ODLAZAK KRALJICE ROKENROLA
Pjevačica Tina Tarner preminula je u 83. godini, saopštio je njen portparol, prenio je Skaj njuz.
„Tina Tarner, ‘Kraljica rokenrola’ umrla je danas u 83. godini nakon duge bolesti u svom domu u Kusnahtu kod Ciriha, u Švajcarskoj”, naveo je u saopštenju.
“Sa njom svijet gubi muzičku legendu i uzor”, kazao je njen portparol.
Na teritoriji Kosova danas su pripadnici policije uhapsili crnogorskog državljanina Srđana Juriševića (40) na osnovu potjernice Crne Gore. On se sumnjiči da je učestvovao u ubistvu Nikole Stanišića.
Kosovski mediji prenose da je S.J. uhapšen u Gnjilanu, kao i da je sproveden u policijsku stanicu u tom mjestu.
Iz Uprave policije je saopšteno da nakon višemjesečne intezivne i kontinuirane razmjene operativnih podataka, sprovedene između nadležne jedinice Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije sa nadležnim službama Kosova, a u okviru ciljane potrage, danas je na teritoriji Kosova uhapšen S.J. (40) državljanin Crne Gore.
On se, kako su saopštili, na teritoriji Kosova skrivao pod lažnim identitetom.
S.J. u operativnim evidencijama Uprave policije važi za pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe.
Iz policije su kazali da je S.J. uhapšen po međunarodnoj potjernici Crne Gore, raspisanoj od strane NCB Interpol Podgorica, a radi obezbjeđenja njegovog prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred pravosudnim organima naše države zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i krivičnog djela teško ubistvo.
“On se sumnjiči da je zajedno sa drugim licima tokom 2020. godine postao član kriminalne organizacije koja je, shodno kriminalnom planu, planirala lišenje života N.S., te da je učestvovao u radnjama koje su prethodile lišenju života N.S. kao i uklanjanju tragova ovog krivičnog djela nakon što je N.S. lišen života”, naveli su iz Uprave policije.
Ne sporeći vjerovatnu neophodnost određenih imenovanja, Vlada je na poslednjoj sjednici, tri nedjelje prije zakazanih izbora, imenovala državnog sekretara u Ministarstvu kulture. Državni sekretar ministarstva bira se na predlog ministra i mandat mu traje koliko i ministru koji ga je predložio
U periodu od 17. marta, kada je tadašnji predsjednik države Milo Đukanović vanredne parlamentarne izbore raspisao za 11. jun, Vlada Crne Gore, iako u tehničkom mandatu, do sada je odlučila u preko stotinu imenovanja i razrješenja funkcionera, članova savjeta, upravnih odbora i odbora direktora i dr. Znatan dio funkcionera koje je Vlada imenovala na puni mandat u ovom periodu imaće pravo i na naknadu po prestanku funkcije, kada dođe do neminovnih smjena prilikom formiranja nove izvršne vlasti.
Ne sporeći vjerovatnu neophodnost određenih imenovanja, Vlada je na poslednjoj sjednici, tri nedjelje prije zakazanih izbora, imenovala državnog sekretara u Ministarstvu kulture. Državni sekretar ministarstva bira se na predlog ministra i mandat mu traje koliko i ministru koji ga je predložio, što će u ovom slučaju biti vrlo kratko, ali će, uprkos tome, izabrani funkcioner imati pravo na naknadu u slučaju prestanka funkcije.
Izmjenama zakona zaštititi budžet
U toku prošle godine za naknade zarada funkcionerima godinu nakon prestanka funkcije utrošena su 2,3 miliona eura. Uprkos razlikama među crnogorskim političarima, saglasje između njih je vrlo evidentno kada je u pitanju korišćenje ovog prava. Niko od njih dosad nije pokrenuo pitanje izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim bi se korišćenje tog prava ako ne ukinulo, a onda makar redukovalo kako državni budžet ne bi trpio i u slučajevima kada funkcioner na funkciji ne provede ni mjesec dana, a naknadu prima cijelu godinu.
Inicijativu u tom pravcu imala je nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje (CGO). Oni su u februaru prošle godine svim poslaničkim klubovima i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu uputili inicijativu za izmjenu člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Inicirali su da se period primanja naknade funkcionerima skrati sa godinu na tri mjeseca. Predložili su da se potpuno ukine mogućnost produženja isplate naknade do jedne godine ukoliko funkcioner u tom periodu stiče pravo na penziju. Prema njihovom predlogu, naknada bi bila u visini prosječne neto zarade u Crnoj Gori.
U CGO smatraju da naknadu ne bi trebalo da primaju funkcioneri koji su na funkciji proveli manje od tri mjeseca, koji su razriješeni sa funkcije i oni koji su razriješeni dužnosti na lični zahtjev.
Prema analizi kadrovskih odluka Vlade sa sjednica održanih od 20. marta do 18. maja (od 45. sjednice), izvršna vlast je najčešće imenovala vršioce dužnosti generalnih direktora u ministarstvima – 14 u šestomjesečnom periodu. Potom slijede imenovanja članova savjeta – osam, pa generalnih direktora – sedam, u punom mandatu na pet godina. Generalni direktor neformalno ima funkciju zamjenika ministra, tako da se i čelnici direktorata uglavnom iznova biraju po dolasku novog čelnika ministarstva.
U periodu od kada se zna da će se parlamentarni izbori održati 11. juna, Vlada u tehničkom mandatu imenovala je i šest direktora, kao i pet vršilaca dužnosti direktorske funkcije.
”PREMA ANALIZI KADROVSKIH ODLUKA VLADE SA SJEDNICA ODRŽANIH OD 20. MARTA DO 18. MAJA (OD 45. SJEDNICE), IZVRŠNA VLAST JE NAJČEŠĆE IMENOVALA VRŠIOCE DUŽNOSTI GENERALNIH DIREKTORA U MINISTARSTVIMA – 14 U ŠESTOMJESEČNOM PERIODU
Imenovana su i četiri pomoćnika direktora, kao i dva u v.d. mandatu. Vlada je imenovala tri odbora direktora u novom sastavu.
U ovom periodu imenovana su dva nova savjetnika, a po dvoje funkcionera izabrano je u sastav upravnih odbora. Imenovani su po jedan izvršni direktor, glavni inspektor, zamjenik Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, v.d. sekretara ministarstva, član odbora direktora i predsjednik savjeta. Određena su tri predstavnika državnog kapitala na sjednicama akcionarskih društava. Vlada je predložila 11 osoba skupštinama akcionara više preduzeća.
U periodu od 45. do 53. sjednice Vlade razriješeno je osam vršilaca dužnosti generalnih direktora i sedam članova savjeta. Smijenjena su po dva direktora, savjetnika, predsjednika savjeta, člana upravnih odbora i pomoćnika direktora. Smijenjena su i tri odbora direktora, jedan član odbora direktora i jedan v.d. izvršnog direktora. Došlo je do jednog opoziva i razrješenja jednog tijela.
“Poslije sjajnog panela o budućnosti evropskog projekta, premijer Belgije Aleksander De Kro, koji je sličnog profesionalnog bekgraunda, daje političke savjete. Prva zvanična posjeta nove Vlade biće Briselu”, poručio je Spajić.
Spajić je ranije Tviteru objavio i fotografije sa ministrom finansija Njemačke Kristijanom Lindnerom tokom Virtšaftrat ekonomskog foruma u Njemačkoj.
Poslije sjajnog panela o budućnosti evropskog projekta, premijer Belgije Aleksander De Kro, koji je sličnog profesionalnog bekgraunda, daje političke savjete. Prva zvanicna posjeta nove Vlade biće Briselu! pic.twitter.com/x1MqY41Ud3
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) May 24, 2023
„Nakon sjajnog panela o budućnosti evropskog projekta, premijer Belgije De Kro, koji je sličnog profesionalnog bekgraunda, daje političke savjete“, dodao je Spajić.
„Ukoliko bude dovoljno pameti, hrabrosti i odgovornosti neće biti puno kalkulacija. Nego će oni politički subjekti koji čvrsto vjeruju u evropsku budućnost Crne Gore, naći za shodno da pronađu zajednički imenitelj i da se na toj platformi udruže, podijele odgovoprnost i obaveze i obavežu se pred građanima Crne Gore. Na način – mi smo se potrudili da budemo politički odgovorni, bez obzira na to kome ste ukazali povjerenje.
Želimo da stvorimo široki front, navodi on, “široku vladinu koaliciju koja će voditi ubrzanim putem Crnu Goru ka EU”.
“Koja će imati kvalifikovanu većinu u parlamentu za donošenje najvažnijih odluka u dijelu pravosuđa i svim drugim važnim pitanjima. Takvu koaliciju bi pozdravila međunarodna zajednica. A takve stabilne Vlade ne može biti bez Demokratske partije socijalista. Zato što je jezgro ovih vrijednosti o kojima govorimo-evropskim integracijama, težište našeg programa. Te vrijednosti su temeljni principi na kojima bi DPS bio spreman da sarađuje i učestvuje u budućoj Vladi, nakon parlamentarnih izbora“, zaključio je Nikolić.
Uspješne akcije crnogorskih organa za sprovođenje zakona rezultat su intenzivnog rada, ali i pokazatelj istinske političke volje da se stane na put kriminalu i korupciji, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), danas je u Vili Gorica održan sastanak sa američkim senatorima Krisom Marfijem i Gerijem Pitersom, koji su u posjeti Crnoj Gori u okviru posjete Zapadnom Balkanu.
Iz MUP-a su naveli da je sastanak sa senatorima prilika za razgovore na teme od zajedničkog interesa, kao što su savezništvo u okviru NATO-a i podrška regionu u periodu ruske agresije na Ukrajinu.
“Poseban fokus sagovornici su stavili na pitanja borbe protiv kriminala i korupcije, te na slobodu medija”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su senatori iskazali zadovoljstvo rezultatima koje Crna Gora u posljednje vrijeme bilježi kada je u pitanju borba protiv kriminala i korupcije, naglašavajući da se očekuje nastavak aktivnosti u tom pravcu.
“Adžić je ovom prilikom istakao da su uspješne akcije crnogorskih organa za sprovođenje zakona u prethodnom periodu rezultat intenzivnog rada ali i pokazatelj istinske političke volje da se zaista stane na put kriminalu i korupciji”, navodi se u saopštenju.
Iz MUP-a su kazali da je na sastanku izraženo očekivanje i po pitanju reformi koje će ubrzati put Crne Gore ka Evropskoj uniji, uz poseban akcenat na ključna pregovaračka poglavlja, koja su tijesno vezana za rezultate u oblasti kriminala i korupcije.
Majka M. I. (73) i njene ćerke A. I. (44) i B. I. (45) iz Smedereva uhapšene su zbog sumnje da su ubile rođaka, javlja RTS.
Sumnja se da su uhapšene žene izvršile krivično djelo ubistvo.
Sumnja se da su u utorak, nakon rasprave, svom sedamdesettrogodišnjem rođaku zadale više udaraca po glavi i tijelu i stezale ga u predelu vrata, usled čega je preminuo.
Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedene višem javnom tužiocu u Smederevu.
Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma još prošle godine saopštilo je da je država limitirana zakonskim mogućnostima kada je u pitanju finansijska pomoć festivalu Sea Dance.
Iz resora Gorana Đurovića podsjećaju da Zakon o kontroli državne pomoći u skladu sa evropskim standardima propisuje da Vlada u okviru tzv. „de minimis“ pomoći može da opredijeli maksimalno 200 hiljada eura podrške u okviru tri godine, što je iznos pomoći koju je EXIT kao organizator Sea Dance-a već dobio 2021.
Na to je tada ukazala i Agencija za zaštitu konkurencije na sastanku sa predstavnicima Vlade i organizatorima festivala, gdje je predočeno da bi nova pomoć bila u domenu krivične odgovornosti. Agencija je ovih dana pokrenula i ispitni postupak kako bi utvrdila usklađenost potencijalne državne pomoći Sea dance-u.
“O namjeri države da se ovaj projekat podrži najbolje govori to da je Vlada Crne Gore zajedno sa opštinom Budva i lokalnom turističkom organizacijom od 2014. godine, kada je Sea Dance počeo da se održava u našoj zemlji izdvojila više od 4.3 miliona eura za pomoć festivalu.
“Uprkos želji da nastavimo da podržavamo ovakve i slične manifestacije, ističemo da je to moguće jedino u skladu sa crnogorskim zakonima. Kada je u pitanju predstojeća ljetnja turistička sezona, vjerujemo da će ona donijeti rekordne rezultate uz činjenicu da su najavljeni brojni drugi muzički događaji koji će upotpuniti kulturno-zabavnu ponudu Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Vanraspravno vijeće Viši sud u Podgorici ukinulo je odluku kojom je prihvaćeno jemstvo od ukupno 800.000 eura koje su ponudile supruge državljana Južne Koreje Do Kvona (32) i Hon Čand Juna (37) kako bi se sa slobode branili od optužbi za falsifikovanje pasoša uz pomoć kojih su 23. marta htjeli da napuste Crnu Goru, potvrdila je CdM-u savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković.
Ovu odluku Vijeće je donijelo odlučujući po žalbi koje je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo uložilo na odluku da se prihvati ponuđena garancija uz mjeru nadzora – zabrana napuštanja stana.
Optuženi su na suđenju 11. maja u osnovnom sudu u Podgorici odgovarajući na pitanje sutkinje Ivane Becić kazali da su srednjeg imovnskog stanja. Međutim, nakon što je sud zatražio da preciziraju svoju imovinu ispostavilo se da oba optužena imaju više miliona eura samo u nekretninama.
IZJAVA PROF. DR DRAGANA KOPRIVICE,
ŠEFA MEDIJSKOG CENTRA DNP CG
(24.5.2023.)
Kao intelektualac koji želi dobro Crnoj Gori, snažno vjerujući da se građani neće povesti za lažnim bljeskom neprovjerenih lista i njihovih instant nosilaca, apelujem na sve glasače da ne ponove stare greške, nego da sa puno povjerenja daju većinsku podršku Koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ i prvoj ličnosti na njenoj listi, profesoru Milanu Kneževiću.
Znajući da za ove izbore uporno radi razbijena medijska mašinerija već palog režima braneći privatne interese bivših moćnika, vjerujem da je vrijeme pritisaka i zabluda iza svih nas, kojima je dobro Crne Gore na prvom mjestu.
Članice Koalicije „Za budućnost Crne Gore“, DNP i NSD, dosad su nebrojeno puta pokazale odlučnost da građanima napokon „provedri više Gore Crne“, a njeno nebo je danas sve vedrije. Građani dobro znaju da do istorijskog preokreta ne bi došlo da u godinama iza nas DF kontinuiranim protestima protiv mafiokratskog režima nije palio baklje slobode i odupirao se progonima, hapšenjima i montiranim suđenjima.
U vremenima kad su neke partije osjećale konformistički otpor da pozovu građane na ulice, i iz udobnih kabineta pratile proteste DF-a širom Crne Gore, Milan Knežević, Andrija Mandić, Nebojša Medojević i drugi političari, bez razmišljanja su stali uz probuđeni narod. I jasno nagovijestili oslobođenje Crne Gore od namjesnika, koji su se uz pomoć Zapada instalirali i izborili za status nezavisne, pa od nezavisne pravili privatnu državu.
Milo Đukanović je još u aprilu 2019. dao jednu od svojih brojnih izjava, koje je opovrglo vrijeme: „Neće me srušiti niko. Ja sam se triput povlačio, svojom voljom, nakon pobjeda i ne mislim da iko može da me sruši od političke konkurencije.“
Već sljedeće godine, 30. avgusta, vrijeme ga je demantovalo, uz jasnu poruku domaćoj i međunarodnoj javnosti da najzad i Crnoj Gori dolaze neka nova vremena. Ali i da je tom moćnom zaokretu, i slomu privatnog feuda, u najvećoj mjeri doprinio tadašnji DF uz probuđenu snagu litija, uz najavu da se Crnogorci, Srbi, i svi ostali pravdoljubivi građani, u lance više neće vezati.
Predsjednički izbori, na kojim je izabran Jakov Milatović, po mom mišljenju, čestit mlad čovjek, kojem Spajić pravi probleme po već oprobanoj matrici „dodatnog rada iza leđa“, pokazali su dalji pad bivšeg režima i stepenicu niže DPS-a, koji je izgubio osjećaj za vrijeme.
A Đukanović ne bi opet bio poražen da odlučujući doprinos u drugom krugu predsjedničkih izbora nije dao DF podržavši Milatovića, što takođe niko ne može osporiti.
A u svim tim godinama represije kontroverznog diktatora, koji je politiku bazirao na stavovima protiv Rusije (od koje je i dobio pare za referendum), a ponašao se staljinistički, pred cijelom Crnom Gorom bljesnuo je lik Milana Kneževića.
Profesor srpskog jezika, pisac, laureat značajnih književnih priznanja, poslanik, predsjednik DNP-a, osvjedočeni borac protiv mafijaške Crne Gore, pojavio se kao naš autentičan pandan češkom piscu i političaru Vaclavu Havelu, i drugim piscima, koji ostaju upamćeni kao probuđeni glasovi svog naroda.
Jedna od posebno značajnih izjava Kneževića je da Crnogorci nijesu izmišljena nacija, čime je odbacio insinuacije bivšeg režima, dokazujući da je Crna Gora bila i ostala zemlja njegova, kao i postojbina njegovih predaka.
Posebno je indikativno da za Milana Kneževića riječi hvale i uvažavanja imaju i njegovi politički neistomišljenici, videći u njemu čovjeka spremnog i na najveće žrtve kad su obraz i čast Crne Gore u pitanju.
Knežević je danas prvi na listi, duboko vjerujem, pobjedničke Koalicije „Za budućnost Crne Gore“, i on bi, kao budući premijer, trebalo da trasira budućnost Crne Gore. Kao vjesnik njenog mirnog puta ka Evropi i evropskim vrijednostima, pri čemu nikad ne treba zaboraviti tradicionalne vrijednosti našeg naroda, zasnovane na postulatima Marka Miljanova.
Milan Knežević je čovjek, intelektualac i političar koji je tokom proteklih godina plaćao žestok danak svojim političkim i ljudskim uvjerenjima. I koji je, s punim pravom, u Skupštini Crne Gore mudro rekao poslanicima palog režima da je njihov najveći problem što, za razliku od njega, nemaju ideale za koje se treba boriti.
Knežević je izdržao brojne oblike torture raznih satrapa koji su greškom mislili da će vječno vladati uz poluge vlasti. Građani Crne Gore dobro pamte i ciljane policijske atake na njega tokom protesta DF-a. Pamte i juriš specijalaca na kuću Kneževića i herojski otpor njegove majke. Pamte i da je robijao u Spužu, bivao osuđivan na kućni zatvor, maltretiran na graničnim prelazima, a ostao dosljedan čovjek dobre namjere.
Iza Milana Kneževića stoji častan i svijetao put čovjeka i borca za pravdu Crne Gore, i to mu niko ne može osporiti. To je svima jasno, pa i njegovim oponentima. I zato ga treba maksimalno podržati na izborima 11. juna, njega i Koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, koja nosi stabilnost ovoj zemlji, uz provjerene ljude koji stoje iza date riječi.
Naglašavam i da je Knežević, uz sav svoj otpor silama zla, ostao, u suštini, čovjek dobre namjere, trezven i strpljiv na svom putu za dobro Crne Gore.
Uz ove nesporne činjenice koje svjedoče da je upravo on najpouzdanija ličnost za budućeg premijera, duboko vjerujem da naši građani neće dozvoliti ni povratak na vlast propalog režima koji se urušava, niti će dati većinsko povjerenje nekim neprovjerenim ličnostima i partijama, koje nas nakon ovih izbora opet mogu uvući u vrzino kolo i avanturu ponovljene istorije nekad jedinstvenog DPS-a.
Glasajući za „Koaliciju za budućnost Crne Gore“ i Milana Kneževića kao prvog na listi, glasamo za mirnu i pomirenu Crnu Goru, za spuštanje tenzija i podizanje standarda svih miroljubivih i trezvenih građana. Crna Gora mora naprijed, i to je put za koji se treba izboriti dostojanstveno na izborima 11. juna.