Home Blog Page 1984

Nakon hakerskog napada iščezlo na hiljade javnih dokumenata DPS vlada

0

Linkovi ka svim sjednicama u periodu od 2012. godina do kraj 2020. godine nalaze se na portalu Vlade koji ne radi od hakerskog napada iz avgusta prošle godine, navodi se u dopisu Vlade

Na hiljade javnih dokumenata koje su donosile vlade Demokratske partije socijalista (DPS) više nije javno dostupno jer linkovi koji vode ka tim dokumentima nijesu aktivni, a iz aktuelne manjinske vlade se pravdaju prošlogodišnjim hakerskim napadom, rekli su „Danu“ iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

ASP je 20. aprila ove godine, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zatražila od Generalnog sekretarijata dostavljanje svih aktivnih linkova na kojima se nalaze materijali sa sjednica Vlade od 2012. do decembra 2020. godine. Tim vladama rukovodili su kadrovi DPS-a. U periodu od početka decembra 2012. do kraja novembra 2016. godine održano je ukupno 180 sjednica, dok su u periodu od kraja novembra 2016. do početka decembra 2020. održane 204 sjednice, što znači da se radi o hiljadama dokumenata koje je izvršna vlast usvajala u tom periodu. U dopisu ASP-u od 26. aprila ove godine Generalni sekretarijat navodi da nije u posjedu informacija.

– Nakon izjašnjenja Službe za odnose sa javnošću utvrđeno je da ovaj organ ne posjeduje tražene informacije. Zahtjev je proslijeđen Ministarstvu javne uprave, kao nadležnom organu – piše u dopisu koji potpisuje Ilir Harasani, kao ovlašćeno lice Generalnog sekretarijata.

Odluka o objavi materijala iz jula 2011. godine

Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade donijeta je jula 2011. godine. Tada je premijer bio Igor Lukšić i odluka da materijali sa sjednica Vlade budu javno dostupni bila je značajan korak ka povećanju transparentnosti rada izvršne vlasti.

Međutim, bitno je naglasiti da sve odluke koje vlade donose nijesu javne, jer se mnoge označavaju obično stepenom tajnosti „interno“, što je po Zakonu o tajnosti podataka prvi stepen tajnosti.

Procjene pokazuju da je oko 20 odsto odluka na pojedinačnim sjednicama koje su donijete za vrijeme DPS vlada nosilo neku oznaku tajnosti. Praksu sakrivanja odluka od javnosti i označavanja stepenom tajnosti dokumenata nastavile su i vlade formirane poslije odlaska DPS-a sa vlasti.

U dopisu proslijeđenom Ministarstvu javne uprave predočeno je da je Služba za odnose sa javnošću obavijestila Generalni sekretarijat da su zaduženi samo za administriranje postojećeg portala Vlade, koji je aktivan od maja 2021. godine.

– Linkovi ka svim sjednicama u traženom periodu (2012. godina – kraj 2020. godine) nalaze se na portalu Vlade koji ne radi od hakerskog napada iz avgusta prošle godine – precizirano je u proslijeđenom dopisu, uz pojašnjenje da je stoga potrebno zahtjev uputiti Ministarstvu javne uprave, koje je nadležno za održavanje vladine mreže i portala.

Iz ASP-a kažu da Ministarstvo javne uprave još nije postupilo po zahtjevu proslijeđenom od Generalnog sekretarijata i toj nevladinoj organizaciji dostavilo informacije ili objašnjenje, dok javna pretraga pokazuje da su linkovi sa materijalima sa sjednica DPS vlada i dalje neaktivni, odnosno nijesu upotrebljivi.

Prosto je neshvatljivo da ni devet mjeseci od događaja označenog kao hakerski napad izvršna vlast nije u stanju da povrati infrastrukturu. To postavlja pitanje nemoći države u odnosu na taj događaj, o kojem se mnoge stvari drže pod tepihom i građani ni do danas ne znaju šta se tačno dogodilo i kolike se bile finansijske štete, kao ni da li je i šta od podataka izgubljeno. Posebno nije poznato da li je iko snosio odgovornost – ističu iz ASP-a.

Iz te nevladine organizacije napominju i da se u javnom diskursu mogu čuti dileme da li nadležni državni organi uopšte pokazuju volju da se povrati infrastruktura, odnosno iskazuje se sumnja da se hakerski napad moguće koriste kao izgovor da se od javnosti sakriju mnoge informacije.

Poginuli svi putnici aviona koji se srušio u Hrvatskoj

0

U padu holandskog aviona, koji se u subotu srušio u Maloj Kapeli u Hrvatskoj, poginuli su svi putnici, najvjerovatnije njih troje, potvrdila je karlovačka policija i glavni vazduhoplovni istražitelj.

Ukoliko je u avionu bilo onoliko ljudi koliko je navedeno u planu letjenja, onda je poginulo troje, potvrđeno je poslije uviđaja na mjestu pada aviona „Cirrus 20“.

Avion se srušio u šumovitom dijelu Male Kapele na području Grada Ogulina.

Glavni vazduhoplovni inspektor Danko Petrin je s mjesta neserće rekao Hini da su svi putnici u holandskom avionu poginuli, a da je avion jako oštećen. Prema njegovim riječima, osim mehaničkih oštećenja prisutna su i ona nastala požarom.

“Treba da dobijemo podatke od kontrole letjenja, komunikaciju koju su imali s pilotom, radarske i druge podatke i onda ćemo dobiti kompletnu sliku i, nadamo se, odgovor na pitanje šta i zašto se to dogodilo”, rekao je Petrin.

On je odbacio kao nagađanje tvrdnju da je uzrok pada loše vrijeme.

Petrin potvrdio da se radi o holandskom avionu u kojem su, prema planu letjenja, trebalo da budu tri putnika iz Holandije. Da li je to i bilo tako pokazaće obdukcija, koja treba da pruži odgovore o identitetu žrtava i uzrok njihove smrti.

Vučurović: Referendum je bio krađa DPS-a i mafije

0

Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (Nova), izjavio je da je referendum iz 2006. godine pokraden, uz zloupotrebe, ucjene, pritisske i, kako je istakao, otvorenu kolaboraciju mafije i DPS-a.

„Referendum iz 2006. godine je bio klasična krađa u režiji Mila Đukanovića, DPS i mafije, a za to postoje brojni dokazi. On je bio primjer zloupotrebe, ucjena, pritisaka i otvorene kolaboracije mafije i vrha bivšeg režima, tako da se može reći da je organizovani kriminal imao presudnu ulogu i da je najzaslužniji što se stvorila takva država. Ona nema veze sa istorijskom i istinskom Crnom Gorom i u njoj se godinama nakon referenduma upravo pokušavala protjerati i ugušiti tradicionalna Crne Gore i sve njene glavne karakteristike, prije svega srpski narod, SPC, Petrovići, Nemanjići, a silom nametnuti montenegrinstvo i izdajnička ideologija Sekule Drljevića”, kazao je Vučurović. 

Đukanović je, dodaje on, tom krađom na referendumu stvorio nezavisnu Crnu Goru, praveći ujedno privatni posjed, za sebe, svoju porodicu, mafiju i tajkune.

“Međutim, dominantno snagom koalicije ,,Za budućnost Crne Gore’’ i srpskog naroda, 30. avgusta 2020. godine srušen je njegov režim i stvaraju se preduslovi da Crnu Goru izvučemo iz haosa u koji je uvukao DPS i da ona živi kao država ravnopravnih građana i naroda, u kojoj niko neće biti diskriminisan. Crna Gora je drzava i srpskog naroda i svih drugih koji u njoj žive i moraju se izvršiti neke promjene kojima će se i na djelu pokazati da je to tako i koje ce uvažiti realnost“, ocijenio je Vučurović za podgoričku Borbu. 

Prema njegovim riječima, “pred nama su i novi izazovi, izbori 11. juna na kojima naš narod snažno mora podržati koaliciju Za budućnost Crne Gore“. 

„Pojavila realna opasnost od povratka DPS na vlast u koaliciji sa Evropom sad, što je i želja stranih centara moći i taj scenario se mora zaustaviti. Crna Gora bira između nas koji sprečavamo da Crna Gora postane kolonija i marionetske politike i koalicije PES-a i DPS-a“, zaključio je on.

Živković: Pokrenućemo Crnu Goru

0

Vršilac dužnosti predsjednika DPS-a i nosilac liste „Zajedno!” Danijel Živković čestitao je građanima Crne Gore Dan nezavisnosti.

Podsjeća da smo prije 17 godina, na demokratskom referendumu, obnovili državnu nezavisnost Crne Gore.

“Ponosni na njenu slobodarsku i antifašističku tradiciju, stvorili smo temelj za izgradnju modernog evropskog društva multietničke demokratije”, kaže Živković.

U godinama nakon toga, Crna Gora je, kako kaže, snažno napredovala, na planu ekonomskog i društvenog razvoja i na putu ka punopravnom članstvu u EU i NATO.

“Zahvaljujući vrijednim rezultatima koje smo postigli vodeći odgovornu državnu politiku, Crna Gora je krupnim i sigurnim koracima napredovala ka EU. A onda je zaustavljena na putu napretka, zahvaljujući neodgovornoj politici koja je zanemarivala interese Crne Gore i njenih građana. Danas, kada slavimo jedan od najvažnijih datuma naše milenijumske istorije, šaljemo jasnu poruku – pokrenućemo Crnu Goru”, naveo je Živković.

Imamo, kaže on, sve što je potrebno da našu državu učinimo bogatom i prosperitetnom, u interesu i na ponos svih ljudi koji u njoj žive.

“Dana, 21. maja 2006. godine zajedno smo ispisali istoriju! Uvjeren sam da ćemo, zajedno, do 21. maja 2026. Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju i, tako, osigurati dugoročnu stabilnost za našu zemlju i evropski kvalitet života za sve nas. Neka je vječna Crna Gora”, zaključio je Živković.

Uhapšen Bjelopoljac, zaplijenjeno skoro devet kilograma marihuane

0

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, preduzimajući mjere i radnje na otkrivanju i suzbijanju zloupotrebe narkotika, pronašli i oduzeli skoro devet kilograma marihuane i uhapsili jednu osobu, saopšteno je iz Uprave policije.

Naime, kako su naveli, pripadnici Jedinice za borbu protiv droga su u Bulevaru Vilija Branta kontrolisali vozilo marke „Opel Astra“ bjelopoljskih registarskih oznaka kojim je upravljao V.O. (37) iz Bijelog Polja, a u kojem se nalazilo još jedno lice.

“Policija je u vozilu pronašla i oduzela osam pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine oko 8,8 kilograma”, navode iz UP.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se V.O. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Uhapšeni vozači u Mojkovcu i Kolašinu: Vozili sa preko dva promila alkohola u krvi

0

Crnogorska policija u Mojkovcu je uhapsila vozača Ž.T. koji je upravljao vozilom sa 2,36 promila alkohola u krvi, saopšteno je iz Uprave policije.

U Kolašinu je, kako su navli, uhapšen E.K. koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2.01 g/kg.

“Sudija za prekršaje je za E.K. izrekao novčanu kaznu od 700 eura”, naveli su iz Uprave policije na Tviteru.

Proglašena lista „Narodne koalicije“, odbijena „La casa de papel“

0

Podnosilac liste „La casa de papel“ nije postupio po zaključku DIK-a o otklanjanju nedostataka… Takođe, podnosilac je promijenio i izbornu prijavu, pa je sada naglasio da zastupa Hrvate, a ne Italijane – rekao je „Vijestima“ šef DIK-a Nikola Mugoša

Državna izborna komisija (DIK) danas je utvrdila i proglasila izbornu listu „Narodne koalicije“, koju čine Demohrišćanski pokret, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora, Demokratska srpska stranka i Pokret za Pljevlja.

S druge strane, DIK je odbio listu „La casa de papel“, koja, nakon što je vraćena na doradu, nije ispravila nedostatke.

Ta lista je bila vraćena jer DIK nije mogao da zaključi koga zastupa. U izbornoj prijavi pisalo je da zastupa italijansku manjinu, a u programskim ciljevima i hrvatsku zajednicu.

Nosilac te liste Jasmin Muhović juče je uputio otvoreno pismo predsjedniku DIK-a Nikoli Mugoši, u kom je zahtijevao da im bude dozvoljeno učešće na izborima. Navodeći da lista koja predstavlja manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu može biti utvrđena ako je svojim potpisom podrži najmanje 300 birača, on je tražio od DIK-a i Mugoše „nepristrasno donošenu odluku i u skladu sa zakonom“.

Mugoša je, reagujući na pismo Muhovića, rekao danas „Vijestima“ da se prilikom glasanja na sjednicama DIK-a rukovodi isključivo zakonskim propisima.

„U tom smislu, podnosilac ove liste nije postupio po zaključku DIK-a o otklanjanju nedostataka, te se nijesu stekli uslovi za proglašenje ove izborne liste. Takođe, podnosilac je promijenio i izbornu prijavu, pa je sada naglasio da zastupa Hrvate, a ne Italijane, što su sve elementi koji su me opredijelili da glasam protiv utvrđivanja ove izborne liste. Izborni postupak je strogo formalan postupak, a kako nedostaci u roku od 48 sati nijesu otklonjeni, nijesu se stekli uslovi za proglašenje ove izborne liste“, objasnio je Mugoša.

Lista Narodne koalicije, čiji je nosilac lider Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšić, bila je vraćena na doradu jer na njoj nije bilo najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola (žena) i nedostajala su 294 potpisa podrške građana.

DIK-u je podnijeto ukupno 17 lista, a do sada je proglašeno 15. Osim liste „Narodne koalicije“, proglašene su i liste Socijaldemokratske partije (SDP), „Mi možemo“, Pokreta za promjene (PzP), Narodnog pokreta „Pravda za sve“, koalicije okupljene oko Demokratske partije socijalista (DPS), koalicije Demokrata i Građanskog pokreta (GP) URA, lista Bošnjačke stranke (BS) i lista Hrvatske građanske inicijative (HGI).

Proglašene su i liste Pokreta Evropa sad (PES), koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) koju čine Nova, DNP i Radnička partija, saveza Socijalističke narodne partije (SNP) i Demosa, te liste Albanskog foruma, Albanske alijanse i Preokreta.

Na doradi je još samo lista Crnogorske građanske akcije.

Prijevremeni parlamentarni izbori zakazani su za 11. jun.

Eskobar: Postoji bojazan od miješanja Rusije u parlamentarne izbore

0

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozorio je da postoji opasnost od miješanja Rusije u parlamentarne izbore u Crnoj Gori.

Eskobar je u intervjuu agenciji MINA rekao da je ta opasnost oduvjek postojala čak i na izborima u SAD.

“Budite uvjereni da će pokušati da iskoriste sve razlike i sve ustaljene metode – botove i dezinformacije u pokušajima da skrenu Crnu Goru sa njenog evropskog puta. Zato, da, brinem oko izbora ne samo u Crnoj Gori već i u regionu”, rekao je Eskobar.

On je rekao da su, s druge strane, građani Crne Gore napravili pravi izbor.

“Kad god su građani morali da prave izbore, oni su birali jedini stvarni put koji je pred Crnom Gorom – evroatlantske integracije”, dodao je Eskobar.

On je naveo da je zato uvjeren da građani Crne Gore, prilikom odabira vlade, umiju da identifikuju takve dezinformacije i da donose odluke koje su u skladu sa njihovim vrijednostima i težnjama.

Prema njegovim riječima SAD su izričite da one ne biraju vlade svojih NATO saveznika, ali da imaju svoja očekivanja.

“Kao što znate, svi koji drže Crnu Goru na njenom evropskom kursu, svako ko ostaje posvećen obavezama Crne Grore iz NATO članstva i ko je saveznik u borbi protiv korupcije može očekivati podršku SAD”, istakao je Eskobar.

Eskobar je u više navrata ukazivao da crnogorski politički akteri treba da ostave svoje usko-partijske interese po strani i da se fokusiraju na teme koje su bitne građanima, poput ekonomije i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Upitan da li je kod njih vidio napredak u tom smjeru, Eskobar je odgovorio da se strateška vizija, koju je u svom inauguracionom govoru predočio novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u potpunosti u skladu sa tim vrijednostima.

“I u tom pogledu vidim mnogo napretka”, rekao je Eskobar.

On je kazao da je i prethodni predsjednik Milo Đukanović izveo Crnu Goru na veoma dobar put kroz državnu nezavisnost kroz NATO članstvoi kroz afirmaciju članstva države u EU.

“Mislim da je ono što smo vidjeli nastavak prakse da Crna Gora bira ljude koji žele da idu ka Evropi. I mi (SAD) želimo da vam pomognemo u tome”, poručio je Eskobar.

Na pitanje da li je primijetio napredak u ulozi Crne Gore na međunarodnoj političkoj sceni, Eskobar je odgovorio potvrdno.

“Da, u potpunosti. Čak je i prije obnove nezavisnosti, Crna Gora počinjala da bude pouzdan partner transatlantskoj zajednici. A sada, kao NATO članica, nijeste nam samo prijatelj niti samo partner, vi ste i naš saveznik”, kazao je Eskobar.

On je dodao da se u tom kontekstu, Crna Gora zaista dobro pokazala.

Eskobar je ocijenio da je Crna Gora izašla iz institucionalne krize u kojoj je bila u decembru prošle godine.

“Štaviše, Crna Gora je, u svakoj prilici, napravila pravi izbor.Ono što sam vidio u decembru bilo je na nivou pesimizma bez presedana. A vaš sadašnji nivo je optimističan i mi dijelimo taj optimizam”, poručio je Eskobar.

On je naveo da je sada Crna Gora u mnogo boljem položaju nego što je bila u decembru prošle godine.

Govoreći o Otvorenom Balkanu, on je rekao da na tu inicijativu gleda kao na priliku za Crnu Goru i za region u pogledu ekonomske integracije.

Eskobar je ponovio da će SAD podržati sve inicijative koje približavaju Zapadni Balkan Evropi, kao i inicijative koje približavaju države regiona međusobno i koje su otvorene za sve njih.

“Drugim riječima, dok god je Otvoreni Balkan u potpunosti usklađen sa Berlinskim procesom, ne vidim razlog da mu se suprotstavimo i podržavamo ga”, kazao je Eskobar.

To, kako je dodao, ne znači da SAD manje podržavaju Berlinski proces ili Zajedničko Regionalno Tržište.

“Dok god se zalažu za iste stvari, nema razloga da ih ne podržavamo. I ako dvije, tri, četiri ili pet država odluče individualno da idu ka nekim od tih prioriteta iz Berlinskog procesa, zašto bismo ih zaustavljali ako žele da se unaprijed pripreme? To je u redu, ali to mora da bude u skladu sa Berlinskim procesom”, smatra Eskobar.

On je kazao da je dijalog Beograda i Prištine predstavlja istorijski razvoj odnosa Srbije i Kosova.

Kako je Eskobar rekao, dogovor o normalizaciji odnosa pod evropskim uslovima koji stvara miran, stabilan i predvidljiv odnos između dvije neprijateljski nastrojene susjedne države je odgomno postignuće.

“Bilo je potrebno mnogo političke hrabrosti i od predsjednika (Aleksandra) Vučića i od premijera (Aljbina) Kurtija da se stigne do tog dogovora”, dodao je Eskobar.

On je rekao da je to pravno obavezujući sporazum.

“Potpredsjednik Evropske komisije (Žozef) Borelj je kazao da je (sporazum) legalan i pravno obavezujuć. I oba su lidera to potvrdila. Sada se postavlja pitanje kako da ga u potpunosti implementiramo”, kazao je Eskobar.

On je naveo da je optimističan da će se stići do cilja, kao i da vjeruje da oba lidera mogu da pokažu političku hrabrost neophodnu da se učine pravi koraci.

“Kod Srbije, postoje određeni elementi koji moraju biti ispunjeni u pogledu priznavanja registarskih oznaka za automobile, ličnih karti i još neke stvari. I od Kosova se očekuje da formira Zajednicu Srpskih Opština. Izvinjavam se, to nije očekivanje. To je obaveza”, kazao je Eskobar.

On je rekao da SAD žele da se ti procesi odvijaju što je brže moguće.

“Ne vidim razlog zašto se to ne bi moglo završiti do kraja ljeta”, naveo je Eskobar.

Grupa roditelja traži da se odmah obustavi nastava u školi „Vladislav Ribnikar“

0

Grupa roditelja Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“ dala je danas podršku inicijativi da odmah bude obustavljeno izvođenje nastave u postojećoj zgradi te škole i da se radna školska godina okonča sa 3. majem.

– Više od 150 roditelja učenika ove škole zahtijeva da školska godina bude završena zaključno sa 3.05.2023, kao danom kada je tragični događaj nasilnim putem prekinuo normalno školovanje. Sve ono što se u školi dešavalo nakon 3.05.2023. godine predstavlja samo pokušaj da se nasilno uspostavi ‘normalno’ stanje u školi- piše u saopštenju.

Kako se tvrdi, krizni plan „koji uprava škole pokušava da sprovede po svaku cijenu“, ima jedino za cilj da prikrije posljedice tragičnog događaja. 

Roditelji koji podržavaju ovu inicijativu smatraju da je plan za nastavak školovanja koji se sprovodi od 10. maja štetan po razvoj velikog broja učenika (ako ne i svih), i da je jedino rešenje momentalan prekid nastave i okončanje radne školske godine.

-Školska godina se na tragičan način završila 03.maja. Svaki dan poslije toga nije nastavak školske godine nego vještačko pravljenje da se ništa nije desilo. A desilo se. Djeca su nam ubijena u školi- piše u saopštenju.

Kako se dodaje, roditelji su za ovakav stav dobili podršku eminentnih stručnjaka iz oblasti neuropsihijatrije i psihoterapije.

U prilogu saopštenja navedeno je i mišljenje stručnog lica, neuropsihijatra i sudskog vještaka dr Zorana Đurića, koji se, takođe, zalaže da djeca iz škole „Vladislav Ribnikar“ u maju završe ovu školsku godinu.

On je kao razloge naveo da masovno ubistvo devet vršnjaka i jednog radnika obezbjeđenja predstavlja snažan stres za učenike.

– Emocionalna klima drugarstva, igre, zajedničkog učenja, sigurnosti i povjerenja je narušena ovim zločinom. Neka djeca su prisustvovala zločinu i ranjena su, neka su preživjela bez povreda, neka su bila u smjeni i čula pucnje. Djeca su traumatizovana, jer su direktno svjedočila gubitku života svojih drugova, druga su sekundarno traumatizovana, jer su to odmah od njih saznala. Doživjeti ranjavanje u oružanom napadu, prisustvovati smrti dragih drugova, saznati da drugovi sa kojima ste se viđali svaki dan u školi i u druženjima više nisu živi, traumatični je događaj prvog reda- naveo je dr Đurić.

Ovakvo stanje, dodao je, predstavlja posttraumatsku reakciju na katastrofički događaj.

Prema njegovom mišljenju, da bi se ova posttraumatska reakcija smirila i sanirala, potrebno je da djeca ne dolaze u školu, na mjesto zločina, jer ih to retraumatizuje: izaziva im nevoljna sjećanja na traumatični događaj (fleš-bekove), remeti im spavanje i sanjanje, primorava ih na ponašanje izbjegavanja – moraju da se klone svih mjesta, situacija i sadržaja koja ih na bilo koji način podsećaju na zločin, to ih čini razdražljivom i depresivnom. 

– Zbog toga traumatizovana djeca ne treba da idu u školu u kojoj se dogodio zločin. Ona sada ne mogu da misle na učenje. Ona sada treba da razgovaraju o onome što su doživjela, da zajedno plaču, tuguju i razumiju ovaj strašni događaj. Ona mogu da se viđaju međusobno i sa svojim profesorima u nekom drugom prostoru. Da razgovaraju, da slušaju objašnjenja, da se tješe. Da provode vrijeme u porodici, u ljubavi i miru koje im ona pruža- piše u mišljenju stručnog lica.

Milanović u Tivtu: Važno nam je da HGI uspije na izborima

0

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravio je u Crnoj Gori, gdje je nakon inauguracije predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, posjetio predstavnike hrvatske nacionalne manjine u Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.

Ovo je druga Milanovićeva posjeta hrvatskoj zajednici u Donjoj Lastvi.

„Predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović, izrazio je zahvalnost dolaskom Milanovića te na podršci koju je iskazao svojom posjetom hrvatskoj zajednici. Milanović je istakao svoju potporu HGI –ju kao stranci koja ide evropskim putem zajedno sa svojim saradnicima. Istakao je značaj zalaganja hrvatske manjine za promicanje i njegovanje svoje baštine kao autohtoni narod na ovim prostorima“, navodi se u saopštenju HGI-ja.

Današnja posjeta Milanovića dokaz je dobrosusjedskih odnosa dviju država, dodaje se, kao i uzajamna saradnja i potpora, imajući u vidu prethodne susrete Milanovića sa čelnicima stranke.

Razgovaralo se i o Domu kulture „Josip Marković“, gdje je još uvijek sporno pitanje prostorija u kojem djeluje Hrvatsko nacionalno vijeće i Radio Dux – radio hrvatske nacionalne manjine u CG“, dodaju iz HGI-ja.

Milanović je potporu jedinoj hrvatskoj stranci, dodaje se u saopštenju, u Crnoj gori dao i na prethodnim izborima te ovoga puta poželio povratak u Parlament i mogućnost učestvovanja predstavnika Hrvata u brojnim odlukama.

U unutrašnje stvari Crne Gore se ne miješam, osim na način da dam podršku HGI –ju, jer je važno za status Hrvata u Crnoj Gori. Istorija Hrvata ovdje neraskidivo je vezana za Crnu Goru i za Hrvatsku. Oni su uvijek bili za Crnu Goru, za crnogorsku državu, među prvima, i mislim da je važno i korisno za Hrvate da podrže Hrvatsku građansku inicijativu“, kazao je Milanović, dodaje se u saopštenju.

Hrvati su, dodaje on, autohton narod u Crnoj Gori i stalo nam je da se izbore za svoje mjesto u Parlamentu i da taj izborni prag pređu, koji je komplikovan, zahtjevan i nije ga lako ostvariti.

„Sastanku su nazočili: Orsat Miljenić, predstavnik kancelarije predsjednika Hrvatske, savjetnik predsjednika Republike za vanjsku i evropsku politiku; Veselko Grubišić, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori; generalna konzulka Republike Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević; Zvonimir Deković i Ilija Janović, potpredsjednici HGI-ja.