TRESLO I NA NAŠEM PRIMORJU
Rano jutros zemljotres jačine oko četiri stepena po Rihteru pogodio je podučje Dubrovnika.
Kako javlja Evropsko-mediteranski seizmološki centar EMSC, zemljotres se dogodio u 5:54 sati, a bio je jačine 4,1 po Richterovoj skali.
Epicentar zemljotresa je bio u moru, oko 7 kilometara od Dubrovnika.
Zemljotres se osjetio i na crnogorskom primorju, a za sada nema informacija o eventualnoj materijalnoj šteti.
Nepoštovanje sudskih presuda ukloliko je do toga došlo, zaista je neprihvatljivo, kazao je u emisiji “Načisto” na TV Vijesti, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komentarišući odluku Sudskog savjeta RTCG-a o reizboru za generalnog direktora Javnog servisa izabere Borisa Raonića.
Komentarišući navode da je Raonić reizabran uprkos činjenici da je sud odlučio da je 2021. njegov izbor bio nezakonit jer je bio u konfliktu interesa, Milatović je rekao da ukoliko se to desilo na taj način “mislim da je to neprihvaljivo”.
“Ukoliko je došlo do nepoštovanja pravosnažne sudske presude, to je neprihvatljiva stvar. Ne želim da pređem pristojnost miješanja u nezavisnost uređivačke politike Javnog servisa…”, rekao je Milatović.
“Kome ću dati mandat zavisiće i od tužilačke odluke u aferi Do Kvon”
O slučaju uhapšenog “kralja kriptovaluta” Do Kvona i navodnoj povezanosti sa Pokretom Evropa sad i njihovim liderom Milojkom Spajićem, Milatović je rekao da ima povjerenje u Spajića da je ono što je rekao javnosti istinito. Rekao je da će odluka kome će dati mandat za sastav nove vlade zavisiti i od tužilačke odluke u slučaju afere Do Kvon.
“Sa Spajićem imam periodičnu komunikaciju”
Sa Spajićem ima, kaže, periodičnu komunikaciju.
“Trenutno je meni prioritet obavljanje pozicije predsjednika Crne Gore. Razmišljao sam o tome da zamrznem funkcije u PES. Zamrzavanje funkcije nije predviđeno po statutu PES-a, pa sam odlučio da de fakto zamrznem poziciju neučestvovanjem u parlamentarnoj kampanji, ne dogovorranju nove vlade”, istakao je Milatović.
“Moramo se naučiti praksi da ja i gospodin Spajić različito mislimo”
Predsjednik Crne Gore poručio je da se moramo naučiti demokratskoj praksi.
“Moramo se naučiti praksi da ja i gospodin Spajić različito mislimo. Ili da od 24 poslanika na listi PES-a, imate različite ljude koji različito misle. Zbog toga će vjerovatno u narednom periodu uloga šefa poslaničkog kluba biti takva da uz konsultacije usmjerava, brani itd određeno mišljenje kako bi taj pokret imao neke zajedničke stavove”, rekao je Milatovć.
“Od šest savjetnika, tri sam imenovao iz konkursa”
Milatović je kazao da je za savjetnike u kabinetu “imenovao šest profesionalaca” koji, ukazao je, nisu članovi PES-a.
“Na taj način sam pokazao novu praksu. Napravio sam javni poziv gdje sam želio da pozovem ljude da se prijave. Moji saradnici su prošli kroz listu prijavljenih i od hiljadu i nešto prijavljenih veliki broj je profesija koje po sistematizaciji ne odgovaraju profilima potrebama Predsjedništva. Od šest savjetnika koje sam imenovao, tri sam imenovao iz konkursa i pokazao jedan način dodatne transparentnosti”, rekao je on.
O pozivu šefu NATO-a da posjeti Crnu Goru i odaju počast nevino stradalim žrtvama iz 1999.: “Stoltenberg prvo bio malo zatečen”
Milatović je ranije pozvao generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, ističući da bi posjeta “mogla biti prilika da se zajednički oda počast nevino stradalim žrtvama iz 1999. godine”. Na pitanje kako je na poziv reagovao generalni sekretar NATO-a, Milatović odgovara da je Stoltenberg bio”prvo malo zatečen”, ali mislim da je dobro odreagovao.
“Rekao je da će sa svojim timom razmisliti o tome. Na meni je bilo da to iznesem kao predlog”, kazao je predsjednik Crne Gore.
To što bi neko želio da prigrabi više vlasti nego što mu je narod dao, nije dobro, poručio je Mandić.
Svi su se složili da bi nova većina trebalo da ima Vladu koja ima široku podršku u skupštini. Vjerujem da ćemo sjesti i razgovarati, nismo jedni drugima nepoznati- rekao je lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
On vjeruje da može doći do dogovara.
– Ono što vam je dao narod, treba da se pretoči u konkretnu vlast da bi ono što smo obećali ljudima pokušali da realizujemo- poručio je on.
Mandić je kazao da ima komunikaciju sa PES-om, ali da se oni ne mogu nazvati razgovorima.
– Čujem da neki drugi pričaju, i treba. Nama danas najviše drže predavanje oni koju su sve vrijeme podržavali DPS, kao Bošnjačka stranka- rekao je Mandić.
On je kazao da ZBCG ima istorijat sa kolegama iz Evrope sad što je kako kaže preduslov za formiranje Vlade.
– Ne dajem sebi za pravo da bilo koga eliminišem iz pregovara ili Vlade, ali ne pristajem na to da oni koji su podržavali DPS drže nama neka predavanja. Treba otvoreno da komuniciramo, da izbjegnemo teške riječi i sagledamo vlastite postupke- rekao je Mandić.
– To što bi neko želio da prigrabi više vlasti nego što mu je narod dao, nije dobro- poručio je Mandić.
Dok mi trpimo posljedice neznanja i neodgovornosti aktuelne većine, naše komšije ubiraju plodove članstva u EU, ocijenio je potpredsjednik DPS-a, Ivan Vuković.
Vuković je u objavi na tviteru ukazao na današnju izjavu šefice delegacije EU Oane Kristine Pope koja je kazala da je “proces nazadovanja u EU integracijama krenuo od 30. avgusta 2020., kada su političari pogrešnim i oponentnim strategijama unazadili Crnu Goru na njenom evropskom putu”. Sa druge strane, Vuković je ukazao na vijesti iz našeg komšiluka – Hrvatske, gdje je objavljeno da je ta zemlja u 10 godina članstva u EU povukla 10,7 milijardi eura iz evropskih fondova.
“Dok mi trpimo posljedice nerada, neznanja i neodgovornosti aktuelne vladajuće većine prema državnim i nacionalnim interesima – uključujući i ‘nazadovanje Crne Gore na evropskom putu’ (O. C. Popa) – naše komšije ubiraju plodove članstva u EU”, naveo je Vuković na Tviteru.
Dok mi trpimo posljedice nerada, neznanja i neodgovornosti aktuelne vladajuće većine prema državnim i nacionalnim interesima – uključujući i ‘nazadovanje Crne Gore na evropskom putu’ (O. C. Popa) – naše komšije ubiraju plodove članstva u EU 👇 pic.twitter.com/A58jTxKLtU
— Ivan Vukovic (@pg_citizen) June 29, 2023
Košarkaši Partizana i Crvene zvezde igraće i naredne sezone u Evroligi, odlučeno je danas na sednici Borda najkvalitetnijeg evropskog klupskog takmičenja. Od sledeće sezone igraće se i plej-in turnir, po uzoru na NBA ligu.
Partizan je izborio plasman u Evroligu, pošto je osvojio regionalnu ABA ligu, dok je Crvena zvezda dobila pozivnicu za učešće u ovom takmičenju.
The previous season was the most competitive one in league history…
𝗟𝗘𝗧'𝗦 𝗥𝗨𝗡 𝗜𝗧 𝗕𝗔𝗖𝗞 🔁
The confirmed teams for the 2023-24 EuroLeague season👀 pic.twitter.com/DJp34B7cDv
— Turkish Airlines EuroLeague (@EuroLeague) June 29, 2023
Iz Evrolige je saopšteno da će naredne sezone igrati svih 18 klubova, koji su i prošle sezone igrali u ovom takmičenju.
U Evroligi će naredne sezone pored beogradskih klubova igrati Barselona, Real, Baskonija, Olimpijakos, Panatinaikos, Makabi, Efes, Fenerbahče, Olimpija Milano, Žalgiris, Bajern, Asvel, Alba, Monako, Virtus i Valensija.
Sastav timova koji će učestvovati u elitnom takmičenju ostao je isti, ali ipak ima promena u sistemu takmičenja.
🚨𝗣𝗹𝗮𝘆-𝗜𝗻 𝗖𝗼𝗻𝗳𝗶𝗿𝗺𝗲𝗱🚨
Here is everything you need to know about the new Play-In format for the 2023-24 Season ⤵️ pic.twitter.com/U1vJq1FjJC
— Turkish Airlines EuroLeague (@EuroLeague) June 29, 2023
Naime, od naredne sezone Evroliga uvodi plej-in turnir, po uzoru na NBA ligu.
To praktično znači da prvih šest ekipa iz ligaškog dela takmičenja idu direktno u plej-of, dok će ekipe od sedmog do desetog mesta razigravati međusobo i boriti se za preostala dva mesta u doigravanju.
Da podsetimo, Crvena zvezda je ove sezone ligaški deo takmičenja završila na desetom mestu, dok je Partizan u četvrtfinalu poražen od madridskog Reala sa 3:2 u seriji.
U saobraćajnoj nezgodi koja se oko 18:40 sati dogodila na Bulevaru dinastije Petrovića u Baru povrijeđen je motociklista Đ.R. (26) iz Podgorice.
„Do udesa je došlo kada je vozilo marke ‘Opel’, kojim je upravljala S.M. (45) iz Norveške, oborilo motocikl. Motociklista je zadobio povrede i transportovan je u Opštu bolnicu Bar“, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.
Okolnosti nezgode biće poznate nakon izviđaja.
Vlada ponovo izabrala Orhana Hodžića za člana Odbora direktora ToMontenegra iako nacionalna aviokompanija direktno poslovno sarađuje sa njegovim firmama
Da li firme Oki Air Montenegro, Beograd i Ljubljana, koje za potrebe ToMontenegra, pružaju takozvane zemaljske usluge odnosno prodaju avio karte i mjere prtljag, imaju u najmanju ruku problematičan ugovor sa nacionalnim avioprevoznikom budući da je njihov vlasnik Orhan Hodžić istovremeno i član Odbora direktora državne kompanije danas iz ToMontenegra Televizija Vijesti nije dobila odgovor.
„Da li je To Montenegro prije produženja ugovora sa kompanijama ‘Oki Air’ tražio mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije o tome da li je Orhan Hodžić u konfliktu interesa, kao i da li su kompanije ‘Oki Air’ izmirile obaveze prema ‘To Montenegro’ za prethodni period koji je istekao 31. maja“, pitanje je koje je Televizija Vijesti uputila kompaniji ToMontenegro.
Hodžićeve firme nacionalnoj avio kompaniji ove usluge pružaju od od juna 2021. kada je osnovan ToMontenegro ali sporan odnos počinje u septembru 2022. kada je vlasnik Oki Air-a prvi put izabran u Odbor direktora.
„Vijesti“ su danas objavile da je direktor ToMontenegra Mark Anžur nedavno potpisao nove ugovore sa Hodžićevim firmama iako su dva člana Odbora direktora Vukadin Stojanović i Mirko Škerović više puta u proteklih šest mjeseci upozoravali na mogući konflikt interesa. Stojanović se ovim povodom Anžuru obratio i prije pet dana, nakon čega su on i Škerović smijenjeni. Vlada u tehničkom mandatu na čelu sa Dritanom Abazovićem izabrala je novi Odbor u kom su tri dosadašnja člana – predsjednik Pavle Ljesar, Orhan Hodžić i Suad Đelović, a novi su advokat Danilo Marković i inženjer drumskog saobraćaja Mersad Mujević.
Ni u reagovanju koje su danas poslali svim medijima Pr sektor ToMontengra ne odgovara na pitanja o problematičnim ugovorima Hodžićevih firmi sa državnom kompanijom, već smijenjene članove Odbora direktora Stojanovića i Škerovića naziva frustriranim i lažnim uzbunjivačima javnosti koji bi, kako navode, da nijesu imali lični interes – ovo pitanje aktuelizovali kao članovi Odbora direktora ToMontenegro, a ne sada. Stojanović, međutim, kaže da je ovo samo jedna u nizu zloupotreba na koje kontinuirano ukazuje u firmi.
„Ovo je samo vrh ledenog brijega, u nizu marifetluka koji se dešavaju. Na isto ukazujem već mjesecima. Od decembra prošle godine na razne načine govorim i sad smo došli u situaciju da dokazujemo da li nam član odbora direktora u kontinuitetu krši zakon o sprečavanju korupcije“, kazao je za Televiziju VijestiStojanović.
Iz Agencije za sprečavanje korupcije kratko su potvrdili za TV Vijesti da utvrđuju da li je javni funkcioner Orhan Hodžić prekršio odredbe Zakona o sprječavanju korupcije koje se odnose na mogući sukob interesa, ali pošto je kako su kazali postupak povjerljive prirode ostali smo uskraćeni za detalje.
Stojanović smatra da Hodžić u kontinuitetu krši zakon.
„Shodno članu 8, Hodžić je morao Vladi da ukaže da je u potencijalnom sukobu interesa i traži mišljenje ASK-a, što on nije uradio. Dalje, lica na koja je prenio upravljačka prava, ASK mora da bude oprezna jer dokumentacija koju dobije možda neće biti potpuna, jer je bilo nekog prenosa vlasništva tokom maja ove godine“, rekao je Stojanović.
Stojanović upozorava i da Hodžićeva privatna firma novac od usluga koje pruža putnicima a koji pripada ToMontenegru u produženom trajanju ne prijavljuje i da je ta suma po njegovom mišljenju dostigla 200 hiljada eura. On je prethodnog vršioca dužnosti direktora Sašu Radovića upozorio da je analiza opravdanosti pokazala da je isplativo da ta državna kompanija otvori poslovnicu na podgoričkom aerodromu i direktno od putnika naplaćuje karte i druge naknade a ne preko posrednika „Oki Air“, što je Odbor direktora odbacio bez obrazloženja.
U prostorijama Sekretarijata za sport danas je održan žrijeb za predstojeće Opštinske sportsko-rekreativne igre „Berane 2023“, koje počinju sjutra i traju do nedjelje.
Za učešće na igrama prijavilo se 11 poslovnih organizacija, koje će se takmičiti u basketu 3×3, malom fudbalu, šahu, streljaštvu, pikadu i vuči konopca.
Sportsko-rekreativne igre počinju sjutra, u 16 časova, takmičenjem u šahu, u bifeu Gradskog stadiona.
Iz Sekretarijata za sport je saopšteno da takmičenja u malom fudbalu i basketu 3×3 počinju u subotu, u 11 časova. Nadmetanje u streljaštvu biće održano na strelištu SK „Berane“.
Sva finalna takmičenja na programu su u nedjelju, 2. jula, počev od 16 časova.
Takmičenje u pikadu biće održano na terasi bifea Gradskog stadiona, a odmjeravanje snaga u vuči konopca na atletskoj stazi pomenutog fudbalskog zdanja.
Nakon završetka takmičenja, uručenje pehara pobjednicima po sportskim disciplinama i sveukupnim pobjednicima igara biće obavljeno u bifeu na stadionu.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavila je podatke o tome kako su predsjednički kandidati, njih sedam, trošili novac u kampanji. Podaci pokazuju da su troškovi za kampanju kandidata Andrije Mandića i Alekse Bečića bili za oko 470.000 eura, odnosno 380.000 eura veći od prihoda. Na drugoj strani predsjednički kandidat Jovan Radulović iz državnog budžeta je za kampanju dobio 25.272 eura, dok je prikazao troškove od samo 485 eura, pokazuju podaci MANS-a.
MANS je objavio finansijske profile svih predsjedničkih kandidata i to po izvoru prihoda, vrsti troškova i ključnim dobavljačima.
Iz analize MANS-a proizilazi da je predsjednički kandidat Milo Đukanović imao prihode u kampanji od oko 512.000 eura, dok su mu troškovi bili oko 523.000 eura. Đukanović je iz budžeta dobio oko 298.000 dok su mu ostatak novca donirala fizička i pravna lica.
Doskorašnji predsjednik 🇲🇪, @DjukanovicCG je tokom protekle kampanje na reklamu potrošio preko 300.000 eura. Kako su izgledali ostali troškovi možete vidjeti na posebnoj stranici naše portala #ČistaKampanja
👉https://t.co/ZVLAE7kEiq pic.twitter.com/gpIxIQqXxR— NVOMANS (@nvomans) June 29, 2023
Predsjednički kandidat Aleksa Bečić u kampanji je imao prihode od oko 157.000 eura, dok su mu troškovi bili 537.000 eura, navodi MANS. Bečić je za kampanju iz državnog budžeta dobio oko 65.400 eura, ostatak su donacije i sopstvena sredstva.
Aktuelni predsjednik države Jakov Milatović za kampanju je dobio ukupno 372.900 eura, od toga iz državne kase oko 338.000, dok su mu troškovi bili skoro na tom nivou (372.535).
📢 Na posebnoj stranici našeg portala #ČistaKampanja možete pogledati detaljne informacije o tome kako je aktuelni Predsjednik @JakovMilatovic trošio novac tokom predizborne kampanje.
👉https://t.co/EqKayYAjAr pic.twitter.com/H9pG5GfBT5— NVOMANS (@nvomans) June 29, 2023
Prihodi predsjedničkog kandidata Andrije Mandića iznosili su skoro 143.000 eura, dok je u kampanji potrošio 616.000 eura, navodi MANS.
Mandić je za kampanju iz državnog budžeta dobio oko 95.000 eura, dok ostatak prihoda čine donacije.
Draginji Vuksanović Stanković prihodi i troškovi u kampanji su bili skoro ujednačeni i iznosili su oko 56.500 eura. Ona je iz budžeta dobila oko 36.600 eura i 20.000 od donacija pravnih lica.
Predsjednički kandidat Goran Danilović je u kampanji dobio oko 37.000 eura (iz budžeta 25.272 eura), dok je potrošio skoro 29.000 eura.
Kandidat za predsjednika Jovan Radulović iz državnog budžeta je za kampanju dobio 25.272 eura, nije imao donacija od fizičkih i pravnih lica, dok je od tog iznosa za kampanju potrošio 485 eura, pokazuju podaci MANS-a.
Mogu da poručim da smo spremni da odgovorimo na svaki postizborni scenario, ali svi treba da znaju, ako dosad nisu shvatili, da bez naše koalicije nema stabilne vlade, rekao je Knežević
Spremni smo da razgovaramo sa Pokretom Evropa sad, kao listom koja je dobila najviše glasova, ali uz puno poštovanje demokratskih standarda i principa, a to znači – ne tražimo ništa što nam ne pripada, ali i ne pristajemo ni na manje od onog što smo dobili na izborima, rekao je Milan Knežević, nosilac liste „Za budućnost Crne Gore“ za „Dan“.
– Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ se još 11. juna, nakon preliminarne objave rezultata, jasno odredila prema potencijalnim koalicionim partnerima, ali i bilo kakvom pokušaju ideološkog i nacionalnog prevaspitavanja kakve smo imali prilike da vidimo nakon 30. avgusta. Još jednom želim potencirati da nema stabilne vlade bez učešća koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u njoj, i da bi Vlada koja nije formirana na suštinskoj volji građana trajala najduže pola godine – rekao je Knežević.
Knežević ističe da do sada nijesu vodili ni formalne ni neformalne pregovore sa Pokretom Evropa sad.
„PODRŠKA KOJU SMO DOBILI OD GRAĐANA JE NAŠ NAJVEĆI KAPITAL, ODGOVORNOST I OBAVEZA KOJU NE ŽELIMO NI NA JEDAN NAČIN DA OBEZVRIJEDIMO“ – KAZAO JE KNEŽEVIĆ
– Dosad nismo vodili ni formalne ni neformalne pregovore sa PES-om, ali ono što mogu garantovati jeste da nećemo pregovarati sa ambasadama niti neformalnim centrima moći u Crnoj Gori i van nje. Podrška koju smo dobili od građana je naš najveći kapital, odgovornost i obaveza koju ne želimo ni na jedan način da obezvrijedimo – kazao je Knežević.
Istakao je da je na ovim izborima projekcija bila da koalicija „Za budućnost Crne Gore“ osvoji ispod deset odsto podrške glasača, a da tzv. centristički blok sa manjinama dobije dvije trećine podrške u parlamentu.
Zvanični pregovori nakon konačnih rezultata
Kako je za „Dan“ potvrđeno, nezvanični pregovori oko formiranja vlade su počeli. I Bošnjačka stranka i Demokrate su zainteresovani za mjesto predsjednika Skupštine, dok će mandatar, to jeste premijer najvjerovatnije biti lider pokreta Evropa sad Milojko Spajić.
Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić kazao je nakon izbora da neće pregovarati s Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom (GP) URA, a da je otvoren za razgovor sa koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG). On je rekao i da su njegovom pokretu, koji je dobio najviše glasova na izborima, Demokrate i partije manje brojnih naroda prioritetni partneri. Iako su nezvanični u toku, zvanični pregovori neće početi dok se ne proglase konačni rezultati izbora.
Državna izborna komisija (DIK) saopštila je prije tri dana da se nijesu stekli zakonski uslovi za proglašenje konačnih rezultata parlamentarnih izbora održanih 11. juna, jer još traju rokovi za izjavljivanje prigovora DIK-u i žalbi Ustavnom sudu.
– Pošto se taj scenario nije realizovao, na žalost mnogih u Crnoj Gori i djelovima međunarodne zajednice, sad je više nego jasno da rezultati izbora pokazuju da može svako sa svakim i niko ni sa kim. Mi smo jasno saopštili da smo spremni da razgovaramo sa PES-om kao listom koja je dobila najviše glasova, ali uz puno poštovanje demokratskih standarda i principa. A to znači, ne tražimo ništa što nam ne pripada, ali i ne pristajemo ni na manje od onog što smo dobili na izborima. Prošlo je vrijeme kad su se nad našom koalicijom sprovodili eksperimenti i ustanovljavala nova pravila mimo demokratskih standarda i principa poznatih u Evropi i svijetu. Zato i mogu da poručim da smo spremni da odgovorimo na svaki postizborni scenario, ali svi treba da znaju, ako dosad nisu shvatili, da bez naše koalicije nema stabilne vlade – kazao je Knežević.