu Goru, bez obzira na svu hajku koja se vodi protiv nas vrijedi pregorno i još jače boriti. I zbog njih nećemo stati, ni prestati, dok god Crnu Goru ne vratimo sebi, dok ne zaustavimo njeno političko, kulturno, pa i moralno propadanje. Trend rasta povjerenja će se nastaviti, a naša obaveza je da opravdamo povjerenje i obezbijedimo sprovođenje ciljeva sa pozicija vlasti.
