Home Blog Page 183

Stiglo preko 10.000 zahtjeva radnika drvoprerade, isplata u ratama?

0

U Skupštinskoj proceduri su izmjene i dopune Zakona o obeštećenju bivših radnika drvoprerađivačke i šumarske industrije koji očekuju isplatu po 12 hiljada eura. Rok za obradu preko 10 hiljada zahtjeva je kratak te inicijatori traže prolongiranje do 1. aprila, i isplatu u pet rata, od kojih je Ministarstvo finansija dužno da prvu isplati u ovoj godini.

U Ministarstvu poljoprivrede pristiglo je oko 10,5 hiljada zahtjeva za finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke industrije. Obrađeno je preko 5 hiljada. Predlagači zakona to nijesu očekivali. Sa velikim poslom obrade suočile su se nadležne službe Ministarstva, kazao je za naš radio vršilac dužnosti direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Vlado Šćepanović.

„Pokušavamo ispraviti dugogodišnju nepravdu prema ljudima koji su radili u ekstremno teškim uslovima. Iskoristio bih ovu priliku da zamolim podnosioce zahtjeva da imaju razumijevanja, jer ovo nije proces koji se može završiti u kratkom roku“, istakao je.

Kako se propisani rok za obradu zahtjeva ne može ispoštovati, a nedostaje i sredstava u budžetu za namirenje cjelokupnih obaveza, inicirane su izmjene Zakona o obeštećenju bivših radnika drvoprerađivačke industrije.

Taj novac se mora isplatiti, kazao je jedan od inicijatora izmjena zakona, poslanik Demokrata Nikola Rovčanin.

„Predloženo je da se rok za obradu zahtjeva pomjeri do 1. aprila, kako bi ljudi i službenici mogli da odrade svoj dio posla. Kada obeštećeni radnici dobiju pravosnažno rješenje, onda je obaveza Ministarstva finansija da, u skladu sa mogućnostima, a najviše u pet polugodišnjih rata, izvrši isplatu obaveza. To znači da, kada Ministarstvo do 1. aprila riješi sve zahtjeve koji su opravdani, prva rata mora biti uplaćena u ovoj godini. Zatim, sljedeće godine, još dvije rate“, istakao je on.

Kako će Ministarstvo finansija raspodijeliti obaveze, to je do njih, rekao je Rovčanin, uvjeren da su poslanici uradili što je trebalo.

„Mi smo svoj dio posla završili. Zakon je usvojen i nastala je pravna obaveza prema državi. Uz puno razumijevanje finansijskog stanja i opterećenja Ministarstva poljoprivrede, realno je da se produži rok za obradu zahtjeva do 1. aprila i realno da se ostavi prostor Ministarstvu finansija da isplati“, kazao je Rovčanin.

Podsjećamo da se 2021. godine krenulo sa obeštećenjem grupe radnika metaloprerađivačke industrije.

Međutim, nije bilo sistemskog rješenja za ostale, pa je na inicijativu poslanika usvojen zakon za drvoprerađivače. Sada takva rješenja očekuju i u drugim djelatnostima.

Građanski pokret URA, sa čime je saglasan i Rovčanin, traži da se donese zakon i obeštete svi bivši radnici privrednih društava u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, a koja su otišla u stečaj.

Danas pretežno sunčano, popodne naoblačenje

0

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost tokom dana, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 15 stepeni.

Na sjeveru sjutra pretežno sunčano. Ujutru u nižim predjelima mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 8 stepeni.

U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost, uglavnom poslijepodne. Vjetar slab, promjenljiv, duž obale sjeveroistočni i istočni, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan. Temperatura do 15 stepeni.

More sjutra umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, istočni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

U južnim oblastima u srijedu i četvrtak pretežno oblačno s uslovima za kišu povremeno. Vjetar i preksjutra slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno pojačan, istočni i sjeveroistočni. U četvrtak uglavnom slab. Temperatura u srijedu u padu, a u četvrtak u porastu.

U centralnim oblastima u srijedu i četvrtak pretežno oblačno. Biće uslova za slabu kišu povremeno. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv. Temperatura u srijedu u padu, a u četvrtak toplije.

Na sjeveru u srijedu i četvrtak pretežno oblačno, uz uslove za mjestimično slabe padavine. Vjetar slab, promjenljiv.     

(VIDEO) Ovo nije viđeno decenijama: Vanredno stanje na Kamčatki, sniježni nanosi preko dva i po metra

0

Uslovi na putevima u glavnom gradu Kamčatke, Petropavlovsku-Kamčatskom, i dalje je izuzetno opasno nakon što je prošle nedjelje niz snažnih zimskih oluja pogodio poluostrvo na Dalekom istoku, donoseći snažnu kombinaciju snega, leda i vjetra, saopštili su zvaničnici danas, dok se nastavljaju napori da se ovaj udaljeni region Rusije vrati u normalu, piše Moskovski tajms (The Moscow Times), a prenosi Danas.rs.

“Situacija na gradskim putevima je kritična“, rekao je guverner Kamčatke Vladimir Solodov na vanrednom sastanku. “Postavio sam rok do 21. januara da svi glavni putevi budu očišćeni i da se uspostavi redovan saobraćaj“, prenijele su RIA Novosti.

Gradske vlasti proglasile su vanredno stanje u Petropavlovsku-Kamčatskom u četvrtak nakon što su dvojica starijih muškaraca poginula pod snihegom koji se obrušio.

Gradonačelnik je za njihovu smrt prebacio krivicu na kompanije za nekretnine, tvrdeći da nijesu na vrijeme uklonile snijeg.

Prošle nedjelje nekoliko sistema niskog pritiska, formiranih u Ohoškom moru, koje se nalazi uz obalu sjevernog Japana, prešlo je preko Kamčatke i drugih djelova ruskog Dalekog istoka, donoseći jake vjetrove i obilne sniježne padavine.

Meteorolozi kažu da nivo snežnih padavina na Kamčatki od početka januara nije viđen otkako se bilježe podaci, prije pola vijeka.

U decembru je u Petropavlovsku-Kamčatskom palo tri puta više snijega od prosjeka za taj mjesec, dok je u periodu od 1. do 16. januara zabilježeno oko 150 odsto više snijega nego što je prosječno za taj period. Prosječna visina snijega u gradu dostigla je 170 centimetara dok su nanosi u nekim djelovima grada prelazili 2,5 metra.

“Posljednji put kada smo vidjeli nešto slično bilo je prije više od 50 godina, početkom 1970-ih“, rekla je Vera Poljakova, direktorka Kamčatskog hidrometeorološkog centra.

“Ovi uslovi su izuzetno rijetki kada se gleda moderni period posmatranja.“

Guverner Solodov naredio je da se škole u Petropavlovsku-Kamčatskom otvore što je prije moguće. Takođe je rekao gradskim zvaničnicima da ručno prate kretanje snabdijevanja hranom i gorivom dok se ne proglasi potpuni oporavak.

Solodov je upozorio da ledenice koje vise sa krovova zgrada i dalje predstavljaju opasnost za prolaznike, dok je Poljakova rekla da je dugotrajno sniježenje stvorilo lokalni rizik od lavina u brojnim stambenim oblastima.

Jakšić-Stojanović: Imaćemo bazu svih nostrifikovanih diploma

0

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović kazala je da taj resor planira kreiranje baze svih nostrifikovanih diploma, što će poboljšati evidenciju.

Lažne diplome kompromituju obrazovni sistem, i multisektorskom saradnjom ovo pitanje mora biti riješeno.

– Minisarstvo je intenziviralo rad kad je u pitanju prijavljivanje slučajeva gdje postoji osnov sumnje da su diplome lažne. Tužilaštvo nema obavezu da nas informiše o ishodu, ali vidimo iz medija da imamo prve zatvorske kazne koje se odnose na proces stavljanja u promet neistinite obrazovne isprave. MPNI je izmijenilo zakonsku regulativu kako bismo stekli bolju osnovu za intenzivnije bavljenje ovim problemom. Nadam se da ćemo uspjeti poslati poruku da je riječ o radnjama koje kompromitiju obrazovni sistem – istakla je Jakšić Stojanović u razgovoru za TVCG.

Pohvalila je incijativu Univerziteta Crne Gore (UCG) koji obajvljuje registar diploma koje su stečene u prethodnih pet decenija.

– I moj resor planira da napravi bazu svih nostrifikovanih diploma i proces nostrifikacije će se realizovati elektronskim putem, pa ćemo imati mnogo bolju evidenciju. Do sada nijesmo imali nikavu bazu kada su u pitanju nostrifikovane dilome, i nadamo se da će nam baza biti od značaja – kaže ministarka, prenosi portal RTCG.

Podsjeća da je obustavljeno priznavanje diploma sa određenih visokih ustanova u regionu.

– Postoje oblasti koje su posebno osjetljive, poput medicine i prosvjete, gdje se ne smije dozvoliti prisustvo lažnih diploma -istakla je ministarka prosvjete, nauke i inovacija.

Govoreći o inicijativi za produženje zimskog raspusta, ministarka kaže da je škola danas počela. 

– Nastava je počela, procijenili smo da ne bi bilo dobro da se produži zimski raspust – kazala je.

Kako je navela, sve kreće regularno.

– Mislim da su djeca imala vremena ovih sedam dana da provedu vrijeme na snijegu. Škole mogu organizovati neke dodatne aktvnosti u saradnji roditelja i uprava škola – istakla je Jakšić-Stojanović. 

Vukićević: Preispitati ko je dozvolio ugradnju cijevi na putu Berane – Kolašin

0

A ministarka saobraćaja Maja Vukićević apelovala je na nadležne da preispitaju ko je vlasnicima malih hidroelektrana 2013. dozvolio da se u trup državnog puta Berane-Kolašin, preko Jelovice, ugrade cijevi, zbog čijeg je pucanja početkom godine bio obustavljen saobraćaj. Ministarka je za TVCG najavila da bi bulevar od Tivta do Jaza trebalo da bude završen do 31. maja. U prvoj polovini godine, kako kaže, trebalo bi da počnu i pripremni radovi na drugoj dionici auto-puta od Mateševa do Andrijevice.

Nevrijeme na početku godine zbog kojeg se urušio put Berane – Kolašin na dionici ispod podvožnjaka kod Lubnica, iznova je aktuelizovano pitanje odgovornosti i narušavanja javnog interesa prilikom izgradnje te saobraćajnice, kaže ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

„Dionica na kojoj je došlo do pucanja cijevi izgrađena je prije pet godina. a cijevi su u sam trup puta ugrađivani u period od 2013. do 2019. godine. Dakle, radi se o cijevima za male hidroelektrane i koliko sam informisana, dakle, to jeste sve papirološki pokriveno, ali onog gdje ja postavljam pitanje je da li je taj ko je dao dozvolu da se to radi ugrozio javni interes i mislim da je to za ispitivanje“, kaže ona.
Ministarka kaže da je odron na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac u mjestu Sokolovina saniran poslije praznika, ali da se tim pravcem i dalje otežano saobraća.

„Izvođač radova je konstantno prisutan na terenu i uz njihov nadzor se može prolaziti tim putnim pravcima, ali kažem, biće sigurno potrebno još nešto od dodatnih radova kako bi se put u potpunosti sanirao i bio bezbjedan za saobraćaj“, istakla je.

Brojni drugi radovi uticali su na prolongiranje završetka bulevara od Tivta do Jaza. Prvobitni rok, 16. januar, prije nekoliko dana produžen je, kaže ministarka, do 31. maja.

„Očigledno nije bio adekvatno pripremljen što je za analizu ali sada je imperativ da se ovaj projekat završi do početka sezone i očekujem da će tako i biti“, navodi.

Kada je u pitanju izgradnja najvažnijeg infrastrukturnog projekta, druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, ministarka očekuje da će pripremni radovi početi u prvoj polovini godine.

„Mi očekujemo da uskoro potpišeno ugovor krajem ovog mjeseca ili početkom narednog nakon čega će izvođač biti uveden u pripremne radove .Paralelno sa tim gradiće se i glavni projekat“, kazala je.

Ministarka kaže da su zlonamjerne prozivke dijela opozicije na račun resora na čijem je čelu zbog blokada saobraćaja građana Zete.

„Ministarstvo saobraćaja nema nikakvu nadležnost kada su u pitanju blokade puteva, već je to u nadležnosti Uprave policije. Dakle, njima se prijavljuju skupovi i njihova je dalje nadležnost vezana za sve blokade saobraćaja. Ja sam i toliko prošle godine više puta apelovala na svoje kolege i na samoj Vladi da moramo nešto učiniti po tom pitanju. Naravno, ne mislim na nikakvu represiju, ono na šta pozivam jeste razgovor sa građanima“, kaže ona.

A, građani su zbog nezadovoljstva iz više razloga tokom prošle godine 400 puta blokirali saobraćajnice.

(VIDEO) Impresivni Đoković upisao stotu pobjedu na Australijan openu

0

Novak Đoković nije imao problema u prvom kolu Australijan opena – na turniru koji je u karijeri osvajao 10 puta, srpski teniser je krenuo sigurnom pobjedom nad Pedrom Martinezom.

Rekorder po broju grend slem titula dominirao je čitavim tokom susreta i poslije tačno dva sata igre slavio sa 6:3, 6:2 i 6:2.

Iako Martinez nije nov na ATP turu, ovo je bio njihov prvi međusobni duel, međutim razlika u kvalitetu bila je očigledna sve vrijeme…

Čak 49 vinera upisao je najbolji svih vremena i u velikom stilu upisao jubilarnu stotu pobjedu u Melburnu. Špancu nije dopustio nijednu brejk šansu.

I u narednom kolu Đoković će za rivala imati igrača s kojim dosad nije imao priliku da odmjeri snage.

U pitanju je 23-godišnji Italijan Frančesko Maestreli, koji je ranije danas nakon maratona eliminisao Francuza Terensa Atmana.

Mujović: Nema selektivnosti i privilegovanih, rušenje ograde DG Arene da se ne politizuje

0

Prohodnost kanala Mareza javni je interes i njegova funcionalnost ima jako značajan uticaj na mještane nekoliko podgoričkih naselja, u prvom redu Mareze, Tološa, u Donjoj i Gornjoj Gorici, kao i na sve stanovnike Podgorice koje se snabdijevaju vodom sa vodoizvorišta Mareza, saopštio je za RTCG gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

On je poručio da privilegovanih nema i neće ih biti.

„Svjedoci smo da više od dvadeset godina ovaj kanal trpi zaista vrlo intenzivne atake nelegalne gradnje i ove posljednje poplave koje su desile u Podgorici, na neki način su ogolile stvarnost i prosto poslale poruku koliko je situacija alarmantna“, naglasio je Mujović.

Rekao je da su preduzete hitne mjere.

„S tim u vezi, mi smo preduzeli hitne mjere uklanjanja svih objekata koji se nalaze u kanalu Mareze, i ova današnja aktivnost i današnja akcija jedino se mogu posmatrati u sklopu i kao dio korpusa tih preduzetnih aktivnosti. Želio bih i zamolio bih javnost da se ova situacija i današnja aktivnost ne politizuju, ovdje se želi poslati jedna i vrlo jasna poruka – da će se zakon i red u ovom gradu poštovati, da nema selektivnosti, da nema privilegovanih, da nema velikih i malih imena, da nema onih od kojih se treba sklanjati ili zazirat. Zakon je isti za sve, i jednostavno, javni interes je iznad svih i iznad svega“, kazao je Mujović.

Podsjetimo, počelo je rušenje betonske ograde stadiona DG arene u Donjoj Gorici. Simpatizeri FK Podgorica, njih oko 30, okupili su se jutros ispred DG Arene pokušavajući da spriječe najavljeno rušenje ograde i reflektora koji je izgrađen na kanalu Mareze. Rušenje reflektora planirano je za srijedu.

Kanal Mareze, koji je godinama van funkcije, na nekoliko mjesta je zatrpan, a ustanovljeno je da su u njemu ukopani jedan od reflektora i betonska ograda na „DG areni“.

Zbog toga je Uprava za inspekcijske poslove naložila da se u najkraćem roku uklone reflektor i ograda.

Početku rušenja dijela DG Arene prethodio je mirni protest nezadovoljnih građana, mahom djece koja treniraju na stadionu, njihovih roditelja i trenera koji su mašinama bili prepriječili put ne dozvoljavajući im prolaz.

Biznismen Tomislav Tomo Čelebić, poslovni partner počasnog predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, predložio je nadležnima da se kanal Mareze izmjesti i da se ne ruši dio njegovog stadiona DG arena.

Predlog Čelebića uključuje plan da se kanal u jednom dijelu probije na parceli u vlasništvu Vlade Crne Gore, kojom upravlja Univerzitet Crne Gore.

Plivanje za Časni krst u više gradova

0

Tradicionalno bogojavljensko plivanje za Časni krst danas je bilo upriličeno u više gradova širom Crne Gore.

Radonjić prvi do krsta u Tivtu

Srednjoškolac Miloš Radonjić iz Tivta, nekadašnji vaterpolista mlađih kategorija u kotorskom VK “Primorac”, pobjednik je ovogodišnjeg Bogojavljenskog plivanja za časni krst u Tivtu, pišu Vijesti.

Za razliku od ranijeg perioda kada je ova vjerska manifestacija održavana na Miholjskoj Prevlaci, ove godne za Bogojavljenski krst se prvi put plivalo u centru Tivta – na gradskoj plaži kod hotela “Palma”.

Po sunčanom i prijatnom zimskom danu ovogodišnje Bogojavljensko plivanje okupilo je do sada najveći broj učesnika, njih oko 120.

Tomašević i Gavrilović prvi do krsta na Škveru

Tradicionalno na Škveru, Crkvena opština Topaljsko hercegnovska, organizovala je plivanje za Časni krst, a ove godine plivalo je oko 150 učesnika, prenosi RTHN.

Do krsta su prvi doplivali Krsto Tomašević i Nikola Gavrilović.

Najmlađi učesnik je Jovan Radović 2025. a najstariji Slavko Mračević 1939. godište.

Tomašević i Gavrilović saglasni su da je nevjerovatan osjećaj plivati za Časni krst.

Škiljević prvi do Bogojavljenskog krsta u Plužinama

Povodom praznika Bogojavljanje, danas je i u Plužinama održano tradicionalno plivanje za Časni krst. Prvi do Bogojavljenskog krsta doplivao je Željko Škiljević, prenosi RTNK.

Događaj je izazvao veliko interesovanje građana koji su se okupili da podrže učesnike.

Plivanje je proteklo u duhu vjere, tradicije i zajedništva, a prije ulaska u vodu učesnike je blagoslovio pivski paroh Luka Cicmil, koji je i ove godine uzeo učešće u plivanju.

Najstariji plivač bio je Mile Cicmil , dok je najmlađi Nemanja Eraković iz Nikšića.

foto: najnovije.me

Šćekić prvi do krsta u Beranama

Beranac Igor Šćekić prvi je doplivao do Bogojavljenskog krsta na tradicionalnom plivanju u Beranama.

“Prvi put plivam za časni krst i ovo je za mene velika čast”, kazao je Šćekić, prenosi Berane online.

Šćepanović prvi do Bogojavljenskog krsta u Danilovgradu

Učesnici su plivali u rijeci Zeti, ispod gradskog mosta u Danilovgradu, pišu Vijesti.

Danilovgrađanin Stefan Šćepanović prvi je doplivao do Bogojavljenskog krsta na tradicionalnom plivanju u Danilovgradu koje je danas održano povodom velikog hrišćanskog praznika Bogojavljenja.

Učesnici su plivali u rijeci Zeti, ispod gradskog mosta u Danilovgradu.

U plivanju je učestvovalo oko 50 vjernika, među kojima je bilo i nekoliko djevojčica i djevojaka.

Turović stigao prvi do časnog krsta na Sastavcima

Sava Turović iz Andrijevice doplivao je prvi do časnog krsta na sastavcima Ribnice u Moraču u Podgorici na tradicionalnom plivanju povodom hrišćanskog praznika Bogojavljenja. Danas će se širom Crne Gore organizovati plivanje za časni krst, piše RTCG.

Sava Turović (23) bio je najbrži u plivanju za časni krst na Morači. Kako je kazao, bila mu je velika čast da učestvuje u ovakvom obredu.

U Podgorici za krst se plivalo tradicionalno na sastavcima Ribnice u Moraču ispod mosta Blaža Jovanovića.

Kod Skalina se okupio i veliki broj građana koji su posmatrali događaj. Među plivačima najstariji je bio Veselin Mugoša 1950. godište, a najmlađi dječak od 4,5 godina. Među plivačima je bilo još djece, a i djevojaka.

Radić u Budvi prvi do Bogojavljenskog krsta

Jovan Radić (17) pobjednik je manifestacije “Za krst Časni”, koja je danas održana u Budvi, prenose Vijesti.

Manifestaciju su na hrišćanski praznik Bogojavljenje u budvanskoj marini organizovali Crkvena opština Budva Srpske pravoslavne crkve (SPC) – Hram Svete Trojice Stari grad i Klub sportskih ribolovaca.

Šćekić prvi do časnog krsta u Bijelom Polju

Slađan Koki Šćekić iz Bijelog Polja, pobjednik je u plivanju za časni krst, koje je povodom velikog hrišćanskog praznika Bogojavljenja, organizovano danas na Limu, piše Portal RTCG.

“Iako je bilo prilično hladno, ovo mi puno znači, jer sam Bogu hvala, prvi doplivao do krsta, i osjećaj je super”, kazao je Slađan.

Za Časni krst danas se nadmetalo 50 Bjelopoljaca.

Veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje okupljenima je čestitao jerej Aleksandar Raković, a otac Milosav Jovanović osveštao je vode Lima i blagoslovio sve učesnike.

Petnestogodišnji Đorojević prvi doplivao do krsta u nikšićkom Krupcu

Petnaestogodišnji Lazar Đorojević prvi je danas doplivao do časnog krsta provodom Bogojavljenskog plivanja na jezeru Krupac u Nikšiću.

Tradicionalno plivanje organizovala je Eparhija budimljansko-nikšićka Crkvena opština Nikšić.

Lazar je učenik prvog razreda srednje škole, a kako je rekao, ovo mu je prvi put da učestvuje u Bogojavljenskom plivanju.

Na jezeru Krupac danas je plivalo više stotina Nikšićana, starosti od tri, pa do 70 godina.

Lazar je na dar od Crkvene opštine Nikšić dobio zlatnik sa likom Isusa Hrista, a od Opštine Nikšić izvezenu molitvu Svetom Vasiliji Ostroškom Čudotvorcu.

Prvi do časnog krsta u Baru doplivao Vuk Ražnatović

Vuk Ražnatović (20) iz Bara prvi je doplivao do Bogojavljenskog krsta na plaži ispred Dvorca kralja Nikole na Topolici . Plivanje je tradicionalno organizovala Pravoslavna crkvena opština Bar. Za časni krst plivalo je preko 200 osoba, djece i odraslih, oba pola, piše Primorski portal.

Medojević: Podnio sam krivičnu prijavu SDT – u sa detaljnim objašnjenjem kriminalnih aktivnosti Spajića

0

Spajić je prije nego sto je VLADA formirana i on postao Ministar finansija, protizakonito i suprotno Ustavu, bez odluke Skupštine, zadužio državu za 750 mil EUR i platio proviziju od 5 mil EUR prije nego što su pare stigle u budžet.

Podnio sam krivičnu prijavu SDT sa dokazima i detaljnim objašnjenjem kriminalnih aktivnosti Spajića koji je iza leđa Vlade vodio čitav posao!! Nekažnjeni zločin se ponavlja. Sa većim provizijama!!

Direktor UP Šćepanović je najavio borbu protiv privrednog kriminala. Ali je trenutno zauzet pisanjem saopštenja oko Kolektora u Botunu!!

Sad trenutno nema ko da procesuira kriminal i korupciju u Vladi!!

Poskupilo gotovo sve: Pogledajte koliko su cijene u Crnoj Gori porasle za 12 mjeseci

0

U decembru minule godine, cijene proizvoda i usluga u gotovo svim oblastima u Crnoj Gori bile su veće nego tokom istog mjeseca 2024.

To govore podaci Monstata iz posljednjeg mjeseca prošle i pretprošle godine.

Najveći rast cijena u tih 12 mjeseci zabilježen je u oblasti zdravlja, u koju spadaju i ljekovi – 13,6 odsto.

U intervalu između dva decembra su za 7,4 procenta porasli troškovi stanovanja, vode, struje, gasa i drugih goriva.

Cijene u restoranima i hotelima bile su veće 5,4 odsto nego u decembru 2024, a alkoholnih pića i duvana 5,2.

Kada su u pitanju cijene u oblastima rekreacije i kulture, one su bile veće za pet odsto, dok su hrana i bezalkoholna pića bili četiri odsto skuplji nego u decembru 2024. godine.

U rastu su bile i cijene ostalih dobara i usluga (3,5), te namještaja, opreme za domaćinstva i održavanja stanova (3,2).

U Crnoj Gori je skuplji bio i prevoz – cijene su bile 1,5 procenata veće nego 12 mjeseci ranije.

Prema podacima Monstata, mirovale su cijene u oblasti obrazovanja.

Do pada cijena došlo je kada su u pitanju dvije vrste artikala – odjeća i obuća (-2,2 odsto) i komunikacije (-0,8 odsto).