Home Blog Page 1853

Medojević: Afere „Klap“ i „Vardar“ ja sam razotkrio

0

Uslov da ponuđač mora imati određeni sertifikat, a imajući saznanje da taj sertifikat ima samo jedna firma je jasan indikator da je organizator javne nabavke dogovorio posao sa unaprijed izabranom firmom, navodi on.

– Da se u ovom slučaju radilo o sertifikatu bez kojeg firme ponuđaču ne bi mogle izvesti taj posao, ali očigledno da se ovde ne radi o takvoj vrsti sertifikata. Onda bi to značilo da samo jedna firma na svijetu može da izvodi ove radove i da je upravo ta firma jedina do sada izrađivala sisteme za prečišćavanje voda – navodi Medojević.

Uvrštavanje nekih specifičnih uslova u kriterijume za izbor najboljeg ponuđača, koje može da ispuni samo jedna firma pretvara javni tender u direktni pogodbu i odmah otvara pitanje ugovorene cijene i njene opravdanosti, poručuje on.

– Posebno što u konzorcijumu učestvuje i podgorička firma „Fidija“ koja je osuđena za organizovani kriminal i utaju poreza i pranje novca u aferi „Klap“ i „Vardar“ koju sam ja razotkrio, uz pomoć zviždača Dejana Lakića. Firme koje su osuđene za organizovani kriminal, utaju poreza i pranje para ne bi smjele učestvovati u sistemu javnih nabavki – navodi Medojević.

Nabavke trajakata za „Morsko dobro“ i posao prečišćavanja vode u Pljevljima su školski primjeri namještenih tendera sa visokom stepenom rizika od korupcije i ugradnje državnih funkcionera i službenika u ove poslove. To uvijek znači i veće cijene za korupcionašku proviziju i veća šteta za poreske obveznike i državu. Nemam dilemu da ovakve tendere treba poništiti kao nezakonite i da protiv svih odgovornih SDT treba da otvori istragu.

– U međuvremenu, potrebno je donijeti novi zakon o javnim nabavkama koje treba centralizovati, sa posebnom pažnjom na situacije iz prakse koje su ukazale na mehanizme kojima obveznici sistema javnih nabavki izvrću ruglu samo smisao i ciljeva zakona i koriste ga za sklapanje štetnih korupcionaških poslova – poručuje Medojević.

Erdogan o novom spaljivanju Kurana u Švedskoj kao prepreci ulasku u NATO

0

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan osudio je protest u Švedskoj na kojem je spaljena sveta knjiga muslimana Kuran, nagovijestivši da će taj čin biti još jedna prepreka kandidaturi te zemlje za članstvo u NATO-u.

Tokom obraćanja članovima njegove Partije pravde i razvoja, Erdogan je izjednačio „one koji su dozvolili zločin“ sa onima koji su ga počinili.

„Na kraju ćemo naučiti zapadne spomenike oholosti da vrijeđanje svetih vrijednosti muslimana nije sloboda misli“, kazao je Erdogan.

Švedska policija je odobrila protest ispred džamije u centru Stokholma, pozivajući se na slobodu govora, nakon što je sud poništio raniju policijsku zabranu sličnog skupa na kojem je spaljen Kuran.

Erdogan je nagovijestio da Turska nije spremna da odustane od primjedbi kojima sprječava ulazak Švedske u NATO.

„Iznosićemo našu reakciju na najsnažniji mogući način sve dok ne bude zajedničkog napora u borbi protiv neprijatelja islama, kao i protiv terorističkih organizacija“, naveo je Erdogan.

Švedska je podnijela zahtev za ulazak u NATO prošle godine, pošto je Rusija napala Ukrajinu, ali se suočila sa oštrim stavom Ankare koja optužuje švedske vlasti da su previše blage prema antiislamskim demonstracijama i prema organizacijama aktivnim u Turskoj, koje smatra terorističkim.

Zbog toga je Švedska nedavno izmijenila zakone iz oblasti borbe protiv terorizma, ali joj Turska zamjera što pristalice tih organizacija i dalje mogu slobodno da organizuju demonstracije, da regrutuju članove i da legalno stiču finansijska sredstva.

Paklica cigareta od sjutra skuplja 10, kilogram slatkiša za 60 centi

0

Izmjene zakona o akcizama usvojene u februaru ove godine sjutra stupaju na snagu, a uticaće na povećanje cijena paklice cigareta za oko deset centi, kilograma slatkiša za oko 60 centi, povećanje cijena plastike za jednokratnu upotrebu, kao i smanjenja akciza na gorivo za poljoprivrednike, ribare, dio registrovanih prevoznika,…

Dopunama zakona izmijenjen je kalendar akciza za duvanske proizvode, kako bi se u 2025. godini ispunila direktiva Evropske unije da ukupna akciza (specifična i proporcionalna) na cigarete ne može biti manja od 90 eura na hiljadu cigareta, što je 1,8 eura na paklicu.

Ovom izmjenom je ubrzan kalendar pa ona povećanja koje je trebalo da stupe naredne godine, počinju sada od 1. jula.

Od sjutra specifična akciza se povećava sa 47,5 na 49 eura na hiljadu komada, dok se proporcionalna povećava na 24,4 odsto od maloprodajne cijene. Akciza ulazi u obračun PDV-a, pa se maloprodajna cijena uvećava i za taj iznos.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” ova usklađivanja uticati na povećanje cijena za oko deset centi po paklici, zavisno od vrste i proizvođača. “Vijesti” saznaju da nisu svi trgovci duvanskim proizvodima donijeli odluke o povećanju cijena, ali da će to uraditi narednih dana.

Prema predloženom kalendaru, akcize na cigarete će se postepeno povećavati i 1. januara i 1. jula 2024. godine, kao i 1. januara 2025. godine.

“Na ovaj način, nakon punih 14 godina, obezbijediće se i potpuna usklađenost visine akcize sa minimumom koji je propisan Direktivom Savjeta 2011/64/EU od 21. juna 2011. o strukturi i stopama akcize koje se primjenjuju na prerađeni duvan, a kojom je propisano da ukupna akciza (specifična i proporcionalna), za ovaj akcizni proizvod iznosi 90 eura za 1000 komada, odnosno ukupno akcizno opterećenje ne smije biti ispod 60% maloprodajne cijene cigareta”, navedeno je iz Ministarstva finansija.

Na snagu sjutra stupa i član kojim se na proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladoled uvodi akciza od 0,5 eura. Kako akciza ulazi u obračun PDV-a od 21 odsto ukupno, povećanje bi iznosilo 60,5 centi, ali trgovci zbog svojih troškova mogu i dodatno povećati. Uvođenje akciza na slatkiše je takođe jedna od obaveza iz postupka pristupanja Evropskoj uniji.

Od sjutra važe i akciza od 0,4 eura po kilogramu proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu. To se odnosi na plastične čaše, jednokratni pribor za hranu od plastike i slično. Akciza se ne plaća na proizvode od plastike koji se koriste kao ambalaža u industriji hrane i pića i za upotrebu u medicinske svrhe.

Za male registrovane proizvođače alkohole, koji godišnje proizvode do 1.500 litara čistog alkohola, uvodi se povoljnost da za hektolitar (100 litara) čistog alkohola plaćaju akcizu od 300 eura, dok za ostale važi iznos od 1.250 eura.

Akciza se neće plaćati na mineralna goriva koja se upotrebljavaju kao gorivo za pogon poljoprivrednih mašina na registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima.

Usvojenim izmjenama koje stupaju na snagu pravo na povraćaj plaćene akcize na goriva može da ostvari pravno lice i preduzetnik koji obavlja djelatnost linijskog prevoza putnika u drumskom saobracaju.

AMSCG: Povoljni uslovi za vožnju

0

Iz AMS-a su apelovali na vozače da vožnju prilagode saobraćajnim uslovima i izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.

Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu i vozilima za prevoz opasnih materija, na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.

Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.

Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije saobraćaj će biti obustavljen od osam sati i 30 minuta 11 sati i 30 minuta, od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta, i od 20 sati i 30 minuta do pola sata poslije ponoći.

U tunelima Sozina i Raš će, zbog zamjene adaptivne rasvjete, vozila saobraćati jednom trakon naizmjenično.

Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na lokalitetu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Draćenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.

Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na magistralnom putu M-3 Šćepan Polje – Danilovgrad promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog asfaltiranja.

Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.

Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.

Zbog sanacije klizišta, na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara-Mojkovac u mjestu Gojakovići saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Mrdović: Svi se trude da od države uzmu što više

0

“Prosto je nevjerovatno da se svi trude da uzmu što više od države…Vi se trudite da od države uzmete što više i nema odgovornost”, kazala je Mrdović, komentarišući brojne slučajeve potrošnje državnog novca u energetskim kompanijama, javnim preduzećima, ali i na lokalnom novou.

Ona kaže da su nosioci vlasti nakon avgusta 2020. nastavili sa lošim praksama prethodnika.

“U javnim kompanijama trude se da iskoriste sve što mogu”, kazala je Mrdović i dodala da su to stare prakse, ali da sada nema volje da se tome stane na kraj.

“Rekla bih da se u konkretnim slučajevima jasno vidi da nema odgovornosti od onih koji su nosioci javnih funcija ili javnih preduzeća”, navela je Mrdović.

„Neprihvaljivo je da u ovoj državi postoji oko 4.500 službenih vozila, to su podaci MUP-a, a ja smatram da je ta brojka i veća. I to je samo jedan dio beneficija koje oni imaju“

Nedopustivo je, kaže ona, da rukovodioci energetskih kompanija, koji već imaju plate od nekoliko hiljada eura koriste i biznis kartice, a da već imaju i službena vozila, varijabile, 13. plate.

“To su neke prakse koje bi trebalo da budu prošlost, ali nažalost nijesu već se nastavljaju i na gubitku smo svi mi”, kazala je Mrdović.

Kaže i da je biznis kartice u državnim preduzećima i javnoj upravi potrebno ukinuti i da ne vidi razlog zbog kojeg bi čelnici nekih kompanija imali te beneficije.

“Kompanija može da ima jednu ili dvije te kartice, a ne da svaki rukovodilac ima biznis karticu u džepu i da može da troši na račun kompanije. Vlada je vlasnik tih kompanija, odnosno građani, onda to treba kroz propise regulisati i ograničiti”, navela je Mrdović.

Kaže i da su svi slučajevi potrošnje javnog novca o kojima se pisalo prethodnih dana samo vrh ledenog brijega. Bilo bi kaže ona zanimljivo da vidimo ko sve ima biznis kartice u javnim preduzećima, mimo energetskih kompanija, ali i u preduzećima na lokalnom novou.

“Bilo bi zanimljivo da vidimo koliko biznis kartica imamo u lokalnoj i javnoj upravi i kako se tu troši dodatno novac”, kazala je Mrdović.

Pored toga, kako dodaje i u Skupštini, Vladi, sekretijatima, direkcijama, agencijama, direkcije agecije moguće je da postoji ogroman broj biznis kartica.

Mrdović je navela i da je EPCG najzatvorenija kompanija od koje ne dobijaju odgovore na brojna pitanja.

“Zatvorenija je danas EPCG u odnosu na vrijeme kada je njom rukovodio kadar DPS-a. Dok su oni bili od njih ste nešto mogli da dobijete, a danas vi od EPCG bukvalno ni na kašičicu ne možete dobiti informacije. Kad god ne date informacije znači da nešto krijete”, zaključila je Mrdović.

Danas 59. sjednica Vlade

0

Vlada Crne Gore će danas održati 59. sjednicu koja je zakazana za 11 sati.

Nakon sjednice biće objavljeno saopštenje za javnost.

Sjednicu pratite uživo na portalu Najnovije.me.

Teška saobraćajna nesreća kod Kruševca, tri osobe poginule

0

Tri osobe su poginule u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak uveče dogodila na Bruskom putu, na izlazu iz Kruševca.

Nesreća se dogodila nešto posle 23 sata, a poginule osobe su bile u istom automobilu, javio je RTS.

Vozač iz drugog automobila prebačen je u urgentni centar Opšte bolnice u Kruševcu.

Na lice mesta izašlo je više vatrogasnih i policijskih vozila, kao i hitna pomoć.

Milatović: Stoltenberg kazao da će razmisliti da se pokloni žrtvama iz 1999.

0

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je sinoć da je generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenbera pozvao da dođe u Crnu Gori i da oda počast nevino stradalim žrtvama iz 1999. godine.

“Bio je malo zatečen, ali je dobro odreagovao i kazao da će sa svojim timom razmisliti o tome”, rekao je Milatović. 

Podsjetio je da je njegova prva zvanična posjeta kao predsjednika bila Briselu i da je tako pokazao šta je prioritet njega kao predsjednika i nada se buduće vlade.

“Prioritet broj dva je normalizacija dobrosusjedskih odnosa. Odnosi između Srbije i Crne Gore u prethodnom periodu nijesu bili dobri… Sa Srbijom želim da normalizujem odnose”, rekao je Milatović, koji je bio večeras gost Petra Komnenića, autora emisije “Načisto”.

Ljetovanje u Crnoj Gori privilegija bogatih

0

Ako se uzmu u obzir cijene smještaja na Crnogorskom primorju prema podacima popularnog sajta Booking.com, one su uveliko porasle u odnosu na prošlu godinu, pa je prosječnoj četvoročlanoj porodici samo za smještaj potrebno da izdvoji od par stotina do čak par hiljada eura

Turistička sezona je u jeku i većina crnogorskih građana vjerovatno planira odlazak na ljetovanje. Poznato je da je većina turističkih destinacija u inostranstvu nedostupna prosječnom crnogorskom građaninu, ali i Crnogorsko primorje polako postaje destinacija koju je teško priuštiti.

Naime, ako se uzmu u obzir cijene smještaja na našem primorju prema podacima popularnog sajta Booking.com, uočava se da su one uveliko porasle u odnosu na prošlu godinu, pa je prosječnoj četvoročlanoj porodici samo za smještaj potrebno da izdvoji od par stotina do čak par hiljada eura, u zavisnosti od lokacije i blizine plaže.

Prema poslednjim podacima Monstata, prosječna zarada u našoj državi došla je do 793 eura, ali veliki broj građana i dalje prima znatno niže zarade.

Primjera radi, četvoročlana porodica za sedmodnevni odmor u Ulcinju u julu treba da izdvoji najmanje 200 eura za smještaj (inače, najskuplji smještaj u najjužnijem crnogorskom gradu ide i do 3.500 eura). Kada se na to dodaju cijene hrane i plažnog mobilijara, troškovi znatno rastu. Situacija je slična i u obližnjem Baru, gdje je najjeftiniji smještaj za četvoročlanu porodicu nešto iznad 200 eura, dok je najskuplji, odnosno luksuzniji smještaj, koji uključuje i korišćenje privatnog bazena, blizu 4.000 eura za sedam dana. Za sedmodnevni boravak i smještaj u metropoli crnogorskog turizma, Budvi, potrebno je izdvojiti znatno veće iznose, a najjeftinija varijanta košta između 300 i 350 eura, ali je takav smještaj od plaže udaljen i po nekoliko kilometara. Među skupljim, odnosno luksuznijim varijantama u ovom gradu ističu se ponude smještaja za koji treba platiti od 3.500 pa do nepunih 8.000 eura.

Kada je riječ o ljetovanju u Tivtu, najjeftiniji smještaj košta oko 280 eura, ali je od plaže udaljen čak osam kilometara. Za luksuzniji smještaj u ovom bokeškom gradu treba izdvojiti i do nekoliko hiljada eura (od 1.500 pa do četiri i pet hiljada), a najskuplja varijanta košta čak 10.000 eura. Obližnji Kotor znatno je skuplji. Sedmodnevni boravak u ovom gradu nemoguće je priuštiti ispod 400 eura, dok se luksuzniji smještaj može iznajmiti po cijeni od nekoliko hiljada eura do nepunih 9.000 eura, a najskuplja varijanta premašuje iznos od 11.000 eura. U najvećem bokeškom gradu, Herceg Novom, najjeftiniji smještaj košta nešto iznad 300 eura, a za nešto luksuzniji i moru bliži smještaj potrebno je izdvojiti između 1.000 i čak 25.000 eura.

Situacija nije značajno bolja ni na sjeveru, pa je za odmor na planini, u nekom od poznatih planinskih centara poput Žabljaka ili Kolašina, potrebno izdvojiti znatna sredstva. Najjeftiniji smještaj za sedam dana u varoši podno Durmitora košta blizu 300 eura, a dostupni su i oni za čije je iznajmljivanje potrebno i više od 1.200 eura. Najjeftiniji smještaj u Kolašinu je oko 300 eura, a najskuplji prelazi iznos od 1.500 eura.

Danas sunčano i toplo, do 32 stepena

0

Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni

 U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temeratura iznosiće 32 stepena.

Kako je saopšteno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, ujutru po kotlinama kratkotrajno magla, a poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti.

Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 21 do 32 stepena.