Home Blog Page 186

Sekretarka zaradila dvaput više od ministra: Decembarske zarade u Ministarstvu javne uprave

admin
-
0
Sekretarka zaradila dvaput više od ministra: Decembarske zarade u Ministarstvu javne uprave

Politika ovog Ministarstva i stav ministra govore da vrijedne državne službenike treba i platiti adekvatno, kao i da one koji ne doprinose treba zamijeniti boljima, ističu u MJU

Ljubica Popović, v. d. sekretarka Ministarstva javne uprave (MJU), prihodovala je u decembru prošle godine dvaput veći iznos u odnosu na svog “šefa” Maraša Dukaja, koji se nalazi na čelu ovog resora. Popović je zaradila 4.479,86 eura, a Maraševa regularna plata je 2.293,58 eura bruto.

Osnovni bruto lični dohodak Ljubice Popović, prema zvaničnim podacima MJU, iznosi 1.892,91 eura. Sekretarka MJU je u decembru, po raznim osnovama, ostvarila znatno veću zaradu.

Za poslove sekretara Agencije za sajber bezbjednost, koje će obavljati, u skladu sa odlukom Vlade, do formiranja i kadrovskog kompletiranja Agencije, Popović je isplaćeno 876 eura.

Jednokratna naknada za člana Oprativnog tima partnerstva za otvorenu upravu iznosila je 322,73 eura, a Popović je dobila i 403,42 eura, kako navode u MJU, po osnovu rada u Komisiji za praćenje realizacije programa za neformalnu ekonomiju.

VD sekretarki je isplaćeno još 396 za rad u Komisiji za polaganje stručnog ispita za treći i četvrti nivo kvalifikacije obrazovanja.

Ljubici Popović je u posljednjem mjesecu prošle godine isplaćeno 289 eura kroz dnevnice za službeno putovanje u London, a po istom osnovu refundirano joj je 299 eura za troškove pribavljanja vize za Veliku Britaniju.

Prema podacima MJU, ona je prihodovala u decembru, mimo osnovne plate, još 2.586,15 eura.

Ime i prezimesortsortZvanjesortsortBruto iznos
Aleksandra Mugoša Golubovićčlanica Disciplinske komisije2,055.13
Dejana Zekovićpredsjednica Komisije za žalbe2,331.51
Dijana Radulović Bulatovićpredsjednica Disciplinske komisije2,229.94
Đorđe Radulovićčlan Komisije za žalbe2,142.35
Dragiša Janjuševićdržavni sekretar2,515.36
Dušan Polovićgeneralni direktor2,015.45
Edina Bulićčlanica Komisije za žalbe2,394.42
Enisa Birnočlanica Komisije za žalbe2,240.37
jelena Pejovićvd generalne direktorice1,913.92
Lidija Ljumovićvd generalne direktorice1,903.42
Ljubica Popovićvd sekretarka ministarstva1,892.91
Maraš Dukajministar2,293.58
Marija Hajdukovićgeneralna direktorica2,015.45
Marina Petrićčlanica Komisije za žalbe2,254.38
Momčilo Kadovićčlan Disciplinske komisije1,946.60
Naim Đokajdržavni sekretar2,237.89
Nikolina Vujoševićčlanica Disciplinske komisije2,097.15
Nina Blažićvd generalne direktorice1,882.41
Srđan Raičevićčlan Disciplinske komisije2,209.18

Uz konstataciju da je “namjera inicijatora da potenciraju sekretarku Ministarstva javne uprave, odnosno vjerovatno u nastavku da se senzacionalistički bave i cijelim Ministarstvo”, u kabinetu ministra Maraša Dukaja navode da sve rade zakonito i “sa ciljem uspješnog ostvarivanja nadležnosti ovog važnog sistemskog resora”.

“Kad se stvari sagledaju pravilno i dobronamjerno, po osnovu rada sekretarke Ministarstva, visoko-rukovodnog kadra najvišeg profesionalnog značaja, zaključuje se da je sekretarka iz budžeta Ministarstva javne uprave primila 799,42 eura preko osnovne zarade, dok se ostale isplate odnose na naknadu troškova koja dolazi po osnovu rada ili iz drugih fondova ili budžetskih pozicija”, ističu iz ovog resora.

Oni ističu da je “politika ovog Ministarstva i stav ministra govore da vrijedne državne službenike treba i platiti adekvatno, kao i da one koji ne doprinose treba zamijeniti boljima”.

“To i jeste suština integriteta, antikorupcijskih praksi, optimizacije i racionalizacije u javnoj upravi, na čemu ćemo istrajati dok smo na ovim dužnostima”, ističu u Ministarstvu javne uprave.

Biografija

Ljubica Popović je v.d. sekretarke Ministarstva javne uprave od juna 2023. godine.

Osnovne studije završila je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici.

Profesionalnu karijeru počela je u kompaniji “Rokšped” 2015. godine, nastavila u S PRESS-u do 2017. godine.

U Ministarstvu sporta i mladih od 2017. do 2020. godine obavljala je posao samostalnog savjetnika za finansije u Službi za opšte poslove i finansije.

Tokom karijere u 2021. godini poslove samostalnog savjetnika za finansije obavljala je u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta.

U Upravi za sport i mlade radila je od 2021. do 2022. godine na poslovima samostalnog savjetnika za finansije u Službi za finansije, kadrovske i opšte poslove.Tokom 2022. godine obavljala je poslove samostalnog savjetnika I za finansije u Ministarstvu sporta i mladih.

Jula 2022. godine postavljena je za načelnicu Službe za kadrovske, opšte poslove i javne nabavke u Ministarstva javne uprave.

Članica je brojnih radnih grupa i učesnik mnogih seminara, radionica i obuka. Posjeduje sertifikat ovlašćeni unutrašnji revizor u javnom sektoru i upravljanje rizikom u javnoj sektoru.

Govori engleski jezik.

Ljubica Popović je bila na listi Stranke evropskog progresa (SEP) “Vrijeme je za red” na posljednjim lokalnim izborima u Podgorici održanim septembra 2024. godine.

Mandić: Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni?

Suvo i tokom dana toplo vrijeme

admin
-
0
Suvo i tokom dana toplo vrijeme

U našoj državi pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab i promjenjiv, a maksimalna dnevna temperatura 19 stepeni.

Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. U nižim predjelima ponegdje jutarnja magla. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 16 stepeni.

U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 19 stepeni.

More mirno do malo talasasto. Vjetar uglavnom slab promjenljiv.

U južnim oblastima i preksjutra pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U četvrtak promjenljivo oblačno s uslovima za kišu kratkotrajno. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv. Temperatura u četvrtak malo niža.

U centralnim predjelima i preksjutra malo do umjereno oblačno s dužim sunčanim periodima. U četvrtak promjenljivo oblačno s uslovima za slabu kišu mjestimično, uglavnom prijepodne. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura u četvrtak u padu.

Na sjeveru i u srijedu promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. U četvrtak pretežno oblačno s uslovima za slabu kišu povremeno. Slab snijeg i susnježica samo u višim planinskim predjelima. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura od četvrtka niža.

Mandić: Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni?

Zašto vidite reklame za stvari o kojima ste samo razgovarali

admin
-
0
Zašto vidite reklame za stvari o kojima ste samo razgovarali

Prva pomisao većine ljudi je logična i očekivana – pametni telefon nas potajno prisluškuje.

Iako tehnološki giganti poput Gugla i Mete oštro demantuju takve tvrdnje, insistirajući da ne koriste zvučne zapise uživo za ciljano oglašavanje, preciznost tih reklama često djeluje previše tačno da bi bila puka slučajnost, piše N1 Sarajevo.

Šta se zapravo dešava u pozadini naših pametnih uređaja?

Duboko profilisanje: Vaši klikovi govore više od riječi

Sistemi za oglašavanje danas ne moraju da se oslanjaju na direktno prisluškivanje mikrofona. Umjesto toga koriste napredne prediktivne modele obučene na milionima vaših digitalnih tragova.

Kompanije svakodnevno prikupljaju ogromne količine informacija: vaše upite za pretragu, istoriju lokacija, aplikacije koje koristite, pa čak i sekunde koje provedete zadržani na određenoj objavi dok skrolujete.

Na primjer, ako ste gledali video-snimke o hrani, pratili određene influensere ili pretraživali recepte, moderni algoritmi mogu statistički da predvide šta ćete sljedeće poželjeti, čak i prije nego što to izgovorite naglas.

Vaš mozak automatski povezuje reklamu sa nedavnim razgovorom u stvarnom svijetu, ali istina je da je algoritam možda već bio spreman da vam je prikaže.

Da li je mikrofon zaista isključen?

Stručnjaci za sajber-bezbjednost objašnjavaju da bi neprekidno snimanje i obrada zvuka za milijarde korisnika širom svijeta bila preskupa, pravno rizična i gotovo nemoguća za sakriti od regulatornih tijela.

Međutim, glasovni asistenti poput Google Assistanta ili Siri dizajnirani su tako da stalno osluškuju takozvane „riječi za buđenje“.

Iako nikada nije zvanično dokazano da se ti snimci koriste za plasiranje reklama, sitna slova u uslovima korišćenja često sugerišu da kompanije prikupljaju određene zvučne podatke. Za mnoge korisnike to nije nimalo utješno.

Praćenje preko kućne Wi-Fi mreže

Jedan od najvećih aduta modernog digitalnog marketinga jeste umrežavanje. Ekosistemi prate vaše ponašanje na više uređaja istovremeno – od telefona i laptopa do pametnih televizora.

Sistem ide i korak dalje: povezuje različite uređaje koji koriste istu kućnu mrežu. To znači da se ljudi u istom domaćinstvu grupišu na osnovu sličnih interesovanja. Ako je vaš partner nakon vašeg razgovora na svom telefonu pretraživao proizvod o kojem ste pričali, velika je vjerovatnoća da će se ta ista reklama, preko zajedničke veze, ubrzo pojaviti i na vašem ekranu.

Kako zaštititi svoju digitalnu privatnost

Ako vas zabrinjava nivo hiper-ciljanog oglašavanja, stručnjaci savjetuju nekoliko praktičnih koraka za smanjenje digitalnog praćenja:

Pregledajte dozvole za mikrofon: Onemogućite pristup mikrofonu svim aplikacijama kojima on nije strogo neophodan za rad.

Isključite istoriju lokacije: Ugasite praćenje lokacije na svojim nalozima gdje god je to moguće.

Ograničite personalizaciju: U podešavanjima profila isključite opcije za personalizaciju oglasa.

Digitalna higijena: Redovno brišite kolačiće (cookies), koristite pretraživače usmjerene na privatnost i razmislite o korišćenju VPN usluga.

Smanjenje količine podataka koje svakodnevno dijelite čini prediktivno profilisanje znatno manje preciznim. Bez obzira na to da li nas uređaji zaista slušaju ili samo savršeno predviđaju naše poteze, preuzimanje kontrole nad sopstvenom privatnošću više nije paranoja, već razumna odluka.

Mandić: Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni?

Mujović: Ako želimo dobro Botunu, mora se graditi postrojenje i sanirati bazen crvenog mulja

admin
-
0
Mujović: Ako želimo dobro Botunu, mora se graditi postrojenje i sanirati bazen crvenog mulja

Otvoren za dijalog na „održivim osnovama“

Nakon što su mještani Botuna na jutrošnjem protestu kod gradilišta ekološkog postrojenja saopštili kako očekuju da ih premijer Milojko Spajić i gradonačelnik Saša Mujović pozovu na razgovor – prvi čovjek grada za RTV Podgorica ističe da je otvoren za dijalog, ali na održivim osnovama.

Povodom poziva mještana Botuna na razgovor o projektu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, gradonačelnik Podgorice poručuje da nema odugovlačenja – ponavlja da je riječ o projektu od ključnog značaja, ali i moralnoj obavezi prema građanima tog naselja.

„Nema nikakvog odugovlačenja, ono što smo obećali iza toga čvrsto stojimo dakle naša je moralna obaveza ako želimo dobro Botunu onda dva projekta moraju da se realizuju, a to je ovo postrojenje i sanacija crvenog mulja“, kazao je Mujović.

Naglašava da su, kada je riječ o sanaciji crvenog mulja, konkretni koraci već preduzeti i da je prvi uslov za realizaciju projekta ispunjen – zemljište je proglašeno javnim interesom, čime je, kako kaže, država pokazala odgovornost i spremnost da proces vodi institucionalno.

„Druga etapa jeste kako da to zemljište pretočimo u naše da to bude u vlasništvu države i to ili da se otkupi od sadašnjeg vlasnika ili ukoliko se pokaže da vlasnik nije poštovao slovo ugovora … nakon toga ostalo i a dođe do rekultivacije tog prostora“, navodi gradonačelnik.

Mujović poručuje da je cilj da se kompletan postupak sprovede zakonito i transparentno, a da krajnji rezultat bude uređen prostor i realizovan projekat koji je, kako ističe, važan i za Botun i za Podgoricu.

Istovremeno, ostavlja prostor za razgovor o dodatnim garancijama.

„Ono o čemu možemo razgovarati je da li su građani zadovoljni sa tim garancijama, da li treba pojačati na način da republička skupština stane iza njih i takođe, da li su to projekti koji smo kao gg ponudili kako bi pomogli lokalno stanovništvo onda apsolutno možemo da pričamo u okviru toga“, naveo je Mujović.

Poručuje da poštuje stavove mještana i da je spreman na dijalog, ali na, kako kaže, održivim osnovama, bez politizacije teme.

„Moje duboko poštovanje prema građanima Botuna, spremni smo da razgovaramo sa njima, ali na zdravim osnovama ne na bazi polikanstva ne na bazi nekih dnevnoplitičkih nego praktično održivih rješenja i na taj način doći ćemo do cillja“, zaključio je Mujović

Hoće li do sastanka sa mještanima doći u narednim danima, za sada nije precizirano, ali poruka gradonačelnika je jasna – projekat se neće zaustaviti, a za dijalog ostaje otvoren.

Mandić: Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni?

Mandić: Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni?

admin
-
0
Mandić: Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni?

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić govorio je na Svečanoj akademiji povodom manifestacije „Mart – mjesec srpskog jezika i književnosti“, koji je organizovao Filološki fakultet u Nikšiću i tom prilikom, između ostalog, upitao “postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni jezik”.

Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao da je srpski jezik duboko utkan u istoriju i kulturno nasljeđe Crne Gore, naglašavajući da pitanje jezika ne smije biti izvor podjela, već most razumijevanja među građanima.

Govoreći o periodu nakon referenduma i političkim procesima koji su uslijedili, Mandić je ocijenio da je bivši režim, vođen maksimom „prvo država, pa demokratija“, koristio identitetska pitanja kao sredstvo političkih podjela.

Foto: Opština NikšićFoto: Opština Nikšić

„Umjesto da nas različitosti zbliže, one su godinama korišćene kako bi se građani Crne Gore, koji su jedni drugima najbliži, što više udaljili“, poručio je Mandić.

On je podsjetio da se ove godine navršava dvadeset godina od referenduma, naglašavajući da istorija ne stoji i da su nove generacije pozvane da grade društvo na drugačijim temeljima.

„Kao što svijet nije stao ni u najtežim trenucima ljudske istorije, tako nije stao ni završetkom referenduma. Zajednica, poput rijeke, nastavlja da teče, a na nama je odgovornost da taj tok pratimo mudro i savjesno“, kazao je Mandić.

Istakao je da je Crna Gora nakon decenija autokratske vlasti prije nekoliko godina napravila drugačiji izbor, koji “predstavlja prvi veliki korak ka njenom demokratskom ozdravljenju i obnovi slobode kao temeljne vrijednosti”.

Kako se dalje navodi u saopštenju, Mandić se osvrnuo i na pitanje službenog statusa srpskog jezika.

„Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni jezik? Kakvu poruku time šaljemo porodici razvijenih, demokratskih evropskih zemalja kojoj težimo?“ upitao je Mandić.

Kao primjer naveo je Finsku, ističući da je u toj državi švedski jezik službeni uz finski, iako ga govori znatno manji procenat stanovništva.

U završnom dijelu obraćanja naglasio je da ne govori kao lingvista ni pravnik, već kao neko čija je dužnost da sprovodi narodnu volju.

„Ne znam ja sve ono što znaju mudriji i edukovaniji o jeziku od mene, ali sam skupio hrabrosti da sa vama podijelim moje misli iz srca i svoje riječi iz najdubljih i najboljih namjera za više dijaloga, argumenata, trpeljivosti i razumnosti. To je put kako bi ova naša zemlja u pomirenju i razumijevanju čvrsto koračala naprijed u budućnost ljudskog i demokratskog napretka. Nadam se da ćemo zajedno uspjeti da ostvarimo ovaj plemeniti cilj i da će Crna Gora u budućnost zakoračiti kao dobar primjer stabilne, složne, ekonomski bogate zajednice srećnih i pomirenih ljudi“, zaključio je Mandić.

Podsjetimo, ranije je iz Opštine Nikšić saopšteno da su predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić govorili na svečanoj akademiji povodom otvaranja manifestacije „Mart — mjesec srpskog jezika i književnosti“, koju je organizovao Studijski program za srpski jezik i južnoslovenske književnosti u amfiteatru Filološkog fakulteta u Nikšiću.

“Želim da čestitam mjesec mart — mjesec srpskog jezika i književnosti i da zahvalim na prilici i časti da se na ovoj manifestaciji obratim u ime Opštine Nikšić, koja je teritorijalno najveća jedinica lokalne samouprave na svijetu u kojoj se većinski govori srpski jezik. Odajem priznanje Studijskom programu za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, profesorima i studentima, koji su svjedočili jednu dublju istinu od one koja se može naći u knjigama, a to je zlatna nit trajanja našeg naroda i srpskog jezika u Crnoj Gori. Nije bilo lako u prethodnom periodu svjedočiti tu istinu, ali činjenica da ste uspjeli da opstanete govori i o tome da žrtva profesora Nikšićke gimnazije, koji su ustali u odbranu imena srpskog jezika, nije bila uzaludna”, kazao je Kovačević.

Zato je, kako je rako, danas situacija nešto lakša, “ali srpski jezik u institucijama sistema i aktima ove države nema mjesto koje mu pripada”.

“Tako da je Crna Gora jedina država čiji službeni jezik nije onaj na kojem je donesena deklaracija o njenoj nezavisnosti 2006. godine. Ostaju još mnogi zadaci pred nama, a činjenica da danas obilježavamo mart kao mjesec srpskog jezika i književnosti govori u prilog tome da se stanje popravilo i da ćemo ga i dalje popravljati, u skladu sa voljom građana i sa kontinuitetom srpskog jezika kao jezika većine u Crnoj Gori“, poručio je Kovačević.

Mandić je kazao da je njegova misija i cilj da svako dijete koje je danas rođeno, bez obzira na to da li odrasta uz srpski ili neki drugi jezik, osjeća da je ravnopravan građanin ove zemlje.

“To je put kojim naša zemlja, u duhu pomirenja i međusobnog razumijevanja, može sigurno i odlučno koračati naprijed, ka budućnosti zasnovanoj na ljudskom i demokratskom napretku. Vjerujem da ćemo zajedničkim naporom uspjeti da ostvarimo taj cilj i da će Crna Gora u vremenu koje dolazi biti primjer stabilne, složne i ekonomski snažne zajednice zadovoljnih i pomirenih ljudi“, naveo je Mandić.

Na svečanosti su govorili i dekan Filološkog fakulteta, prof. dr Igor Lakić, rukovodilac Studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnost, doc. dr Jelena Gazdić, i doc. dr Goran Radonjić.

Upriličen je i prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su nastupili učenici Muzičke škole „Dara Čokorilo“.

Šćepanović: Sutkinja mi rekla da su navodi o bjekstvu Medenice “čaršijske priče”

Ivanović se sastao s Mitropolitom Joanikijem: Uloga vjerskih zajednica u evropskim integracijama

admin
-
0
Ivanović se sastao s Mitropolitom Joanikijem: Uloga vjerskih zajednica u evropskim integracijama

Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović sastao se s Mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, razgovarajući o prednostima pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i planu da se pregovarački proces završi do kraja godine, uz naglasak na ulogu vjerskih zajednica u evropskim integracijama.

On je na svom profilu na društvenoj mreži iks (X) podijelio svoje utiske o sastanku i istakao važnost uloge vjerskih zajednica u podršci evropskim integracijama Crne Gore.

„Susreo sam se danas s Mitropolitom crnogorsko-primorskim g. Joanikijem, s kojim sam razgovarao o prednostima pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i namjeri da se pregovarački proces završi do kraja ove godine. Evropska integracija je pitanje od važnosti za cjelokupno društvo i sve njegove činioce, među kojima vjerske zajednice imaju značajnu ulogu“, poručio je Ivanović.

Šćepanović: Sutkinja mi rekla da su navodi o bjekstvu Medenice “čaršijske priče”

Ministar dijaspore Azemović: Hrvatska snažan oslonac Crnoj Gori na putu ka EU

admin
-
0
Ministar dijaspore Azemović: Hrvatska snažan oslonac Crnoj Gori na putu ka EU

Savez Crnogoraca Hrvatske organizovao je 28. februara u Zagrebu, u Kancelariji Evropskog parlamenta, diskusiju na temu “Hrvatska i Crna Gora jučer, danas i sjutra”, saopštili su iz Ministarstva dijaspore.

Kako navode, događaju je prisustvovao ministar dijaspore Crne Gore Mirsad Azemović sa saradnicima.

Azemović se kako dodaju, zahvalio organizatorima na pozivu ističući da takvi događaji dodatno unapređuju odnos između Crne Gore i Hrvatske.

“O odnosima Crne Gore i Hrvatske možemo govoriti afirmativno, imajući u vidu kontinuiranu i sadržajnu saradnju između dvije države, zasnovanu na međusobnom uvažavanju, dobrosusjedskim odnosima i zajedničkim evropskim vrijednostima”, istakao je Azemović.

Dodao je da je Hrvatska za Crnu Goru pouzdan partner i snažan oslonac u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

“Njeno iskustvo u pregovaračkom procesu, kao i kontinuirana ekspertska i institucionalna podrška, od velikog su značaja za uspješno sprovođenje reformi i ispunjavanje obaveza na evropskom putu. Zajedničko članstvo u EU biće povod za dodatno osnaživanje državnih odnosa kroz politički dijalog, pojačanu ekonomsku razmjenu, kao i partnerstvo u okviru evropskih i regionalnih inicijativa, kazao je Azemović.

Azemović je poručio dijaspori u Hrvatskoj da će u Ministarstvu dijaspore i u narednom periodu imati pouzdanog partnera i snažnu institucionalnu podršku.

Naglasio je da će kako dodaju, Ministarstvo nastaviti da unapređuje saradnju sa iseljeništvom, jača veze sa maticom i pruža konkretne programe podrške od značaja za očuvanje identiteta, kulture i ekonomskog povezivanja.

U uvodnom obraćanju predsjednik Saveza Crnogoraca u Hrvatskoj Ljubo Radović, naglasio je duboku isprepletenost kulturnih, istorijskih i prijateljskih veza između crnogorskog i hrvatskog naroda, ističući da su ti odnosi kroz vjekove građeni na međusobnom poštovanju i bliskosti.

Radović je takođe izrazio zadovoljstvo i ponos činjenicom da Crnogorci koji žive u Hrvatskoj uživaju status ravnopravnih građana države koja dosljedno čuva i njeguje sopstvenu istoriju, kulturno nasljeđe i nacionalni identitet.

Na skupu su govorili renomirani crnogorski književnik Milorad Mijo Popović i Tomislav Sokol, hrvatski europarlamentarac, član Hrvatske demokratske zajednice, pravnik s doktoratom iz evropskog prava i docent na fakultetu. U toku trajanja diskusije upućene su snažne poruke ohrabrenja Crnoj Gori u susret daljem građenju evropske budućnosti, uz potvrdu podrške njenom reformskom i integracionom procesu. Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol, najavio je nastavak podrške Crnoj Gori na njenom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”, zaključuje se u saopštenju.

Šćepanović: Sutkinja mi rekla da su navodi o bjekstvu Medenice “čaršijske priče”

Milatović zakazao hitan sastanak zbog situacije na Bliskom istoku

admin
-
0
Milatović zakazao hitan sastanak zbog situacije na Bliskom istoku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za 9. mart u 11 sati, a imajući u vidu da predsjednik Vlade Milojko Spajić nije u zemlji ove sedmice.

Iz Kabineta Predsjednika podsjećaju da sjednica nije završena, te da je predsjednik države, u svojstvu predsjedavajućeg Savjeta, u više navrata inicirao njen nastavak, predlažući termine 30. decembra 2025. godine, 19. januara, 2. i 9. februara.

Naglašavaju da dalja odlaganja nijesu prihvatljiva, imajući u vidu, kako navode, značaj tačaka dnevnog reda.

„Dnevni red biće dopunjen informacijom o novonastaloj situaciji na Bliskom istoku i njenim bezbjednosnim i spoljnopolitičkim implikacijama po Crnu Goru. Dodatno, predsjednik je inicirao održavanje hitnog informativnog sastanka nadležnih institucija u srijedu, 4. marta, radi razmjene ključnih informacija i preliminarne koordinacije u svjetlu aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku“, navodi se u saopštenu.

Na sastanak su pozvani: predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar odbrane Dragan Krapović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i direktor ANB-a Ivica Janović.

„Očekuje se puna institucionalna odgovornost svih nadležnih aktera, kako bi se obezbijedilo stabilno i koordinisano funkcionisanje u složenim međunarodnim okolnostima“, zaključili su u saopštenju.

Podsjetimo, treći je dan napada na Bliskom istoku koji su počeli američko-izraelskim napadom na Iran u kojima je ubijeno istaknuto rukovodstvo Irana uključujući ajatolaha Alija Hamneija.

Uslijedili su iranski napadi širom zemalja Zaliva gdje Sjedinjene Države imaju baze.

U Kuvajtu je srušeno nekoliko američkih borbenih aviona. BBC prenosi navode američke vojske da se radi o „očiglednim incidentima“. 

U znak odmazde za napad Hezbolaha na Izrael, izraelska vojska napala je Liban pri čemu je poginula 31 osoba. Najmanje 149 osoba je povrijeđeno.

Iranski Crveni polumjesec kaže da je do sada 555 osoba poginulo u napadima u Iranu.

Nastavljaju se napadi Izraela na Teheran, ali i napadi Irana širom Bliskog istoka. Eksplozije su zabilježene u Bahreinu, Dubaiju, dok je u Saudijskoj  Arabiji pogođena naftna rafinerija. U napadu iranskim dronovima „šehid“ pogođena je britanska baza na Kipru.

Britansko ministarstvo saopštilo da premještaju članove porodica iz baze u alternativni smještaj.

Šćepanović: Sutkinja mi rekla da su navodi o bjekstvu Medenice “čaršijske priče”

Afirmacija borca protiv Crne Gore: Bivši konzul u Njujorku prisustvovao otvaranju ulice Ali-paše Šabanagića u tom gradu

admin
-
0
Afirmacija borca protiv Crne Gore: Bivši konzul u Njujorku prisustvovao otvaranju ulice Ali-paše Šabanagića u tom gradu

Ali-paša predvodio oružani otpor protiv ulaska Plava i Gusinja u sastav Crne Gore, učestvovao i u drugoj vojnoj Omer-paše Latasa 1862. godine, kaže istoričar Nikola Zečević

Omeragić na Fejsbuku napisao da je otvaranjem ulice Ali-paše u Njujorku “ukazana velika čast Crnoj Gori”

Doskorašnji konzul nije odgovorio da li je korektno da državni službenik prisustvuje otvaranju ulice čovjeku koji se borio protiv Crne Gore, iz Ministarstva vanjskih poslova oćutali pitanje da li dijele Omeragićev stav

Potez doskorašnjeg konzula Crne Gore u Njujorku Adela Omeragića – da svojim prisustvom na ceremoniji otvaranja ulice Ali-paše Šabanagića u tom američkom gradu, afirmiše ličnost vojskovođe koji je kroz istoriju činio sve da Plav i Gusinje ne postanu dio crnogorske države – najblaže rečeno djeluje čudno i teško objašnjivo.

To je “Vijestima” kazao istoričar Nikola Zečević, komentarišući Omeragićevu prošlonedjeljnu objavu na društvenim mrežama, u kojoj je naveo da je otvaranjem ulice Ali-paše u Njujorku “ukazana velika čast Crnoj Gori”.

Omeragić, koji je prekjuče saopštio da je podnio ostavku na poziciju crnogorskog konzula u Njujorku, a da politički angažman nastavlja kao poslanik Bošnjačke stranke (BS), je 22. februara na Fejsbuku napisao da je “u srcu” njujorškog kvarta Astorije, svečano otvorena ulica Ali-paše Šabanagića Gusinjskog, koja, prema njegovim riječima, predstavlja simbol trajne veze između naše dijaspore i domovine Crne Gore.

“Imao sam čast da zajedno sa kolegama prisustvujem ovoj svečanosti, gdje je ukazano veliko priznanje Crnoj Gori, posebno Gusinju i Plavu, čiji su ljudi decenijama gradili mostove prijateljstva, rada i zajedništva u Sjedinjenim Američkim Državama. Ime Ali-paše Šabanagića ostaje trajno upisano u jednoj od najživljih zajednica Njujorka – kao podsjetnik na naše korijene, identitet i doprinos plavsko-gusinjske zajednice američkom društvu”, piše u objavi.

Naveo je da su “ponosni na naše ljude u dijaspori, na njihovu istrajnost i uspjehe, i na činjenicu da se ime jednog velikana iz naše istorije danas nalazi na mapi Njujorka”.

Omeragić nije odgovorio na pitanje “Vijesti” da li smatra da je korektno da državni službenik prisustvuje otvaranju ulice čovjeku koji se u više navrata borio protiv Crne Gore, dok su iz Ministarstva vanjskih poslova, kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), oćutali pitanje redakcije da li je stav doskorašnjeg konzula i zvaničan stav Ministarstva.

Zečević: Šabanagić bio proosmanski prvak

Zečević je kazao listu da je Ali-beg Šabanagić, poznat i kao Ali-paša Gusinjski, predvodio oružani otpor sprovođenju odluka Berlinskog kongresa iz 1878. godine, prema kojima su Plav i Gusinje trebali da uđu u sastav Crne Gore. Navodi da se vrhunac tog otpora ispoljio tokom Boja kod Novšića (Nokšića) u decembru 1879, kad su Ali-pašine proosmanske snage porazile crnogorske trupe pod komandom vojvode Marka Miljanova, koje su nastojale da uspostave kontrolu nad plavsko-gusinjskim krajem.

“Sukobi su nastavljeni i mjesec dana kasnije, u Murini, nakon čega je uslijedilo povlačenje crnogorskih snaga. Ishod tog otpora bio je politički dvojak – umjesto Plava i Gusinja, Crna Gora je tek u novembru 1880, kao kompenzaciju, dobila Ulcinj, dok su Plav i Gusinje ostali u sastavu Osmanskog carstva, odnosno Pećkog sandžaka, koji je potom povjeren na upravu – upravo Šabanagiću”, objašnjava on.

Velji rat, koji je Crna Gora vodila s Osmanskim carstvom od 1876. do 1878. prethodio je Berlinskom kongresu, na kom je priznata formalna nezavisnost Crne Gore, a država je dobila značajno teritorijalno proširenje – u njen sastav ušli su Nikšić, Kolašin, Spuž, Podgorica, Žabljak, Bar… Plav i Gusinje postali su dio Crne Gore 1912, po okončanju Prvog balkanskog rata.

Zečević podsjeća da je Šabanagić, pritom, bio jedna od važnijih ličnosti Prizrenske lige, naročito u okviru tzv. gusinjske kaze.

“Njegovo suprotstavljanje crnogorskom prodoru nije bilo ograničeno samo na krizu izazvanu odlukama Berlinskog kongresa – on se s crnogorskom vojskom sukobljavao i ranije, tokom druge Omer-pašine vojne 1862. godine”, kaže sagovornik.

Omer-paša Latas je 1862. predvodio sveobuhvatnu tursku ofanzivu na Crnu Goru, zbog podrške Cetinja hercegovačkim ustanicima.

Istoričar ukazuje da se Šabanagićevo protivljenje pripajanju Plava i Gusinja Crnoj Gori uklapalo u ranu programsku orijentaciju Prizrenske lige, čiji je inicijalni cilj, prema Zečevićevim riječima, bio očuvanje teritorijalne cjelovitosti Osmanskog carstva, uz nastojanje da se spriječi pripajanje krajeva s dominantno muslimanskim stanovništvom okolnim hrišćanskim državama.

Prizrenska liga bila je albanska politička i nacionalna organizacija koja je djelovala od juna 1878. do aprila 1881. Osnovana je kao direktna reakcija na odluke Berlinskog kongresa s ciljem da spriječi podjelu teritorija naseljenih Albancima između susjednih država i da se izbori za ujedinjenje četiri osmanska vilajeta u jednu autonomnu albansku jedinicu unutar Osmanskog carstva.

Iako je prvobitno imala podršku turskih vlasti, pokret je ugušen silom 1881, nakon što su zahtjevi prerasli u otvorenu borbu za nezavisnost.

Zečević ocjenjuje da je Ali-pašu vjerovatno najpreciznije razumjeti kao lokalnog proosmanskog prvaka i vojnog organizatora, “koji je branio vlastiti zavičaj, lokalno muslimansko stanovništvo, kao i politički poredak u kojem je djelovao”.

“Posmatrano iz tog ugla, nema sumnje da Šabanagić predstavlja značajnu istorijsku ličnost za plavsko-gusinjski kraj. Ipak, činjenica da je dosljedno i uporno djelovao protiv uključivanja tog prostora u sastav Crne Gore otežava da se, bez ozbiljnih ograda, tretira kao nekakav domovinski simbol Crne Gore”, podvlači on.

U tom smislu, Zečević ističe da Omeragić “nesumnjivo ima puno pravo” da, kao privatno lice, afirmiše Šabanagićev zavičajni značaj.

“Međutim, ukoliko to čini u svojstvu crnogorskog konzula, odnosno predstavnika države, onda se otvara legitimno pitanje političke i simboličke primjerenosti afirmacije ličnosti koja je istorijski činila sve da Plav i Gusinje nikada ne postanu dio Crne Gore i koja se toj mogućnosti otvoreno protivila i u konačnici suprotstavila oružjem. Najblaže rečeno, takav postupak djeluje čudno i teško objašnjivo”, poentirao je on.

Omeragić „mijenja način služenja državi“

Omeragić je prekjuče saopštio da je podnio ostavku na poziciju crnogorskog konzula u Njujorku, te da će svoj politički angažman nastaviti kao poslanik BS-a.

Poslaničko mjesto te partije u parlamentu ostalo je upražnjeno nakon ostavke Admira Adrovića krajem prošle godine.

“Služiti državi Crnoj Gori i njenim građanima je čast – bez obzira na poziciju s koje to činimo. Period koji sam proveo u Njujorku kao konzul Crne Gore dodatno me je uvjerio koliko je važno snažno i dostojanstveno zastupati interese naše države i naših ljudi, u zemlji i inostranstvu”, napisao je Omeragić u objavi na Fejsbuku.

Zahvalio je ministru vanjskih poslova i lideru BS-a Ervinu Ibrahimoviću na povjerenju i prilici da bude dio diplomatskog tima Crne Gore, rekavši da “to povjerenje nosi kao obavezu da i dalje radi principijelno, odgovorno i posvećeno”.

“Zahvaljujem se i našoj dijaspori u Njujorku i širom SAD na otvorenoj i konstruktivnoj saradnji. Njihova posvećenost očuvanju veza s Crnom Gorom, kao i spremnost da doprinesu njenom razvoju, predstavljaju snažan oslonac našoj državi. Bilo mi je zadovoljstvo da zajedno radimo na jačanju tih veza i unapređenju komunikacije”, dodao je.

Omeragić je poručio da je odlučan da u parlamentu bude “snažan glas politike ravnopravnosti, multietničkog sklada i evropskog puta Crne Gore”.

“Ne mijenjam služenje državi – mijenjam način na koji ću joj služiti. Posebna mi je čast što ću kao poslanik… biti tamo gdje se donose odluke koje određuju život ljudi i pravac države… U ovaj mandat ulazim bez kalkulacija i s jednim ciljem: da budem dostupan, principijelan i beskompromisno posvećen ravnopravnosti, dijalogu i evropskom putu Crne Gore”, naveo je on.

“Vijesti” su krajem januara pisale da će se Omeragić vratiti u državu na zahtjev BS-a, kako bi popunio upražnjeno poslaničko mjesto te partije u parlamentu. Izvor redakcije iz BS-a tada je tvrdio da zbog navodnih frakcija u toj stranci, Ibrahimović želi da upražnjeno mjesto, nakon ostavke Adrovića, popuni Omeragić, a ne Irfan Husović, koji je bio sljedeći na listi.

Inicijativa bošnjačke dijaspore Njujorka

Ali-paša Šabanagić dobio je ulicu u Njujorku zahvaljujući inicijativi tamošnje bošnjačke dijaspore.

Inicijativu su pokrenule “Bošnjakinje Njujorka” u ime organizacije “Kolektivan rad sestara”, čija je izvršna direktorica Zara Kandić.

Kandić je sredinom janurara saopštila portalu “CGDijaspora” da je proces od pokretanja inicijative do njenog usvajanja trajao osam mjeseci.

“Proces je zahtijevao mnogo strpljenja, razgovora i papira, ali ništa nije bilo uzalud. Danas, nakon svega, osjećam zahvalnost, ponos i veliku odgovornost jer ovo nije kraj, nego početak”, navela je Kandić.

Šćepanović: Sutkinja mi rekla da su navodi o bjekstvu Medenice “čaršijske priče”

Šćepanović: Sutkinja mi rekla da su navodi o bjekstvu Medenice “čaršijske priče”

admin
-
0
Šćepanović: Sutkinja mi rekla da su navodi o bjekstvu Medenice “čaršijske priče”

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je ciljano tumačio zakon i pravo u metu.

“Oni koji nijesu ciljano tumačili zakon danas nijesu ovdje da se suoče sa pravnom argumentacijom”, istakao je Šćepanović.

Zato traži da Sudski savjet pokrene disciplinski postupak, odnosno preduzme etičke mjere i radnje u odnosu na predsjednika Višeg suda zbog javno izgovorene riječi.

“Kojom prilikom je u javnoj emisiji utvrdio da meni treba zabraniti da tumačim pravo i pravne norme”, kazao je Šćepanović.

Ponavlja da kršenje mjera nadzora ne predstavlja krivično djelo.

“Miloš Medenica je prekršio mjeru nadzora i pobjegao neefikasnim zakonskim rješenjima”, istakao je Šaranović.

Kazao je da se Miloš Medenica obraća preko određenih pr članova organizovanih kriminalnih grupa, preko određenih kriminalnih struktura bivšeg kartela policijske strukture koji mu to kreiraju.

“Blizu smo da lociramo i te sajtove. Nije bitno je li Miloš Medenica AI ili ne. Zvanična digitalna forenzika pokazuje da je ono vještaška inteligencija. Vidjeli ste kao je zaboravio da čita, ono što mu je napisao stručnu terminologiju određeni karteli iz policijsko obavještajnog sektora koji su procesuirani”, naveo je Šćepanović.

Kazao je da je u svim kontrolama Miloš Medenica bio u mjestu stanovanja.

“Ukoliko je postojao procesni rizik i bezbjednosna smetanja koja bi ukazivala da će pobjeći, sud je mogao da odmah donese nalog policiji da invazivno postupa i 24-no posmatra Medenicu. Svako dalje postupanje policije bi bilo suprotno svim sistemskim zakonima. Policija neće da radi u sivoj zoni”, kazao je Šćepanović.

Acu Đukanoviću određen pritvor do 30 dana
1...185186187...2.445Page 186 of 2.445