Home Blog Page 190

Kažnjen sa 30 dana zatvora: „Pretvorio bih te u mljeveno meso da mi nijesi otac“

0

J. V. je 14. januara ove godine pokušao da ošteti imovinu svog oca, na način što je, dok se nalazio u dnevnom boravku, u alkoholisanom stanju, sa 2,5 promila alkohola u organizmu, udario sa obje šake o drveni klub sto, a zatim isti prevrnuo u pravcu TV komode

Sud za prekršaje u Podgorici, Odjeljenje u Danilovgradu, kaznio je J. V. sa 30 dana zatvora zbog počinjenih prekršaja iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

To je „Vijestima“ kazala portparolka tog suda, sutkinja Ana Bokan.

J. V. je 12. januara ove godine, u porodičnoj kući u Danilovgradu, oštetio imovinu i prijetio napadom ocu, na način što je, dok se nalazio u dnevnom boravku, udario šakom o drveni klub sto na kojem se nalazilo staklo, koje je od siline udarca puklo, te ocu prijetio riječima „pretvorio bih te u mljeveno meso da mi nijesi otac“, a zatim otišao u kuhinju i prevrnuo krevet na pod.

Te radnje su kod oštećenog izazvale osjećaj uznemirenosti i nesigurnosti.

Nadalje, J. V. je 14. januara ove godine, takođe u porodičnoj kući, pokušao da ošteti imovinu svog oca, na način što je dok se nalazio u dnevnom boravku, u alkoholisanom stanju, sa 2,5 promila alkohola u organizmu, udario sa obje šake o drveni klub sto, a zatim isti prevrnuo u pravcu TV komode, što je kod oštećenog izazvalo osjećaj uznemirenosti i nesigurnosti.

Imajući u vidu da je okrivljeni kažnjen za teži prekršaj iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, te da postoji osnovana sumnja od ponavljanja prekršaja, on je upućen odmah na izdržavanje kazne zatvora, prije pravosnažnosti rješenja.

Obradović: Pjevaćemo šta nam srce zna

0

“Zastupljenost Srba u bjelopoljskoj DPS vlasti na nivou statističke greške”

Poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović saopštio je da se lokalna vlast u Bijelom Polju, u nastojanju da prikrije svoje nefunkcionisanje, okrenula komentarisanju šta koji Srbin radi na privatnom veselju.

On je, takođe, ocijenio da je zastupljenost Srba u bjelopoljskoj DPS vlasti na nivou statističke greške i da je to najbolji dokaz koliko su zaista okrenuti građanstvu, toleranciji i suživotu.

„U trenutku kad građani Bijelog Polja očekuju konkretne akcije i odgovore na mnoga pitanja vezana za (ne)funkcionisanje lokalne vlasti, kad preko portala saznajemo šta ko traži (trguje) u Bijelom Polju, gle čuda skupili se Srbi na privatnom veselju i pjevaju“, kazao je Obradović.

„Koga su bre pitali da pjevaju? Odakle im hrabrost da pjevaju? Ko im je odabrao repertoar? Zbunjeni su konstituenti vlasti u Bijelom Polju. Otkud ti Srbi opet?

Po strukturi vlasti u Bijelom Polju Srbi su statistička greška jer ih nema u vlasti. Toliko o toleranciji i suživotu. Toliko o građanstvu. Ajde ponovo od 44% svog stanovništva da pravimo bauka, ljude koji treba da osjećaju neki dug, neku stigmu da ćutke idu gradom spuštene glave, a mi ćemo da ‘obnašamo’ vlast“, istakao je Obradović.

On je naglasio da na toj i takvoj paradigmi neko decenijama vlada u Bijelom Polju.

„Mislim da je tim vremenima došao kraj. Ponosni na to što uzdignute glave nudimo Bijelom Polju alternativu, nudimo život a ne sužovot. Vrijeme crtanja meta i prijavljivanja ljudi zbog slobode mišljenja, slobode govora ili slobode pjevanja je nadam se daleka prošlost“, poručio je on.

„To što poslanik sebi dozvoljava da objavljuje fotografije na kojima crta krugove i označava ljude na istim, a u svrhu njihove diskreditacije je zabrinjavajuće, jer se može tumačiti kao poziv na linč“, dodao je.

Na kraju, Obradović je zaključio da je Bijelom Polju potrebna stabilnost da bi se rješavali nagomilani problemi, te da do promjene vlasti koja će odslikati realnost u Bijelom Polju i uključiti Srbe u vršenje vlasti:

„Pjevaćemo šta nam srce zna, pjesme sa svih strana planina…“

Knežević: Odluka o izlasku iz vlasti je praktično donijeta

0
Dileme vi­še ne­ma – De­mo­krat­ska na­rod­na par­ti­ja (DNP) spre­ma se da na­pu­sti vlast.
Li­der DNP-a Mi­lan Kne­že­vić po­tvr­dio je za „Po­li­ti­ku” da je od­lu­ka prak­tič­no do­nije­ta.

„Uko­li­ko na pr­voj na­red­noj sjed­ni­ci vla­de bu­du od­bi­je­ne na­še ini­ci­ja­ti­ve o srp­skom je­zi­ku, dr­ža­vljan­stvu, tro­boj­ci i di­ja­lo­gu u ve­zi sa grad­njom po­stro­je­nja za pre­či­šća­va­nje ot­pad­nih vo­da u Bo­tu­nu, mi­ni­stri iz re­do­va De­mo­krat­ske na­rod­ne par­ti­je, Mi­lan Zo­go­vić i Ma­ja Vu­ki­će­vić, pod­nije­će ostav­ke. Po­sla­nič­ki klub će ot­ka­za­ti po­dr­šku Vla­di Mi­loj­ka Spa­ji­ća, a od­bor­nič­ki klub DNP-a u Skup­šti­ni glav­nog gra­da ot­ka­za­će po­dr­šku gra­do­na­čel­ni­ku Sa­ši Mu­jo­vi­ću.”

Knežević ka­že da vi­še ne­ma na­ga­đa­nja, sum­nji, ni­ti jav­nih pod­me­ta­nja du­še­bri­žni­ka i „spa­si­la­ca srp­stva”, jer će bi­ti ona­ko ka­ko je od­lu­či­lo pred­sjed­ni­štvo ove par­ti­je.

„Ne­ma ni­ka­kvog pro­sto­ra za ma­ni­pu­la­ci­je, ana­li­ze i fru­stra­ci­je, ka­kve smo ima­li pri­li­ku da či­ta­mo na dru­štve­nim mre­ža­ma, i to do­mi­nant­no od lju­di ko­ji ili po­dr­ža­va­ju De­mo­krat­sku par­ti­ju so­ci­ja­li­sta (DPS) ili ra­de pro­tiv­no in­te­re­si­ma i DNP-a, i srp­skog i cr­no­gor­skog na­ro­da u Cr­noj Go­ri.”
Kne­že­vić je za „Po­li­ti­ku” po­tvr­dio da je „oki­dač za po­sled­nju od­lu­ku nje­go­ve par­ti­je u ve­zi sa pod­no­še­njem ini­ci­ja­ti­va bi­la bru­tal­na ak­ci­ja po­li­ci­je u Bo­tu­nu, po­sled­njih da­na pro­šle go­di­ne”.
Pod­sje­tio je da su u toj ak­ci­ji, „u ko­joj je uče­stvo­va­lo 680 po­li­ca­ja­ca, pri­ve­de­na 54 me­šta­ni­na”, ko­ji mje­se­ci­ma pro­te­stu­ju zbog na­ja­vlje­ne grad­nje ko­lek­to­ra u Bo­tu­nu, kao i da je „bru­tal­nom ak­ci­jom u Bo­tu­nu ru­ko­vo­dio po­li­ca­jac ko­ji mi je uhap­sio maj­ku”.
Sa­op­štio je i da je „am­ba­sa­dor Evrop­ske uni­je u Cr­noj Go­ri Jo­han Sa­tler u ne­ko­li­ko na­vra­ta po­ru­čio da dr­ža­va mo­ra da po­ka­že sna­gu u Bo­tu­nu”.
„I ja sa­da otvo­re­no sum­njam da je on do­pri­nio ak­ci­ji u Bo­tu­nu i da će mo­ra­ti pr­vo da se oba­ve kon­sul­ta­ci­je sa Sa­tle­rom, pa da se od­lu­či o na­šim ini­ci­ja­ti­va­ma. A šta će Sa­tler re­ći, ni­sam u ja­de. Ja ne­ću nje­ga pi­ta­ti šta da ra­dim u svo­joj dr­ža­vi. Sva­ka­ko, dr­ža­va u Bo­tu­nu ni­je po­ka­za­la ni­ka­kvu sna­gu, već ne­moć”, re­kao je Kne­že­vić.
Ko­men­ta­ri­šu­ći no­ve blo­ka­de sa­o­bra­ćaj­ni­ca od stra­ne gra­đa­na Bo­tu­na i Ze­te, Kne­že­vić je re­kao da će se, uko­li­ko „Mi­loj­ko Spa­jić i na­ši ko­a­li­ci­o­ni part­ne­ri ne uva­že ini­ci­ja­ti­ve, naj­prije one o po­vrat­ku srp­skog je­zi­ka kao slu­žbe­nog, dvoj­nog dr­ža­vljan­stva, tro­boj­ke kao na­rod­ne za­sta­ve i dru­gih pi­ta­nja”, pro­te­sti u na­red­nom pe­ri­o­du si­gur­no ra­di­ka­li­zo­va­ti.
„Ti lju­di že­le raz­go­vor, ali upor­no do­bi­ja­ju od­go­vo­re ko­ji iri­ti­ra­ju i do­dat­no po­di­žu ten­zi­je. Mi­slim da ni­ko­me u Cr­noj Go­ri ni­je po­treb­no da se pro­li­je kap ljud­ske kr­vi, a 31. de­cem­bra se to i mo­glo de­si­ti da ni­je bi­lo od­go­vor­nih lju­di ko­ji su sa gra­đa­ni­ma Ze­te do­nije­li od­lu­ke ko­je su za­u­sta­vi­le eska­la­ci­ju”, re­kao je Kne­že­vić.
„Uko­li­ko ne bu­de pre­go­vo­ra, do­sa­da­šnje blo­ka­de će bi­ti po­e­zi­ja u od­no­su na ono što mo­že da se de­si, a ti­če se ot­po­ra gra­đa­na Bo­tu­na zbog kla­sič­ne zlo­u­po­tre­be, re­pre­si­je i kr­še­nja re­fe­ren­dum­ske vo­lje”, ka­že on.
Pod­sje­ti­mo, na re­fe­ren­du­mu, ko­ji je odr­žan 14. de­cem­bra pro­šle go­di­ne u Ze­ti, 98,5 od­sto iza­šlih bi­ra­ča gla­sa­lo je pro­tiv grad­nje ko­lek­to­ra u Bo­tu­nu. Dok Kne­že­vić vje­ru­je u pra­ved­ni ot­por svog na­ro­da, gra­do­na­čel­nik Pod­go­ri­ce Sa­ša Mu­jo­vić re­kao je da je za­do­vo­ljan ka­ko te­ku ra­do­vi na iz­grad­nji po­stro­je­nja za pre­či­šća­va­nje ot­pad­nih vo­da u zet­skom se­lu Bo­tun.
„I da­lje tvr­dim da smo u Bo­tu­nu i sa Bo­tu­nom svi po­bjed­ni­ci”, re­kao je Mu­jo­vić, is­ti­ču­ći da pra­vo mje­šta­na tog se­la na pro­test ne mo­že bi­ti ospo­re­no. Me­đu­tim, na­gla­sio je da po­sto­je pra­vi­la pro­te­sto­va­nja, kao i da „ne­ma od­stu­pa­nja od tre­nut­ne lo­ka­ci­je” iz­grad­nje, ali da je spre­man da „po­ja­ča ga­ran­ci­je obe­ća­ne Bo­tu­nja­ni­ma”.

Camaj: Prihvatljivo je da u privatnim okolnostima ljudi pjevaju ili slušaju pjesme koje imaju nacionalnu konotaciju

0

Komentarišući snimak u kome direktor Srednje elektro-ekonomske škole u Bijelom Polju, Velibor Karličić, pjeva četničke pjesme, potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Nikola Camaj istakao je za TV Vijesti da takvi postupci moraju biti ozbiljno razmotreni, s obzirom na funkciju koju ta osoba obavlja, ali da mu je prihvatljivo da u privatnim okolnostima ljudi pjevaju ili slušaju pjesme koje imaju nacionalnu konotaciju.

“Kao dugogodišnji prosvjetni radnik, želim da kažem da svi prosvjetari moraju da sačuvaju i promovišu ono što je najbolje za učenike, ono što čini suživot. Crna Gora je opredijeljena da se razvija kroz suživot i promociju tih vrijednosti. Da li se dešavaju slični propusti na proslavama gdje nisu prisutni učenici, gdje se pije malo više, gdje neko pjeva ili sluša pjesme koje su nacionalnog karaktera? Mislim da je to normalna pojava, tako je bilo i u prošlosti, ali to nikada nije uticalo na odnose, naročito ne u školama. Međutim, javne ličnosti, naročito oni koji rade sa mladima, moraju biti odgovorni. Ako neko pjeva u kafani ili u društvu, to nije nešto što bi trebalo da bude sporno. Ali ako funkcioner kao što je direktor škole, javno promoviše takve pjesme, to je problem. Mislim da mu to ne priliči, i smatram da takav postupak ne bi trebalo da bude tolerisan”, kazao je Camaj.

Osvrnuo se i na najavljeni izlazak DNP-a (Demokratske narodne partije) iz Vlade, rekavši da bi to bila pogrešna odluka koja ne bi donijela ništa korisno ni za tu stranku ni za Crnu Goru.

Camaj smatra da inicijative za izlazak iz Vlade nisu iznenađujuće, ali da se mora postići dogovor unutar koalicije, kako bi se očuvala stabilnost vlasti i sproveli ključni ciljevi za zemlju, poput zatvaranja poglavlja u procesu pridruživanja EU.

“Inicijative i razgovori su sasvim normalni i mogu početi bilo kad, ali mislim da to nije nešto što se može hitno riješiti. Ako DNP odluči da napusti vlast, to bi bilo najgore za njih, jer oni nisu broj koji može da stvori ozbiljnu krizu. Većina će i dalje postojati i moramo se dogovoriti oko ključnih pitanja”, rekao je Camaj.

Berane apliciralo za prestižnu nagradu Savjeta Evrope

0

Opština Berane apliciriala je za prestižnu nagradu Savjeta Evrope, koja se dodjeljuje gradovima i opštinama za izuzetnu posvećenost promovisanju evropskog jedinstva, solidarnosti i međunarodne saradnje, prenosi Gradski.

Nagrada se dodjeljuje gradovima i opštinama za izuzetnu posvećenost promovisanju evropskog jedinstva, solidarnosti i međunarodne saradnje.

Iz Opštine Berane navode da su prepoznati po svojoj dugogodišnjoj tradiciji humanosti i solidarnosti, posebno kroz pružanje podrške izbjeglicama i interno raseljenim licima, kao i kroz realizaciju projekata stambenog zbrinjavanja i socijalne inkluzije, te da je ovim aktivnostima dodatno osnažen multietnički sklad i evropski identitet lokalne zajednice.

“Ovim korakom, Opština Berane još jednom potvrđuje svoju dugoročnu i dosljednu posvećenost evropskim vrijednostima – ljudskom dostojanstvu, slobodi, demokratiji, jednakosti, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava. Lokalna samouprava nastavlja da ulaže maksimalne napore u unapređenje kvaliteta života građana kroz inkluzivne politike, održivi razvoj, jačanje kulture i međunarodnu saradnju”, saopštili su iz Opštine Berane.

Navode da su uspješno realizovali brojne međunarodne i evropske projekte u oblastima kulturnog nasljeđa, turizma, mobilnosti, socijalne inkluzije i urbanog razvoja. Među značajnijim inicijativama ističu se projekti „Evropski đir – Igre bez granica“, URBACT Econnecting, kao i četiri međunarodna projekta Polimskog muzeja Berane, realizovana u saradnji sa partnerima iz Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine.

„Berane je Evropa – grad solidarnosti, kulture i demokratije“, navode iz lokalne uprave, uz poruku da će Opština nastaviti sa aktivnim učešćem u evropskim programima i inicijativama koje doprinose razvoju lokalne zajednice i unapređenju života svih građana.

Izabran izvođač: Evo ko će graditi dionicu auto-puta Mateševo – Andrijevica

0

Monteput d.o.o. je, nakon otvaranja finansijskih ponuda u okviru tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar–Boljare, dionica Mateševo–Andrijevica, donio odluku o izboru izvođača za izradu glavnog projekta i izgradnju druge dionice auto-puta. 

Otvorene su tri od četiri pristigle ponude koje su se kvalifikovale za otvaranje finansijskog dijela ponuda, a koje su dostavili konzorcijum Cengiz-Azvirt,kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum POWERCHINA Ltd.-STECOL – PCCD. Finansijska ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group nije otvarana jer nije ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponude.

Dionica Mateševo-Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 150 miliona eura, te je postupku otvaranja finansijskih ponuda prethodila tenderska procedura u skladu sa standardima EBRD-a, koja je obuhvatila evaluaciju tehničkog dijela ponuda otvorenih 31. oktobra 2025. godine. Inicijalno vrednovanje je rezultiralo kvalifikovanjem kompanija za naredno podnošenje dokumentacije koje je bilo sadržano od tehničkog i finansijskog dijela.

Finansijska ponuda konzorcijuma Cengiz-Azvirt iznosila je 735,010,330.17 eura, ponuda kompanije China Communications Construction Company Limited 724,636,904.63 eura, dok je ponuda konzorcijuma POWERCHINA Ltd.– STECOL – PCCD iznosila 693,969,668.88 eura.

Na osnovu sprovedenog postupka, Monteput d.o.o. je izabrao izvođača radova, odnosno kompaniju koja će izraditi glavni projekat i izvesti radove na predmetnoj dionici auto-puta. U skladu s tim, slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem – konzorcijumom POWERCHINA Ltd.–STECOL–PCCD, u vrijednosti od 693.969.668,88 eura, nakon čega će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

Za prostor i garaže u „Hiltonu“ Skupština plaća 10.000 eura mjesečno

0

Ugovor parafiran 8. septembra 2025. i oročen do 1. aprila 2027. godine

Skupština Crne Gore zakupljuje od oktobra prošle godine poslovni prostor i četiri garažna mjesta u podgoričkom Hotelu “Hilton” za skoro 10.000 eura mjesečno.

To piše u ugovoru o zakupu koji su, na godinu i po dana (18 mjeseci), potpisali jesenas parlament i preduzeće koje upravlja tim hotelom.

“Vijestima” je dokument dostavljen iz najvišeg zakonodavnog doma, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI).

Ugovor pokazuje da Skupština iznajmljuje poslovni prostor od 341,47 kvadrata u Biznis centru “Hilton” i četiri mjesta u garaži tog hotela.

“Zakupodavac daje u zakup na korišćenje i zakupac prima u zakup na korišćenje predmet zakupa u površini od 341,47 metara kvadratnih, i četiri garažna mjesta kako je to precizirano… uz mogućnost zakupa dodatnih garažnih mjesta na nivou – 2 garaže hotela ‘Hilton’ i naknadu za zakup u iznosu od 250 eura na mjesečnom nivou po garažnom mjestu u toku trajanja ugovora”, navodi se u dokumentu parafiranom 8. septembra 2025. i oročenom do 1. aprila 2027. godine.

“Ugovorne strane”, kako piše, “saglasno konstatuju da je zakupnina sačinjena od naknade za korišćenje namještenog poslovnog prostora kancelarijskim inventarom i uključenih garažnih mjesta u predmet zakupa, te održavanja zajedničkih prostorija i troškova režije, odnosno, komunalija u iznosu 24 eura po metru kvadratnom plus PDV (porez na dodatu vrijednost) na mjesečnom nivou, što predstavlja obavezu na ime zakupnine u bruto iznosu od 9.916 eura”.

Ugovor su potpisali izvršni direktor preduzeća “Hotel Crna Gora” (u okviru koga posluje hotel “Hilton”) Nemanja Nikolić i zamjenik generalnog sekretara parlamenta Vladimir Bulatović.

U dokumentu piše da hotel “Hilton” može otkazati ugovor ako zakonodavni dom ne plati zakupninu u roku od 15 dana, “pošto ga je zakupodavac pozvao na plaćanje”.

“Ugovor će ostati na snazi ako zakupac isplati iznos dužne zakupnine prije nego što mu otkaz bude saopšten”, precizirano je.

Navodi se i da su ugovorne strane saglasne da godišnji porez na nepokretnosti snosi “Hotel Crna Gora”.

“Vijesti” su u zahtjevu za SPI pitale da li Skupština za potrebe stručnih službi, odbora ili za bilo koje druge svrhe koristi dodatne poslovne prostore, te ako koristi – tražile ugovore o tome.

Osim prostora u Hotelu “Hilton”, parlament zakupljuje i poslovni prostor od 223 kvadrata u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici za 2.698 eura mjesečno. Ugovor na godinu (12 mjeseci) potpisao je s tri privatna lica 19. juna 2025. zamjenik generalnog sekretara Skupštine Bulatović.

“Predmetni prostor sastoji se iz osam neopremljenih nezavisnih kancelarijskih jedinica, povezanih zajedničkim hodnikom koji se nalazi na istoj etaži, dva odvojena sanitarna čvora i jedne opremljene kuhinje”, piše u ugovoru.

Parlament zakupljuje u Ulici Vuka Karadžića i poslovni prostor od 77 kvadrata za 1.000 eura mjesečno. I taj ugovor, s privatnim licem, zaključen je 19. juna prošle godine, takođe na 12 mjeseci.

“Predmetni prostor nalazi se na drugom spratu i sastoji se iz tri nezavisne neopremljene kancelarijske jedinice, povezane zajedničkim hodnikom koji se nalazi na istoj etaži, jednog sanitarnog čvora i jedne opremljene kuhinje”, navedeno je u dokumentu.

Zakonodavni dom je 6. oktobra zaključio i ugovor s drugim privatnim licem za zakup poslovnog prostora od 76 kvadrata na istoj adresi u Ulici Vuka Karadžića. Kirija je takođe 1.000 eura mjesečno, a isti je i period važenja ugovora – godina.

“Predmetni prostor nalazi se na prvom spratu i sastoji se iz tri nezavisne neopremljene kancelarijske jedinice, povezane zajedničkim hodnikom koji se nalazi na istoj etaži, jednog sanitarnog čvora i jedne opremljene kuhinje”, piše u ugovoru.

Skupština je, prema godišnjem izvještaju te institucije, u 2025. na zakup objekata potrošila 55.257 eura.

Medojević: Rad TE PV nakon tzv „ekološke rekonstrukcije“ predstavlja opasan rizik po zdravlje stanovništa

0

TE PLJEVLJA ulazi u kritičnu zonu rada!! Veliki rizik od eskalacije zagadjenja gradjana i havarije!!! IMA LI KOGA U VLADI CRNE GORE!!!

Uprava EPCG uz saglasnost Vlade i Premijera Spajica ( koji je, da stvar bude jos nejasnija je Pljevljak) je pustila u rad TE PV koja ne zadovoljava predviđene zakonske i tehničke parametre. Rad TE PV nakon tzv „ekoloske rekonstrukcije“ predstavlja opasan rizik po zdravlje stanovništa, a i po samu bezbjednost elektrane i zaposlenih. 

Sistem za odlaganje šljake i pepela ne radi. Sistemi za odsumporavanje i denatrifikaciju ( zbog cega se navodno išlo u rekonstrukciju) nijesu stavljeni u funkciju. Pojavljuju se sve veci problemi sa hladjenjem jer se sada trosi 1000 tona uglja dnevno vise nego ranije. Kapaciteti za hladjenje su na kritičnoj granici sto dovodi do sve veceg rizika od havarije. 

Još jednom pozivam Spajića da stavi TE PV van pogona dok se na stručan i transparentan način ne izvrši revizija izvršenih radova i stave u pogon svi projektom predviđeni sistemi za normalan i bezbjedan rad TE PV. I za gradjane i za samu TE PV i zaposlene. Rizik od eskalacije zagadjenja i havarije TE PV je veoma visok i ignorisanje ovih problema može sve skupo da košta!!

SAD suspenduju imigrantske vize za tri NATO članice, među njima je i Crna Gora

0

Sjedinjene Američke Države objavile su da od 21. januara obustavljaju obradu imigrantskih viza za 75 zemalja, uključujući i države sa Balkana i članice NATO-a. Odluka, kako navodi Stejt department, donesena je u cilju pojačane kontrole i sprečavanja da se u SAD uvedu potencijalni imigranti koji bi mogli postati „javni trošak“.

Među balkanskim zemljama koje su pogođene ovom odlukom nalaze se: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i takozvana država “Kosovo”. Od ovih, Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija su članice NATO-a, što dodatno naglašava kompleksnost odluke u kontekstu transatlantskih odnosa i regionalne bezbednosti.

Stejt department je u saopštenju naveo da se suspenzija primenjuje sve dok se ne pregledaju i ne ažuriraju procedure provere i selekcije kandidata za imigracione vize. Novi kriterijumi, poznati kao „public charge“ pravila, omogućavaju konzularnim službenicima da odbiju vize osobama za koje se proceni da će se oslanjati na socijalnu pomoć ili zdravstvenu zaštitu finansiranu iz javnih sredstava.

Portparol Stejt departmenta, Tomi Pigot, istakao je:

„Stejt department će koristiti svoje dugogodišnje ovlašćenje da utvrdi neprihvatljivost potencijalnih imigranata koji bi postali javni trošak Sjedinjenih Država i zloupotrebili velikodušnost američkog naroda.“

Odluka je rezultat pojačanog nadzora SAD nakon skandala sa zloupotrebom javnih fondova u Minesoti, gde je veliki broj osumnjičenih bio poreklom iz Somalije ili somalsko-američkih porodica.

Iako suspenzija obuhvata široku listu država, pažnju medija na Balkanu privlače upravo NATO članice Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija, kao i susedne zemlje koje nisu u NATO, ali su regionalno povezane: Bosna i Hercegovina i lažna država “Kosovo”. Pitanje je kako će ovaj potez uticati na međunarodne odnose i kretanje ljudi u regionu, ali i na percepciju transatlantskog partnerstva.

Odluka SAD i dalje je na snazi bez određenog roka, a američki konzulati i ambasade će nastaviti sa obradom samo ograničenog broja aplikacija dok se procedura ne revidira.

Rožaje: Procesuirane dvije osobe kod kojih su pronađene puške

0

Rožajska policija je po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama podnijela krivičnu prijavu protiv Dž.Č. i R.Č. zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije.

„Naime, policijski službenici su 9. januara izvršili pregled vozila u kojem su se nalazili Dž.Č. i R.Č. iz Rožaja i tom prilikom pronašli i oduzeli dva komada vatrenog oružja – puške marke Berreta i Baikal i 43 komada pripadajuće municije“, kazali su iz policije.

Kako su naveli, nakon sprovedene kriminalističke obrade i prikupljenih obavještenja, protiv Dž.Č. i R.Č je nadležnom tužilaštvu podnijeta krivična prijava.

 (Foto: Uprava policije)