U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u naselju Grebice kod Nikšića stradala je jedna osoba, a pet je povrijeđeno.
Prema saznanjima Portala RTCG, stradao je muškarac (1962) M.D. iz Nikšića.
Nesreća se dogodila na magistralnom putu Nikšić – Plužine, u blizini INA pumpe.
Iz Uprave policije je saopšteno da se nesreća dogodila oko 21 čas i 45 minuta.
Do udesa je došlo usljed sudara dva automobila.
Svi povrijeđeni su transportovani u nikšićku Opštu bolnicu.
U Beogradu su se danas sastali predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević i predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković.
Kako je Vučević istakao, bio je to „bratski sastanak“.
On je dodao da su razmijenili mišljenja „o vremenu u kojem živimo i potrebi da se glas razuma i odgovornosti jasno čuje“.
„U tom duhu istaknuta je važnost međusobne podrške i razumijevanja, kao i činjenica da će srpski narod u Crnoj Gori uvijek imati podršku Republike Srbije u borbi za ostvarenje svojih prava i očuvanje srpskog identiteta, kroz dijalog i odgovorno djelovanje“, navedeno je nakon sastanka.
Kako se sumnja, osumnjičeni je primjenom nasilja, kao i drskim i bezobzirnim ponašanjem, ugrozio tjelesni i duševni integritet i nanio povrede svojoj maloljetnoj djeci
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću donio je, nakon saslušanja, rješenje o zadržavanju M.D. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Kako se sumnja, osumnjičeni je primjenom nasilja, kao i drskim i bezobzirnim ponašanjem, ugrozio tjelesni i duševni integritet i nanio povrede svojoj maloljetnoj djeci.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću podsjećaju sve koji prenose ili preuzimaju informacije o predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela na pretpostavku nevinosti, predviđenu Ustavom Crne Gore i Zakonikom o krivičnom postupku, prema kojoj se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
Petogodišnji Vjekoslav Ivanović iz Andrijevice vodi najtežu životnu bitku. Teška bolest oduzela mu je bezbrižno djetnjstvo, glas i osmijeh. U komi je i na lječenju u Podgorici. Za nastavak liječenja u inostranstvu, kada zbog dječakovog stanja bude bio moguć transport, potreban je novac.
Podaci za uplatu pomoći:
Žiro račun: 530-1101100009735-77
Ime primaoca: Mićo Ivanović
Policija je saopštila da je u Kotoru uhapsila Č.P. (72) zbog sumnje da je izvršio nedozvoljene polne radnje u vezi sa obljubom zloupotrebom položaja nad maloljetnim licem.
“Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ uhapsili su osobu koja se sumnjiči za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja. Naime, za ovo krivično djelo sumnjiči se Č.P. (72), koje je, kako se sumnja, izvršio na štetu maloljetnog lica neprikladno je dodirujući i gestikulirajući”, navodi policija.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je upoznat sa događajem naložio je da se Č.P. uhapsi.
On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Američki predsjednik Donald Tramp stigao je u Švajcarsku, gdje učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Njegov dolazak i govor obilježile su oštre kritike upućene Evropi, Danskoj i pojedinim saveznicima u NATO savezu. Uoči Trampovog dolaska, Davos su napustili pojedini evropski lideri, među kojima i predsjednik Francuske Emanuel Makron, kao i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
„Evropa više nije ono što je bila“
Tramp je govor započeo provokativnom opaskom da mu je „lijepo da govori među prijateljima, ali i nekim neprijateljima“, nakon čega je iznio niz tvrdnji o uspjesima svoje administracije, prenosi Nova.rs.
– Na vlasti sam godinu dana. Ekonomija cveta, inflacije nema, opasne granice su zatvorene. Sjedinjene Države prolaze kroz najdramatičniji ekonomski preokret u istoriji. Prije godinu dana bili smo mrtva zemlja pod vođstvom radikalne ljevice, a danas smo najmoćnija država na svijetu. SAD su ekonomski motor planete – ako mi padnemo, padate i vi – rekao je Tramp.
Posebno se obrušio na Evropu, tvrdeći da je „u velikoj mjeri postala neprepoznatljiva“.
– Volim Evropu i želim da ide u dobrom smjeru, ali to se ne dešava. Vlade su vjerovale da se ekonomski rast može postići nekontrolisanom imigracijom. Rezultat su ogromni deficiti i masovne migracije. Veliki djelovi svijeta urušavaju se pred našim očima – rekao je Tramp, dodajući da su stručnjaci pogrešno predviđali da će njegova politika izazvati recesiju.
– Evropa više nije ono što je nekad bila. Možemo o tome raspravljati, ali zapravo nema o čemu da se raspravlja – poručio je.
Prema njegovim riječima, lideri ili ne razumiju šta se dešava ili ne preduzimaju ništa, dok bi, kako kaže, druge zemlje morale da „plate štetu“ koju su nanijele Sjedinjenim Američkim Državama. Kao primjer naveo je energetsku politiku, istakavši da SAD ruše „neefikasne vetroturbine koje samo stvaraju troškove“.
Venecuela, Kina i „pogrešne prognoze“
Govoreći o međunarodnim odnosima, Tramp je rekao da je Venecuela prije 20 godina bila „divna zemlja“ i da joj SAD danas pomažu da se oporavi.
– Zarađivaće više nego ikada, građani će živeti bolje. U narednih šest mjeseci zaradiće više nego u prethodnih 20 godina – rekao je Tramp, dodajući da se rukovodstvo te zemlje „ponašalo veoma pametno“.
Pomenuo je i kineskog predsjednika Si Đinpinga, navodeći da „veoma cijeni sve što Amerika radi“.
Oštar napad na Dansku i Grenland
Jedan od najoštrijih djelova govora bio je posvećen Danskoj i Grenlandu. Tramp je ponovio stav da SAD imaju ključnu ulogu u odbrani tog prostora.
– Imam poštovanje prema građanima Danske i Grenlanda, ali svaka članica NATO-a mora biti sposobna da brani svoju teritoriju. Mi smo jedina velika sila koja to može. Vidjeli smo kako je Danska pala za šest sati u Drugom svjetskom ratu – borili su se, ali nisu imali šanse – rekao je Tramp.
– Bez nas bi danas svi govorili njemački i japanski. Posle rata smo Grenland predali Danskoj – kakva greška. A oni su nezahvalni – dodao je.
Tramp je istakao da je Grenland ogromna, gotovo nenaseljena i strateški izuzetno važna teritorija između SAD, Rusije i Kine, bogata retkim mineralima.
– Grenland nam nije potreban zbog minerala, već zbog nacionalne i međunarodne bezbjednosti. Taj nezaštićeni ostrvski prostor praktično je dio Sjeverne Amerike – to je naš teritorij – zaključio je.
Kritike i Velike Britanije i NATO-a
Američki predsjednik kritikovao je i Veliku Britaniju, navodeći da danas proizvodi tek trećinu energije u odnosu na 1999. godinu, uprkos ogromnim rezervama u Sjevernom moru.
– Mi NATO-u dajemo ogromna sredstva, a ne dobijamo ništa zauzvrat – rekao je Tramp.
Trgovina, granice i Ukrajina
Tramp je ponovio tvrdnju da je u jednoj godini smanjio trgovinski deficit SAD za 77 odsto bez rasta inflacije, kao i da su širom zemlje otvorene nove čeličane i sklopljeni veliki trgovinski sporazumi sa partnerima u Evropi, Japanu i Južnoj Koreji.
– Kada Amerika raste, vi rastete zajedno sa nama – poručio je.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Tramp je rekao da do sukoba „nikada nije smjelo da dođe“ i ponovio tvrdnju da se to ne bi desilo da je on bio predsjednik.
– Potrebne su nam jake granice, pošteni izbori i pravedni mediji. Mediji su katastrofa i o meni pišu samo loše – rekao je Tramp, dodajući da NATO i Evropa „ne cijene dovoljno sve što Amerika čini za njih“.
Izvršni direktori najmanje 10 javnih preduzeća imaju zarade veće od 3.000 eura, dok nekolicina njih mjesečno prihoduje i više od 4.000 eura na ime osnovne plate.
Prema podacima Instituta Alternativa (IA), objavljenim na portalu „Moj novac“, najveća prijavljena plata direktora crnogorskog javnog preduzeća iznosi 4.685 eura.
Podaci te nevladine organizacije, zasnovani na onome što je posljednja prijava javnog funkcionera Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), pokazuju da je najplaćeniji izvršni direktor Tu Montenegra Vukadin Stojanović. Njegova plata u ranijem periodu iznosila je 4.685 eura.
Prema podacima koje je prijavio ASK nakon razrješenja sa funkcije u oktobru prošle godine, bivši izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Ivan Bulatović na toj poziciji zarađivao je do 4.679 eura mjesečno. Njega je na toj funkciji naslijedio Zdravko Dragaš, u čijem imovinskom kartonu predatom po stupanju na funkciju nije naveden iznos zarade, s obzirom na to da mu je mandat počeo 4. decembra.
Mjesečna zarada izvršnog direktora „Plantaža – 13. jul“ Igora Čađenovića, prema imovinskom kartonu za 2024. godinu, kretala se i do 4.539 eura.
Izvršni direktor Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ Jovan Gregović u svom imovinskom krtonu prijavio je zaradu koju ima kao član Izvršnog odbora Nacionalne turističke organizacije (NTO), 3.784 eura.
Prvom čovjeku Aerodroma Crne Gore Roku Toliću zarada se ranije kretala do 3.744 eura. Izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović mjesečno prima 3.734 eura.
Plata generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Borisa Raonića iznosi 3.530 eura. Izvršni direktor pljevaljskog Rudnika uglja Nemanja Laković u posljednjem imovinskom kartonu prijavio je da mu se plata kretala do 3.505 eura.
Osnovna zarada izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivana Asanovića kretala se do 3.475 eura tokom 2024, dok je čelniku Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladenu Mikijelju mjesečna plata iznosila 3.422 eura.
Muškarci dominiraju na čelnim pozicijama
Podaci koje je prikupio IA u odnosu na upravljačku strukturu javnih preduzeća pokazuju da su žene vrlo malo zastupljene na čelnim pozicijama državnih firmi. Prema ovim podacima, na funkcijama izvršnih direktora javnih preduzeća svega je 20 odsto žena. Što se tiče odbora direktora javnih preduzeća, žene čine 29 odsto u članstvu tih tijela.
Izvršni direktor Berze električne energije Dejan Drašković plaćen je 3.177 eura za taj posao.
Bivši izvršni direktor Marine Bar Danko Mirković u prošloj godini je zarađivao do 2.958 eura, a doskorašnji čelnik Eko-fonda Draško Boljević 2.393 eura. Preko 2.000 eura zarađuju i izvršni direktori Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) Mersudin Gredić (2.695 eura), Barske plovidbe Boris Mihailović (2.380 eura), Monteputa Milan Ljiljanić (2.347 eura), Željezare Nikšić Miloš Nikolić (2.316 eura), PROKON-a (Project – Consulting d.o.o. Podgorica) Novo Konjević (2.229 eura), Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Marina Bošković (2.195 eura), Pošte Josip Đurašković (2.104 eura) i Instituta za crnu metalurgiju Nikšić Ivan Ivanović (2.010 eura).
Prosječna zarada u Crnoj Gori u 2024. godini iznosila je 876 eura. Prema podacima od početka prošle godine, minimalnu zaradu od 600 eura prima preko 30.000 zaposlenih u Crnoj Gori, odnosno svaki osmi radnik. Skoro 10.000 zaposlenih prima 800 eura – minimalnu zaradu za zaposlene sa visokom stručnom spremom.
Portparol Nove srpske demokratije (NSD) Mirko Miličić rekao je da nije zabrinut kada je u pitanju vladajuća koalicija i da će izgurati pun mandat.
Govoreći o zahtjevima koje je DNP postavio, kaže da će predstavnici NSD-a u Vladi njihove zahtjeve podržati, jer je riječ o ciljevima koje ima svaka srpska partija u Crnoj Gori.
„Ja nemam bojazan kada je u pitanju vladajuća koalicija i smatram da će izgurati pun mandat. DNP, iako naša bratska partija sa kojom smo prošli toliko mnogo, ima svoje organe i odluke, oni su izašli sa stavom da se određene inicijative moraju izglasati na Vladi Crne Gore“, rekao je on na RTCG.
Kazao je da će njihovi članovi Vlade to podržati.
„NSD i njena prethodnica Narodna stranka je stranka koja je to pitanje i ranije inicirala. Ovo su pitanja koja se tiču svakog Srbina u Crnoj Gori, ali to se pitanje ne može rješavati silom. Jer sve što se nametalo silom kratkoga je vijeka“, istakao je Miličić na RTCG.
Razgovore sa Hrvatskom otvorenim pitanjima između dvije zemlje će voditi Ervin Ibrahimović, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova (MVP), rekao je resorni ministar u emisiji Budimo budni, pitajte Vladu na TVCG.
„MVP će voditi razgovore sa Hrvatskim resorom vanjskih poslova, niko drugi.“, rekao je on.
Kaže da će na njegov predlog, ministar odbrane Dragan Krapović voditi komisiju za Školski brod „Jadran“.
„I zajedno ćemo odrediti sastav komisije. Vjerujem da će se u narednom periodu sastati te dvije komisije i početi razgovore. Imaćemo da formiramo i komisiju za razgraničenje, gdje će direktno biti odgovorno MVP, ali to će biti multiresorska komisija“, istakao je Ibrahimović.
Komentarišući situaciju sa Grenlandom, Ibrahimović kaže da nam partner jesu SAD, ali i EU.
„Očekujemo da imamo zajednički sadržalac, ne samo o Grenlandu, već o cjelokupnoj geopolitičkoj situaciji. Crna Gora neće biti daleko od onoga što naši strateški partneri rade“, istakao je Ibrahimović.
Lider Pokreta za promjene (PZP) u Jutarnjem programu Televizije ADRIA komentarisao je aktuelne bezbjednosne prilike u Crnoj Gori. Kako je poručio, trenutna metastaza zahtijeva radikalne rezove.
On je podsjetio da se stranka koju predvodi za takav pristup zalagala nakon 30. avgusta, s posebnim fokusom na hapšenje braće Đukanović i svh vođa kartela. Međutim, kako je podsjetio, takvu agendu nisu podržali njihovi partneri.
„To nije ništa bilo prihvatljivo kolegama koje su 2020. najviše energije preusmjerile na podjelu vlasti. Odbile su nas kolege iz Demokratskog fronta i URE, a na kraju i narod Crne Gore na izborima. Građani nam nisu dali podršku i to je jedan signal da Crna Gora nije spremna na radikalne reforme“, kazao je Medojević, poručivši da se ozbiljni problemi ne mogu rješavati kozmetički.
On je rekao da su velike probleme uočili na vrijeme, a ocijenio je da je situacija još gora nego 2020. i 2023. godine.
„Ova vlast još ne ubija, ali šverc cigareta i dalje je aktivan, posebno preko Boke Kotorske gdje je Vlada na pozicije u carini i ANB-u imenovala kadrove povezane sa DPS-om. Već mnogi operativci ANB-a odbijaju saradnju sa svojim načelnikom u Boki. Oni prikupe operativne podatke, proslijede ih njemu, a on to dostavlja kriminalnim grupama. Dakle, na to mjesto je postavljen kadar koji ima iskustvo ne u borbi, već u švercovanju cigareta. ANB-om je počeo da upravlja Mišo Laković, poslanik PES-a i bivši načelnik za narkotike, iz vremena kada je u Crnoj Gori nastao jedan od najvećih klanova u Evropi. Većina članova kartela su Lakovićeve kolege, što ga već dovodi pod sumnju. Ili nije radio svoj posao ili je radio tako da pomaže stvaranju kartela. Na kraju krajeva, Laković ima neobjašnjivo vrijednu, milionsku imovinu, koju nije mogao steći sa prihodima koje je ostvarivao“, dodao je Medojević.
Lider PZP-a Lakoviću spočitava i to što je u ANB vratio kadrove bivšeg visokog funkcionera službe Zorana Lazovića. Pri tome, on ukazuje i na zloupotrebu službe prema političkim oponentima, navodeći da je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pod nadzorom Agencije.
„Dosadašnja postignuća rezultat rada američkih i ostalih stranih partnera“
Medojević je prokomentarisao i mogući uticaj Sjedinjenih Američkih Država na procese u Crnoj Gori u narednom periodu.
„„Već postoji dosta infrastrukture. Ministarstvo pravde SAD već godinama sprovodi projekat za pomoć tužiocima u regionu. Tu je lociran veliki broj iskusnih tužilaca koji imaju komunikaciju sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem i šefom Specijalnog policijskog odjeljenja Predragom Šukovćem. Sva dosadašnja postignuća su zapravo rezultat rada američkih i ostalih stranih partnera. Sve transkripte dobili smo od njih“, rekao je.
On smatra da dosta toga zavisi od presude bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici.
„Od te presude zavisiće možda i korekcija politike međunarodne zajednice, naročito Amerike. Možda će tražti da Crne Gore da potpiše sporazum o izručenju optuženih za transnacionalni kriminal. Presedan već postoji, Amerika je tražila izručenje državljanja Crne Gore iz italije i njemu se sada sudi u SAD“, zaključio je Medojević.