Opštinski odbor SNP Mojkovac na juče održanoj sjednici je jednoglasno donio zaključak da zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma neće davati kvorum sjednicama Skupštine opštine Mojkovac.
„Netačni su navodi koalicionih partnera da nijesu znali za naše postupanje, imajući u vidu da smo ih isto obavijestili da zbog nepoštenog odnosa prema našim profesionalnim kadrovima, nećemo prisustvovati sjednici“, saopšteno je iz SNP-a.
Kako kažu, pokušaj pritiska, ucjena i jeftinih manipulacija neće proći.
„Očigledno je da politika laži, kupljenih diploma i nerada želi da pobijedi našu politiku rada, znanja i odgovornosti. Pozivamo koalicione partnere na poštovanje dogovora ili u suprotnom neka ne očekuju blanko podršku za loše upravljanje gradom“, zaključeno je u saopštenju.
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je zainteresovane da se prijave za posao u kabinetu predsjednika.
Pozivam sve zainteresovane građanke i građane sa zavidnim akademskim i profesionalnim referencama, kao i moralnim vrijednostima- koji smatraju da bi kao dio savjetničkog tima i kroz rad u kabinetu Predsjednika 1/2 👇 pic.twitter.com/jJvYA40zU7
„Pozivam sve zainteresovane građanke i građane sa zavidnim akademskim i profesionalnim referencama, kao i moralnim vrijednostima koji smatraju da bi kao dio savjetničkog tima i kroz rad u kabinetu Predsjednika mogli da daju svoj doprinos društvenom razvoju naše zemlje da svoj CV pošalju na [email protected] do 7.maja“, napisao je Milatović na Tviteru.
Crnogorski košarkaši će na Mundobasketu igrati u grupi D sa Litvanijom, Meksikom i Egiptom, odlučeno je na žrijebu u Manili. Prvenstvo će se od 25. avgusta do 10. septembra održati u Japanu, Indoneziji i na Filipinima.
„Crveni“ će utakmice igrati u Manili.
Naša grupa ukršta sa onom u kojoj su Sjedinjene Američke Države, Grčka, Novi Zeland i Jordan.
Žrijeb je bio poludirigovan zbog pravila da u jednoj grupi ne mogu biti više od dvije evropske selekcije.
Crna Gora je uoči žrijeba bila u četvrtom šeširu (zajedno sa Kanadom, Portorikom i Venecuelom) i mogla je bude smještena u grupu samo sa ekipama iz drugog, šestog i osmog šešira.
Mundobasket će se igrati u tri faze. Prvu fazu čini osam grupa, a po dvije iz svake grupe idu dalje.
U drugoj grupnoj fazi će biti četiri grupe sa četiri ekipe (svako sa svakim), a nakon toga slijedi nokaut faza.
Kuglice su izvlačili Luis Skola, Kevin Djurent i Pau Gasol.
Titulu brani Španija, koja je prije četiri godine u finalu savladala Argentinu.
„Gaučosi“ nisu uspjeli da se kvalifikuju na predstojeći Mundobasket.
Predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović ocijenio je da je predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović nastavio da vrši pritisak na Ustavni sud. Abazović je juče pozvao predsjednika Ustavnog suda da objasni građanima zašto taj sud ne zasijeda, navodeći da je nedonošenje odluka neodgovorno prema državi.
„Gospodin Dritan Abazović, predsjednik Vlade Crne Gore, kojoj je već odavno izglasano nepovjerenje, kontinuirano, u svom stilu, opanjkava Ustavni sud i na njega vrši pritisak. Očigledno on Ustavni sud ne vidi kao samostalan i nezavistan organ od sve tri grane vlasti, već kao neku vladinu službu“, saopštio je Šćepanović.
Kako kaže, Ustavni sud je samostalan i nezavistan državni organ od sve tri grane vlasti, a ne Vladina služba.
„Niko ne smije uticati na Ustavni sud prilikom odlučivanja o pitanjima iz njegove nadležnosti, je odredba definisana članom 3. Zakona o Ustavnom sudu, pa je dužnost svakog, a posebno predsjednika Vlade da poštuje ustavne i zakonske odredbe države čiji je premijer“, kazao je Šćepanović.
Prema njegovoj ocjeni, u najnovijem pritisku na Ustavni sud Abazović, između ostalog, plasira neistine.
„Da Ustavni sud ne zasjeda i ne donosi odluke, uz konstataciju da je nedonošenje odluka neodgovorno prema Državi. Pri tom, poziva predsjednika Ustavnog suda da „kaže je li Zakon ustavan ili ne“ (ne navodeći naziv zakona), kao i da „objasni građanima zašto Sud ne zasjeda“. Nije mogao da odoli ni cinizmu pa u tom stilu poručuje: „Svaka čast, sretno trošili plate“. „Šta čeka, da se predaju liste, pa da se onda izjasni, čekaju li naredbu iz Dubaija““, kazao je Šćepanović.
Ocjenjuje da je ovako obraćanje Ustavnom sudu jednog od čelnika izvršne vlasti neviđena i nečuvena drskost u istoriji ustavnog sudstva.
„Ovakve neprimjerene izjave, vjerujem, zabrinjavaju cjelokupnu crnogorsku stručnu i laičku javnost i doprinose stvaranju negativne percepcije javnosti o radu Ustavnog suda Crne Gore. Umjesto da se uzdrži od bilo kakvog komentarisanja rada Ustavnog suda i na taj način da svoj doprinos nezavisnosti Ustavnog suda, on, kroz navodnu odbranu nacionalnih interesa, iznosi neistine, motivisane njegovom političkom nemoći“, saopštio je Šćepanović.
Kako kaže, nije tačno da Ustavni sud ne zasjeda i da ne donosi odluke.
„Naime, Ustavni sud je od početka ove godine održao šest sjednica Ustavnog suda i jedanaest sjednica Vijeća Ustavnog suda na kojima je donio 514 odluka i rješenja. Međutim, te odluke i rješenja ne zanimaju gospodina Abazovića. Njega zanimaju samo odluke Ustavnog suda u pojedinim predmetima koji su za njega značajni. Još kad bi mogao da naruči odluku koja njemu odgovara, Ustavni sud Crne Gore bi tada bio najbolji sud na svijetu“, smatra Šćepanović.
Kazao je da želi da informiše javnost da ne prima ničije naredbe.
„Ne znam ko mu je u Dubaiju i o kakvoj naredbi govori, ali sa sigurnošću mogu da obavjestim gospodina premijera, kao i domaću i međunarodnu javnost da ne primam/o nikakve naredbe ni sa jedne destinacije na kugli zemljskoj. Što se „čekanja“ tiče, obavještavam ga da smo čekali odgovor Ustavnog odbora, i poslije četredesetak dana dočekali (dostavljen je Ustavnom sudu u četvrtak 27. aprila 2023. godine), što je premijeru vjerujem poznato. Međutim, ne mogu da ne primjetim da nije našao za shodno da požuruje dostavljanje odgovora Ustavnom sudu, već požuruje Ustavni sud da što prije odluči. Šta više, on traži da „predsjednik Ustavnog suda kaže je li Zakon ustavan ili ne““, saopštio je Šćepanović.
Dodaje da je očigledno da je Abazoviću hitno potrebna ocjena ustavnosti Zakona kojeg ima u vidu, pa makar i usmeno iskazana i to od jednog člana Ustavnog suda, što ne bi bilo saglasno sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu.
„Na ovaj način, premijer pokazuje elementarno nepoznavanje i neopoštovanje pravnog sistema države koju vodi. Podsjećamo da je Ustavni sud kolektivni organ, koji svoje odluke donosi većinom glasova svih sudija, te bilo kakvo izjašnjavanje predsjednika ili sudije u toku trajanja postupka pred Ustavnim sudom vodilo bi u kršenje ustavnih i zakonskih odredbi. Na kraju, ističem da je Ustavni sud je i prije reakcije premijera, planirao održavanje sjednice Ustavnog suda na kojoj će se razmatrati predmet, koji ga očigledno zanima, a kojem je Ustavni sud na sjednici svih sudija, još ranije, dao prioritet“, zaključeno je u saopštenju.
Rezultati i igre Partizana u Evroligi su nedeljama glavna tema u košarkaškoj Evropi.
„Crno-beli“ su se trijumfalno vratili iz Madrida i stigli na korak od plasmana na završni turnir.
Ipak, drugi meč sa Realom obilježile su i nemile scene, masovna tuča koju su izazvali igrači domaćeg tima, minut i 40 sekundi prije kraja pri vođstvu Partizana od 15 poena razlike.
O tome, ali i o ostalim aktuelnim temama, gostujući na Televiziji Prva, govorio je predsjednik partizana Ostoja Mijailović.
– Prije svega, žao mi je što se to dogodilo. Na fer i sportski način smo izborili pobjede. Nemio događaj se desio na 15 razlike i vjerovatno smo bili pobjednici. Ni trenutka nismo gubili u tom drugom. Lijepo smo dočekani, ali u toj drugoj utakmici se osjetilo da će da se desi nešto, nervoza je bila očigledna – rekao je Mijailović.
Podsjetio je prvi čovek „crno-belih“ na kaznu za Matijasa Lesora u ABA ligi.
– Imali smo situaciju sa Lesorom, nismo se žalili, a zbog njegovog izostanka smo mogli da izgubimo dvije utakmice. Imamo kratak roster. Ne žalimo se, poštujemo kaznu. Da li je pravedna ili nije, drugo je pitanje, ali je prihvatamo.
Ističe da je ostvaren veliki rezultat.
– Veliki je ovo uspjeh, ne znam da li je neko pobijedio Real dva puta tamo. Daće Bog da odemo na finalni turnir.
Sljedeći meč biće igran u utorak u Beogradu.
Partizanu će da nedostaju suspendovani Kevin Panter i Matijas Lesor.
Minulih dana su se u javnosti pojavile kalkulacije oko toga da li je bolje da crno-beli izgube treći meč.
– Možda i trojica neće moći da igraju. Pokušavamo da saniramo povredu Eksuma. Borićemo se da pobijedimo. Bile su nekakve kalkulacije, da namjerno izgubimo. To neće da se dogodi. Biće fantastično. Idemo na pobjedu, ako smo dva puta pobijedili u Madridu, želimo da to uradimo i ovdje, iako smo hendikepirani. Zaslužili smo završni turnir, mnogo toga smo uradili, navijači su zaslužili da gledaju najbolju košarku. Imali smo 400.000 navijača u ligi, Partizan je ponos srpskog sporta.
Otkrio je Mijailović i trenutno stanje Dantea Eksuma.
– Pukla mu je tetiva na prstu do palca na nozi. On je igrač velikog srca, daje 110 odsto mogućnosti. Ako medicinski tim uspije da sanira povredu, on će da igra na granici bola. Međutim, moramo da pazimo na zdravlje igrača, momak je u punom jeku karijere.
Podsjetio je prvi čovek „crno-belih“ na bliske odnose između Reala i Partizana.
– Real je jedan od šest klubova koji je glasao da mi igramo Evroligu ove sezone i to nećemo nikad da zaboravimo. Željko Obradović je bio trener Reala i moramo da poštujemo naše međusobne odnose. Ova situacija nikome ne treba. Nesportsko ponašanje mora da bude kažnjeno. Apelujem da se ovakve situacije ne dešavaju, nekome može da bude i život ugrožen. Morate da prihvatite i neuspjeh. Imali smo teških poraza, ispali iz Evrokupa košem u posljednjoj sekundi. Igrači su borci, daju sve od sebe, dešava se da urade nešto nepromišljeno iz nemoći da promijene situaciju na terenu. Sve se desilo u 10 sekundi, to ne možete da spriječite ali to ne smije da se događa.
Cijela Evropa već nedeljama govori o Partizanu.
– Ponosan što Evropa komentariše Partizan. Nekad su ti kometari dobronamjerni, nekad zlonamjerni, ali podiže se vrijednost kluba u svakom smislu. Ne gledamo iza nas, gledamo viši interes, rezultate, armiju navijača, ugled Srbije. Razumijem neke komentare iz Hrvatske, njihova košarka daleko ispod naše. Razumijem i frustracije raznih komentatora, mi nastavljamo da pravimo rezultate.
Minulih dana podigla se bura oko ulaznica za treću utakmicu protiv Reala. Mnogo navijača je ostalo bez dragocenog papira.
– Zamolio bih sve da razumiju, nemamo više karata, ne možemo da prodajemo karte stojeća mjesta. Imamo 20.400 mjesta. Izmišljali smo mjesta, ne možemo više.
Otkrio je Mijailović da klub priprema posebnu akciju za navijače.
– Na našim terenima na Kalemegdanu postavićemo velike video bimove. Biće to mini festival, koncert, biće nekoliko hiljada ljudi. Ukoliko pobijedimo, daću sve od sebe da Željko i igrači dođu i da proslavimo. Ako izgubimo, i za četvrtu utakmicu ćemo da organizujemo. I pošto me navijači „prozivaju“, obećavam, svima plaćam po pivo.
Partizan je ubjedljivo najgledanija ekipa u Evroligi.
– Oborili smo sve moguće rekorde, preći ćemo pola miliona na kraju oba takmičenja. Zaradićemo preko šest miliona eura od prodaje karata. Bićemo drugi po zaradi u Evropi, iza Makabija koji od ulaznica prihoduje preko 10 miliona evra. Na osnovu plasmana u Evroligi zaradii smo dva miliona. Imamo podršku države, privatne sponzore, „crno-beli“ butik ispred arene. Na dan utakmice tu bude pazara više od 15.000 eura.
Nedavno su navijači pokrenuli donatorsku akciju za prikupljanje novca kako bi bio saniran poreski dug.
– Do sada je donirano više od 1.500.000 eura. Hvala svim ljudima, članovima Upravnog odbora koji su dali svoj novac. Nas osmorica dalo je 800.000 eura. Uradićemo nešto što niko nije u istoriji evropskog sporta. Trajaće akcija još dvije nedelje. Kada završimo, napravićemo plan kako da vratimo poreski dug, to je fer prema državi. Još 2018. napravili smo reprogram za plaćanje starih dugova, platili smo više od šest miliona eura. U taj period računam godinu i po dana tokom korone kada nismo prodavali karte. U maju ćemo da saniramo sve, ostaje porez. Bićemo jedan od najzdravijih klubova u Evropi. Kada smo tražili od države bili smo ispoštovani i ispoštovaćemo naše obaveze. Mora da se plati što pripada nekome.
Podvlači da nije bilo zloupotreba u vezi sa prodajom ulaznica.
– Kada je agencija pustila karte u prodaju, na sajtu je u sekundi bilo nekoliko hiljada ljudi. Pao je sistem, ne može da podrži toliko ljudi. Razgovarao sam sa vlasnikom agencije, nije bilo zloupotrebe, par hiljada je pušteno u prodaju, tu su i karte koje sponziri po ugovoru imaju pravo da kupe – rekao je Mijailović.
Povodom kazni za košarkaše Partizana i Real Madrida posle tuče u prestonici Španije svoje komentare izneli su Šejn Larkin, Nik Kalates, ali i Nikola Mirotić koji se ne slažu sa odlukom da Kevin Panter bude sprečen da igra polufinale Evrolige ukoliko se crno-beli plasiraju na Fajnal for.
Kevin Panter suspendovan je na dve utakmice, a ukoliko Partizan savlada Real u prvoj utakmici u Beogradu i plasira se na Fajnal for to znači da će polufinale morati da igra bez kapiten što oštro osuđuju košarkaši evropskih klubova.
„Samo pitam. Ako Partizan pobedi u trećoj utakmici i prođe na Fajnal-for – da li će Panter moći da igra u polufinalu? Ili će i dalje biti suspendovan za tu utakmicu? Mislim da bi trebalo da igra ukoliko prođu, a da kaznu odsluži na početku naredne regularne sezone. To je samo moje mišljenje“, napisao je Šejn Larkin, košarkaš Efesa.
Identično mišljenje deli i Nikola Mirotić koji je u komentaru ispod Larkinove objave podržao kapitena Partizana.
„Saglasan sam sto odsto sa Larkinom“, napisao je Mirotić, a slažio se i Nik Kalates, košarkaš Fenerbahčea.
„Slažem se“, kratko je poručio Kalates.
Pored Pantera koji je kažnjen sa dve utakmice, Matijas Lesor suspendovan je na narednoj utakmici kao i Gabrijel Dek, dok je Geršon Jabusele suspendovan na pet utakmica.
Ukoliko Partizan u Beogradu savlada Real i obezbedi polufinale Evrolige, protivnik bi mogla da bude Barselona koja vodi rezultatom 2:0 u seriji protiv Žalgirisa.
Smijenjeni su šefovi policije u Danilovgradu, Baru, Nikšiću, Herceg Novom, na Cetinju, u Ulcinju, Kotoru, Tivtu, Rožajama i Plavu
Smjenom deset načelnika centara, odnosno odjeljenja bezbjednosti nastavljene su kadrovske promjene u Upravi policije. Prema nazvaničnim saznanjima, za novog načelnika Regionalnog centra Jug imenovan je Miloš Vučinić.
Smijenjeni su šefovi policije u Danilovgradu, Baru, Nikšiću, Herceg Novom, na Cetinju, u Ulcinju, Kotoru, Tivtu, Rožajama i Plavu.
Na mjesto šefa danilovgradske policije, umjesto Svetislava Čovića, postavljen je Marko Drobnjak. U Nikšiću je smijenjen Dragoljub Peković, na čije mjesto je postavljen Lazar Šćepanović, koji je ujedno imenovan i za šefa Regionalnog centra Zapad.
Iz Uprave policije, kao ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova, juče se nijesu zvanično oglašavali o najnovijim kadrovskim rješenjima. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, tokom jučerašnjeg dana rukovodstvo Uprave policije obavilo je razgovore sa nekoliko policijskih službenika koji su kandidati za načelnike. Pojedini mediji su prenijeli da je razgovor obavljen i sa nekadašnjim šefom podgoričke policije Jovicom Rečevićem, ali naš izvor iz policije tvrdi da s njim nije razgovarano u kontekstu najnovih imenovanja.
Brđanin smijenio sedam pomoćnika direktora policije
Samo nekoliko dana nakon što je imenovan za vršioca dužnosti direktora Uprave policije, Zoran Brđanin je početkom marta 2021. godine razriješio dotadašnje pomoćnike, među kojima se našao i Zoran Lazović. Pored njega, Vlada je tada, nakon usvajanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, smijenila još šest pomoćnika direktora Uprave policije: Enisa Bakovića, Dejana Đurovića, Veska Damjanovića, Dragana Blagojevića, Draga Spičanovića i Zorana Tomčića.
Brđanin je smijenio i neke načelnike centara i odjeljenja bezbjednosti, a bilo je kadrovskih promjena i u drugim sektorima u okviru Uprave policije.
Problematizovana je i činjenica da su imenovani neki kadrovi koji su funkcije u policiji pokrivali i u vrijeme vlasti DPS-a, ali i to što su za šefove imenovani i pojedinci koji su ranije optuživani za prekoračenje policijskih ovlašćenja. Takav je slučaj s Milošem Vučinićem, novoimenovanim načelnikom Regionalnog centra Jug, koga su sumnjičili da je učestvovao u iznuđivanju iskaza od Jovana Grujičića. Prijave protiv njega su odbačene.
Akcija za ljudska prava (HRA) je i početkom ove godine izrazili protest protiv odluke osnovnog državnog tužioca u Podgorici Maje Knežević da i treći put odbaci krivičnu prijavu protiv svih 10 prijavljenih policijskih službenika za torturu nad Jovanom Grujičićem u maju 2020. godine. Kako su kazali, na listi osumnjičenih po krivičnoj prijavi za mučenje Grujičića bili su Miloš Vučinić, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti kriminalističke policije u CB Podgorica, i Srđan Korać, rukovodilac Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici, kao i inspektori Vukašin Leković, Dalibor Ljekočević, Bojan Vujačić, Nemanja Vujošević, Radoman Vujičić, Miodrag Jovović, Ivan Peruničić i Ljubisav Striković.
Smjene u policiji su počele nakon imenovanja novog vršioca dužnosti direktora Uprave policije Nikole Terzića, koji je imenovan nakon što je Vlada smijenila Zorana Brđanina. Sredinom mjeseca na kolegijumu direktora policije razgovarano je o kadrovskim promjenama u organizacionim jedinicama Sektora za borbu protiv kriminala. Za rukovodeće mjesto u Odsjeku za borbu protiv droga predložena je Aleksandra Mihailović, dok je za rukovodioca Odsjeka za suzbijanje opšteg kriminaliteta predložen Danilo Šćepanović.
–Za rukovodioca Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga predložena je Maja Pavićević, dok je Gordana Milutinović predložena za mjesto rukovodioca Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju Interpol–Europol–Sirene – saopšteno je tada „Danu“ iz policije.
Uoči prvomajskih praznika zbog povećane koncentracije vozila uvijek su gužve na putevima, te zbog toga postoji mogućnost da dođe i do incidenta među vozačima.
Tako je kamera zabilježila obračun na kružnom toku na Bulevaru Evrope u Novom Sadu, a snimak je objavljen na društvenim mrežama.
Naime, na snimku se vidi muškarac koji je izašao iz svog vozila i obračunava se sa vozačem bijelog kombija. U jednom trenutku, muškarac u bijeloj majici uzima nešto što liči na letvu i njom gađa vozača kombija.
U sljedećem trenutku može se vidjeti žena koja vuče ovog muškarca za majicu, te nakon okršaja odlaze ka svom vozilu, što je oduševilo mnoge korisnike, koji su bili zgroženi izazivanjem fizičkog obračuna od strane muškarca.
Svjedočiti ovakvom incidentu nikad nije prijatno, posebno kada se to dešava u saobraćaju, gdje više ljudi može da snosi ozbiljne, pa i fatalne posljedice zbog okršaja između dvoje učesnika.
Ubrzo su počeli da se nižu komentari korisnika koji su zgroženi ovakvom scenom, a među njima bilo je i onih duhovitih.
“Bravo za gospođu”, “Udriiii, Brus Li, ceeepaj Brus Li, pocjepaj gi svi”…
Važno je istaći da je ovakvo ponašanje nedolično u bilo kojoj prilici, a posebno u saobraćaju, gdje više ljudskih života može biti ugroženo zbog par trenutaka afekta i bijesa, prenose srpski mediji.
Univerzalni principi pravde nalažu obavezu države da uvaži zahtjeve porodicama tragično stradalih građana Crne Gore, saopštio je ministar pravde Marko Kovač povodom godišnjice stradanja civila u Murinu. On je najavio da će pokrenuti inicijativu za obeštećenjem porodica stradalih i ranjenih u Murinu.
“Svi snosimo odgovornost zbog neopravdano dugog ćutanja povodom ovog tragičnog događaja”, kazao je on.
Ipak, dodao je, neka ova godišnjica bude momenat kad država pokazuje volju i spremnost za ispravljanjem dijela nepravde prema onima koji su je pretrpjeli a koja je započeta 1999. godine.
“U tom pravcu, pokrenuću inicijativu za pravičnim obeštećenjem porodica stradalih i ranjenih u Murinu”, zaključio je Kovač.
Predsjednik Radničke partije i poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Maksim Vučinić kaže da će DF biti nezaobilazan faktor u formiranju Vlade nakon izbora koji su zakazani za 11. jun.
Navodi da otpadaju priče o poželjnim i nepoželjnim partijama i koalicijama za zapaden partnere.
„Demokratski front je poželjan partner svojim biračima i njima se obraćamo u svim svojim djelovanjima. Njihove interese zastupamo odlučno i dosljedno. e priče o nepoželjnim partnerima je stvar igara na višem nivou. Što se tiče stava nekih predstavnika Evropske unije i SAD, jasno je da mi i dalje imamo podršku naših birača, i to nije mala podrška, već je 130.000 građana koji podržavaju listu Demokratskog fronta. Zbog toga, željeli to ili ne zapadni partneri, mi ćemo biti nezaobilazan faktor u formiranju buduće vlade u Crnoj Gori“, rekao je Vučinić za Dan.
