Dolaze bolja vremena za Crnu Goru, za sve građane, Bošnjačka stranka će ostvariti najbolji rezultat do sada, jer nema prosperitetne i jake Crne Gore bez jake Bošnjačke stranke i bez Bošnjaka, ravnopravnih u njoj, poručio je predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović.
On je na promotivnom skupu u prepunoj Sali Centra za kulturu u Bijelom Polju kazao da je konačno došlo vrijeme da se ozbiljne kapitalne investicije usmjere ka sjeveru države, sa jasnim rokom završetka. Takođe, poručio je da Bošnjaci kao narod moraju biti dio procesa odlučivanja.
– Do pojave Bošnjačke stranke, svega 1,5 odsto Bošnjaka bilo je zastupljeno u državnim institucijama. Ali nakon toga, kada ste nam ukazali povjerenje da vodimo procese u državi, povećali smo taj procenat. Međutim, proces nije završen. Jer, sadašnji procenat ne oslikava stvarnu sliku. Zato, važno je da 11.juna pošaljemo jasnu poruku da je država Crna Gora svih nas, a ne samo pojedinaca u njoj- kazao je Ibrahimović.
Istakao je da Bošnjaci sa sjevera treba da imaju jednake šans, kao i svi ostali građani
– Mi odavde šaljemo takvu poruku i na taj način ćemo pojačati kvalitet ponude Crne Gore. Bošnjaci, posebno na sjeveru, imaju pravo na obrazovanje, na zdravstvo, na kuluru- rekao je Ibrahimović.
Investicije su potrebne sjeveru i to sa tačnim rokom završetka, jasan je predsjednik BS.
– Poslije 11.juna, poslaćemo nekoliko upita – prvi i to jasan, Bošnjaci se ponovo pitaju u Crnoj Gori. Drugi je da se ne može sklopiti ni jedna evropska vlada bez Bošnjačke stranke. Treći je da sve investicije koje budemo dogovorili za sjever Crne Gore, mora se znati i rok završetka tih projekata. Đalovića pećina, Ski centar Cmiljača, potencijali ski centra u Rožajama, tunel Rožaje-Peć, putni pravac Plav-Dečani, i mnogi drugi projekti, moraće se završiti u mandatu sljedeće vlade- zaključio je Ibrahimović.
Na skupu u Bijelom Polju govorili su i potpredsjednici BS Damir Gutić i Jasmin Ćorović, predsjednik OO BS Bijelo Polje Ernad Suljević, kandidati za poslanike Amer Smailović i Mirsada Bošnjak.
Podršku Bošnjačkoj stranci pružili su i partije iz regiona. Skup su pozdravili Selma Kučević, poslanica SDA Sandžaka i Munir Kolašinac, predsjednik Bošnjačkog demokratskog saveza Sjeverne Makedonije.
Iako na prvi pogled imamo nikad bogatiju političku ponudu, imamo 15 političkih subjekata koji se nadmeću za povjerenje naših građnaki i građana, koalicija “Zajedno! Za budućnost koja ti pripada” je jedina koja je zapravo izašla sa konkretnim programom, rekao je potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković u emisiji “Znam da znaš” autorke Bojane Dabović na Gradskoj RTV.
“Taj program ima pedesetak strana, što govori o tome koliko smo se potrudili. Imamo jedan kompletan paket i sveobuhvatnu viziju kako bi Crna Gora trebalo da izgleda”, dodao je on.
Osnovna poruka, ističe Vuković, jeste da ako želimo da imamo istinski evropsku, reformsku i progresivnu vladu, koja će Crnu Goru gurati naprijed, te vlade ne može biti bez koalicije “Zajedno”.
“To je potpuno jasno, jasno i zbog toga što smo doživjeli tokom protekle tri godine. Mi živimo jedan politički eksperiment koji počiva na jednoj pretpostavci da je sve bolje od toga da se DPS i koalicioni partneri u bilo kojoj formi vrate na vlast”, kazao je potpredsjednik DPS-a.
Kako je dodao, zbog toga smo danas tu gdje jesmo, kada Crna Gora stoji na evropskom putu, putu ekonomskog i demokratskog razvoja i nimalo slučajno njihov program nosi naziv “Crna Gora u pokretu”.
Prvi od tri osnovna cilja koja su zacrtana u programu, naglašava Vuković, jeste da će Crna Gora postati članica Evropske unije (EU) prije nego se proslavi 20 godina od obnove nezavisnosti, dakle do 21. maja 2026. godine.
Drugi cilj, kako dodaje, jeste da se na održivim osnovama kroz stvaranje nove ekonomske vrijednosti, nova ulaganja u infrastrukturu, unaprijeđenje poslovnog ambijenta, itd. uvećaju prihodi budžeta i na toj bazi unaprijedi životni standard građana.
“Ukoliko se desi da Crna Gora uđe u EU 2026. godine otvara se jedinstveno tržište rada za sve naše ljude i mi moramo ponuditi bolje uslove ako želimo da ih zadržimo u Crnoj Gori”, pojašnjava Vuković.
Po uzoru na program koji se realizuje u Podgorici od 2021. godine, kaže Vuković, ponudiće direktne subvencije podstanarima kojih je preko 30 hiljada.
“Kreiraćemo državni stambeni fond iz koga će se graditi objekti kolektivnog stanovanja gdje će ljudi moći da borave pod povoljnim uslovima”, dodao je on.
U periodu od 2006. do 2019. godine je u Crnu Goru ušlo 11 milijarde eura direktnih stranih investicija, naglašava on, dok je od 2020. godine kreiran ambijent političke nesigurnosti, nestabilnosti i neodgovornosti na nivou državne vlasti, sa jednim populističkim odnosnom prema svim važnim životnim pitanjima, pa i prema investitorima.
“Umjesto da se sa investitorima gradi partnerski odnos, mi smo njih proganjali jer su bili u dobrim odnosima sa prethodnim vlastima”, kazao je Vuković.
Mi trenutno živimo samo od inflacije i poreza na dodatnu vrijednost
Moramo nastaviti gdje smo stali 2020. godine, naglašava i objašnjava da će jedna od prvih mjera koje će koalicija “Zajedno” implementirati biti smanjenje poreza na dobit pravih lica na 9 posto.
“Prethodna vlada je povećala poreske stope da bi finansirala ove pravno ekonomske eksperimente i jedan broj investitora je i zbog toga napustio Crnu Goru ili razmišlja o tome da je napusti”, dodao je.
Vuković kaže da će u oblasti informacionih tehnologija porez svesti na nulu, jer žele da tu industriju potpuno oslobode obaveze plaćanja poreza na dobit.
“Ti ljudi su za nas važni, ne kao ljudi koji će plaćati porez, nego kao ljudi koji će zapošljavati, reinvestirati i privlačiti druge, jer je potencijal za rast te industrije u Crnoj Gori neograničen. Crna Gora može da se pozicionira u toj oblasti kao jedna od vodećih ekonomija u Evropi”, smatra Vuković.
Razlika između koalicije “Zajedno” i njihove političke konkurencije jeste u tome što, kako kaže Vuković, oni “ne prodaju maglu”.
“Mi ne vjerujemo da Crna Gora može da živi tako što se presipa iz šupljeg u prazno. Mi trenutno živimo samo od inflacije i poreza na dodatnu vrijednost. Što je skuplje ono što plaćamo u prodavnici, to država ostvaruje veće prihode i ništa se ne ulaže. Mi nemamo nove razvojne, infrastrukturne projekte. Za prva tri mjeseca država je potrošila manje od 15 miliona eura u okviru kapitalnog budžeta, što je katastrofa”, kaže potpredsjednik DPS-a.
Partneri su im svi oni politički subjekti koji suštinski, a ne deklarativno, naglašava Vuković, vjeruju i spremni su da rade u interesu multietničke, građanske, antifašističke, sekularne Crne Gore.
Jedna od poruka koju žele da pošalju građanima, kaže Vuković, jeste da je glas za građansku i evropsku Crnu Goru je kod njih siguran.
“Ne može biti evropske, reformske vlade bez ove koalicije. Zato jer smo mi previše velik, uticajan politički subjekt, previše institucionalne memorije, iskustva i svega onoga od čega zavisi bolja perspektiva i budućnost Crne Gore. Možemo imati jednu pragmatičnu politiku, okupljanja oko nekoliko programskih principa, to je ono što smo pokušali sa manjinskom vladom”, rekao je Vuković.
Izjava doskorašnjeg predsjednika Crne Gore i predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da su spremni da sarađuju sa DF-om, odnosila se na činjenicu da su spremni na saradnju sa onima koji su spremni da prihvate njihove principe i vrijednosti.
“Mogu da razumijem predsjednika Đukanovića koji je u svojoj državničkoj odgovornosti, u želji da kreiramo jedan drugačiji društveni ambijent poslao tu vrstu poruke, to je predsjednička kampanja, ali to nije značilo da ćemo se odreći vrijednosti i ideja za koje se borimo već 25 godina, kao što se nećemo odreći državnih simbola”, dodao je on.
Evidentno je da u Evropi sad postoje razlike koje nisu samo stvar personalnih odnosa, kaže Vuković i podsjeća da je Evropa sad projekat koji je nastao na temelju ekonomskog programa Vlade Crne Gore.
“Ključna poruka u susret i ovim izborima jeste da će se sa tim programom nastaviti u formi Evropa sad 2, i dok lider tog projekta gospodin Spajić, bez neke velike elaboracije, što mora da nas zabrine, projektuje neke ciljeve, finansijski i ekonomski savjetnik, jedan od najvećih podržavalaca pokreta Evropa sad, a prijatelj predsjednika Milatovića, gospodin Miloš Vuković iz kompanije Fidelity consulting je izašao sa izjavom da on ne vidi kako se taj program može realizovati osim na uštrb penzionera”, zaključio je Vuković.
Crna Gora je, prema podacima Centralne banke, u prvom kvartalu od turizma prihodovala 119 miliona eura, kazao je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.
“Prošle godine je to bilo 45 miliona, a 2014. godine 47 miliona, što je jedan nevjerovatan rezultat. Na današnji dan u Crnoj Gori boravi 42.264 turista što je 26 odsto više od 2019.godine, što znači da idemo sigurnim koracima ka rekordnoj sezoni”, istakao je Đurović na današnjoj sjednici Vlade.
On je najavio da će se akciji “Stop inflaciji” priključiti tri proizvođača peleta. Navodi da do kraja jula traje akcija, pa tona peleta košta 230 eura sa PDV-om.
“Apelujem i pozivam građane da do kraja jula obezbijede sebi pelet, jer je to vrlo značajna ušteda. U oktobru i novembru to će biti skuplje”, poručio je Đurović.
Akciji “Stop inflaciji” će se, dodaje, priključiti i osiguravajuće kuće.
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić predložio je da, ukoliko postoji mogućnost da se izdvoje novčana sredstva, nagrade policajci koji su učestvovali u organizacij inauguracije predsjednika Crne Gore i proslave Dana nezavisnosti.
Ustavni sud nema svoj poseban budžet, što je nedopustivo, jer ako nemate finansijsku nezavisnost, veoma je teško govoriti o nekakvoj funkcionalnoj nezavisnosti, ocijenila je u razgovoru za „Dan“ Simonida Kordić (NSD), predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore. Istakla je da je neophodno da parlament što prije izabere još jednog nedostajućeg sudiju Ustavnog suda, ali i da se riješi pitanje zaostalih ustavnih žalbi, jer se time, kako je ukazala, dovodi u pitanje zaštita ustavnih prava građana i djelotvornost tog pravnog lijeka.
Kordić je za „Dan“ kazala da je izbor troje sudija Ustavnog suda vjerovatno jedan od najznačajnijih procesa koji su se desili u parlamentu tokom prethodne dvije godine, uz napomenu da to nije bio nimalo jednostavan proces.
– Zahtijevao je veoma složene procedure, a osim toga i jedan dosta visok nivo političke odgovornosti i spremnosti da se to važno pitanje riješi kroz međusobni dijalog. Riječ je o izboru sudija koje čine tu krovnu instituciju, koje garantuju primjenu ustavnih prava građanima kroz djelovanje sopstvene institucije. Sve sudije se biraju dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom, tako da je u sastavu parlamenta koji smo imali bilo neophodno da praktično političke partije sa različitih dijelova političkog spektra postignu nekakvu vrstu sporazuma kako bi uopšte bilo moguće da dođe do konačnog izbora sudija. Mislim da je izuzetno važno što smo uspjeli da dovedemo sud u nekakvo funkcionalno stanje u smislu da postoji kvorum za rad i odlučivanje – rekla je Kordić.
Crna Gora prošla kroz 30 godina institucionalnog urušavanja
Upitana koliko je sud efikasan od izbora novih sudija, te da li je trebalo prioritetnije da odlučuje u nekim predmetima, kao šta je inicijativa o zakonitosti zamrzavanja imovine Rusa u Crnoj Gori, naša sagovornica odgovara da se prilikom ocjene rada bilo koje institucije mora naći jasna mjera.
– S jedne strane, ne možemo preuzeti ulogu sudija i Ustavnog suda pa do kraja meritorno suditi je li efikasno ili nije i šta je trebalo da odluči. Ali, s druge strane, veoma je opasno sjedjeti zatvorenih očiju i praviti se da institucije sistema funkcionišu idealno i da mi, prosto, treba da se prepustimo toj institucionalnoj inerciji. Nažalost, Crna Gora je prošla kroz 30 godina institucionalnog urušavanja. Danas u velikom broju institucija prepoznajemo ozbiljne probleme u funkcionisanju koji se odražavaju na način funkcionisanja čitavog društva – kazala je Kordić.
Ono što nije dobro, kako je dodala, jeste da ovaj sastav parlamenta nije uspio da izabere i četvrtkog nedostajućeg sudiju, tako da Ustavni sud u ovom trenutku nije kompletan.
– To što taj sud može da radi je dobro, ali nije i dovoljno. Prvo, činjenicom da nije do kraja kompletiran ne ispunjava ono što su preduslovi postavljeni u Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu. Drugo, Ustavni sud nije slučajno formiran tako da ima taj broj sudija. Jedan od problema na koji smo već naišli jeste pat-pozicija u kojoj je Ustavni sud ostao bez odgovora na pitanje ocjene ustavnosti ukaza predsjednika kojim se raspisuju novi izbori, jer su se sudije opredijelile 3:3. To je jedna od tih situacija koja se izbjegava kada je sud kompletiran – istakla je Kordić.
Predsjednica Ustavnog odbora smatra da je problem načina finansiranja Ustavnog suda mogao biti odavno riješen i da je nedopustivo da ta institucija funkcioniše u zavisnosti od načina na koji će Vlada cijeniti njihove budžetske potrebe.
– Postoji značajan broj sistematizovanih radnih mjesta za savjetnike u Ustavnom sudu koja nijesu popunjena. Da bi se ta mjesta popunila, ne samo Ustavni sud, nego i Vlada mora da odobri plate za ta radna mjesta. Nevjerovatno je da se samo tim pitanjem neka važna pitanja za tu instituciju delegiraju u drugu instituciju, konkretno u Vladu, čime se funkcionisanje Ustavnog suda čini zavisnim od Vlade, a sa finansijskom zavisnošću moguće su i razni drugi problemi – naglasila je Kordić.
Posebno je važan, kako smatra, naslijeđeni problem velikog broja ustavnih žalbi.
– To nije moglo da se riješi u ovako kratkom roku, ali treba raditi da se taj proces ubrza jer se dovodi u pitanje djelotvornost ustavne žalbe kao pravnog lijeka, a time i zaštita ustavnih prava građana – ukazala je Kordić.
Uprava za inspekcijske poslove, Odsjek za tržišnu inspekciju, kontinuirano sprovodi inspekcijski nadzor nad primjenom člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i trgovina na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenih zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici.
Nadzor su sprovodili u centralnoj, južnoj i sjevernoj područnoj jedinici.
“Za prvomajske praznike, kod 72 subjekta utvrđeno je 49 nepravilnosti, za koje su inspektori izdali 80 prekršajnih naloga u iznosu od 25.450 eura. Što se tiče nepoštovanja čl.35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno nedozvoljenog rada nedeljom i u dane državnog praznika, tržišni inspektori su zatvorili 18 subjekata nadzora koji nijesu ispoštovali navedenu odredbu“, navode iz Uprave.
Kada je u pitanju državni praznik Dan nezavisnosti, inspektori su kod 38 subjekta utvrdili 17 nepravilnosti, za koje su izdali 30 prekršajnih naloga u iznosu od 11.250 eura.
“Što se tiče nepoštovanja čl.35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno nedozvoljenog rada nedeljom i u dane državnog praznika, tržišni inspektori su zatvorili 5 subjekata nadzora koji nijesu ispoštovali navedenu odredbu”, navode iz Uprave.
Podsjećamo da se nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može obavljati u apotekama; specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme; benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica; pijacama; štandovima – tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama; prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka
“Podsjećamo građane da sve uočene nepravilnosti povodom nepoštovanja neradne nedjelje, odnosno rada tokom državnih praznika, mogu prijaviti putem Call centra 080 555 555 ili dolaskom direktno u prostorije Tržišne inspekcije, Ul. Novaka Miloševa br.10 gdje mogu podnijeti prijavu dežurnom inspektoru ili se interesovati za svoja potrošačka prava”, poručuju iz Uprave.
Tom prilikom on se kratko osvrnuo i na političke oponente na ovim parlamentarnim izborima.
“Nema ni milimetar povlačenja pred ovima koji se zovu našom političkom konkurencijom. Ja njih neću ni vrijeđati, niti me oni zanimaju, kao što vidite ne posvjećujem im ni sekund pažnje. Samo gledamo u naše dvorište, kako da ga sredimo, da predstavimo našu ponudu, da je unaprijedimo i da ona bude najbolja”, rekao je Živković.
U svom obraćanju prisutnim simpatizerima i podržavaocima koalicije čiji je predvodnik on je ukazao šta će biti fokus izborne liste “Zajedno!”.
“Moramo da sazučemo rukave i posvetimo pažnju svakom čovjeku jer svaki čovjek je bitan. Ne govorim o glasovima, ni o onim ljudima koji će izaći na izbore ili neće, već govorim o problemima sa kojima se svi oni susrijeću. S toga ćemo se i posvetiti problemima svih njih”, saopštio je Živković.
Okupljene je pozdravio i potpredsjednik SD i kandidat sa liste “Zajedno!” Boris Mugoša.
“Moramo da se borimo i za brojne poslodavce jer im se iz dana u dan povećavaju nameti, ali moramo da se borimo i za svoju djecu jer vidite što nam se dešava sa vršnjačkim nasiljem jer je totalno poremećen sistem vrijednosti u Crnoj Gori”, istakao je Mugoša.
On je prisutne upozorio da moraju da budu svjesni ozbiljnosti ovog trenutka, te ukazao da svi zajedno moramo uraditi sve što je do nas da se ovo stanje što prije zaustavi.
“Kakvi god budu rezultati, ako smo mi uradili sve što je do nas – moramo biti zadovoljni jer znamo da smo se borili za prave vrijednosti. A ja sam siguran da mi ovakvi kakvi jesmo sa manama i sa vrlinama moramo biti dio procesa odlučivanja nakon izbora jer bez ove koalicije bez ovih ljudi, nema progresivne i savremene Crne Gore”, zaključio je Mugoša.
Vatroslav Belan, član Predsjedništva LP i kandidat sa liste govorio je o dijelu izbornog programa koji se odnosi na obrazovanje.
“Posebno smo izdvojili dio koji se odnosi na obrazovanje, nazvali smo ga “Društvo znanja za XXI vijek”. To nam je potrebno. Protiv dezinformacija, podmetanja, falsifikovanja istorije, šunda i kiča se možemo boriti samo obrazovanjem. Obrazovanjem spašavamo našu đecu od naleta populizma i nacionalizma ali i gradimo Crnu Goru”, jasan je bio Belan u svom izlaganju.
Kandidat za poslanika i predsjednik Opštinskog odbora DPS Budva saopštio je da je nužno što prije prestati sa devastacijom Budve.
“Ne smijemo da žmurimo pred ovim što se dešava u Budvi jer je to slika i Crne Gore. Budva treba da se vodi iz Opštine a ne sa neke druge adrese. Poručujemo da će doći vrijeme kada će odgovorni ljudi da sjede u stolicama gdje im je mjesto i sa tog mjesta da vode i Opštinu Budva i državu”, rekao je Tičić.
Prisutne je pozdravila i Snežana Kuč koja je kazala da su posljednje dvije godine pale dvije vlade iz prostog razloga jer u njima nije bilo predstavnika partija koalicije DPS – SD – LP – DUA.
“Te dvije vlade su pale jer u njima nije bilo nas. U prethodnim dvijema vladama nije bilo stabilnosti kao što je nije bilo ni u državi. Zato vas molim da se svi zajedno u danima koji su pred nama udružimo i uložimo sav napor i snagu da se organizujemo kako bi naš rezultat 11. juna bio takav da sljedeća vlada ne može biti formirana bez učešća ove koalicije”, kazala je Kuč.
Lazar Vujačić, predsjednik Savjeta mladih DPS Budva i kandidat za poslanika je ukazao samo na neke od problema sa kojima se danas suočava Budva, nekadašnja metropola crnogorskog turizma.
“Biser mediteranske obale, Sveti Stefan, zbog neodgovornih i svojeglavih pojedinaca u Vladi Crne Gore propada. Festival Sea dance zbog nesluha destruktivne vlade političkih marginalaca napušta Crnu Goru. Samo zbog nesavjesnog i neznavenog pristupa Vlada je izgubila pravo na grant od 41 milion eura za izgradnju obilaznice oko Budve. Zato, 11. juna zajedno za budućnost koju ova država zaslužuje i zajedno za budućnost koja svima nama pripada”, poručio je Vujačić.
Poslanica SNP Milosava Paunović smatra da će samo nulta tolerancija na kriminal i korupciju omogućiće zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23. i 24., koja su ključna za dalji napredak Crne Gore u evropskim integracijama.
– Jaka pravna država ključ je u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. U tom cilju, potrebno je da nadležne institucije imaju potreban zakonski okvir, ali i da dodatno ojačamo kapacitete za borbu protiv kriminala i korupcije. Zato SNP daje punu podršku usvajanju anti-mafija zakona, kao i projektu izgradnje Palate pravde u Podgorici- kazala je ona.
Kako je istakla, imajući u vidu brojne izazove sa kojim se institucije sistema suočavaju prilikom utvrđivanja odgovornosti lica povezanih sa kriminalnim radnjama, potrebno im je pružiti punu podršku, političku, da ta borba bude neselektivna i na svim nivoima društvene ljestvice, ali i materijalnu.
– Na taj način više neće biti izgovora kako, zbog nedostataka zakonske ili tehničke prirode, ruka pravde ne stiže do svih onih koji su to odavno zaslužili, uz istovremeno poštovanje prezumpcije nevinosti svakog pojedinačnog slučaja, dok se suprotno ne dokaže.Zalaganje za punu vladavinu prava jedan je od ugaonih temelja politike Socijalističke narodne partije od njenog osnivanja- poručila je ona.
Naglasila je da ni za milimetar nisu odstupili od principa da niko, bez obzira na svoju poziciju ili moć, nije i ne može biti iznad zakona.
– U toj borbi za bolju i pravedniju Crnu Goru, često smo bili meta neosnovanih napada i kritika, ali još jednom se pokazalo da je vrijeme majstorsko rešeto, odnosno da su naša zalaganja za državu vladavine prava istrpjela probu vremena. Danas više niko ne spori da korupcije i organizovani kriminal predstavljaju teg o vratu Crne Gore, a da dosledna i efikasna borba protiv tih pošasti mora biti prioritet za čitavo društvo. Samo tako možemo imati sigurnost i bezbjednost – za tebe i za Crnu Goru- rekla je Paunović.
Rebalansom budžeta Ministarstvo finansija, odnosno Vlada, planira povećanje prihoda od poreza na dodatu vrijednost (PDV), poreza na dobit pravnih lica, akciza i doprinosa, pokazuju izmjene i dopune Zakona o budžetu koje su dostavljene Skupštini. Takođe, iz predloga rebalansa može se vidjeti da su od 100 miliona depozita ostala 43 miliona, što znači da je do sada već potrošeno 57 miliona, ili više od polovine.
S obzirom da je rebalansom predviđeno smanjenje deficita i smanjenje nedostajućih sredstava sa 705 na 537 miliona, Vlada je promijenila dio zakona koji se odnosi na namjenu zaduženja, koje je ostalo do 600 miliona eura, s tim što će se pokušati da se zaduže kako bi u narednu godinu ušli sa 150 miliona depozita.
– Država se u 2023. godini može zadužiti do iznosa od 600.000.000 eura za potrebe obezbjeđenja nedostajućih sredstava u 2023. godini, refinansiranje duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2024. godinu, putem zaključenja kreditnih aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama, sa domaćim i/ili inostranim bankama, kroz emisiju državnih zapisa i/ili obveznica na domaćem i/ili međunarodnom tržištu, kao i/ili zaključenjem bilateralnih ili drugih kreditnih aranžmana – piše u predlogu rebalansa koji će pred poslanicima braniti ministar finansija Aleksandar Damjanović.
Porezi i doprinosi na zarade u 2023. godini planirani su u iznosu od 574,5 miliona i u odnosu na prvobitni predlog veći su za 38,7 miliona, ili 7,2 odsto, što je rezultat veće naplate u dosadašnjem periodu usljed povećanja osnovice za obračun doprinosa, a po osnovu povećanja zarada zaposlenih u javnom sektoru.
U odnosu na prvobitni plan, porez na dodatu vrijednost je povećan za 69,1 milion, ili 7,2 odsto, i projektovan je na 1,028 milijardi eura.
– Projektovani rast rezultat je projektovanog rasta potrošnje domaćinstava i države shodno makroekonomskom scenariju – piše u predlogu rebalansa.
Akcize su planirane u iznosu od 296,4 miliona eura, što je više za 25 miliona, ili 9,2 odsto, usljed izmjena akcizne politike u dijelu implementacije akciznog kalendara na duvan i duvanske proizvode; uvođenja nove akcize na proizvode od šećera, kakao i sladoled, kao i dodatnih proizvoda od plastike.
– Takođe, usljed stabilizacije cijena nafte i naftnih derivata na tržištu, te posljedično tome prestanku važenja Odluke o umanjenju iznosa akcize na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, planira se povećanje naplate prihoda po ovom osnovu – navedeno je u predlogu.
Prihodi od poreza na dobit povećani su za 13 miliona eura, na 134,6 miliona eura, a prihodi od kapitala su veći za 40 miliona u odnosu na prvobitno planirane. To je urađeno jer u Vladi očekuju uplate po osnovu raspodjele dividendi od privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu.
U rebalans su uvedene donacije od EU u iznosu od 27 miliona eura.
Budžet je rebalansom projektovan na 2,9 milijardi eura.
Najavio je formiranje Ministarstva za borbu protiv korupcije i mafije te nacionalizaciju privatnih kompanija.
Planirate li da se bavite ekonomskim ili indetitetskim pitanjima tokom kampanje i eventualno ako budete dio buduće vlasti?
Naš program zasniva na rješenjima za dva najveća strukturna problema našeg društva. To su kriminal, korupcija i siromaštvo. Pripremili smo set relanih, efikasnih i održvih mjera koje će dovesti do zaustavljanja opasnih negativnih trendova i stvaranju uslova za opravak zemlje. Demontaža totalitarnig kriminalizovanog režma je veliki izazov i opasan poduhvat , ali mi imamo adekvatan odgovor. Planiramo osnivanje posebnog Ministarstva za borbu protiv korupcije i mafije, koje će istražiti kako je bivši režim pokrao državu, odmah nacionalizovati sve privatne kompanije za koje postoji osnovana sumnja da su nastale vezama sa DPS kartelima, zaustaviti odmah šverc cigareta i protiv svih političara iz prethodnih vlada, koji su uzimali reket od ovog šverca, pokrenuti krivične postupke, te izmjeniti Ustav i uspostaviti posebne institucije za borbu protiv mafije, sa posebnim statusom i ovlašćenjima. Garantujemo da ćemo realizacijom ovog programa, energičnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije, novom ekonomskom politikom, velikim i održivim investicionim ciklusom, punim sektorskim reformama, učiniti da Crna Gora bude respektabilna članica Evropske unije.
Ko su Vaši potencijalni partneri nakon izbora i da li postoji neko sa kim nećete pregovarati o formiranju nove Vlade?
Prihvatljive su nam sve političke stranke koje su svjesne neophodnoati radikalne promjene kursa vođenja države nakon, 75 godina totalitarizma i 30 godina srastanja države sa najopasnijim narko kartelima evrope i svijeta. Partnere ćemo tražiti u političkoj i široj društvenoj eliti koja ima neophodni nivo istorijske svijesti i zrelosti za postizanje konsenzusa oko vitalnih nacionalnih interesa.O formiranju nove Vlade sigurno nećemo pregovarati sa DPS i njegovim satelitima.
Koji su Vaši planovi kada se radi o spoljnoj politic ii da li podržavate Otvoreni Balkan?
Činjenica da je Crna Gora pregovarački proces počela 2012. godine,do sada je otvoreno svih 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvoreno svega tri, je dovoljno poražavajuća konstatacija o brojnim našim slabostima. Mnoge inicijative i okvire za Zapadni Balkan, poput Berlinskog procesa, Otvorenog Balkana, Investicionog okvira za Zapadni Balkan, zatim CEFTA, pa Deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, te Deklaracije lidera Zapadnog Balkana o zajedničkom regionalnom tržištu i Akcionom planu za zajedničko tržište Zapadnog Balkana, kao i inicijative „Mali Šengen“, su od mnogostruke koristi.
One su kompatabilne, moraju da počivaju na kriterijuma EU. Crna Gora bi trebalo da postane član međunarodne političke i ekonomske inicijative 12 zemalja Evropske unije „Tri mora“- Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora, koja je već formirala Investicioni fond i realizuje niz zajedničkih prioritetnih projekata iz transporta, energetike i digitilizacije, a koju, između ostalih, podržavaju i SAD. Crna Gora u sljedećem četvorogodišnjem periodu, sa punim reformama i ispunjenjem svih preporuka, mora zasluženo postati punopravni član Evropske unije.
Crna Gora kao mala i otvorena ekonomija ima najveći mogući interes da se olakša kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga u regionu. Imajući u vidu istorijat međusobnih odnosa i povezanost sa Srbijom, cijenim da bi upravo ove dvije države mogle bilateralnim sporazumima da regulišu međusobnu saradnju koja bi onda postala model i za čitav region.
Šta biste izdvojili kao najvažniju poruku biračima?
Ono što je naš najveći politčki kapital jeste da ogromna većna građana Crne Gore, bez obzira da li nas vole ili ne, odlično znaju da ćemo mi uraditi ono što obećavamo. Suviše mnogo volimo Crnu Goru da bi je ostavili na milost i nemilost mafiji. Svaki pošten čovjek i patriota treba da se raduje ulasku PzP u Vladu. Kriminalci, lopovi i korumpirane bitange znaju dobro sta ih čeka.
