Home Blog Page 1973

Đurović: Niko neće ucjenjivati CG; Kovačević: Vratićemo se naredne godine

0

Ubijeđen je, kaže, da prihodi od turističke sezone neće pasti ni za procenat zbog neodržavanja tog festivala. Osnivač Exit i Sea Dance festivala Dušan Kovačević odgovorio mu je u emisiji da je država prihodovala preko 60 miliona od Sea Dancea, te da Crnoj Gori „stiže injekcija“ i da će već naredne godine festivl na našem primorju proslaviti 10 godina.

Komentarišući najavu da Sea Dance festival odlazi iz Crne Gore, Žurović je kazao da Ministarstvo radi ono što im zakonski okvir dozvoljava.

„Mi se možemo kretati u granicama onog što je dozvoljeno. To nije volja ni jednog ministarstva. Mi radimo ono što Agencija za kontrolu državne pomoću traži. Ono što sam siguran je da prihodi u turističkoj sezoni neće ni procenat pasti zbog neodržavanja Sea Dancea. Crna Gora svakako obiluje manifestacijama ove sezone“, kazao je on.

Osnivač Exit i Sea Dance festivala Dušan Kovačević kazao je da iako danas imaju sastanak sa predstavnicima Opštine Budva, odlazak festivala je definitivan.

„Nije dovoljno što je prošle godine ministar uskrati podršku Sea Dance festivalu, nego je ove godine naloženo da i Budva oobustavi poršku. Ono što sam naučio je da se u Crnoj Gori sve sazna, a ono što sam ja saznao da se ministar zavjetovao svojim saradnicima da će izbaciti Sea Dance iz Crne Gore“, kazao je on.

Dodaje da je uvjeren da će se festival naredne godine vratiti u Crnu Goru.

„Potpuno sam siguran da stiže vakcina i za Crnu Goru i da će sljedeće godine Sea Dance u punom kapacitetu slaviti 10 godina“, kazao je on.

Istakao je da je Crna Gora do sada od tog festivala pihodovala preko 60 miliona eura.

„Stopa finansiranja države bila je između 20 i 25 odsto što je u skladu sa evropskom praksom“, kazao je on.

Đurović je ponovio da je Agencija za kontrolu državne pomoći naložila da ne smije da pomaže festivalu, a ova Vlada neće raditi mimo zakona.

„Niko Crnu Goru neće da ucjenjuje, pa ni Sea Dance. Crne Gore je bilo prije Sea Dancea,a biće je i poslije Sea Dancea“, poručio je on i dodao da je Sea Dance dobio preko četiri miliona od prethodne vlasti.


Kazao je da smo imali sjajnu predsezonu i da su velika očekivanja od sezone.

„Ja sam ubijeđen da ćemo imati rekordnu sezonu u odnosu na 2019. Postavili smo cilj da 2019. više ne bude najbolja, a nadamo se da će iz godine u godinu svaka biti sve bolja“, kazao je on.

Istakao je da Crna Gora mora očuvati bezvizni režim i apelovao je na MUP da što je moguće više liberalizuju dozvole za rad.

Komentarišući odlazak radne snage iz Crne Gore, kazao je da je očekivano da ljudi idu tamo gdje im se nudi veća zarada.

„Ali se nadam da ćemo iz godine u godinu približiti standard članicama Evropske unije“, rekao je on.

Ne misli da će cijene u sezoni porasti 30 odsto i nada se da će to biti manje.

„Svakako, mi ćemo biti konkurentniji u odnosu na Grčku, Tursku i sve druge zemlje. Tu smo kud i kamo povoljniji“, rekao je on.

Smtra da smo iz situacije koju je proizvela ruska agresija na Ukrajinu, Crna Gora izvukla maksimum, tako što je dovela turiste iz drugih zemalja i na kvalitetn način nadomjestila nedostatak ruskih i ukrajinskih turista.

Kadrovi URA i SNP-a u odboru direktora „Budvanske rivijere“

0

Za nove članove Odbora direktora „Budvanske rivijere“ Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT) predložilo je aktuelnog predsjednika tog tijela Mijomira Pejovića, Krsta Rađenovića i Igora Krivokapića, potvrđeno je „Danu“ iz više izvora. Pejović je član Demokrata, Rađenović SNP-a, a Krivokapić GP URA. Rađenović i Krivokapić će u odboru direktora zamijeniti Ivanu Đurović iz Pokreta Evropa sad i Sonju Kuljaču iz DF-a.

Đurović je prije dva mjeseca podnijela ostavku na poziciju člana Odbora direktora „Budvanske rivijere“, čime je odbor bio u ostavci i nakon čega je zakazana skupština akcionara za 30. maj.

MERT je na prošloj sjednici htio da se usvoji predlog o razrješenju sadašnjih i imenovanju novih članova odbora direktora, ali to nije prihvaćeno, jer predlog nije prošao kadrovsku komisiju. Ove odluke bi trebalo da se nađu na sjednici Vlade koja će najvjerovatnije biti u petak.

Odbor direktora „Budvanske rivijere“ je jedini koji nije promijenjen nakon izbora manjinske vlade krajem aprila prošle godine. Odbor direktora ove kompanije je dva dana prije izbora manjinske vlade izabrala vlada Zdravka Krivokapića. Iako se redovne skupštine akcionara obično održavaju u junu, Odbor direktora „Budvanske rivijere“ je lani zakazo za 26. april, a ove godine za 30. maj. Oba puta je to urađeno prije održavanja izbora, kako bi političke stranke koje u tom trenutku vrše vlast mogle da izaberu svoje predstavnike u upravnom odboru.

Zbog toga je u odboru direktora i bila predstavnica PES-a i bivša državna sekretarka Ivana Đurović, kao i Mijomir Pejović, koji je u vrijeme kad je manjinska vlada iz svih odbora smjenjivala karove Demokrata uspio da se održi na toj poziciji. Sada, nakon godinu, Demokrate su u predizbornoj koaliciji sa GP URA, sa kojom su lani bili u jako lošim odnosima, pa je imenovanje kadrova Demokrata u upravnim odborima logičan potez. Pejoviću je ovo treći mandat u bordu.

Vlada je čak i krajem jula usvojila internu informaciju o potrebi da se mijenja Odbor direktora „Budvanske rivijere“, ali nakon te informacije nije se krenulo u konkretne radnje, pa je odbor ostao u istom sastavu.

Država ima tri člana u odboru direktora, a firme kojima gazduje Miodrag Kostić dva.

Danas je Spasovdan – praznik Hristovog vaznesenja

0

Praznuje se uvek u četvrtak, 40 dana posle Vaskrsa, a deset dana pre Duhova. 

Spasovdan se proslavlja u znak sećanja na dan kada se Isus poslednji put javio učenicima, zapovedio im da idu po svetu i propovedaju jevanđelje. Zatim se, na Maslinskoj gori, naočigled svih uzneo se na nebo, čime je završio svoje delo spasenja.

Njegovi učenici potom su prenosili Hristovu veru svetom i time ljude spasavali u veri, odakle i naziv praznika.

Spasovdan je pokretnog datuma i uvek se obeležava u četvrtak, četrdeseti dan po Vaskrsu.

Čuveni Dušanov zakonik usvojen je na Spasovdan 1349. godine, na isti praznik i dopunjen pet godina kasnije.

Običaji na Spasovdan

Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao Krsna slava, ali i zavetina za čitavo selo.

Ne rade se danas teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema narodnom verovanju, može da spasi kuću od nevolje, a decu od bolesti.

Prema običajima, danas se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko godine.

Morsko dobro kupilo trajekt, planiran zakup još jednog

0

Morsko dobro kupilo je još jedan trajekt koji je većih kapaciteta od postojećih, dok je planirano iznajmljivanje još jednog plovila za prevoz putnika i vozila na liniji Kamenari – Lepetani, saopštila je Sandra Škatarić iz Morskog dobra.

Ona je u emisiji “Mreža”, na Televiziji Crne Gore, kazala da se pri raspisavnju tendera za kupovinu trajekta vodilo računa o specifičnostima trajektnih prilaza u Kamenarima i Lepetanima.

Škatarić je navela i da će novi trajekt biti mnogo većih kapaciteta nego što su plovila koja sada saobraćaju na toj liniji.

“Morsko dobro je obezbijedilo sredstva za nabavku odnosno kupovinu tog trajekta”, kazala je Škatarić i dodala da je ugovor danas potpisan.

Kako je rekla, Morsko dobro je okončalo tendersku proceduru i danas je objavljen ugovor sa ponuđačem koji će da izvrši isporuku trajekta.

„Tako da je ugovor zaključen danas”, saopštila je Škatarić i poručila da će o narednih dana biti saopšteni i detalji oko početku saobraćanja tog trajekta.

Ona je podsjetila da je iznajmljen jedan trajekt od Pomorskog saobraćaja, a kako je kazala, Morsko dobro planira da uzme u zakup još jedno plovilo.

Morsko dobro je, prema riječima Škatarić, od Pomorskog saobraćaja preuzelo 41 radnika.

“To je šest kapetana i tri bivša kapetana Pomorskog saobraćaja, kao i osam upravitelja stroja, 12 mornara, tri kontrolora i jedan čistač. Ovo ne ograničava budući kadrovski plan Morskog dobra”, saopštila je Škatarić i dodala da su i ostali radnici pozvani da dostave svoje CV-ije.

Akcija u Hrvatskoj, uhapšeno osam osoba zbog šverca droge

0

Od ukupno dvadesetak osoba koje policija i USKOK sumnjiče za pripadnost grupi, u srijedu ih je u Hrvatskoj uhapšeno osam, dok su ostali ili od ranije u zatvorima, ili su nedostupni hrvatskom pravosuđu.

Neki su, kako nezvanično saznaje Slobodna Dalmacija, uhapšeni u Sloveniji i Hrvatska će tražiti njihovo izručenje. Muzaferović se nalazi u zatvoru u Rimu, budući da je Italiji izručen početkom ove godine iz Njemačke zbog izdržavanja kazne zatvora.

Cezar na vrhu kriminalne grupe

Više osoba uhapšeno je u srijedu ujutro širom Hrvatske u sklopu međunarodne policijske akcije razbijanja kriminalne skupine koja se sumnjiči za krijumčarenje više od 100 kilograma kokaina i heroina te više od 100 kilograma hašiša, kao i krijumčarenje vojnog vatrenog oružja i eksploziva.

Policija sumnja da je na čelu osumnjičene zločinačke bande Dino Muzaferović zvani Cezar iz Velike Kladuše, koji je trenutno na služenju zatvorske kazne u Rimu, nakon što je krajem prošle godine izručen iz Njemačke u Italiju.

Hapšenja su se odvijala paralelno s hapšenjima Muzaferovićevih navodnih saradnika u nekoliko zemalja, među kojima su BiH, Belgija, Italija, Holandija, Slovenija i Njemačka, a u akciju su takođe uključene Američka agencija za borbu protiv narkotika (DEA) i Europol, dok hrvatska policija koordinira akciju.

Specijalni bunkeri

Pretražene su i prostorije autoprevoznika u čijim se kamionima droga, prethodno skrivala u specijalno izrađenim bunkerima i prevozila. Osumnjičene, među kojima je nekoliko hrvatskih državljana, ali i državljana BiH i Slovenije, tereti se da su u proteklih godinu i po iz Holandije prevezli više od 20 kilograma kokaina, iz Turske više od 80 kilograma heroina te iz Crne Gore 100 kilograma hašiša.

Drogu su uglavnom kamionima, ali i ličnim automobilima prevozili preko Zagreba i za hrvatsko narko tržište, ali i za tržišta Njemačke, Slovenije i Švajcarske, a policija je tajnim nadzorom uspjela detektovati samo nadimke njihovih dobavljača – poput „Hasana“, „Marokanca“, „Tamera“ i „Rotterdama.“

Inače, Muzaferović je već neko vrijeme na Interpolovoj potjernici BiH gdje je sredinom 2021. osumnjičen u sklopu akcije „Eskobar“ za organizaciju velikih plantaža marihuane te njeno krijumčarenje u zemlje EU.

Likvidacije svjedoka

Nedugo nakon pokretanja akcije „Eskobar“, tužilaštvo BiH dobilo je svjedoka Eldina Ćerimovića koji je na suđenju trebao svjedočiti protiv Muzaferovića i ostalih. No, u maju prošle godine Ćerimović je likvidiran u Velikoj Kladuši, a ubice su mu dok je išao na posao, prišli automobilom i u njega ispucali nekoliko metaka i zatim ga pregazili automobilom.

Premda nitko nije službeno osumnjičen za njegovo ubistvo, tužilaštvo i policija BiH njegovu smrt dovode u vezu upravo s njegovom ulogom u predmetu protiv Muzaferovića.

„Dino Muzaferović lišen je slobode već više od pola godine i u zatvoru je u inostranstvu pa je nejasno kako će se održati optužbe da je on do jutros upravljao navodnom organizacijom“, rekao je advokat Tihomir Mišić koji zastupa Muzaferovića u drugom postupku.

Osim Muzaferovića, kako saznaje Slobodna Dalmacija, u ovoj akciji je osumnjičen A. I. iz Bileće koji je krajem prošle godine u BiH bio osumnjičen kao dio dilerske grupe koja je u ubila načelnika kriminalističke policije u Prijedoru, Radenka Bašića.

S druge strane, tokom istrage je utvrđeno i da su osumnjičeni ponekad koristili enkriptovane mobilne telefone tako da će se cijeli sadržaj komunikacije možda tek otkriti kad se pretraže zaplijenjeni telefoni.

Kontrola optužnice za predmet „Plantaže“ odložena za jun

0

Tužilaštvo se tome protivilo. Naredni termin je 16.jun.

Specijalno državno tužilaštvo ranije je  podiglo optužnicu protiv šest bivših rukovodilaca u „Plantažama” koji se terete za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Optužnica su obuhvaćeni: Veselina Vukotića, Đorđija Rajkovića, Seada Šahmana, Duška Perovića, Boža Mihailovića i Verica Maraš.

– Oni su optuženi da su od 24. decembra 2019. do 23. aprila 2020. godine u Podgorici, kao odgovorna lica u oštećenom privrednom društvu 13. Jul-Plantaže AD, zloupotrijebili svoj položaj u pogledu raspolaganja tuđom imovinom i nijesu vršili svoju dužnost, pa su tako pribavili privrednom društvu “OMP-Engineering” DOO protivpravnu imovinsku korist koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura, a oštećenom nanijeli imovinsku štetu – istakao je ranije specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. 

Usled djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, privrednom društvu “OMP Engineering” je pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu od 384.672,40 eura, a oštećenom društvu nanesena šteta.

Za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju koje je predmet optužnice je zakonom propisana kazna zatvora od dvije do deset godina.

– Specijalno policijsko odjeljenje, po nalogu državnog tužioca, a u skladu sa Zakonom o oduzimanji imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, preduzima mjere i radnje za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kako bi se protiv okrivljenih eventualno pokrenula finansijska istraga. Posebno ističem da su, po Zakoniku o krivičnom postupku, državni organi, mediji, udruženja građana, javne ličnosti i druga lica dužni su da se pridržavaju pretpostavke nevinosti, i da svojim javnim izjavama o krivičnom postupku koji je u toku ne vrijeđaju druga pravila postupka, prava okrivljenih i oštećenog i načelo sudske nezavisnosti- naveo je tada on.

AMSCG: Oprez zbog mogućih sitnijih odrona na sjeveru

0

„Neophodno je da vozači voze oprezno, smanjenom brzinom i u potpunosti poštuju postavljenu signalizaciju“, kaže se u saopštenju.

Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.

Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije, saobraćaj će biti obustavljen od osam sati 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.

Na regionalnom putu R-13, na dionici Bioče-Mateševo, od Nožica do Lopata, saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od deset do 14 sati.

Na regionalnom putu Pljevlja – Metaljka saobraćaj će zbog radova biti obustavljen od deset do 14 sati.

Saobraćaj na magistralnom putu M-5 Ribarevine –Dračenovac u mjestu Rožaje promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog sanacije zidova.

Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo –Vilusi i Debeli Brijeg –Kotor saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati zbog asfaltiranja.

Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

U Budvi je, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a totalno obustavljen od deset do 14 sati.

Na Vrmcu se izgubio Rus, pronađen nakon šest sati

0

Služba zaštite i spašavanja Kotor je sinoć oko 20.25 časova obaviještena da se u reonu brda Vrmac izgubio strani državljanin. Radi se o mlađoj muskoj osobi ruske nacionalnosti.

Na intervenciju je upućena ekipa od četri vatrogasca.

“Pozicija koja je dobijena nije bila potpuno tačna, a da stvar bude gora, osobi se ispraznio telefon tako da nije bilo moguće komunicirati sa njim. Tek u 02:00 časova uspješno je pronađen vidno iscrpljen”, navodi Služba.

Vatrogascima su samoinicijativno pomogli lovci Milan i Aco Bjelanović, kojima se zahvalju na uloženom trudu da se osoba spusti na bezbjedno.

Rampa AZK za festival „Sea dance“

0

Agencija za zaštitu konkurencije ispituje da li je dodjela novca za popularni festival bila zakonita

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) pokrenula je prošlog mjeseca ispitni postupak kako bi utvrdila da li je organizator “Sea dance” festivala, firma “Myexit Adventure” iz Novog Sada, dobila nezakonitu državnu pomoć.

Nezakonita državna pomoć je dodijeljena bez prethodne prijave ili prije odlučivanja AZK-a o usklađenosti iste sa Zakonom o dodjeli državne pomoći. U rješenju Agencije piše da su organizatoru festivala dodjeljivane određene mjere pomoći bez prethodnog rješenja Komisije za kontrolu državne pomoći i prije odluke AZK-a, za šta se sumnja da je nezakonita državna pomoć.

Organizator Sea dance festivala Dušan Kovačević kazao je za “Vijesti” da “Sea dance” definitivno neće biti održan ovoga ljeta u Buljarici, te poručio da je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović “uspješno otjerao muzički festival iz Crne Gore”.

Agencija ispituje potencijalnu državnu pomoć koju su novosadskoj kompaniji uputili Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT), Nacionalna turistička organizacija (NTO), Opština Budva i Turistička organizacija tog grada.

Zato se ovim državnim davaocima do odluke Agencije nalaže da privremeno obustave dodjelu državne pomoći organizatoru pri čemu imaju rok od 15 dana od prijema rješenja da se izjasne o činjenicama i informacijama koje ukazuju na potencijalno nezakonitu državnu pomoć.

Nacionalna turistička organizacija se u oktobru prošle godine obratila Agenciji podneskom, koji ukazuje da postoji sumnja da je odobrena nezakonita ili neusklađena državna pomoć u podršci Sea Dance festivalu.

Kako piše u rješenju, “Agencija je nakon uvida u dokumentaciju preuzetu od Komisije za kontrolu državne pomoći sa stanjem na dan 31.12. 2018. godine, zaključila da mjere pomoći festivalu Sea Dance nisu prijavljene Komisiji na ocjenu usklađenosti shodno propisima o kontroli državne pomoći koji su u vrijeme donošenja predmetnih mjera bili na snazi”, odnosno da Komisija iste mjere nije ocijenila.

U godišnjim izvještajima Komisije za kontrolu državne pomoći u periodu od 2014. do 2017. godine nije bila evidentirana državna pomoć firmi “Myexit Adventure”, dok Agenciji od 2018. do 2021. nisu dostavljeni podaci o dodjeli pomoći državnih davalaca ovoj kompaniji.

Održavanje prošlogodišnjeg “Sea Dance” festivala na Buljarici bilo je upitno nakon što je MERT saopštio da su zakonski ograničeni u novčanoj podršci organizatorima. Organizatori Sea Dancea su i ranijih godina najavljivali otkazivanje, ali bi svake godine ovaj višednevni muzički događaj ipak bio održan uz podršku Vlade i Opštine Budva.

Iz resora Gorana Đurovića je tada pojašnjeno da je država ograničena Zakonom o kontroli državne pomoći koji propisuje da Vlada može da opredijeli maksimalno 200 hiljada eura podrške u okviru tri godine, što je pomoć koju je organizator festivala već dobio 2021.

Opština Budva je zatim u avgustu saopštila da su sa Turističkom organizacijom tog grada odredili dodatno finansiranje da bi se festival održao, uprkos izostanku pomoći Vlade.

Agencija zabranila dodjelu novca za festival dok ne završi ispitni postupak.

Rupu upotpunjavaju drugim događajima

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT) je saopštilo da uprkos njihovoj želji, “Sea Dance” festival mogu podržati samo u skladu sa zakonom dok će kulturno-zabavnu ponudu Crne Gore upotpuniti drugi muzički događaji.

To su kazali nakon što su organizatori “Sea Dance-a” poručili da će ovogodišnji festival biti otkazan zbog manjka državne pomoći.

Iz MERT-a su podsjetili da su još prošle godine kazali da je država zakonski ograničena u novčanoj pomoći organizatoru te da Vlada može da opredijeli maksimalno 200 hiljada eura u okviru tri godine, što je iznos pomoći koji je organizator “Sea Dance” festivala već dobio 2021.

Ističu i da bi dodatna pomoć bila u domenu krivične odgovornosti.

”O namjeri države da se ovaj projekat podrži najbolje govori to da je Vlada sa opštinom Budva i lokalnom turističkom organizacijom od 2014. godine, kada je “Sea Dance” počeo da se održava u našoj zemlji izdvojila više od 4,3 miliona eura za pomoć festivalu”, naglasili su iz MERT-a.

SNS zvanično najavila skup „Srbija nade“ za petak u Beogradu

0

Srpska napredna stranka (SNS) saopštila je večeras da će skup „Srbija nade“ biti održan u petak, 26. maja u 19 časova ispred Skupštine Srbije u Beogradu.

Ta stranka je pozvala „sve ljude dobre volje“ da dođu na taj skup, za koji tvrde da će biti „najveći skup u istoriji Srbije“.

Predsjednik Srbije i SNS Aleksandar Vučić ranije je najavljivao da će tokom obraćanja na tom skupu govoriti o mogućim ostavkama u Vladi Srbije i eventualnim vanrednim parlamentarnim izborima prije kraja godine.

Mediji su prethodnih dana pisali o više navodnih primjera pritisaka na zaposlene u javnim preduzećima i drugim institucijama i „kvotama“, odnosno obaveznom prisustvu tom skupu.

Opozicione stranke i nevladine organizacije više puta su pozvale Vučića da otkaže taj skup, uz ocjenu da se njime prave još veće podjele u društvu, u osjetljivom trenutku nakon dva masovna ubistva u kojima je 18 osoba izgubilo život, a više od 20 povrijeđeno.

U Srbiji su prethodna dva petka održani protesti „Srbija protiv nasilja“, na koje su pozivale proevropske opozicione stranke, a novi skup zakazan je za subotu, 27. maj.

Za 27. maj zakazana je i izborna skupština SNS-a, nakon koje Vučić, kako je više puta najavio, najvjerovatnije više neće biti predsjednik te stranke.