Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, mjestimično i pojačan sjeveroistočni
U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima.
U drugom dijelu dana, pojačan razvoj oblaka, lokalno će usloviti slabu kišu ili pljusak i grmljavinu.
Na sjeveru ujutru po kotlinama, mjestimično magla. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, mjestimično i pojačan sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 16 do 27 stepeni.
POSLANIČKI KANDIDATI
Državna izborna komisija (DIK) potvrdila je 15 lista za parlamentarne izbore 11. juna a Portal RTCG donosi sastav potvrđenih lista. Državna izborna komisija je potvrdila izborne liste: “Pravda za sve” Vladimir Leposavić, Pokret “Preokret”, Pokret za promjene, savez “Mi možemo za građansku Crnu Goru”, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), SDP Crne Gore, DPS-SD-LPCG-DUA “Zajedno”, Albanski forum, Bošnjačka stranka, Pokret Evropa sad, savez “Za budućnost Crne Gore” NSD-DNP-RP, savez Demokratske Crne Gore i GP URA, savez SNP-Demos, Albanska alijansa, savez Prava Crna Gora–DHS–DSS-SCG–Pokret za Pljevlja.
Napominjemo, imena poslaničkih kandidata su preuzeta većinom iz dokumenata kako su izvorno predata Državnoj izbornoj komisiji.
Rok za predaju lista istekao je 16. maja u ponoć, i ukupno je predato 17 lista. U međuvremenu, DIK je odbio dvije liste, grupu građana “La casa de papel” i Crnogorsku građansku akciju.
Odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora za 11.jun donio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 17. marta, dva dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora, a dan ranije donio je i Ukaz o raspuštanju Skupštine Crne Gore.
Crna Gora je u martu i početkom aprila ove godine imala dva kruga predsjedničkih izbora, kada je za novog predsjednika Crne Gore izabran Jakov Milatović.
Vladajuća grčka stranka Nova demokracija odnijela je uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima u nedjelju, 21. maja, ali nije prešla prag potreban za samostalno formiranje vlade.
Nakon većine prebrojanih glasova, konzervativna Nova demokratija preuzela je uvjerljivo vodstvo od 40,8 odsto, nadmašivši radikalnu ljevičarsku Sirizu, koja je vladala od 2015. do 2019., koja je dobila 20,1 odsto.
Ministarstvo unutrašnjih poslova predviđa da bi Nova demokratija mogla osvojiti 145 mjesta u parlamentu, šest manje od apsolutne većine.
Tri dana svakom za formiranje Vlade
U ponedjeljak će grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou trima vodećim strankama – Novoj demokraciji, Sirizi i socijalističkom PASOK-u – dati tri dana redom za formiranje koalicione vlade.
Ako svi ne uspiju, Sakellaropoulou će imenovati privremenu vladu koja će pripremiti nove izbore otprilike mjesec dana kasnije.
Premijer i čelnik Nove demokratije Kirijakos Micotakis rekao je kako vjeruje da je dobio jasan mandat.
“Rezultati glasanja su odlučujući. Oni pokazuju da Nova demokratija ima odobrenje naroda da vlada, snažna i autonomna”, rekao je okupljenim pristalicama ispred stranačkog sjedišta u središtu Atene.
Rezultat je veliki podsticaj za Mitsotakisa, čija se administracija morala boriti sa skandalom oko prisluškivanja, pandemijom Covida, krizom troškova života i smrtonosnom željezničkom nesrećom u februaru koja je izazvala bijes javnosti.
Poraz lidera Sirize
Istovremeno, rezultat je katastrofa za Sirizu i njenog vođu Aleksisa Ciprasa, vatrenog ljevičara koji se katapultirao na vlast 2015. zahvaljujući nezadovoljstvu birača drugim strankama zbog načina na koji su se nosili s dužničkom krizom koja je pustošila grčku ekonomiju više od decenije.
Cipras je nazvao Mitsotakisa kako bi mu čestitao na pobjedi, rekao je jedan od zvaničnika Sirize.
Grčka je gotovo pala iz eurozone na vrhuncu svoje dužničke krize 2015. godine, prisiljavajući zemlju, pod Ciprasovim nadzorom, da preuzme treći paket pomoći od međunarodnih kreditora.
Micotakis, izabran 2019., predstavljao se kao siguran par ruku u svojoj kampanji za pridobijanje glasova nešto manje od 10 miliona Grka, obećavajući povećanje plata i penzija, smanjenih tokom krize.
Rezultat je nagradio Micotakisovu fokusiranost na pokušaj poboljšanja finansijskih uslova za Grke, rekao je za Reuters Panos Koliastasis, pomoćni profesor politike na Univerzitetu Peloponez.
“Takođe je imao jasan prijedlog (kako) će biti na vlasti – onaj autonomne vlade. Alternativa Sirizi, koaliciona vlada, nije bila toliko realna jer su drugi odbili saradnju”, ocijenio je Koliastasis.
Izbori u Grčkoj održavaju se svake četiri godine za parlament od 300 mjesta.
KOD MOSTA MORAČICA
Na auto-puti kod mosta Moračica, došlo je do prevrtanja vozila, ali u tom incidentu nije bilo povrijeđenih. Kako ističu u OKC-u, saobraćaj je zaustavljen dok se ne obavi uviđaj.
U OKC-u očekuju da će saobraćaj uskoro biti uspostavljen je policijska ekipa koja obavlja uviđaj je pri kraju sa aktivnostima.
Državna izborna komisija (DIK) odbila je listu Crnogorske građanske akcije (CGA) za parlamentarne izbore 11. juna. Kako je saopšteno, nedostaje im 35 validnih potpisa podrške.
Ostaje mogućnost listama koje nijesu potvrđene da se žale Ustavnom sudu.
“O daljem radu svi će biti blagovremeno obaviješteni”, rekao je predsjednik DIK-a Nikola Mugoša.
Izbornoj komisiji Crne Gore ranije su predate liste s imenima kandidata i u obavezi je da provjeri 50.000 potpisa i utvrdi eventualne nepravilnosti, odnosno da proglasi valjanim sve koje su ispoštovale sve važeće zakonske procedure.
Nakon svega, DIK je potvrdio 15 lista, a osim CGA, odbijena je i lista grupe građana “La casa de papel”.
Rok za predaju lista istekao je 16. maja u ponoć, a ukupno je predato 17 izbornih lista.
Državna izborna komisija je do sada potvrdila izborne liste: “Pravda za sve” Vladimir Leposavić, Pokret “Preokret”, Pokret za promjene, Savez “Mi možemo za građansku Crnu Goru”, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), SDP Crne Gore, DPS-SD-LPCG-DUA “Zajedno”, Albanski forum, Bošnjačka stranka, Pokret Evropa sad, Savez “Za budućnost Crne Gore” NSD-DNP-RP, Savez Demokrata i URA, Savez SNP – Demos, Albanska alijansa, Savez Prava Crna Gora – DHS – DSS- SCG – Pokret za Pljevlja.
Odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora za 11.jun donio je doskorašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 17. marta, dva dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora, a dan ranije donio je i Ukaz o raspuštanju Skupštine Crne Gore.
Crna Gora je u martu i početkom aprila ove godine imala dva kruga predsjedničkih izbora, kada je za novog predsjednika Crne Gore izabran Jakov Milatović.
Uz evidentno, poražavajuće spore procedure neophodne za boravak i status sezonaca u zemlji, kao i decenijama promašene politike u proizvodnji sopstvenog kadra u turizmu, skupo je vlasnike hotela i restorana koštalo i uvjerenje da će jeftina radna snaga uvijek biti lako dostupna
Dok poslodavci od početka godine traže kvalifikovanu radnu snagu za predstojeću ljetnju sezonu, sezonci iz Crne Gore radije idu u susjednu Hrvatsku.
Razlozi su bolja zarada i uslovi rada.
Posljednje pripreme su u toku, jer je ljetnja turistička sezona na pragu. Gostiju na crnogorskom primorju ima, ali ugostitelji nemaju mnogo razloga za radost, jer većina i dalje traži radnu snagu.
Iako su sajtovi za zapošljavanje zatrpani oglasima, a na vratima mnogih restorana zalijepljen papir na kome piše „TRAŽIMO RADNIKE“ , Aleksandar Jovanović iu Udruženja ugostitelja Budve kaže da je radnika nikad manje, a da su uslovi rada na našem primorju nikad bolji.
No, iako su se uslovi rada poboljšali, u Hrvatskoj su znatno bolji poručuje Nikola Ajković koji već drugu godinu radi na mini kruzeru koji plovi hrvastkom obalom Jadrana.
Da se sezonski radnici iz Hrvatske posljednjih godina zadovoljni vraćaju u Crnu Goru potvrđuju i hotelijeri iz ove susjedne zemlje .
Turistički radnici u Crnoj Gori, sa duge strane sve češće rješenje vide u u radnoj snazi sa udaljenih destinacija poput Nepala i Indije.
Uz evidentno, poražavajuće spore procedure neophodne za boravak i status sezonaca u zemlji, kao i decenijama promašene politike u proizvodnji sopstvenog kadra u turizmu, skupo je vlasnike hotela i restorana koštalo i uvjerenje da će jeftina radna snaga uvijek biti lako dostupna.
Posljednji je čas, da ako sami ne znamo, počnemo da učimo od drugih.
Za početak od susjeda.
LIDER SLOBODNE CRNE GORE
Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković saopštio je danas da „Narodna koalicija“ „glatko ulazi u parlament i novu vladu“.
Tu koaliciju čine Demohrišćanski pokret, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora, Demokratska srpska stranka i Pokret za Pljevlja.
„Naša izborna lista „Narodna koalicija – Složno i tačka!“ je danas i zvanično potvrđena od strane Državne izborne komisije. Ujedinili smo se jer je narod sit svađa, prepucavanja i raskola“, kazao je Dajković.
Prema njegovim riječima, njihova koalicija je satkana od mladosti i iskustva, a čine je provjereni borci protiv bivšeg režima.
„Dobrodošli su svi subjekti i pojedinci koji sebe prepoznaju i vide u našoj koaliciji koja će, siguran sam, glatko ući u Parlament, a onda i u novu Vladu. Ubijeđen sam da će „Narodna koalicija“ biti pravo osvježenje i najveće iznenađenje na izborima“, zaključio je Dajković.
Umjesto nezavisnosti dobili smo zavisnost.
Stepen zavisnosti odavno je zdrobio granice zdravog razuma. Da ne govorimo o Ustavom proklamovanoj suverenosti! Pukom slovu na papiru koliko da se zadovolji forma. Državno i državničko dostojanstvo prvi su sahranjeni. Da ne remete harmoniju.
Platili su opravdanu cijenu nesklada sa podaničkim mentalitetom koji se nakon njihovog opela profiliše i uzdiže na nivo opšte diplomatske prakse, na nivo formule za opstanak! Kod suverenih, nezavisnih i demokratskih državama to se zove služenje stranom interesu, odnosno izdaja domovine. Dostojanstvo i podaništvo ne voze se u istom „kupeu“. Ne mogu zajedno. Gdje ima dostojanstva tu strada podaništvo. I obratno, na žalost.
Promjene 30.avgusta 2020.godine na tom polju nijesu se desile. Kritičari bi rekli da je servilnost dodatno podignuta do najvišeg stepena gotovosti. A nije bilo davno, tu odmah prije par decenija imali smo i državu i dostojanstvo. A onda je Djukanović preoteo vlast. Nedugo zatim stvorio privatnu državu i tragajući za sadržajem kako da je popuni, nakon raskida sa tradicionalnom Crnom Gorom ušao u projekat stvaranja nove istorije i novog čovjeka. Za prvo mu je trebala i nova akademija nauka, za drugo partijska Crkva. Kod Crkve je srećom bilo tvrdje nego što se nadao.
Vezivanje dugogodišnje svijetle istorije nezavisnosti i samostalnosti drzave Crne Gore za Djukanovićev referendum o izgradji privatne drzave je pokusaj utakanja rijeke u bočicu od sirupa!
Nakon Rusko-Turskog rata, Crna Gora je svoju nezavisnost i samostalnost dobila na Berlinskom kongresu 1878. godine. Berlinski kongres je bio revizija Sanstefanskog mirovnog ugovora od 3. marta 1878. godine. Na njemu su ucestvovale 6 velikih sila u Evropi : Rusija, Velika Britanija, Francuska, Austrougarska, Italija i Njemacka u pregovorima sa Osmanskim carstvom a ishod je bio da su Rumunija, Crna Gora i Srbija priznate za nezavisne i samostalne drzave. Danas je 21. maj dan kada je Crna Gora istupila iz drzavne zajednice sa Srbijom. Crna Gora je i u SFRJ i u SRJ i u zajednici Srbije i Crne Gore imala: Predsjednika Republike, Predsjednika Vlade i Predsjednika Skupstine, samo dio nadleznosti je bio delegiran federalnoj drzavi. Nezavisnost i drzavnost nije dovodjena u pitanje a samostalnost je obnovljena 21. maja 2006. godine. I to na pokradenom referendumu o cemu pored zivih svjedoka svjedoce i hiljade stranica „Bijele knjige“ o referendumskim neregularnostima. Od tada se politicka pretenzija jednog covjeka i njegove partije zeli prestaviti kao pocetak nase drzavnosti a projekat politicko- identitetskog inzinjeringa prodati za istorijsku istinu.
Vjekovi se zele zamagliti sa periodom Djukanoviceve vladavine, sa ciljem sticanja pogresnog utiska da su nasa drzavnost, samostalnost i nezavisnost vezani za politicku sudbinu poslednjeg evropskog diktatora.
Uporiste za ovu prevaru i istorijski falsifikat pronalazeno je kroz razne sinekre kojima je kupovana lojalnost, kako bi se ocuvanje Djukanovicevog trona prestavljalo kao odsudna bitka za odbranu drzave. Nakon promjena od 30. avgusta. 2020. godine sve je manje onih kojima se moze na takav nacin manipulisati i kojima je prihvatljiv takav Djukanovićev istorijski falsifikat. Jasno je svima da je Crna Gora postojala prije Djukanoviceve vladavine i da kao suverena i nezavisna drzava postojati evo prvi dan nakon Djukanovića koji ju je pretvorio u privatnu drzavu vladajuce kaste. Upravo je period te vladavine jedna od najvecih mrlja u slavnoj slobodarskoj istoriji Crne Gore.
A vi poštovani prijatelji ako želite da se iščupamo iz podaničkih ralja, ako vam je stalo do povrataka državnog i državničkog dostojanstva podržite koaliciju Za Budućnost Crne Gore jer je to jedini garant da ćemo biti svoji na svome. Razmislite dobro, naknadna pamet i reklamacije neće biti od velike pomoći.
Snažan zemljotres pogodio je danas nenaseljena ostrva Princa Edvarda, koja pripadaju Južnoj Africi, a Evropski mediteranski seizmološki zavod navodi da je potres bio jačine 6,5 stepeni po Rihteru.
Potres se dogodio 1.500 kilometara jugoistočno od Port Elizabeta, grada koji se nalazi na kontinentalnom delu Južne Afrike.
Zasad nije izdato upozorenje od cunamija.
🔔#Earthquake (#aardbewing) M6.6 occurred 1,520 km SE of East London (South Africa) 16 min ago (local time 16:56:44). More info at:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/o4lgrDt80C
🖥https://t.co/zTcVL9bmD8 pic.twitter.com/baPyo6EBeP— EMSC (@LastQuake) May 21, 2023
Pripadnici Gorske službe spašavanja Crne Gore su na terenu
Državljanin Kine koji danas sam krenuo u pohod na Bobotov kuk, ispod samog vrha proklizao je i ostao zaglavljen u škripu, saopšteno je iz Gorske službe spašavanja,
Oni su otpočeli akciju spašavanja, a poziv za pomoć upućen je putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
– Podsjećamo staze ka Bobotovom kuku još uvijek su zatvorene po preporukama Planinarskog Saveza Crne Gore. Pripadnici Gorske službe spašavanja Crne Gore su na terenu – navode iz GSS.